Omk - 2. Primjene Metala U Graditeljstvu

II.
PRIMJENE METALA U
GRADITELJSTVU ZNAAJKE
ELIKA
GRAEVINSKO - ARHITEKTONSKI FAKULTET
Katedra za metalne i drvene konstrukcije
Kolegij: OSNOVE METALNIH KONSTRUKCIJA
2
II. Primjene metala u graditeljstvu znaajke elika
Svaki graevinski materijal, pa tako i elik, ima podruje primjene u kojem je nezamjenjiv ili optimalan.
Podruje primjene graevinskog materijala
Ekonomska prednost
(promjena cijena pojedinih
graevinskih materijala na
tritu)
Nain izvedbe
(eline konstrukcije izrauju
se u radionici, a sastavljaju
na gradilitu)
Tehnika svrsishodnost
(mostovi za podizanje ne rade
se u betonskoj izvedbi)
Znaajke materijala
(konstrukcije nebodera ili mostova
velikih raspona ne mogu se racionalno
izraditi u drvenoj izvedbi)
Estetski zahtjevi
(konstrukcija fasadnih stijena
obino se izrauje od aluminija)
3
Temeljne znaajke elika
1) Raznovrsnost podruja primjene (u graditeljskoj djelatnosti):
- hale (industrijski objekti),
- zgrade (stambene i poslovne),
- mostovi,
- platforme za naftu,
- dalekovodni i telekomunikacijski stupovi,
- televizijski tornjevi,
- silosi i rezervoari.
2) Stalni razvoj novih vrsta elika
350 700 350 700 0.20 - 1.00 1880 i dalje elik (zavarljiv)
250 400 250 400 0.02 - 0.05 1850 - 1900 Kovano eljezo
100 - 150 400 1000 2.25 - 4.00 1750 - 1850 Lijevano eljezo
Vlak Tlak
Podruje vrstoe f
u
[N/mm
2
]
Ugljik
[%]
Razdoblje pretene
primjene (godine)
Metal
4
Slika 2.1. Royal Theatre, Paris, 1786.
5
Slika 2.3. Povijesni razvoj:
a)"intuitivni" tipovi reetki,
b) inenjerski opravdani reetkasti
nosai
c) povijesni razvoj limenih nosaa
6
Slika 2.4. Kristalna palaa, London, 1851 (J. Paxton)
7
Slika 2.5. Albert Dock, Liverpool, 1845
(arhitekt P. Hardwick, inenjer J. Hartley).
8
Slika 2.6. eljezni stupovi iz kataloga kompanije
Abraham Darby and Co., 1875.
Slika 2.7. Popreni presjeci nosaa iz
lijevanog eljeza
9
a) Fasada sa detaljima iz lijevanog eljeza,
Pariz, 1878 (A. Lefvre)
b) Gantt Building, River Front,
St.Louis,1877.
Slika 2.8. Oponaanje klasinih oblika fasada
10
c) Palais des Beaux-Arts des Arts Libraux,
Svjetska izloba, Paris, 1889 (J. Formig)
d) Collge municipal Chaptal, Paris,
1880 (E. Train)
Slika 2.8. Oponaanje klasinih oblika fasada
11
a) b)
Slika 2.9. Stupovi: a) itaonice Nacionalne knjinice, Pariz, 1868 (arhitekt P. F. H.
Labrouste), b) Casa Mil, Barcelona, 1910 (arhitekt A. Gaudi).
12
Slika 2.10. Kip Slobode, New York, 1886.
13
14
b) izgradnja
c) unutranjost
a) pogled na fasadu
Slika 2.11. Kristalna palaa, London, 1851 (J. Paxton).
15
b) unutranjost
c) unutranjost
d) pogled
a) izgradnja
Slika 2.12. Izlobena hala strojeva, Paris, 1889 (arhitekt C. L. F.
Dutert, inenjer V. Contamin ).
16
Slika 2.13. Robna kua
Robne kue
Prodavajui sve vrste proizvoda pod istim krovom, robne kue su uvele novi pristup prodajnom prostoru.
