ELEMENTI POTENCIJALNOG STRUJANJA

Posebnu klasu neviskoznog strujanja ine potencijalna strujanja, u kojima se

dodatno pretpostavlja da nema rotacije estica fluida, to ima za posljedicu da
se polje brzine moe prikazati gradijentom skalarne funkcije (skalarnog
potencijala brzine).
Neviskozno strujanje je openito opisano Eulerovim jednadbama koje su
nelinearne (zbog nelinearnog inercijskog lana u jednadbi koliine gibanja ).
Eulerova jednadba (za zaboravne):

v
v
z 1 p
v
g

t
s
s s
Potencijalno strujanje je puno jednostavnije rijeiti od openitog neviskoznog
strujanja opisanog nelinearnim Eulerovim jednadbama.
1

POTENCIJALNO STRUJANJE Prisjetit se kinematike

vidovi kretanja fluidnih elemenata
Rotacija
Definira se s kutnom brzinom
oko teita djelia tekuine.
Promjene poloaja rubnih toaka
-(vx/y)ydt i (vy/x)xdt
u x i y smjeru.
Rotacija djelia tekuine
za kut d (kao i kruto tijelo):
d = (vy/x)dt = (-vx/y)dt.
= d / dt (1/s)

1 v y v x

2 x
y

POTENCIJALNO STRUJANJE JE BEZVRTLONO STRUJANJE

2

ELEMENTI POTENCIJALNOG STRUJANJA

VRTLONO (VIRNO, ROTACIONO)

BEZVRTLONO (IROTACIONO) = POTENCIJALNO

ELEMENTI POTENCIJALNOG STRUJANJA

rot v 0

rot v 0

Vrtlono (virno ili rotaciono) strujanje je strujanje kod kojeg svaki element tekuine
rotira oko svoje osi.
Bezvrtlono strujanje je strujanje kod kojeg ne postoji rotacija elemenata tekuine.
Rotacija elemenata tekuine generira se na rubovima uz vrste konture tj. unutar
graninog sloja ili u dijelovima strujanja gdje postoji nejednolikost u profilu brzina.
4

POTENCIJALNO STRUJANJE
Potencijalnim strujanjem analizira se bezvrtlono strujanje neviskozne tekuine.
Neviskoznost i bezvrtlonost su temeljne znaajke u promatranju idealne tekuine (u blizini krute
stijenke ne razvija se granini sloj).
U veem dijelu konvergentnog strujnog polja realne tekuine (ubrzavanje uzdu toka) opravdano
je usvajanje pretpostavki o bezvrtlonosti i neviskoznosti.
Uvodi se pojam brzinskog potencijala .
Za komponente brzina vrijedi odnos: v = grad
Za dvodimenzionalno strujanje u kartezijevom koordinatnom sustavu vrijedi odnos:
u= / x i v= / y.
Linije koje povezuju toke istog potencijala (x,y) nazivaju se ekvipotencijale.
Za nestiljivu tekuinu bez ponora i izvori jednadba kontinuiteta koja glasi: div v = 0.

ELEMENTI POTENCIJALNOG STRUJANJA

Vrtlono (virno ili rotaciono) strujanje je strujanje kod kojeg svaki element tekuine
rotira oko svoje osi.
Bezvrtlono strujanje je strujanje kod kojeg ne postoji rotacija elemenata tekuine.
Rotacija elemenata tekuine generira se na rubovima uz vrste konture tj. unutar
graninog sloja ili u dijelovima strujanja gdje postoji nejednolikost u profilu brzina.

ELEMENTI POTENCIJALNOG STRUJANJA

KONVERGENTNI TOKOVI

POTENCIJAL
FUNKCIJA SKALARNOG POTENCIJALA

x, y , z
r r
d v dl odnosno
r
r
r
r
dl dxi dy j dzk
r
r
r
r
v vx i v y j vz k

r r

v dl 0
l

r
jer je rotv 0

TOTALNI DIFERENCIJAL FUNKCIJE :

dx
dy
dz
x
y
z
r r
d v dl vx dx v y dy vz dz
d

; vy
; vz
x
y
z
r r r r
v
i
j k
x
y
z
r
v grad brzinski potencijal
vx

POTENCIJAL

Bezvrtlono strujanje ima takvo brzinsko polje (polje vektora brzina) koje se moe odrediti
pomou skalarne funkcije (dakle, to je funkcija koordinata)

Takva funkcija je potencijal, jer je rad brzina po zatvorenoj krivulji

nuli.

v dl 0

jednak

Zato se funkcija (x,y,z) koja je odreena diferencijalnim oblikom zove brzinski potencijal.

