Fi Manual

FI Programsko rjeenje za procjeivanje podzemne vode kroz porozni medij
" F I "

F
Programsko rjeenje procjeivanja podzemne vode kroz porozni medij
koristei potencijalnu formulaciju i formulaciju strujne funkcije pomou
MKE
Autori:
Docdrsc !rvoje "otovac
Prof drsc #la$ "otovac
%
Uvod
&vo je program za elektroni'no ra'unalo napisan u jeziku (ortran) a koristi se za numeri'ku
analizu stacionarnog procjeivanja kroz dvodimenzionalni porozni medij metodom kona'ni*
elemenata + dananje vrijeme numeri'ko modeliranje je veoma popularno i raireno)
poglavito z,og sve veeg koritenja ra'unala u in$enjerskom radu -ajvea vrijednost
numeri'kog modeliranja je njegova generalnost) mogunost opisivanja proizvoljne
geometrije) *eterogenog poroznog medija) razli'iti* ru,ni* uvjeta i optereenja . druge
strane numeri'ke metode omoguavaju rjeavanje razli'iti* kompleksni* pro,lema na istoj ili
neznatno modificiranoj programskoj s*emi) ali z,og toga tra$e i odgavarajue znanje kako
numerike) tako i fizikalne pojave koja se modelira
+ ovom programskom rjeenju koriste se dvije formulacije: potencijalna i strujna /a
diskretizaciju geometrije podru'ja koriste se osmo'vorni kona'ni elementi !idrauli'ka
propusnost je zadana punim tenzorom propusnosti koji je konstantan na elementu) ali
varija,ilan po podru'ju 0o omoguava promatranje stacionarnog te'enja kroz *eterogeni
akvifer ili vodonosnik 1svaki element mo$e imati razli'it tenzor propusnosti2 Prisilni ru,ni
uvjeti zadaju su u o,liku specificirane piezometarske visine 1potencijala2 ili strujne funkcije
+klju'ene su to'ke crpljenja i pri*ranjivanja kao koncentrirani dotoci u 'vorove mre$e)
distri,uirano optereenje ili produkcija tra$enog polja po podru'ju 1konstatno na elementu2 i
fluksevi po ru,nim stranicama elemenata koji se promatraju kao jednodimenzionalni elementi
i odvojeno se zadavaju 0ako zadani fluksevi predstavljaju prirodne ru,ne uvjete .ustav
jednad$,i se rjeava frontalnim postupkom s ve ugraenim predfrontom koji uklju'uje
inicijalizaciju zadnjeg pojavljivanja 'vora u listi veze s negativnim predznakom Maksimalno
je doputeno koritenje 34555 elemenata i 64555 'vorova s du$inom fronta od 3475
/a formulaciju potencijalne funkcije zadaju se optereenje i ru,ni fluksevi) te se mo$e
iterativnim putem 1maksimalni ,roj iteracija je 342 rijeiti i razina vodnog lica u vodonosniku
sa slo,odnim vodnim licem i vrelnom plo*om + tom slu'aju dolazi do sukscesivne promjene
geometrije na elementima koji sadr$e 'vorove na vodnom licu u svakom iterativnom koraku
/a formulaciju strujne funkcije ne zadaje se optereenje jer ta formulacija ne mo$e uklju'iti
nikakve promjene unutar domene 0akoer se ne mo$e rijeiti pro,lem slo,odnog vodnog
lica + ru,nim 'vorovima u kojima nije zadan ru,ni uvjet) automatski se smatra da u tom
'voru nema fluksa) odnosno da se radi o nepropusnom dijelu granice
&vaj priru'nik je podijeljen u 'etiri zase,ne cijeline Prva cijelina prikazuje matemati'ki
model procjeivanja Druga cijelina pokazuje kako se matemati'ki model pre,acuje u
numeri'ki model kojim se opisuje pro,lem procjeivanja kroz porozni medij + treem dijelu
su dane upute za koritenje programa) a u posljednjem dijelu priru'nika su prikazana 'etiri
karakteristi'na primjera na kojima se mo$e testirati ovo programsko rjeenje Program (8)
primjeri) upute i neki dodatni programi su dani na 9D : u koji je sastavni dio ovog priru'nika
3
1. Matematiki model procjeivanja
1.1. Darcy-ev zakon
Darc;<ev zakon procjeivanja kroz porozni medij u punom matri'nom o,liku je definiran
ovim izrazom:
j
ij i
x
h

2 = 1
2 = 1 K 2 = 1 >
1%%2
16?52
gdje je q Darc; : eva ,rzina ili specifi'no istjecanje @AB0C) h je piezometarska visina @AC) x je
prostorna koordinata 1=) ;) z2 ili 1=
%
) =
3
) =
6
2) a K @AB0C je simetri'an tenzor *idrauli'ke
propusnosti:
1
1
1
]
1
1
1
1
]
1
66 36 %6
36 33 %3
%6 %3 %%
66 63 6%
36 33 3%
%6 %3 %%
K K K
K K K
K K K
K K K
K K K
K K K
K
ij
1%32
gdje je k
ij
: komponenta tenzora *idrauli'ke propusnosti koja karakterizira propusnost sredine
u i<tom koordinatnom smjeru z,og toka u j<tom koordinatnom smjeru
Darc;<ev zakon na ovaj na'in definira srednje istjecanje kroz cijeli oda,rani presjek 0e'enje
podzemne vode karakterizira tok kroz porozni medij koji ima dvije faze: 'vrstu i pornu fazu
Poto se tok odvija samo kroz povezani sustav porne faze stvarna ,rzina toka je:
n
q
v
i
i
1%62
16?52
gdje je v @AB0C stvarna ,rzina toka) q @AB0C je Darc;<eva ,rzina ili specifi'no istjecanje i n @<C
je poroznost
1.2. Formulacija potencijalne unkcije
0ok podzemne vode mora zadovoljavati osnovni zakon odr$anja mase koji se izvodi iz
promatranja elementarnog volumena -aime) zakon odr$anja ili kontinuiteta ka$e da koli'ina
vode u jedinici vremena koja je ula u elementarni volumen mora ,iti jednaka koli'ini koja je
izala u slu'aju da nemamo nikakvi* izvora ili ponora) odnosno gu,itaka mase unutar samog
volumena
+AA/D8/AA/
6
dy dx
x
v
v dx dy
y
v
v dx v dy v
x
x
y
y y x
,
_
+ +
,
_
+ +
1%E2
0 dxdy
y
v
x
v
y
x
,
_
1%42
x
x
2
1
y
vx
y
1
vxy
v y x
x
x
y
v
y
v
v
x v
,
_
x
y
y
y
,
_
+
x
.lika %% 0ok kroz elemetarni volumen
Da ,i gornji izraz 1%42 ,io valjan) mora ,iti:
0
y
v
x
v
y
x
0 dy , dx
1%F2
Ako se Darc;<ev zakon supstituira u 1%F2) do,iva se stacionarna jednad$,a kontinuiteta:
5
,
_
,
_
y
h
K
x
h
K
y y
h
K
x
h
K
x
yy yx xy xx
(1.!
&vo je kvazi*armonijska jednad$,a koja ka$e da je promjena volumena u jedinici vremena
jednaka nuli) odnosno) nema nikakvi* izvora ni ponora Ako se uklju'i mogunost crpljenja
ili pri*ranjivanja) onda 1%?2 postaje:
5 +
,
_
,
_
Q
y
h
K
x
h
K
y y
h
K
x
h
K
x
yy yx xy xx
(1."!
gdje je G koli'ina crpljenja ili pri*ranjivanja u jedinici vremena po jedini'nom volumenu
medija) odnosno G je gustoa toka u jedinici vremena
E
Potencijalna funkcija 1=);2 definirana je na sljedei na'in:
H
y x
q
y x x x x

y x
q
y y x y y

(1.#!
tako da vrijedi:
y
h
y x
h
x

H
$ ! y , x ( % ! y , x ( +
to zna'i da se funkcija potencijala i piezometarske visine razlikuju samo za konstantu) dakle
linije jednaki* piezometarski* visina su ujedno i linije jednaki* potencijala) tzv
ekvipotencijala .ada izraz 1%72 postaje:
5 +
,
_
,
_
Q
y
K
x
K
y y
K
x
K
x
yy yx xy xx
(1.10!
1.!. Formulacija "trujne unkcije
.trujna funkcija se definira kao:
x
q
y
q
y x

:
1%%%2
pa u skladu s Darc;<evim zakonom slijedi:
y
h
x
h
y
y x x x

y
h
x
h
x
y y x y

1%%32
+ matri'nom o,liku gornji izraz 1%%32 je:
f b A
x
y
y
h
x
h
yy yx
xy xx

H
1%%62
gdje je matrica A formalno jednaka modificiranom tenzoru propusnosti tako da je prvom
retku promjenjen predznak) a vektori , i f su vektori gradijenata potencijalne i strujne
funkcije) respektivno &'ito da matrica A djeluje kao operator koji preslikava vektor
gradijenata potencijalne funkcije u vektor gradijenata strujne funkcije .upstitucijom 1%%32 u
1%72 do,ije se:
0 &
y x y x
2 2
+