To su bile viekatne zgrade s golemim predvorjima. Ostatak zgrade inile su iroko otvorene povrine
osvijetljene svjetlarnicima, a katovi su bili povezani zavojitim stepenicama. Na slici 2.13. vidi se robna
kua u Parizu koju su u razdoblju od 1882. do 1889. izgradili Jules i Paul Sdille. Konstrukcija je izvedena
od lijevanog eljeza na temeljima od armiranog betona, a zasniva se na povijesno dekorativnom stilu.
17
a)
b)
c)
Slika 2.14. a) Natkrivena trnica, Berlin, 1865 - 1868 (F. Hitzig), b) Galleria Vittorio Emmanuele,
Milano, 1865 - 1877 (G. Mengoni), c) Passage, Paris, 1800.
Trnice i galerije
Prodaja i distribucija robe u gradovima ubrzano se je poveavala,
tako da se javlja potreba izgradnje velikih trgovakih graevina.
Zahtjevima prodaje nametala su se razliita arhitektonska rjeenja
izvedbom ostakljenih eljeznih konstrukcija (slika 2.14.)
18
Slika 2.15. Metalni staklenik Palm House, 1844-1848.
Botaniki i zooloki vrtovi
Popularnost botanikih i zoolokih
vrtova vrlo se brzo proirila diljem
Europe. Botaniki vrtovi sluili su
irenju znanja o prirodnim
znanostima. Zooloki vrtovi esto su
bili smjeteni uz botanike tako da
ugodno iskustvo ujedno bude i
pouno. Karakteristino za takve
konstrukcije bile su velike staklene
povrine koje su se oslanjale na
eljezne nosae velikih raspona. Na
slici 2.15. vidi se najpoznatiji
staklenik ranog viktorijanskog doba
iji su graditelji Decimus Burton
(1800.-1881.) i Richard Turner
(1798.-1881.). Konstrukcija je
izraena kombinacijom lijevanog i
kovanog eljeza, dugaka je 110 m,
raspona 32 m i visine 18,9 m.
19
c) Central Station, Newcastle, 1847 - 1850.
a) Kolodvor Euston, London, 1838 (C. Fox)
b) Kolodvor u Austerlitzu, 1880 (B.C.Polonceau)
Slika 2.16. eljezniki kolodvori
eljezniki kolodvori
eljezniki kolodvori masovno su se poeli graditi u drugoj
polovici 19. stoljea. Smatralo se da su to suvremeni
pokazatelji napretka i tehnologije, tako da su ih neki nazivali
palaama suvremene industrije. To su bile konstrukcije
izvedene kao nadstrenice velikog raspona iznad eljeznikih
perona. Za konstrukcije takvog raspona bila je potrebna
tehnika prorauna, ali obzirom na arhitektonsko rjeenje,
trebalo je rijeiti poseban problem. Naime, kolodvori su
trebali biti smjeteni unutar grada ili na ulazu u grad. Dakle,
oni su se trebali uklopiti u graevine naslijeene arhitekture.
Trebalo je nova arhitektonska rjeenja pomiriti sa starijim
stilovima. To arhitektima ponekad nije uspijevalo.
20
Slika 2.17. Central Station Pancras Station, London, 1864 - 1850
(inenjer William H. Barlow).
21
Slika 2.18. Noisel sur Marne, Paris,1872 (arhitekt
Jules Saulnier, 1828 - 1900).
Smatra se da je tvornica okolade Menier u Noisiel sur Marne u
Parizu bila prva dosljedno izvedena skeletna zgrada, na nain da
je u nosivoj konstrukciji u potpunosti iskoritena mogunost
eljeza.
Inenjeri i arhitekti, nakon uvianja nekih prednosti skeletne
gradnje, svoju vjetinu i kreativnost poinju usmjeravati na
pronalaenje novih konstrukcijskih sustava u cilju graenja sve
viih i viih zgrada.
22
Slika 2.19. Leiter Building,
Chicago, 1879
(arhitekt William
le Baron Jenney)
Slika 2.20. Reliance Building, Chicago,
1894 (arhitekt Daniel
Burnham, inenjer John
Root).
23
Slika 2.22. Fisher Building, detalj fasade,
Chicago, 1896 (arhitekt Daniel
Burnham).
Slika 2.21. Fort Dearborn Building,
detalj fasade, Chicago,
1911.
24
Slika 2.23. Pula: a) Zgrada trnice, 1902, b) dizalica u luci
a) b)
U Europi se poetkom 20. stoljea uoava jedna od znaajki razvoja arhitekture, a to je kontinuirana
izgradnja objekata iz materijala kao to su eljezo, a kasnije elik.