Iz uvjeta jednakosti totalnih diferencijala d zakljuuje se da je brzina bezvrtlonog

strujanja odreena kao gradijent potencijalnog polja:

d v dl
v grad

EKVIPOTENCIJALNE PLOHE
(x,y,z)=const. u prostoru ine ekvipotencijalne plohe

x, y, z const. d 0
r r
d v dl 0 v dl cos

brzina je okomita na
2
ekvipotencijalne plohe
10

EKVIPOTENCIJALNE PLOHE =(x,y)

ZAKLJUUJEMO:
Ako u tekuini postoji skalarno polje potencijala strujanja onda je brzina strujanja
proporcionalna gradijentu tog potencijala:

r
v grad

Fizikalno vrijedi:

Uz jednadbu kontinuiteta za stacionarno strujanje, =const.,

dobivamo:

p
z
g

r
div v 0
div grad
potencijala
0 je m/s
02
Dimenzija
brzinskog
11

STRUJNA MREA

stru
j

nic
e

ek
vip
ote
plo ncija
he lne

v grad
d
v
dn
n normala na const.

12

JEDNADBE POTENCIJALNOG STRUJANJA

JEDNADBA KONTINUITETA:

BRZINSKI POTENCIJAL:

r
div v 0

vx v y vz

0
x y z

v grad v x
; vy
; vz
x
y
z

LAPLACEOVA DIFERENCIJALNA JEDNADBA:

2 2 2
2 2 0 0 osnovna jednadba potencijalnog
2
x
y
z
strujanja ije rjeenje je potencijal

x, y , z
13

STRUJNA FUNKCIJA =(x,y)

RAVNINSKO STRUJANJE

dQ v db vx dy v y dx

x, y d
vx

vy

dx
dy.....totalni diferencijal
x
y

x
14

STRUJNA FUNKCIJA =(x,y)

DIFERENCIJALNA JEDNADBA:

x
vx

y
vy

k
r

rotv 0
z
vz

2 2 2
2 2 0
2
x
y
z

15

STRUJNA FUNKCIJA =(x,y)

ZAKLJUUJEMO:
Ako u tekuini postoji skalarno polje potencijala strujanja onda je gradijent tog
potencijala proporcionalan brzini strujanja:

r
v grad

Fizikalno vrijedi:

Uz jednadbu kontinuiteta za stacionarno strujanje, =const.,

dobivamo:

p
z
g

r
div v 0

div grad 0 0
16

RUBNI UVJETI - PRIMJER

KRUTA GRANICA

TEKUA GRANICA

2 0

vn
0
n

const.

const.

0
n

2 0
17

LAPLACE-OVA JEDNADBA

2 2 2
2 2 0 ili 0
2
x
y
z

RJEENJE JEDNADBE JE POTENCIJAL U SVAKOJ TOKI PROMATRANOG

STRUJANJA =(X,Y,Z)

KADA POZNAJEMO MOEMO U SVAKOJ TOKI STRUJANJA ODREDITI TLAK I

BRZINU

ODREIVANJE TLAKA
FIZIKALNI SMISAO POTENCIJALA JE
SLIJEDI

p
g

(POT. ENERGIJA)

px , y , z g x , y , z z
18

BRZINA STRUJANJA

ODREIVANJE BRZINE

2 1
vl gradl

l
l
r r r
grad
i
j
k
x
y
z

vx
, vy
, vz
x
y
z

2 1
vx
x
19

REKAPITULACIJA NUMERIKOG RJEAVANJA LAPLACE-ove

DIFERENCIJALNE JEDNADBE
n-broj vorova s nepoznatim

SUSTAV JEDNADBI:

1

2
3

.
.