+

4
to pokazuje da u ovoj formulaciji uvijek mora ,iti G D 5 i da se ne mogu rjeavati pro,lemi s
crpljenjem iBili pri*ranjivanjem Ako se piezometarska visina zamijeni potencijalom) onda iz
1%%62 slijedi:
1
]
1

1
]
1

x y y x y x
x x y x x y y y
det det
H
det det
1%%E2
x y y x y x x x
+ det
1%%42
Derivirajui prvi 'lan izraza 1%%E2 po ; i drugi 'lan po =) te izjedna'ivi ta dva 'lana) do,ije
se kona'ni o,lik kvazi*armonijske jednad$,e za formulaciju strujene funkcije:
5
det det det det

,
_
,
_
y x y y x x
y y x y y x x x
1%%F2
(ormalno) o,je formulacije imaju isti o,lik) osim to kod strujne funkcije moramo
modificirati tenzor *idrauli'ke propusnosti K
ij
D 1<%2
i<j
@K
ij
B detAC Ainije jednaki* vrijednosti
strujne funkcije
%
)
3
)
6
) su strujnice Mo$e se pokazati da se u svakoj to'ki strujnice
tangenta poklapa s vektorom ,rzine /,og toga strujnice pokazuju trajektorije gi,anja 'estica
jer su to krivulje 1plo*e2 kroz koje nema toka 0ok podzemne vode definiran je izmeu dvije
strujnice: >D
%
<
3
1.#. $u%ni uvjeti
"eneralno) kinemati'ki ili prisilni ru,ni uvjeti se zadaju kao poznate vrijednosti intezivnog
polja) a predstavljaju poznate vrijednosti potencijalne ili strujne funkcije na ru,u Dinami'ki
ili prirodni ru,ni uvjeti sa zadaju preko derivacije intenzivnog polja) a fizikalno predstavljaju
tok unutranjeg ekstenzivnog polja u smjeru vanjske normale na granici promatranog
volumena) odnosno promjenu potencijalne ili strujne funkcije u zadanom smjeru
.lika %3 Prikaz ru,ni* uvjeta
F
Poto je pro,lem stacionaran) nema po'etni* uvjeta Iu,ni uvjeti se definiraju na sljedei
na'in za formulaciju potencijalne formulacije:
-a dijelu granice 1ru,a2 gdje je poznata piezometarska visina ili potencijal zadaje se
prisilni ili Diric*letov ru,ni uvjet D
I
) i ovaj ru,ni uvjet mora ,iti zadan makar u jednoj
to'ki) jer ,i u protivnom cjelokupno rjeenje ,ilo pomaknuto za neku nepoznatu konstantu ili
kruti pomak
-a drugom dijelu granice zadaje se prirodni ili dinami'ki 19auc*;2 ru,ni uvjet:
5 2 1 2 1 +

q n
y
K
x
K n
y
K
x
K
y yy yx x xy xx (1.1!
gdje su n
=
i n
;
kosinusi kuta izmeu osi =) ; i vanjske normale na ru,u) respektivno) dok je >
zadani flu= na ru,u &vdje se razlikuje osim ovog generalnog dinami'kog ru,nog uvjeta i
specifi'an slu'aj kada je >D5) tada je fluks kroz granicu jednak nuli to zna'i da je zapravo
rije' o nepropusnoj granici 1-eumannov prirodni ru,ni uvjet2
+ formulaciji strujne funkcije prisilni ru,ni uvjet se kao i prije zadaje u to'kama ru,a u
kojima je poznata vrijednost strujne funkcije
Dinami'ki ru,ni uvjet predstavlja fluks kroz granicu i u ovoj formulaciji dovoljno je zadati
dvije krajnje vrijednosti strujne funkcije
%
i
3
da ,i se definirao fluks : > kroz taj dio
granice #ilo koja od te dvije vrijednosti se proizvoljno oda,ere jer fluks : > ovisi samo o
nji*ovoj razlici) a ne o nji*ovim apsolutnim vrijednostima
+ slu'aju da je fluks nepoznat tada ovom formulacijom ne mo$emo jednozna'no rijeiti
pro,lem) nego pro,lem prvo rijeimo s potencijalnom formulacijom i tada s poznatim
fluksom > naemo distri,uciju strujnica u podru'ju -a taj na'in do,ijemo kompletnu strujnu
mre$u i rjeenje pro,lema toka podzemne vode
0akoer) dinami'ki ru,ni uvjet se mo$e zadati na isti na'in kao i u potencijalnoj formulaciji
-o) u praksi veoma rijetko se dolazi do takve potre,e jer promjena strujne funkcije u smjeru
vanjske normale implicira da tlak na ru,u nema *idrostati'ku raspodjelu) a takve raspodjele
nisu naj'ee poznate) pa se iz,jegava i nji*ovo koritenje
?
2. &umeriki model procjeivanja
2.1. 'arijaciona ormulacija pro%lema
Polazei od matemati'kog modela potencijalnog strujanja mo$e se prijei na varijacionu
formulaciju koja u prakti'noj primjeni ima niz prednosti Pod varijacionom formulacijom
podrazumjeva se veoma iroki spektar koritenja varijacionog ra'una) te fizikalni*
karakteristika i pose,nosti konkretnog pro,lema &vdje e se ograni'iti na "aljerkinovu
nejaku formulaciju
-eka je zadano otvoreno podru'je J) ograni'eno granicom K za koju vrijedi:

2 1 2 1
-a dijelu granice K
%
zadan je kinemati'ki ru,ni uvjet) odnosno poznato je rjeenje
%
%

)
a na dijelu granice K
3
zadan je protok kroz granicu u o,liku:
[ ]
3 3 3
2 2 1 2 11

q n
y
K
x
K n
y
K
x
K q
y yy yx x xy xx u (2.1!
Podru'je i ru,ni uvjeti prikazani su na slici 3% Polazei od diferencijalne jednad$,e
kvazipotencijalnog strujanja 1%%52 ili 1%%F2 i ru,ni* uvjeta prikazani* na slici 3%) te
koristei "aljerkinovu nejaku formulaciju) slijedi:
5
1
1
]
1
,
_
d w Q
x
u
K
x
j
ij
i
1332
gdje je u neko openito intezivno polje) u ovom programskom rjeenju to mo$e ,iti polje
potencijalne ili strujne funkcije
dy'd
d
'
d
dx
sin
(dx' sin
cos
dy
dn
cos '
dn

2
)
n

2
x
'
2 k
xx
,k
yy
y
n
)
n
'
1

1 1
.lika 3% Podru'je i elementi granice podru'ja
7
Koristei "reen : "auss : &strogradski pou'ak i pravilo parcijalne integracije mo$e se
smanjiti stupanj derivacije intezivnog polja to je ina'e velika prednost nejaki* formulacija:
5 +

d Q w d
x
w
x
u
K d n
x
u
K w
i j
ij i
j
ij 1362
Pri,li$no rjeenje je dano u sljedeem o,liku:
( ) m r x N u u
r r
) 6 ) 3 ) % H 13E2
gdje su N
r
,azne funkcije) a u
r
nepoznati parametri koji predstavljaju vrijednosti tra$enog
intezivnog polja u 'vorovima mre$e kona'ni* elemenata Kod "aljerkinove formulacije test
funkcije su jednake ,aznim funkcijama:
( ) m s x N w
s s
) 6 ) 3 ) % H 1342
Matrica i vektor desne strane sustava se do,iju uvrtenjem 13%2) 13E2 i 1342 u izraz 1362:
3 %
3 %
+

d q N d n
x
u
K N d N Q d
x
N
x
N
K u
s i
j
ij s s
i
s
j
r
ij r 13F2
s s s r rs
X Q F u D + +
13?2
gdje je)
d
x
N
x
N
K D
i
s
j
r
ij rs < matrica provoenja)
3
3
H

d q N Q d N Q F
s s s s
< vektori vanjskog optereenja i ru,nog dotoka na
dijelu granice s prirodnim ru,nim uvjetom)
% %
2 1
% %