Na slici 2.23. vidi se trnica u Puli, koja je izgraena 1902. godine. Ova lijepa metalna konstrukcija,
prema nekim miljenjima izgraena u secesijskom stilu, obnovljena i danas slui svojoj namjeni.
25
Slika 2.24. Maison du Peuple, Bruxelles, 1896 -
1898 (arhitekt V. Horta).
Slika 2.25. Trgovaka kua u Rue
Raumur, Paris, 1905.
26
Slika 2.26. Stock Exchange, Amsterdam, 1898 1903 (arhitekt
H. P. Berlage).
U zgradi burze (slika 2.26.) Berlage izvodi samonosivu konstrukciju u cigli na koju se
oslanjaju eljezni reetkasti luni nosai uz stakleni pokrov. Naglaava strogost forme i
funkcionalizma, potuje etiku i logiku graenja Viollet-de-Duca. S njim zapoinje novi
stil u Nizozemskoj.
27
Slika 2.28. Oerlikon, Robna kua,
Zrich, 1955.
Slika 2.27. Torrengebouw,
Antwerpen, 1931.
Slika 2.29. Stupovi
Slika 2.30. Spregnuta meukatna
konstrukcija ("slim floor")
28
Slika 2.31. Tribune Tower, Chicago, 1922 (arhitekt
Eliel Saarinen, 1873 - 1950).
Nakon perioda Chicago school zapoinje u SAD-u intenzivna i
svestrana izgradnja visokih skeletnih metalnih graevina. Neke od
tih prikazane su na sljedeim slikama.
Na temelju ve velikog iskustva, primat u graenju visokih
graevina preuzima u SAD-u grad Chicago. Arhitektonski se
razvijaju sustavi konstrukcija koji vie ne skrivaju nosivu metalnu
strukturu, tako da ona ostaje vidljiva izvana. Problem visokih
graevina postaje kako rijeiti otpornost na horizontalne sile, te se
tako uvode novi statiki sustavi (na primjer tube in tube sustav
itd.).
Takoer se uvode u gradnju novi materijali, pa se tako poveava
primjena sendvi elemenata, koji slue kao fasadne stijene ili kao
pregradni zidovi unutar objekta. Inenjer Pier Luigi Nervi uvodi u
primjenu, kasnije dosta primjenjivan, tzv. ferro cement. Za
fasadne konstrukcije poinje se intenzivno primjenjivati jo jedan
metal, a to je aluminij.
29
Slika 2.32. Rockefeller Center, RCA
Building, New York, 1932.
Graevine se poinju projektirati u obliku
modularne strategije, jer se u konstrukcije
ugrauju tipski industrijski izvedeni elementi
(fasadni paneli, ovjeeni stropovi itd.).
U vrijeme otprilike poslije 1945. godine u SAD-u
se pojavljuju fasade koje su ovjeene izvan nosive
strukture. Takve se fasade pojavljuju pod imenom
curtain wall. U Europi se ova arhitektonsko-
konstruktorska novina pojavljuje ve poetkom
50-ih godina.
Sve do sada, navedene injenice utjeu na
postizavanje harmonije izmeu arhitektonskog
oblikovanja, nosive strukture, rjeavanja detalja, te
na kraju mogunosti rjeavanja unutranje
funkcionalnosti zgrade (opirnije o visokim
graevinama vidi knjigu Metalne konstrukcije 1).
Kao primjeri prikazane su zgrade na slijedeim
slikama.
30
Slika 2.34. Inland Steel Building,
Chicago, 1957.
Slika 2.33. Zgrada Thyssena,
Diisseldorf, 1960.
31
Slika 2.35 Neboder Sears - Chicago
32
Slika 2.36. Il grande bigo, Genova, 1992 (R. Piano)
Pojava novih metoda prorauna i novih tipova konstrukcija (teorija plastinosti, nova filozofija sigurnosti
vlane membrane izvedene elinim uadima i tehnikim platinama, tensegrity sustavi itd.).