.

n
A b
A 1 b

20

REKAPITULACIJA NUMERIKOG RJEAVANJA LAPLACE-ove

DIFERENCIJALNE JEDNADBE

UNUTARNJI VOROVI:
(x= y=h)

1 2 3 4 4 0 0

RUBNI VOROVI:

1 3 2 4 4 0 0

23 2 4 40 0

21

POTENCIJALNO STRUJANJE
div v = 0 ; v = grad div (grad ) = 0 = (Laplace jednadba)
Laplace diferencijalnom jednadbom opisana je strujna mrea sainjena od strujnica i
ekvipotencijala koje su u svakoj toki promatranog strujnog polja ortogonalne.
Ortogonalno na konturu krute granice nema strujanja (/n=0) pa kontura krute granice
takoer predstavlja jednu strujnicu.
Zakljuno, strujno polje je definirano ukoliko je poznato = (x,y).

Strujne linije mogu se opisati strujnom funkcijom (x,y) koja zbog uvjeta ortogonalnosti
takoer definira i vrijednosti komponenti brzina u strujnom polju: u = / y i v = - / x.
Nema promjene strujne funkcije uzdu strujnice (nema proticaja kroz konturu strujnice).
Potencijalno strujanje pretpostavlja bezvrtlonost definiranu izrazom rot v = 0.

22

POTENCIJALNO STRUJANJE paralelno strujanje

Za dvodimenzionalno strujanje u x-y ravnini prisutna je samo translatorna komponenta
strujanja u x smjeru (u, v=0).

u
x
y

0
y
x

Integracija jednadbi vodi do opeg rjeenja definiranog izrazima:

ux c1

uy c2

Ekvipotencijale su paralelne
s x osi, a strujnice s y osi.
Za definiranje konstanti
integracije c1, c2 potrebne
su dodatne informacije
(rubni i poetni uvjeti).

23

POTENCIJALNO STRUJANJE ponori i izvori

Ponori i izvori su toke na kojem izvire ili ponire radijalno strujanje. Ponor u ravninskom strujanju
definira pristrujavanje prema vertikalnom zdencu.
Kod strujanja prema crpnom zdencu radijalna komponenta strujanja vr usmjerena je prema toki
ponora.
U polarnom koordinatnom sustavu brzine su definirane iz jednadbe kontinuiteta:

vr

q
2 r

v 0

q
c v r r konst.
2

q - intenzitet izvora (u matematikom smislu rubni uvjet)

Prelaskom u Kartezijev koordinatni sustav komponente brzina su:

q
cos
2 r

u v r cos
v v r sin

q
x

x
2 x 2 y 2
y

q
y

y
2 x 2 y 2
y

24

POTENCIJALNO STRUJANJE ponori i izvori

Integracijom su definirane jednadbe ekvipotencijala i strujnica promatranog strujnog polja:

q 1
q
ln x 2 y 2
lnr clnr
2 2
2

q 1
q
y
tan1
c
2 2
2
x

Kod radijalnog potencijalnog

strujanja u okolini izvora strujnice
se proteu radijalno iz toke
izvora a ekvipotencijale su
koncentrine krunice.

25

POSEBNI SLUAJEVI POTENCIJALNOG STRUJANJA

b)

KOMBINACIJA IZVORA I PONORA, DIPOL

DIPOL: x0
(x-udaljenost izvora i ponora)
26

POTENCIJALNO STRUJANJE paralelno strujanje i ponori/izvori

Primjenom superpozicije translatornog strujanja sa strujanjem induciranim ponorom ili izvorom
dobiva se strujna mrea za praenje utjecaja zdenaca na generalno strujanje podzemnih voda.

27

POTENCIJALNO STRUJANJE
Potencijalno strujanje ne predstavlja adekvatan model za opis strujanja u blizini krute stjenke
(granini sloj) i u zonama odvajanja graninog sloja.
Potencijalno strujanje uestalo se koristi u analizi toka podzemnih voda u kojima su brzine relativno
male te ne dolazi do pojave odvajanja graninog sloja od krutih granica.

28

Strujna mrea za prelijevanja preko otrobridnog preljeva

29

PRIMJERI POTENCIJALNOG STRUJANJA

30

U mehanici tekuina, potencijalnim strujanjem

nazivamo strujanje u kojem je polje brzina
definirano kao gradijent skalarne funkcije .
Ta funkcija se naziva brzinski potencijal.

Primjeri potencijalnog strujanja

su opstrujavanje oko aerodinamikih profila
morski valovi, konvergentan tok kod
istjecanja ispod ustave, podzemne vode,

31