d n
x
N u
k N d n
x
u
K N X
i
j
r r
ij s i
j
ij s s < vektor reakcija ili ru,ni* dotoka na
dijelu granice s prisilnim ru,nim uvjetom
-a svakom kona'nom elementu formalno vrijedi zapis 13?2 jer "aljerkinova formulacija
vrijedi za cijelu domenu) ali takoer i za svaki njen pojedini dio) odnosno kona'ni element
Matrica provoenja na svakom kona'nom elementu 'ini lokalnu matricu tog kona'nog
elementa Lektori na desnoj strani 13?2 'ine lokalni vektor desne strane kona'nog elementa
Asem,liranjem 1slaganjem2 glo,alne matrice po svim kona'nim elementima i njegovim
lokalnim matricama i vektorima kreiramo diskretni sustav 13?2 sa m jednad$,i i isto toliko
nepoznanica Lektori na desnoj strani izraza 13?2 predstavljaju koncentrirane protoke u
'vorovima kona'nog elementa -ji*ov predznak ovisi o tome da li je tok usmjeren prema
'voru 1pozitivan predznak2 ili od 'vora 1negativan predznak2) odnosno da li masa ulazi ili
izlazi iz 'vora &vo programsko rjeenje doputa da se koncentrirani protok mo$e zadati u
,ilo kojem 'voru 0aj protok u tom slu'aju ima interpretaciju crpljenja ili pri*ranjivanja
Iu,ni dotok na dijelu granice s prirodnim ru,nim uvjetom mo$e se zadati pomou
koncentrirani* protoka ili fluksa : > Ponovno je ,itno upozoriti na predznak fluksa (luks : >
M
je pozitivan ako je usmjeren suprotno od smjera vanjske normale jer tada podzemna voda
ulazi u podru'je Pri*vaanje takve konvencije predznaka omogueno je izrazima 13%2 i 13?2
.ustav 13?2 nije regularan jer mu nedostaju ru,ni uvjeti Prisilni ru,ni uvjeti se uvode tako da
se za sve 'vorove ru,a
%
pripadajue jednad$,e NzapamteO i zamijene s novim jednad$,ama
iz koji* se direktno mogu izra'unati vrijednosti funkcije rjeenja u tim 'vorovima Prirodni
ru,ni uvjeti zadaju se direktno preko vrijednosti fluksa : > + ru,nim 'vorovima u kojima
nije specificiran ru,ni uvjet smatra se da je automatski zadan fluks : > koji je jednak nuli +
preostalim jednad$,ama koje su ostale nepromijenjene vektor reakcija je jednak nuli z,og
svojstava oda,rani* test funkcija koje ne kidaju kinemati'ke veze i ponitavaju se na ru,u
%
)
pa vektor reakcija P ne ulazi u sustav 13?2 koji nakon uvrtenja svi* ru,ni* uvjeta postaje
regularan i rijei se po nepoznanicama u
r
-akon toga iz Nzapameni*O jednad$,i jednostavno
se mogu izra'unati reakcije ili ru,ni dotoci u 'vorovima u kojima je zadan prisilni ru,ni uvjet
-a kraju) uvjet ravnote$e protoka na cijelom podru'ju mora i dalje vrijediti) pa z,roj protoka
G) ( i P mora ,iti jednak nuli
+ formulaciji potencijalne funkcije ovo programsko rjeenje omoguava analizu pro,lema sa
slo,odnim vodnim licem i vrelnom plo*om kada nema pri*ranjivanja kiom ili
evapotranspiracije) dakle kada je vodno lice nepropusna granica i slo,odna strujnica u
prostoru -a vodnom licu i vrelnoj plo*i tlak mora ,iti jednak atmosferskom 1pD52) pa iz tog
proizlazi uvjet da je * D ; Pro,lem se rijeava iterativno tako da se pretpostavi neko vodno
lice) izra'una se raspodjela potencijala i u sljedeem koraku se pretpostavi novo vodno lice u
skladu s izra'unatim potencijalom tako da se zadovolji uvjet * D ; 0ada se ponovo cikli'ki
ponavlja proces) ra'una se opet raspodjela potencijala i korigira se vodno lice sve dok razlika
u svim 'vorovima vodnog lica izmeu pretpostavljenog i izra'unatog polo$aja ne ,ude manja
od neke unaprijed odreene tolerance &vakav pristup je valjan za pro,leme s propusnijim
poroznim medijim 1npr ljunci) pijesci2 /a sla,ije propusne materijale 1lapor) glina2 sile
uzdizanja iznad vodnog lica nisu zanemarive i u prora'un se mora uklju'iti te'enje u
nesaturiranj zoni 0akoer) ovaj pro,lem za*tijeva promjenjivu geometriju + ovom
programu se mijenja samo geometrija elemenata koji sadr$e 'vorove vodnog lica /,og toga
valja ,iti jako oprezan pri oda,iru po'etne konfiguracije podru'ja jer mo$e doi do
preklapanja neki* elemenata
2.2. Izoparametar"ka pre"likavanja
Prvi korak u numeri'koj analizi nekog dvodimenzionalnog pro,lema je podjela kontinuuma
na kona'ne elemente Kada se iza,ere o,lik i ,roj 'vorova kona'nog elementa) tre,a definirati
preslikavanje ,ezdimenzionalnog kona'nog elementa s oda,ranim ,rojem 'vorova u stvarni
krivocrtni element s istim ,rojem 'vorova Pri tome se za preslikavanje geometrije ne moraju
iza,rati iste ,azne funkcije kao i za opisivanje pri,li$nog rjeenja Kada se za opisivanje
geometrije podru'ja koriste polinomi ni$eg stupnja nego za prikazivanje polja potencijala)
takva se formulacija naziva su,parametarska Ako se prikazivanje geometrije vri
polinomima vieg stupnja) formulacija se naziva nadparametarska (ormulacija u kojoj se iste
,azne funkcije koriste i za opisivanje geometrije elementa i za funkcionalno prikazivanje
potencijala) naziva se izoparametar"ka ormulacija
%5
"eneriranje mre$e kona'ni* elemenata najpovoljnije je provesti pomou kvadrilateralni*
1'etverostrani*2 elemenata Prvi korak u izoparametarskoj formulaciji je definiranje
,ezdimenzionalnog koordinatnog sustava 1)2 s is*oditem u sreditu elementa -a ovaj
na'in su ,ezdimenzionalne koordinate 'etiri ugaone to'ke uvijek +% ili %) vidi crte$ E%
.ljedei korak je oda,iranje ,azni* funkcija [ ]
n i %
- ) ) - ) ) - & pomou koji* se vri
preslikavanje jedini'nog kvadrilateralnog elementa u realno podru'je definirano koordinatnim
sustavom 1=);2) te izra$avanje ti* funkcija preko ,ezdimenzionalni* koordinata )
(1,1!
(1,1!
(1,1!
(1,1!
;
=
.lika 33 Preslikavanje jedini'nog elementa

&vdje e se razmatrati tip kvadrilateralnog elemenata koji se zasniva na izoparametarskoj
formulaciji:
7 : 'vorni izoparametarski kvadrilateralni element 1.erendipit;2 s krivocrtnim stranicama i
kvadratnim prikazom polja potencijala unutar elementa) slika 36,
"
*
+
,
,
-
-
2
2
1
1
a2 ,2
.lika 36 8zoparametarski kvadrilateralni element: a2 E : 'vorni) ,2 7 : 'vorni
#azne funkcije 7 : 'vornog kona'nog elementa i nji*ove derivacije su prikazane u ta,lici
3%
-a crte$u 3Ea prikazani su o,lici ,azni* funkcija E : 'vornog elementa) a na crte$u 3E, i
3Ec su o,lici ,azni* funkcija 7<'vornog elementa za 'vorove na vr*ovima i za 'vorove na
sredinama stranica
%%
0a,lica 3% #azne funkcije i nji*ove derivacije
Qvor
Aokalne
koordinate
'vora
#azne funkcije Derivacije ,azni* funkcija
i
i
i
( ) ) -
i

i
-
i
-
% <% <%
( ) ( ) ( ) + + % % %
E
%
( ) ( ) + % 3
E
%
( ) ( ) + 3 %
E
%
3 5 <%
( ) ( ) % %
3
3
%
( ) % ( )
3
3
%
%
6 % <%
( ) ( ) ( ) + + % % %
E
%
( ) ( ) % 3
E
%
( ) ( ) + 3 %
E
%
E % 5
( ) ( )
3
3
%
% % + ( )
3
3
%
% ( ) + %
4 % %
( ) ( ) ( ) + + + + % % %
E
%
( ) ( ) + + % 3
E
%
( ) ( ) + + 3 %
E
%
F 5 %
( ) ( ) + % %
3
3
%
( ) + % ( )
3
3
%
%
? <% %
( ) ( ) ( ) + + % % %
E
%
( ) ( ) + % 3
E
%
( ) ( ) 3 %
E
%
7 <% 5
( ) ( )
3
3
%
% % ( )
3
3
%
% ( ) %
a2
1
,2
1
c2
1