Tensegrity konstrukcije izvode se tako da se izmeu prednapregnute uadi umeu tlani elementi. Osim
estetskih efekata, takve se konstrukcije uravnoteuju unutar svakog elementa pa uslijed vertikalnog
djelovanja nema horizontalnih reakcija. U luci Genove izgraena je tensegrity konstrukcija kao simbol
izlobe EXPO 92 i proslave Colombo-500. Tensegrity sustav uspostavljen je kada skup odvojenih
tlanih elemenata djeluje meusobno sa skupom kontinuiranih vlanih elemenata definirajui tako stabilan
volumen u prostoru. Prema zamisli arhitekta Renza Piana, konstrukcija Il grande bigo predstavlja
metaforu pretovara tereta u luci pomou velike dizalice. Pri izgradnji ove konstrukcije suraivao je veliki
broj strunjaka, od arhitekata do inenjera (Peter Rice; 1935-1992.), strunjaka za odreivanje optereenja
vjetrom, montaera te strunjaka za tehnika platna. Svaki od uesnika u izgradnji pridonio je realizaciji
konstrukcije svojim iskustvom u svom podruju rada.
33
Slika 2.37. Il grande bigo, Genova, 1992 (R. Piano)
34
Slika 2.38. Shangai bank, Hong Kong, 1986 (arhitekt N. Foster)
Krajem 20. stoljea eline
konstrukcije osloboene su
dokazivanja svojih vrijednosti i
nalaze vlastiti izraz, te
ravnopravno uestvuju u
projektima sa konstrukcijama
izraenim iz ostalih materijala.
Na slici 2.50. vidi se Shanghai
Bank u Hong Kongu arhitekta
Normana Fostera. Moe se
vidjeti da je na toj graevini
naglaena snaga konstrukcije
a strukturalni su elementi
vidljivi kao da ele klijentima
banke ostaviti dojam sigurnosti
ulaganja.
Zamisao inenjera da se
elikom mogu ostvariti
konstrukcije velikog raspona
ostavila je arhitektima
mogunost ureenja slobodnog
prostora jer stupovi vie nisu
smetali unutranjoj
funkcionalnosti, kako se moe
vidjeti na slici 2.38.
35
Slika 2.39. Federalna banka, Minneapolis.
36
Slika 2.40.
Nove generacije profila
Sadanja faza razvoja elinih
konstrukcija usmjerena je na izradu
velikog broja elinih proizvoda
koji olakavaju i pospjeuju
projektiranje elinih konstrukcija.
Na slici 2.43. prikazana je nova
generacija vruevaljanih elinih
profila (karakteristike vidi u knjizi
Metalne konstrukcije 3).
Teko je objasniti sve imbenike
vezane uz ulogu elika u povijesti
arhitekture. Meutim, injenica je
da danas postoji generacija
arhitekata koja snagu svojeg
izraavanja vidi upravo u
potencijalu elika. elina je
konstrukcija stvarnost koja se
estetski i funkcionalno uklapa u
odreeni ambijent i socijalno postaje
dio jedne zajednice, jednog grada.
37
38
2.56.
39
Slika 2.41. Le Halle au Bl, Paris, 1812 (arhitekt F. J. Blanger)
40
Slika 2.42. Projekt mosta raspona 200 m (Thomas Telford).
41
Slika 2.43. Detalji spajanja eljeznih elemenata
42
Slika 2.45. Svod itaonice Nacionalne knjinice
(P. F. H. Labrouste)
Slika 2.44. Stropna konstrukcija, 1864
(E. Viollet-le-Duc).
43
U 19. stoljeu i poetkom 20. stoljea pojavom novih materijala razvijala se inenjerska znanost, a ujedno
se stvarala arhitektura koja je trebala tehniku podrku. Bez obzira da li su svoja istraivanja ili djela
ostvarili u podruju armiranog betona ili u domeni metala, navode se neka poznata imena inenjera
konstruktora:
- William Fairbairn (1789.-1874.)
Izmeu ostalog zasluan je za poetak primjene tipiziranih valjanih nosaa od kovanog eljeza. Uvodi
sustav meukatnih konstrukcija pomou eljeznih nosaa na kojima lee plitki svodovi od eljeznih
ploa, a sve je zajedno zaliveno betonom. Takoer je patentirao sustav veze betona i metalne
konstrukcije.
- Franois Coignet (1814.-1888.)
Tehnikom pojaanja betona metalnim mreama, prvi je uveo dosljednu primjenu armiranog betona.
- Isambard Kingdom Brunel (1806.-1859.)
Uveo je matematiki proraun konstrukcija na znanstvenim principima teorije konstrukcija. Bio je
svestran, osim mostova, gradio je i metalne brodove (slika 2.61.)
- Johann Wilhelm Schwedler (1823.-1894.)
Razvijao je teoretske podloge za proraun nosaa, a kasnije i kupola.
- Gustave Eiffel (1832.-1923.)
Poznati inenjer metalnih konstrukcija. Osim tornja u Parizu, projektirao je itav niz konstrukcija.
44
Slika 2.46. Prijedlog kupole sinagoge u Berlinu, 1863, (J. W. Schwedler)
45
Slika 2.47. Detalji za Eiffelov toranj
(kovano eljezo)
46
Slika 2.48. vicarski paviljon, Paris,
1930 - 1932 (Le Corbusier, P.
Jeanneret)
Veliki francuski arhitekt Auguste Perret (1874.-1954.) sudjelovao je i u konstrukterskoj djelatnosti i
pridonio je afirmaciji kreativne primjene armiranog betona. Smatrao je skelet graevine bitnim izrazom
graditeljskog oblika. Za njega se moe rei da je zaetnik nove strukturalne estetike temeljene na logici
konstrukcijskih odnosa, koji su u suprotnosti sa tada vaeim principima secesije. Zapoeo je sa
razvojem ideje o industrijskoj prefabrikaciji graevinskih elemenata, koju je kasnije razvio njegov
uenik Le Corbusier.
Na slici 2.48. prikazan je vicarski paviljon arhitekata Le Corbusiera i Pierra Jeannereta. U povijesti
moderne arhitekture ova peterokatna zgrada
jedna je od najvanijih izgraena
prije Drugog svjetskog rata
izvedena sustavom visokostijenih
nosaa.
47
Slika 2.49. Le Corbusier -
arhitekti i inenjeri
Le Corbusier (1870.-1965.) je shvatio da treba traiti
arhitektonska rjeenja u skladu sa zahtjevima tadanjeg doba,
smatrajui da je polazna toka arhitekture njezina funkcija.
Zgrada bi trebala biti sinteza funkcije, konstrukcije i forme u
povezivanju unutarnjeg i vanjskog prostora. U tom smislu Le
Corbusier razmilja o tada vrlo aktualnoj temi odnosa
inenjera i arhitekta, elei razrijeiti podvojenost izmeu
inenjerske estetike i arhitekture. Skica velikog arhitekta,
koja govori o tome, prikazana je na slici 2.49.
Usporedno sa pojavom eljeza i ostalih novih graevinskih
materijala, novih trendova u arhitektonskom izraavanju,
razvijaju se inenjerske metode prorauna konstrukcija koje
slue za odreivanje njihove razine sigurnosti.
Statika, kao empirijska vjetina graditelja, bila je svakako
poznata starim graditeljima. Meutim, brzi razvoj znanosti o
materijalima u 19. stoljeu polako i sustavno transformira tu
vjetinu u egzaktnu znanost koja omoguava suptilnije
dokaze o sigurnosti konstrukcija. Osim arhitekata, eljezu su
se divili i inenjeri poput Arthur Jules Vierendeel (1852.-
1940.), koji je pod dojmom Eiffelovog tornja i izlobene hale
strojeva napisao 1890. godine u svojoj knjizi LArchitecture
mtallique XIX sicle sljedee: Oni na velianstven nain
simboliziraju mo steenu nad materijalom.
48
Slika 2.50. Meukatne konstrukcije otporne na poar (A. J. Vierendeel)
49
50
51
slika 2.51.
52
Slika 2.51. TGV stanica, Lyon, 1996, (S. Calatrava).
53
Slika 2.52 Stadion Poljudska ljepotica - Split
54
Slika 2.53. Centar Georges Pompidou, Pariz, 1977 (R. Piano i R. Rogers).
Arhitektura visoke tehnologije (high-tech) bila je vodee naelo mnogih arhitekata potkraj 20. stoljea kao
to su Renzo Piano (roen 1937. god.), Richard Rogers (roen 1933. god.) i Norman Foster (roen 1935.
god.). Velik broj raznolikih graevina nastaje zahvaljujui upravo tehnolokom razvoju. Ponekad su novi
projekti samo nove verzije tradicionalnih graevina razvijenih na drugi nain primjenom novih tehnika
graenja.
to se tie projektiranja elinih konstrukcija, posebno je potrebno spomenuti renza Piana, Richarda Rogersa
i Normana Fostera, ije su neke od najznaajnijih izvedbi prikazane na slijedeim slikama.