.lika 3E #azne funkcije izoparametarski* kona'ni* elemenata a2 E : 'vornogH ,2 i c2 7 : 'vornog
.vaka od ovi* ,azni* funkcija ima jedini'nu vrijednost u 'voru kojemu je pridru$ena) a u
preostalim 'vorovima elementa ima vrijednost jednaku nuli #azne funkcije kona'nog
elementa imaju i svojstvo da je nji*ov z,roj u ,ilo kojoj to'ki unutar elementa takoer jednak
jedinici Kao to se vidi) izrazi za ,azne funkcije strogo ovise o orijentaciji lokalni*
koordinatni* smjerova i Larija,le i su krivocrtne koordinate pa se nji*ov smjer
mijenja s polo$ajem elementa u realnoj ravnini Meutim) nji*ovi opi smjerovi su uvijek
%3
poznati u odnosu na stranice elementa +va$avaju se slijedee zavisnosti izmeu redoslijeda
numeriranja 'vorova elementa i lokalni* osi i :
a2 'vorovi elementa se ozna'avaju u pozitivnom smjeru o,ilaska elementa 1suprotno od
kazaljke na satu2 po'injui od ,ilo kojeg ugaonog 'vora
,2 pozitivan smjer osi je tada definiran) za 7 : 'vorni kona'ni element) pomicanjem du$
stranice elementa po'evi od prvog 'vora prema drugom i treem 1slika 362
c2 pozitivan smjer osi je definiran pomicanjem du$ stranice elementa po'evi od treeg
'vora prema 'etvrtom i petom 1vidi sliku 362
Lrijednosti koordinata =1)2 i ;1)2 u ,ilo kojoj to'ki 1)2 kona'nog elementa izra$avaju
se pomou ,azni* funkcija i koordinata 'vorni* to'aka elementa kao

n
i
i i
n
i
i i
y . y
x . x
1
1
! , ( ! , (
! , ( ! , (
(2."!
gdje su 1=
i
) ;
i
2 koordinate 'vora i) -
i
je ,azna funkcija pridru$ena 'voru i prema ta,lici 3%) a
n je ,roj 'vorova kona'nog elementa -epoznata funkcija rjeenja u 1u naem slu'aju strujna
ili potencijalna funkcija2 na svakom kona'nom elementu izra$ava se pomou n parametara u
i
koji su pridru$eni vrijednostima ove funkcije u 'vornim to'kama u o,liku:

n
i
i i
u N u
%
2 ) 1 2 ) 1 (2.#!
Analogno) derivacije neke funkcije f1)2 po smjerovima i do,ivaju se kao:
n
% i
i
i
n
% i
i
i
f
-
2 ) 1
f
f
-
2 ) 1
f
(2.10!
gdje f1)2 mogu ,iti koordinate to'aka =1)2) ;1)2 ili komponente vektora u1)2 /a
konstruiranje matrice elementa prema 13?2) tre,a odrediti *idrauli'ke gradijente koji se
do,iju deriviranjem potencijala po = i ; smjeru Meutim) u formulaciji pomou MKE) 1izraz
3M2) funkcija rjeenja u je funkcija koordinata i Dakle) mora se nai veza izmeu
derivacija po = i ; smjeru i derivacija po smjerovima i 0o se vri pomou pravila
deriviranja slo$ene funkcije:
y
/ y
x
/ x /
y
/ y
x
/ x /
(2.11!
odnosno u matri'nom o,liku:
%6
'
'
y
/
x
/
/
/
0
(2.12!
gdje je R matrica prvi* derivacija dimenzija 3 3 ) a zove se matrica preslikavanja ili
Raco,ijeva matrica 1Raco,iana2) i mo$e se napisati koristei pret*odne izraze u o,liku:
1
1
1
1
]
1
1
1
1
1
]
1
n
i
i
i
i
i
i
i
i
i
y
.
x
.
y
.
x
.
y x
y x
1
0 (2.1-!
Kartezijeve derivacije funkcije f1)2 se prema tome odreuju kao
'
'
/
/
y
/
x
/
1
0
(2.1,!
gdje je
%
( inverzna matrica preslikavanja
1
1
1
1
]
1

1
1
1
1
]
1
x x
y y
y y
x x
0 de1
1
0
1
(2.1+!
Dakle) da ,i se mogle odrediti Kartezijeve derivacije) determinanta Raco,iane mora ,iti
razli'ita od nule odnosno sustav 'vorova kona'nog elementa mora ,iti takav da matrica R ne
,ude singularna 8nvertiranje Raco,ianove matrice osjetljivo je na neke tipove distorzije
elementa u odnosu na osnovni pravokutni o,lik) te na polo$aj 'vorni* to'aka du$ stranica
Kod ,ikvadrati'ni* elemenata naj,olje je postaviti 'vorove na stranicama u sredini duljine
luka izmeu pripadajui* ugaoni* 'vorova Kartezijeve derivacije ,azni* funkcija odreuju se
koritenjem pravila deriviranja slo$ene funkcije:
y
.
y
.
y
.
x
.
x
.
x
.
i i i
i i i
(2.1*!
Derivacije
=

)
=

)
;

i
;

izra'unavaju se iz inverzne Raco,ijanove matrice
%
(
Diferencijalni element povrine d= d; se u svim integracijama zamjenjuje sa
d d det d; d= (
(2.1!
gdje ( det ozna'ava determinantu Raco,iane R 0akoer) granice integracije postaju % i
% +
%E
&'igledno je da odreivanje matrice elementa postaje prili'no komplicirano 'ak i za
jednostavnije elemente Eksplicitno odreivanje matrice provoenja i vektora desne strane
izraza 13?2 nije openito izvedivo) pa se koeficijenti ove matrice i vektora desne strane
moraju izra'unavati numeri'kom integracijom
2.!. &umerika inte)racija
+ metodi kona'ni* elemenata podintegralne funkcije openito nisu jednostavne) te se koriste
postupci numeri'ke integracije /,og jednostavne implementacije i visoke to'nosti integrali
se izra'unavaju pomou "auss<Aegendre<ove kvadraturne formule "aussova kvadraturna
formula u jednoj dimenziji ima o,lik:

n
% i
i i
%
%
n
2 t 1 f S dt 2 t 1 f 8
(2.1"!
gdje je f1t2 zadana funkcija) koeficijenti
i
S
se nazivaju te$inski faktori)
i
t
je koordinata i<te
integracijske to'ke) a n je ukupni ,roj integracijski* to'aka Dakle) raspola$e se s 2n konstanti
1
i
t
)
i
S
2)
n ) 3) %) i
Polinom stupnja
2 % n 3 1
odreen je s 2n koeficijenata) pa se
prema tome s n integracijski* to'aka pomou kvadraturne formule 13%72 mo$e to'no
integrirati polinom stupnja
2 % n 3 1
Ako je podintegralna funkcija f1t2 polinom stupnja
veeg od
2 % n 3 1
) ili ako nije polinom) tada se pomou 13%72 do,iju pri,li$ne vrijednosti
integrala Koordinate "aussovi* integracijski* to'aka podudaraju se s polo$ajem nulto'aka
Aegendre<ovi* ortogonalni* polinoma + ta,lici 33 dati su polo$aji "aussovi* to'aka na
odsje'ku @<%) %C i pripadajui te$inski koeficijenti do stupnja integracije n D E
0a,lica 33 "auss<Aegendre<ova numeri'ka integracija
n i t
i
S
i
% 8 55 35
3
8 6 % %5
88 6 % +
%5
6
8 F 5 4BM
88 55 7BM
888 F 5 + 4BM
E
8 ? 2 7 E 6 1 + ( ) 2 +, + 1
88 ? 2 7 E 6 1 ( ) 2 +, + 1+
888 ? 2 7 E 6 1 ( ) 2 +, + 1+
8L ? 2 7 E 6 1 + ( ) 2 +, + 1
%4
1
2
3
4
5
6
7
8
9
8L
<%B
<%B
6
6
6
6 %B
%B
5F
5F
5F 5F
<
<
.lika 34 Iaspored "aussovi* integracijski* to'aka

-umeri'ka integracija na kvadrilateralnom kona'nom elementu provodi se takoer prema
"aussovoj kvadraturnoj formuli koritenjem svojstva Kartesijevog produkta:

+

n
i
j i j i
m
j
m n
/ 2 2 d d / I
1 1
1
1
1
1
,
! , ( ! , (
(2.1#!
gdje su
2 ) 1
j i

koordinate "aussovi* to'aka kao ureeni* parova po koordinatnim osima i
)
2 ) 1 f
j i