55
Slika 2.54. Millenium Experience, London, 1996 -1999 (Richard Rogers).
56
Slika 2.55. Stansted Airport Terminal, 1989 - 1991 (N. Foster).
57
58
Slika 2.56. Tensegrity konstrukcija
(R. B. Fuller).
59
Slika 2.57. Office Building, London,
1990 (R. Horden).
60
Slika 2.58. Guggenheim Museum, Bilbao, 1997 (F. O. Gehry).
Na slikama se moe uoiti da je u prvom koraku, radi izuzetne sloenosti
konstrukcije, trebalo napraviti raunalni model (wireframe), a tek onda
bilo je mogue izraditi maketu u mjerilu 1:100. Radioniki nacrti
izraeni su u tri dimenzije, to nije uobiajeno.
61
62
Slika 2.59. Lagana i teka konstrukcija
63
64
Slika 2.60. Smanjenje teine
konstrukcije u
povijesti graditeljstva
65
Slika 2.61. Primjeri konstrukcija izvedenih iz tehnikih platna
a) Projekt za budunost Shale Oil
Field (O. Frei).
b) Takashima - cho Gate,
1990 (Shinkenchiku -
Sha Co Ltd)
c) Terminal u zranoj luci Haj, Jeddah,
1981 (arhitekti Skidmore, Owings &
Merill, konstrukcija Geiger - Berger
Associates)
eline konstrukcije imaju povoljan odnos vlastite teine i natkrivene povrine. Prosjeno se vlastite teine
kreu od 0,20-3,0 kN/m
2
kod industrijskih hala sa dizalicama velike nosivosti. Tako je elino krovite stadiona
u Splitu, u izvedbi MERO sustava, teko 0,45 kN/m
2
.
Izmeu 1950. i 1970. god. Inenjer Otto Frei (roen 1925.) razvija konstrukcije izvedene tehnikim platnima i
elinim uetima ija je karakteristika da teine tih tipova konstrukcija u potpunosti doseu pojam lagane
konstrukcije (slika 2.61.)
66
Slika 2.62. Paviljon Australije, EXPO 2000,
Hannover (Tonkin Zolaikha
Architects, konstrukcija Ove
Arup)
67
Slika 2.63. Cargolifter, prototip hale, izvedba do 2004
CargoLifter (zrani brod) moe transportirati terete do 160 tona. Smjeten je u najveoj hali na svijetu, duine
360m, irine 210m i visine 107m. Ovdje se zahtijevalo od elika da ostvari jedno tehniko rjeenje, dok su
estetski zahtjevi bili u drugom planu (slika 2.63.). Ukoliko se razmotri potronja elika po 1m
2
tlocrta, u
svakom se sluaju ta konstrukcija moe svrstati u lagane konstrukcije.
68
Slika 2.64. Cijena cestovnog
mosta u ovisnosti
raspona i tipa
69
Slika 2.65. Montaa mosta Sunderland, 1796 (T. Wilson).
2.87.
70
Slika 2.66. Clifton visei most, 1864 (I. K. Brunel).
2.88.).
71
72
Slika 2.67. Razvoj ovjeenih mostova
73
Slika 2.68. Forme mostova 1920. (a) i c)
i 1990. godine (b) i d)
74
Slika 2.69 Most Akashi Kaikyo
10 najveih viseih mostova
75
Slika 2.70. Detalji kod nove generacije mostova
76
Slika 2.71. Running Torso, skulptura, 1986 (S. Calatrava)
Inenjeri i arhitekti imaju sve vee mogunosti ostvarivanja svojih ideja upravo zahvaljujui tehnikom
napretku, ali i eljom korisnika i investitora mostova da uloe i u njihovo estetsko oblikovanje. Poinju se
razvijati konstrukcijske forme mostova koje izazivaju polemiku jer se javljaju prvi puta u povijesti graditeljstva.