su vrijednosti podintegralne funkcije u "aussovim to'kama) a
i
S
i j
S
su
integracijski te$inski faktori za "aussove to'ke #roj "aussovi* to'aka po pojedinim
koordinatnim osima ne mora ,iti jednak) a oda,ire se prema o'ekivanom stupnju polinoma
koji ,i to'no aproksimirao podintegralnu funkciju po pojedinom smjeru -a slici 34 prikazan
je primjer rasporeda "aussovi* to'aka na kvadrilateralnom elementu i to za integracijsko
pravilo 33 s rimskim ,rojevima) odnosno za integracijsko pravilo 66 s arapskim ,rojevima
.vakom ureenom paru indeksa 1i)j2 pridru$en je jedinstven indeks "aussove to'ke Iaspored
to'aka je dogovoran i kada se oda,ere tre,a ga se pridr$avati -pr) za 7 : 'vorni kona'ni
element i "aussovo integracijsko pravilo 66 usvojen je raspored integracijski* to'aka prema
slici 3F
.lika 3F Iaspored "aussovi* integracijski* to'aka za 7 : 'vorni kona'ni element
%F
!. Upute za upi" podataka za pro)ram FI
-AP&ME-A: .vi podaci se u'itavaju u slo,odnom formatu
1. U*I+,',&(- &,./0',
+pisuje se naslov pro,lema 1ime u programu 080AE2 u jedan redak
-aslov je ograni'en na ?3 alfanumeri'ka znaka
2. U*I+,',&(- 10&+$0/&I2 3,$,M-+,$,
+pisuje se u jedan redak
8ME + PI&"IAM+ &P8. LAI8RA#AE
.P3I. Ukupni %roj vorova
.4546 Ukupni %roj elemenata
.7FI8 Ukupni %roj vorova u kojima je poznata vrijedno"t
potencijalne ili "trujne unkcije
.F598 Ukupni %roj "tranica elemenata na kojima je zadan
dinamiki ru%ni uvjet 4luk"5
.&P Ukupni %roj vorova u kojima "u zadani koncentrirani
protoci 4crpljenje ili pri6ranjivanje7 ru%ni dotoci7...5
.P:3;9$ Ukupni %roj elemenata na kojima je zadana produkcija
polja potencijalne ili "trujne unkcije
.<=P4 3arametar tipa pro%lema8
% < (ormulacija strujne funkcije
3 < (ormulacija potencijalne funkcije
.6><? Ukupni %roj razliiti6 materijala
.@>9? 9roj :au""-ovi6 toaka za numeriku inte)raciju8
3 < "auss<ovo pravilo integracije 3=3
6 < "auss<ovo pravilo integracije 6=6
.?>< Indikator vr"te teenja8
% : 0e'enje u vodonosniku s otvorenim vodnim licem
3 : 0e'enje u vodonosniku pod tlakom
<354: +oleranca koja odreuje tono"t iterativno) nala;enja
vodno) lica 4uzima "e u o%zir "amo ako je &.,+<15
6 &a)i% ravnine 418m5 na kojoj "e nalazi vrelna plo6a
4uzima "e u o%zir "amo ako je &.,+<1 i ako po"toji
vrelna plo6a57 za vertikalnu ravninu - m je nula
%?
!. U*I+,',&(- 30D,+,1, 0 -/-M-&+IM,
+pisuje se po jedan redak za svaki element +kupno se upisuje -EAEM redaka
.9645 Indek" elementa
6><.3(.9645! Indek" tipa materijala
5.3;?(.9645,1! 3rvi vor na elementu
5.3;?(.9645,2! Dru)i vor na elementu
5.3;?(.9645,"! 0"mi vor na elementu

&apomena: .mjer o,ilaska 'vorova na elementu je u pozitivnom smjeru) po'evi od ,ilo
kojeg ugaonog 'vora
#. U*I+,',&(- 100$DI&,+, *'0$0',
+pisuje se po jedan redak za svaki 'vor za koji e se unijeti koordinate
IP3I. Indek" vora
$33:;(IP3I.,1! = - koordinata vora
$33:;(IP3I.,2! y - koordinata vora
A?9:F(IP3I.! > - ako vor nije na vodnom licu
1 - ako "e vor nalazi na vodnom licu
2 - ako "e vor nalazi na vrelnoj plo6i
! - ako "e vor nalazi na vodnom licu i vrelnoj plo6i
&apomene8 %2 +kupni ,roj redaka se openito razlikuje od -P&8-) ,udui da je za
elemente kojima su stranice dijelovi pravca dovoljno zadati samo podatke
za ugaone 'voroveH koordinate sredinji* 'vorova se linearno interpoliraju
32 Koordinate 'vora s najveim indeksom i 'vorovi vrelne plo*e i vodnog
lica se moraju upisati ,ez o,zira da li je sredinji 'vor ili nije
62 Ako je vodonosnik pod tlakom 1-.A0D32) vrijednosti polja K.+I(
nemaju nikakvo zna'enje jer u tom slu'aju vodno lice ne postoji
%7
?. U*I+,',&(- 30D,+,1, 0 .'0(.+'IM, 30$0@&0: M-DI(,
+pisuje se u jedan redak

.96>< Indek" materijala
P:3P?(.96><,1! 1
==
< 1oeicijent propu"no"ti u = A "mjeru z%o) teenja
u = - "mjeru
P:3P?(.96><,2! 1
=;
< 1oeicijent propu"no"ti u = A "mjeru z%o) teenja
u y - "mjeru
P:3P?(.96><,-! 1
;=
D 1
=;
< 1oeicijent propu"no"ti u y A "mjeru z%o)
teenja u = - "mjeru
P:3P?(.96><,,! 1
;;
< 1oeicijent propu"no"ti u y A "mjeru z%o) teenja
u y - "mjeru
P:3P?(.96><,+! n - porozno"t
&apomena: &vaj redak se ponavlja za svaki razli'iti materijal
+kupno se upisuje -MA0. redaka 0enzor propusnosti je simetri'an
B. U*I+,',&(- @,D,&- '$I(-D&0.+I FU&1CI(- U 3$ID$D,&IM
*'0$0'IM,
+pisuje se po jedan redak za svaki 'vor u kojemu je poznata vrijednost strujne ili potencijalne
funkcije +kupno se upisuje -L(8P redaka
.3FI8(I7FI8! Indek" vora
P:4?$(I7FI8,1! @adana vrijedno"t unkcije 4"trujne ili potencijalne5 u
voru
%M
E. U*I+,',&(- 3$0DU1CI(- 30/(, &, -/-M-&+IM,
+pisuje se po jedan redak za svaki element na kojemu je poznata vrijednost produkcije polja
strujne ili potencijalne funkcije +kupno se upisuje -PI&D+9 redaka
.3P:3;9$(IP:3;9$! Indek" vora
P:3;9$(IP:3;9$! @adana vrijedno"t produkcije polja
&apomena: Ako je -PI&D+9D5) ova grupa podataka se izostavlja Lrijedi samo za
potencijalnu formulaciju
F. U*I+,',&(- F/U1.-',
+pisuju se podaci o stranici na kojoj je zadan fluks 1dinami'ki ru,ni uvjet2 u jedan redak
.4>??(IF598! Indek" elementa kojemu je "tranica pridru;ena
/i"ta vorova7 u pozitivnom "mjeru o%ila"ka) koji
odreuju stranicu elementa na kojoj je zadan
dinami'ki ru,ni uvjet
&F598(IF598! 'rijedno"t luk"a na ru%u elementa
&apomene: %2 &vaj redak se upisuje za svaku stranicu elementa na kojoj je zadan fluks
+kupno se upisuje -(A+P redaka
32 Ako je -(A+PD5) ova grupa podataka se izostavlja
35
98,-! .$73:F(IF5
98,2! .$73:F(IF5
98,1! .$73:F(IF5


G. U*I+,',&(- 10&C-&+$I$,&I2 3$0+01,
+pisuje se po jedan redak za svaki 'vor u kojemu se zadaje vrijednost koncentrirani* protoka
+kupno se upisuje -GP redaka
.3&P(I&P! Indek" vora
&P(I&P! @adana vrijedno"t produkcije polja
&apomena: Ako je -GPD5) ova grupa podataka se izostavlja Lrijedi samo za potencijalnu
formulaciju
1>. U*I+,',&(- 10&+$0/&I2 3,$,M-+,$, @, I.3I. $-@U/+,+,
+pisuju se u jedan redak kontrolni parametri za ispis rezultata
.P53<(1! 1ontrolni parametar i"pi"a rezultata analizirane aze8
3 < 8spis potencijala 1strujnica2 i protoka1reakcija2 u
'vorovima
% < 8spis potencijala 1strujnica2 u 'vorovima
5 < #ez ispisa
.P53<(2! 1ontrolni parametar i"pi"a rezultata analizirane aze8
% < 8spis ,rzina u "auss integr to'kama
5 < #ez ispisa
3%
11. U*I+,',&(- 3,$,M-+,$, 0 +0*1I I@ 10(- 3$0M,+$,M0
:I9,&(- I '$I(-M- 3U+0',&(, 1$0@ 30$0@&I M-DI(
+pisuju se u jedan redak "i,anje 'estice je opisano trajektorijom 'ije koordinate su dane u
datoteci s ekstenzijom PA0
80 H A 1oordinata polazne toke
=0 I A 1oordinata polazne toke
;< 'remen"ki korak
8?<4P &ajmanja udaljeno"t koju e"tica mora proJi u jednom
vremen"kom koraku
12. U*I+,',&(- 9$0(, 30D(-/, -/-M-&+, 30 H I I .M(-$U
$,DI C$+,&(, U +-C3/0+U.
+pisuju se u jedan redak Podru'je i svi rezultati sadr$ani su u datoteci s ekstenzijom DA0 i
mogu se crtati u 0ecplotu 1TTTamteccom2
-P&P 9roj podjela o"movorno) konano) elementa po H A
"mjeru.
-P&U 9roj podjela o"movorno) konano) elementa po I A
"mjeru.
33
#. 3rimjeri
#.1. 0ptjecanje oko valjka
@adatak8 Koristei o,je formulacije rijeiti pro,lem optjecanja oko valjka "ornja i donja
granica su nepropusne -a lijevoj i desnoj granici vrijedi *idrostatska raspodjela tlaka)
odnosno strujnice su *orizontalne .vi ostali ulazni podaci su sadr$ani u ulaznim datotekama
&pt%inp i &pt3inp i na slici E%
I&3 ile A 0pt1.inp
********************************************************************
OPTJECANJE OKO VAJLKA FORMULACIJOM POTENCIJALNE FUNKCIJE
18 3 6 0 0 0 2 1 3 2 0.01 0.0
1 1 1 2 3 11 16 15 14 10
2 1 3 4 5 6 7 12 16 11
3 1 7 8 9 13 18 17 16 12
1 0.0 0.0 0
3 40.0 0.0 0
5 80.0 0.0 0
6 83.055 15.307 0
7 91.716 28.284 0
8 104.693 36.955 0
9 120.0 40.0 0
14 0.0 80.0 0
16 40.0 80.0 0
18 120.0 80.0 0
1 0.001 0.000 0.000 0.001 0.2
1 20.0
10 20.0
14 20.0
9 10.0
13 10.0
18 10.0
2 1
0.0 40.0 1000 0.01
10 10

.lika E% Diskretizacija sa tri kona'na elementa
36
,0 ,0 ,0
,
0
,
0
y
1
2
2 - , +
1
-
x
k
1+
*
1
"
1"
x
#
x
1-
k
10
y
11
12
k
1, 1*
y
' '
.
0U+ ile A 0pt1.out
************************************************************************
OPTJECANJE OKO VALJKA - METODA POTENCIJALNE FUNKCIJE
************************************************************************
NPOIN 18 NELEM 3 NVFI! 6 NFLU! 0 N"P 0
NPRODUC 0 NT#PE 2
NNODE 8 NMAT$ 1 N%AU$ 3 N$AT 2 TOLER .10000E-
01 M .00000E&00
ELEMENT PROPERT# NODE NUM'ER$
1 1 1 2 3 11 16 15 14 10
2 1 3 4 5 6 7 12 16 11
3 1 7 8 9 13 18 17 16 12
NODE ! #
1 .000 .000 0
2 20.000 .000 0
3 40.000 .000 0
4 60.000 .000 0
5 80.000 .000 0
6 83.055 15.307 0
7 91.716 28.284 0
8 104.693 36.955 0
9 120.000 40.000 0
10 .000 40.000 0
11 40.000 40.000 0
12 65.858 54.142 0
13 120.000 60.000 0
14 .000 80.000 0
15 20.000 80.000 0
16 40.000 80.000 0
17 80.000 80.000 0
18 120.000 80.000 0
NUM'ER ELEMENT PROPERTIE$
1 .100000E-02 .000000E&00 .000000E&00 .100000E-02 .200000E&00
NODE FI!ED VALUE$
1 20.000000
10 20.000000
14 20.000000
9 10.000000
13 10.000000
18 10.000000
TOTAL NODAL FLO( RATE$ FOR EAC) ELEMENT
1 .00000E&00 .00000E&00 .00000E&00 .00000E&00 .00000E&00
.00000E&00 .00000E&00 .00000E&00
2 .00000E&00 .00000E&00 .00000E&00 .00000E&00 .00000E&00
.00000E&00 .00000E&00 .00000E&00
3 .00000E&00 .00000E&00 .00000E&00 .00000E&00 .00000E&00
.00000E&00 .00000E&00 .00000E&00
NODAL VALUE OF DE$IRED FUNCTION
3E
NODE POTENTIAL FUNCTION
1 .200000E&02
2 .188315E&02
3 .177255E&02
4 .167582E&02
5 .162365E&02
6 .157539E&02
7 .144318E&02
8 .124852E&02
9 .100000E&02
10 .200000E&02
11 .174743E&02
12 .155381E&02
13 .100000E&02
14 .200000E&02
15 .186770E&02
16 .172913E&02
17 .141071E&02
18 .100000E&02
REACTION$
NODE REACTION
1 .796022E-03
10 -.100820E-02
14 .334333E-02
9 -.331641E-02
13 .889277E-03
18 -.704044E-03
VELOCITIE$
ELEMENT NO. 1
!%T #%T VEL! VEL#
1 4.508 9.016 .0003015249 .0000022370
2 4.508 40.000 .0003157094 .0000014930
3 4.508 70.984 .0003247814 .0000007492
4 20.000 9.016 .0002921301 .0000129561
5 20.000 40.000 .0003157099 .0000096560
6 20.000 70.984 .0003341772 .0000063558
7 35.492 9.016 .0002827355 .0000283730
8 35.492 40.000 .0003157100 .0000225164
9 35.492 70.984 .0003435723 .0000166600
ELEMENT NO. 2
!%T #%T VEL! VEL#
1 44.531 8.412 .0002770561 .0000373544
2 44.852 37.217 .0003191274 .0000367182
3 45.553 65.865 .0003857116 .0000341945
4 60.100 6.335 .0001885828 .0000505389
5 61.528 27.653 .0002489712 .0000857402
6 64.637 48.273 .0003527579 .0001048902
7 75.669 4.258 .0001004460 .0000662506
8 78.203 18.090 .0002073900 .0001845854
9 83.721 30.681 .0003768727 .0002374958
ELEMENT NO. 3
!%T #%T VEL! VEL#
1 89.319 36.282 .0004575335 .0002467440
2 71.727 55.365 .0004006089 .0001040318
3 54.135 74.447 .0003716398 -.0000129083
4 101.910 41.806 .0006107598 .0002201676
5 92.346 58.478 .0005007451 .0000988551
6 82.783 75.149 .0004607534 .0000177116
7 115.742 44.335 .0007360119 .0000625907
8 113.665 59.902 .0005953278 .0000297725
34
9 111.588 75.470 .0005498767 .0000096597
TOTAL TRAVEL TIME OF $TREAMLINE I$* .318000E&06
1
#
1
"
1
1
*
1
+
1
,
1
-
1
2
1
1
X (m)
Y
(
m
)
0 ,0 "0 120
0
,0
"0
0 ,0 "0 120
0
,0
"0
.lika E3 Ekvipotencijale < diskretizacija sa tri kona'na elementa
INP file Opt2.inp
**************************************************************
OPTJECANJE VALJKA - METODA $TRUJNE FUNKCIJE
**************************************************************
18 3 14 0 0 0 1 1 3 2 0.01 0.0
1 1 1 2 3 11 16 15 14 10
2 1 3 4 5 6 7 12 16 11
3 1 7 8 9 13 18 17 16 12
1 0.0 0.0 0
3 40.0 0.0 0
5 80.0 0.0 0
6 83.055 15.307 0
7 91.716 28.284 0
8 104.693 36.955 0
9 120.0 40.0 0
14 0.0 80.0 0
16 40.0 80.0 0
18 120.0 80.0 0
1 0.001 0.000 0.000 0.001 0.2
1 0.0
2 0.0
3 0.0
4 0.0
5 0.0
6 0.0
7 0.0
8 0.0
9 0.0
14 0.0048
15 0.0048
16 0.0048
17 0.0048
18 0.0048
3F
2 1
0.0 40.0 1000 0.01
10 10
0U+ ile A 0pt2.out
**************************************************************
OPTJECANJE VALJKA - METODA $TRUJNE FUNKCIJE
**************************************************************
NODE $TREAM FUNCTION
1 .000000E&00
2 .000000E&00
3 .000000E&00
4 .000000E&00
5 .000000E&00
6 .000000E&00
7 .000000E&00
8 .000000E&00
9 .000000E&00
10 .232626E-02
11 .216823E-02
12 .278801E-02
13 .259484E-02
14 .480000E-02
15 .480000E-02
16 .480000E-02
17 .480000E-02
18 .480000E-02
REACTION$
NODE REACTION
1 .294651E&00
2 .160000E&01
3 .829344E&00
4 .700120E&00
5 .253738E&00
6 .798439E&00
7 .136015E&01
8 .295062E&01
9 .819189E&00
14 -.505351E&00
15 -.160000E&01
16 -.133346E&01
17 -.466372E&01
18 -.150372E&01
VELOCITIE$
ELEMENT NO. 1
!%T #%T VEL! VEL#
1 4.508 9.016 .0002822707 .0000079012
2 4.508 40.000 .0003000000 .0000197530
3 4.508 70.984 .0003177293 .0000079010
4 20.000 9.016 .0002704189 .0000079012
5 20.000 40.000 .0003000000 .0000197529
6 20.000 70.984 .0003295811 .0000079013
7 35.492 9.016 .0002585672 .0000079012
8 35.492 40.000 .0003000000 .0000197530
9 35.492 70.984 .0003414329 .0000079011
ELEMENT NO. 2
!%T #%T VEL! VEL#
1 44.531 8.412 .0002532513 .0000051194
2 44.852 37.217 .0002977691 .0000112143
3?
3 45.553 65.865 .0003423668 -.0000010712
4 60.100 6.335 .0002178007 .0000267008
5 61.528 27.653 .0002680806 .0000980478
6 64.637 48.273 .0003247121 .0001234457
7 75.669 4.258 .0000868365 .0000610235
8 78.203 18.090 .0001702857 .0002239418
9 83.721 30.681 .0002835887 .0002695959
ELEMENT NO. 3
!%T #%T VEL! VEL#
1 89.319 36.282 .0003834239 .0002373838
2 71.727 55.365 .0003984043 .0000962200
3 54.135 74.447 .0003568542 .0000163772
4 101.910 41.806 .0005583367 .0001814753
5 92.346 58.478 .0005153369 .0000735968
6 82.783 75.149 .0004451372 .0000131331
7 115.742 44.335 .0006727884 .0000583505
8 113.665 59.902 .0005926629 .0000331547
9 111.588 75.470 .0005125980 .0000075043
&ptjecanje valjka r8jeeno je s o,je formulacije Iezultati ekvipotencijala na slici E3 i
strujnica na slici E6 'ine strujnu mre$u kao potpuno rjeenje pro,lema procjeivanja Kod