Jedan od takvih primjera je Alamillo most, izgraen za potrebe EXPO 92 u Sevilli. Santiago Calatrava izgradio
je 1986. godine tensegrity skulpturu Running Torso, tako da je betonske kocke sukcesivno povezivao sa
nehrajuim icama, kako se vidi na slici 2.71.
Kasnije je, na temelju inspiracije navedene skulpture, izradio most kako se vidi na slici 2.72.
77
Slika 2.72. Statika shema mosta (S. Calatrava)
78
2.100.
79
Slika 2.73. Alamillo most, Seville, 1987 - 1992.
80
Slika 2.74. Cestovno - pjeaki most, Stuttgart
(arhitekti Luz und Partner,
konstrukcija Schlaich Bergemann
und Partner)
81
Slika 2.75. Vijadukt Le Corbusier, Lille,
1994 (arhitekt F.
Deslaugiers, inenjeri Jean
Muller International )
82
Slika 2.76. Mostovi: a) Hafen, Nagoya, 1989 (arhitektura i statika Naka - Nippon
Construction Consultant); b) Ayatori, Yamanaka - machi, 1991 (arhitekti Hiroshi -
Teshigavara, statika Kanazawa Planning Research)
a)
b)
83
Slika 2.77. "Arhitektonski" (a) i "inenjerski" most (b)
a)
(a) Arhitektonski most
(b) Inenjerski most
Na slici 2.77. prikazana su dva
rjeenja mosta: jedno
iskljuivo kao arhitektonsko
djelo bez suradnje sa
konstrukterom (a) i jedno
iskljuivo inenjersko rjeenje
bez suradnje s arhitektom (b).
Iz pokazanog slijedi zakljuak da odluka o
izboru mosta mora biti paljivo odabrana
tako da o tim konstrukcijama odluuje
iskljuivo struka a ne politika.
Ve je navedeno kako je poeljna suradnja
inenjera i arhitekata, koja se odnosi na
sve konstrukcije, pa tako i na mostove.
Meutim, u sluaju mostova potrebno je da
nositelj glavnog projekta (spiritus rector)
bude u svakom sluaju konstruktor.
84
85
86
Slika 2.78. Karakteristike novih vrsta elika
b) superplastini elici (izduenje pri
slomu do 1000%) visoke vrstoe
a) elik s "TWIP" efektom (Twinning Induced
Plasticity)
87
2.110. i 2.111.).
88
Slika 2.79. Projektiranje na temelju
prirodnih principa na primjeru
futuristike strukture X-SEED4000
(K. Kikuchi, Y. Shimizu)
89
Slika 2.80. Strukturalna shema i
elementi kod X-SEED4000
Oito da bi se sve navedeno
moglo uvesti u praksu, svakako e
trebati poboljati transfer znanja
izmeu istraivaa-znanstvenika i
inenjera praktiara. Budue e
tehnike norme trebati biti
fleksibilne i ne bi smjele
ograniavati kreativne mogunosti
graditelja.
Na slikama 2.79 i 2.80. prikazani
su koncepti strukture jednog
futuristikog, vertikalnog grada.
Struktura bi bila visine cca 4000
m.
90
2.112. i 2.116.
91
Slika 2.81. Koncertna hala, Sarajevo
92
Slika 2.82. Neboder Resi - Rise
Pogled A
Pogled B
93
Slika 2.83. CulturaI Information Exchange Center, New York
94
Slika 2.84. Arhitektonski fakultet, Venecija
Slika 2.84. Arhitektonski fakultet, Venecija
95
Slika 2.85. Sferoidni modeli za vienamjenske graevine
Slika 2.85. Sferoidni modeli za vienamjenske graevine
96
Na kraju ostaje pitanje: Da li se udaljavamo od tehnike realnosti?
Moda tu realnost treba traiti u injenici da graditelji trebaju shvatiti kako kriterij
vjenosti graevina vie ne postoji, te da njihova ostvarenja nisu spomenici. Ona samo
slue da u odreenom trenutku ispune svoju zadau. Obzirom na takve poglede, eline
konstrukcije moda imaju neku prednost, a takav nain razmatranja moe opravdati da
vie ne postoje neka znaajna ostvarenja arhitekture u eljezu.

Omk - 2. Primjene Metala U Graditeljstvu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Omk - 2. Primjene Metala U Graditeljstvu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

II.

You might also like