ovakvog pro,lema uvijek tre,a prvo koristiti potencijalnu formaciju i do,iti protok 1> D 55542
koji prolazi izmeu dvije nepropusne granice + formulaciji strujne funkcije tim dvjema
granicama pripadaju krajnje strujnice na kojima se zadaje prisilni ru,ni uvjet Iazlika
vrijednosti gornje i donje strujnice jednaka je protoku > Redino poznavajui protok > mo$emo
jednozna'no rijeiti ovaj pro,lem formulacijom strujne funkcije .ve varija,le podr$avaju
konzistentne jedinice koje oda,ire korisnik + ovom i ostalim primjerima koriste se osnovne
jedinice .8 sustava: metar) kilogram) sekunda) itd
0.000-
0.000#
0.001+
0.0021
0.002
0.00--
0.00-#
0.00,+
0 ,0 "0 120
0
,0
"0
?Bika ,.-. Prikaz rjeenja s1rCjnice.
37
#.2. 3rocjeivanje kroz na"ip
@adatak8 Procjeivanje kroz nasip je klasi'an primjer te'enja sa slo,odnim vodnim licem
prikazano na slici EE + ovom primjeru je oda,rano ! D %F 1m2) d D 31m2) , D 7 1m2) *
5
D 6
1m2) m
%
D 6 i m
3
D 34 Potre,no je odrediti polo$aj vodnog lica) veli'inu vrelne plo*e i protok
kroz nasip
.lika EE -asip sa slo,odnim vodnim licem i vrelnom plo*om
I&3 ile A &a"ip1.inp
********************************************************************
PROCJE+IVANJE KRO, NA$IP $A $LO'ODNIM VODNIM LICEM I VRELNOM PLO)OM
P-./012345601 7-.8 6593:
13 2 9 0 0 0 2 1 3 1 0.000001 -2.5
1 1 1 2 3 4 5 6 7 8
2 1 7 6 5 9 10 11 12 13
1 .00000 .00000 0
2 53.50000 .00000 0
3 107.00000 .00000 0
4 103.25000 1.50000 0
5 99.50000 3.00000 0
6 61.75000 5.50000 0
7 24.00000 8.00000 0
8 12.00000 4.00000 0
9 96.08040 4.21158 2
10 92.66080 5.42315 3
11 70.74632 11.54046 1
12 48.00000 16.00000 1
13 36.00000 12.00000 0
1 .500000E-05 .000000E&00 .000000E&00 .500000E-05 .200000E&00
1 16.000000
8 16.000000
7 16.000000
13 16.000000
12 16.000000
3 3.000000
4 3.000000
5 3.000000
9 4.211580
2 1
36.00000 12.00000 1000.00000 .25000
4 4
3M
0U+ ile A &a"ip1.out
1 .160000E&02
2 .134415E&02
3 .300000E&01
4 .300000E&01
5 .300000E&01
6 .129257E&02
7 .160000E&02
8 .160000E&02
9 .421158E&01
10 .542315E+01
11 .115405E&02
12 .160000E&02
13 .160000E&02
REACTION$
NODE REACTION
1 -.466779E-05
8 .300965E-04
7 -.615395E-05
13 -.350329E-04
12 .903013E-05
3 .923523E-06
4 -.568427E-05
5 .156737E-04
9 -.418536E-05
VELOCITIE$
ELEMENT NO. 1
!%T #%T VEL! VEL#
1 14.364 .838 .0000002342 .0000000496
2 22.284 3.718 .0000004220 -.0000004668
3 30.204 6.598 .0000006380 -.0000010610
4 54.430 .620 .0000031288 -.0000023487
5 57.625 2.750 .0000034827 -.0000028796
6 60.820 4.880 .0000039134 -.0000035257
7 94.496 .402 .0000060940 .0000082022
8 92.966 1.782 .0000069389 .0000091387
9 91.436 3.162 .0000081108 .0000104377
ELEMENT NO. 2
!%T #%T VEL! VEL#
1 34.841 8.305 .0000010260 -.0000002709
2 42.854 11.288 .0000018683 -.0000025336
3 50.868 14.271 .0000029111 -.0000053346
4 62.764 6.181 .0000043583 -.0000007579
5 66.248 8.520 .0000047344 -.0000013180
6 69.732 10.860 .0000052148 -.0000020334
7 90.631 3.945 .0000077279 -.0000009092
8 89.392 5.255 .0000075691 -.0000010591
9 88.154 6.565 .0000072722 -.0000013397
Lodno lice nije unaprijed poznato i do,iva se iterativnim postupkom +klju'ivanjem vrelne
plo*e pro,lem uklju'uje sagledavanje svi* ,itni* fizikalni* faktora -epoznavanje vodnog
65
lica uzrokuje iterativni prora'un i promjenjivu geometriju to ,itno komplicira numeri'ki
postupak + ovom programskom rjeenju mijenja se samo geometrija elemenata koji sadr$e
'vorove vodnog lica -o) stoga valja ,iti veoma oprezan pri postavljanju geometrije mre$e
kona'ni* elemenata jer ina'e mo$e doi do preklapanja elemenata /ato) autori nude jedan
prakti'an pristup u rjeavanju ovakvi* pro,lema Prora'un se mora vriti u vie faza Prva faza
mora sadr$avati mali ,roj elemenata tako da do,ijemo po'etnu procjenu geometrije -akon
toga) u dalnjim fazama sukscesivno poveavamo diskretizaciju i dolazimo do numeri'ki
pri*vatljivog rjeenja + ovom slu'aju prvi korak je rijeen sa dva kona'na elementa
1-asip%inp2Lodno lice A : 9 se sastoji od tri 'vora Qvor 9 je zajedni'ki 'vor vodnog lica i
vrelne plo*e 1tip 62 Klju'ni rezultati su visina vrelne plo*e h i protok > + ta,lici E%
prikazana je promjena veli'ine vrelne plo*e u zavisnosti o diskretizaciji
0a,lica E% &visnost veli'ine vrelne plo*e o ,roju elemenata
#roj elemenata
2 1m h
3 3E36
E5 666E
%E5 66M6
Protok sla,ije ovisi o ,roju elemenata i jednak je %%%5
<4
1 m
6
B s B mV 2 /a ovaj primjer ne
postoji analiti'ko rjeenje /animljivo je da je ruski *idrauli'ar Pavlovsk; %M6% godine dao
jednu pojednostavljenu metodu prora'una koja je sadr$avala neke parametre istjecanja
do,ivene la,aratorijskim ispitivanjima Protoci su jednaki) dok je vrelna plo*a
2 1 6? 6 m h
to se vrlo do,ro podudara s naim rezultatima 0re,a napomenuti da
postojanje vrelne plo*e poveava ,roj iteracijski* koraka #ez vrelne plo*e o,i'no je potre,no
svega nekoliko iteracija + slu'aju modeliranja vrelne plo*e s %E5 elemenata u ta,lici E3
prikazan je utjecaj to'nosti iteracijskog postupka na ,roj iteracija i veli'inu vrelne plo*e
&'ito) s poveavanjem to'nosti mijenja se veli'ina vrelne plo*e) a oso,ito ,roj iteracijski*
koraka Mo$e se zaklju'iti da u ovom slu'aju osim diskretizacije i drugi faktori) kao to je
to'nost iteracijskog postupka) utje'u na rjeenje Poto je maksimalni ,roj iteracija 34) o'ito je
da u ovakvim pro,lemima program tre,a izvesti vie puta -a kraju) tre,a napomenuti da
pro,lemi sa slo,odnim vodnim licem ne uklju'uju ,ilo kakve dotoke kroz vodno lice kao na
primjer kiu ili evapotranspiraciju 1isparavanje2 +lazna datoteka za primjer s E5 elemenata je
-asip6cinp) a za primjer s %E5 elemenata je -asip4,inp
0a,lica E3 &visnost veli'ine vrelne plo*e i ,roja potre,ni* iteracija o to'nosti iteracijskog
postupka
0&AEI 1m2
#I&R
80EIA98RA
2 1m h
55% 35 64M6
555% ?5 6E%E
5555% %6E 66M6
6%
#.!. .tacionarno crpljenje
@adatak8 Promatra se stacionarno crpljenje u vodonosniku pod tlakom tako da se diskretizira
'etvrtina domene +zima se jedini'na visina vodonosnika) koli'ina crpljenja je: G D : E %5
<6
1m
6
Bs2) *idrauli'ka propusnost je %5
<E
1mBs2) radijus utjecaja zdenca je I D 355 1m2 gdje je
zadan prisilni ru,ni uvjet ! D %55 1m2) a radijus zdenca je 56 1m2
I&3 ile A C!.inp
********************************************************************
$TACIONARNO CRPLJENJE U VODNO$NIKU POD TLAKOM
P-3;01- 9<5/3.65-6.= /-:>01605
181 50 11 0 11 0 2 1 3 2 0.01 0.0
1 1 1 2 3 23 35 34 33 22
2 1 3 4 5 24 37 36 35 23
3 1 5 6 7 25 39 38 37 24
...
48 1 143 144 145 158 177 176 175 157
49 1 145 146 147 159 179 178 177 158
50 1 147 148 149 160 181 180 179 159
1 .300 .000 2
2 2.115 .000 0
3 3.931 .000 0
...
179 .000 163.691 0
180 .000 181.845 0
181 .000 200.000 1
1 0.0001 0.0 0.0 0.0001 0.2
21 100.000
32 100.000
53 100.000
64 100.000
85 100.000
96 100.000
117 100.000
128 100.000
149 100.000
160 100.000
181 100.000
1 -0.00005
22 -0.00010
33 -0.00010
54 -0.00010
65 -0.00010
86 -0.00010
97 -0.00010
118 -0.00010
129 -0.00010
150 -0.00010
161 -0.00005
2 1
0.0 0.0 1000.0 0.25
2 2
-a slici E4 dan je prikaz potencijala za dio domene oko zdenca 1E4,2 i za 'etvrtinu ukupne
domene 1E4a2
/a ovaj pro,lem crpljenja postoji analiti'ko rjeenje:
63
,
_
r
R
b K
Q
S ln
3
1E%2
gdje je . D ! : * pad vodnog lica na udaljenosti r od zdenca ako je , D% 1m2 visina
vodonosnika i ostale varija,le imaju vrijednosti kako je gore nazna'eno + ta,lici E6 je
prikazana razlika izmeu analiti'kog i numeri'kog rjeenja "eneralno) numeri'ki rezultati su
vrlo do,ri) odstupanja od analiti'kog rjeenja postoje samo u okolini zdenca gdje je ina'e
prisutan najvei *idrauli'ki gradijent 8ako je diskretizacija oko zdenca daleko gua nego na
ru,u podru'ja) o'ito da za jo to'nije modeliranje crpljenja oko zdenca tre,a jo vie
elemenata 8na'e) ovi pro,lemi spadaju u najza*tjevnije numeri'ke primjere jer je zdenac
matemati'ki gledano singularitet koji se diskretnim numeri'kim te*nikama ne mo$e to'no
opisati .vi rezultati dani su u izlaznoj datoteci 96out
0a,lica E6 +spored,a analiti'kog i numeri'kog rjeenja
Qvor < i % 4 M %6 %? 3%
Iadijus : r 1m2 5655 %%%M6 6FF5M ?F4EM %6%5%6 355555
.
analiti'ki
1m2 E%6M %764 %57% F%% 3FM 555
.
numeri'ki
1m2 6M73 %7%E %57% F%% 3FM 555
1
0
0
1
0
0
#
.
+
#
+
#
2
.
+
#
0
"
+
"
0
X (m)
Y
(
m
)
0 +0 100 1+0 200
0
2+
+0
+
100
12+
1+0
1+
200
*
+
+
"
0
2
.
+
.
+
X (m)
Y
(
m
)
0 2 , * " 10
0
1
2
-
,
+
*
"
#
10
.lika E4 Ekvipotencijale za a2 'etvrtinu domene ,2 dio domene neposredno uz zdenac
#.#. 2laenje elino) pr"tena
66
@adatak8 -a slici EF prikazana je 'etvrtina 'eli'nog prstena koji na vanjskoj strani ima
konstantnu temperaturu u D %55) a na unutranjoj strani se *ladi toplinskim tokom 1> D < %52
Koristi se simetrija i 'injenica da nema toka izmeu modeliranog dijela prstena i dijela kojeg
smo od,acili 0akoer) prsten se po cijelom volumenu *ladi konstatnom gustoom toplinskog
polja 1G D < 42 + ovom primjeru pokazan je na'in zadavanja produkcije polja i fluksa na
dijelu granice s prirodnim ru,nim uvjetom
2
21
20
1#
1*
1+
1-
12
11
10
1"
1 1,
#
"
*
+ , - 1
1
2
-
,
8 (m!
= (m!
:
7
' 10 (m!
:
9
' + (m!
) ' ( 10
C ' 100
& ' ( +
.lika EF Qeli'ni prsten i ru,ni uvjeti
I&3 ile A 3r"ten.inp
********************************************************************
)LA+ENJE ?ELI?NO% PR$TENA
)>521601 :-9<165
21 4 5 2 0 4 2 1 3 2 0.01 0.0
1 1 1 2 3 7 11 10 9 6
2 1 3 4 5 8 13 12 11 7
3 1 9 10 11 15 19 18 17 14
4 1 11 12 13 16 21 20 19 15
1 5.0 0.0000000 0
2 6.25 0.0000000 0
3 7.5 0.0000000 0
4 8.75 0.0000000 0
5 10.0 0.0000000 0
6 4.6193976 1.9134171 0
7 6.9290962 2.8701258 0
8 9.2387953 3.8268344 0
9 3.5355339 3.5355339 0
10 4.4194174 4.4194174 0
11 5.3033009 5.3033009 0
12 6.1871843 6.1871843 0
13 7.0710678 7.0710678 0
14 1.9134172 4.6193976 0
6E
15 2.8701258 6.9290962 0
16 3.8268342 9.2387953 0
17 0.0000000 5.0000000 0
18 0.0000000 6.2500000 0
19 0.0000000 7.5000000 0
20 0.0000000 8.7500000 0
21 0.0000000 10.000000 0
1 1.0 0.0 0.0 1.0 1.0
5 100.0
8 100.0
13 100.0
16 100.0
21 100.0
1 -5.0
2 -5.0
3 -5.0
4 -5.0
1 9 6 1 -10.0
3 17 14 9 -10.0
2 1
0.0 0.0 1000.0 0.25
1 1
0U+ile A 3r"ten.out
TOTAL NODAL FLO( RATE$ FOR EAC) ELEMENT
1 -.13185E&01 -.20437E&02 .46608E&01 -.21584E&02 .46608E&01
-.20437E&02 -.13185E&01 -.44793E&02
2 .73588E&01 -.28612E&02 .66640E&01 -.29678E&02 .66640E&01
-.28612E&02 .73588E&01 -.26980E&02
3 -.13185E&01 -.20437E&02 .46608E&01 -.21584E&02 .46608E&01
-.20437E&02 -.13185E&01 -.44793E&02
4 .73588E&01 -.28612E&02 .66640E&01 -.29678E&02 .66640E&01
-.28612E&02 .73588E&01 -.26980E&02
1 .149927E&02
2 .297927E&02
3 .490014E&02
4 .724210E&02
5 .100000E&03
6 .149536E&02
7 .489130E&02
8 .100000E&03
9 .149927E&02
10 .297927E&02
11 .490013E&02
12 .724210E&02
13 .100000E&03
14 .149536E&02
15 .489130E&02
16 .100000E&03
17 .149927E&02
18 .297927E&02
19 .490014E&02
20 .724210E&02
21 .100000E&03
REACTION$
NODE REACTION
5 .316480E&02
64
8 .123106E&03
13 .632960E&02
16 .123106E&03
21 .316480E&02
&vo programsko rjeenje takoer mo$e slu$iti i za analizu pro,lema provoenja topline jer je
formalni zapis jednad$,i jednak kao i u slu'aju procjeivanja Iazlika je tek u interpretaciji
pojedini* parametara Primjer je preuzet iz knjige profesora Rovia) +vod u in$enjersko
numeri'ko modeliranje 1%MM62 i rezultati prikazani na slici E? prakti'ki su potpuno jednaki s
rezultatima programa M&DEA56) preuzeti* iz spomenute literature
2
0
-
0
,
0
+
0
*
0
0
"
0
#
0
X (m)
Y
(
m
)
0 2 , * " 10
0
1
2
-
,
+
*
"
#
10
.lika E? 8zolinije temperatura
6F

Fi Manual

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Fi Manual

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FI Programsko rjeenje za procjeivanje podzemne vode kroz porozni medij

.lika 33 Preslikavanje jedini'nog elementa

.lika 34 Iaspored "aussovi* integracijski* to'aka

5.3;?(.9645,"! 0"mi vor na elementu

FI Programsko rjeenje za procjeivanje podzemne vode kroz porozni medij

You might also like