Visoke Gradjevine Skripta Povijest, Konstrukcijski Sustavi, Primjer Proracuna, Izvedeni Primjeri

VISOKE
GRAEVINE
VISOKEGRAEVINE
2

Autori i predavai:

doc.dr.sc. Goran Pu, dipl.ing.gra.
goran.puz@igh.hr

Zvonimir Peri, dipl.ing.gra.
zvonimir.peric@igh.hr

Tomislav Brozovi, dipl.ing.gra.
tomislav.brozovic@igh.hr

Boja ai, dipl.ing.gra.
boja.cacic@igh.hr

Skripta prati teme izlaganja prvog Seminara
strunog usavravanja pod nazivom Visoke
graevine, koji je odran u organizaciji
Graevinskog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu, uz suradnju s Institutom IGH u
svibnju 2012.godine.
VISOKEGRAEVINE SADRAJ
3

SADRAJ:

1. UVOD .......................................................................................................................... 5
2. POVIJEST .................................................................................................................. 7
3. KONSTRUKCIJSKI SUSTAVI ................................................................................. 13
3.1 RAZVITAK I PODJELA 13
3.2. PROJEKTIRANJE I IZVEDBA ELINIH DIAGRID KONSTRUKCIJA 23
4. PRIMJER PRORAUNA NA DJELOVANJE POTRESA I VJETRA ...................... 29
5. SEIZMIKA REHABILITACIJA POSTOJEIH ZGRADA ...................................... 49
6. SUVREMENE VISOKE ZGRADE ............................................................................ 55

VISOKEGRAEVINE
4

VISOKEGRAEVINE UVOD
5
1. UVOD
Zgrade stambene ili poslovne namjene koje se znatno izdiu u visinu grade se zbog visoke cijene
zemljita i naglog rasta gradova, a najvei neboderi zbog prestia drave, korporacije ili ak pojedinca.
Dakle, naa tema je neboder, visoka zgrada namijenjena radu ili stanovanju. Graevinski, visoka
graevina je ona na ije projektiranje presudan utjecaj imaju horizontalna djelovanja od vjetra i potresa. S
arhitektonskog motrita svaka zgrada koja se visinom izdvaja iz svoje okoline i utjee na sliku grada
moe biti nazvana neboderom. Formalno gledano, postoji definicija prema kojoj se visokom zgradom
smatra viekatnica koja dosie 35 do 100 metara visine, ili zgrada nepoznate visine koja ima 12 do 39
katova, dok je neboder vii od 100 metara, a supervisokom zgradom treba smatrati onu ija visina prelazi
300 m.
Kroz itavu povijest ovjeanstva bilo je prisutno nastojanje da se gradi u visinu, do neke mjere iz
potrebe, ali najvie u tenji da se velianstvenim djelom impresioniraju oni koji zgradu vide izdaleka i
doive izbliza. U ovome radu ne bavimo se tornjevima iz prolih vremena, ve govorimo o suvremenim
zgradama u kojima se ivi i radi i aktualnim trendovima u njihovom konstruiranju i projektiranju.
Konkretno, povijest dananjih nebodera poinje sredinom 19. stoljea, a od tog vremena u
konstruktorskom smislu prepoznajemo tri generacije visokih zgrada. Zgrade prve generacije imaju nosive
zidove od kamena ili opeke, eventualno sa eljeznim elementima i meukatnim konstrukcijama od
eljeznih nosaa i drvenih grednika. Drugu generaciju predstavljaju zgrade sa elinim skeletom, okvirne
konstrukcije sa zakovanim spojevima. Trea generacija, najbrojnija po zastupljenosti, sadri cijevne
konstrukcijske sustave i sustave s jezgrom, te njihove kombinacije, u izvedbi od elika, betona, u
kombinaciji dvaju gradiva ili u spregnutoj izvedbi.
Osnovne teme o specifinostima projektiranja i funkcioniranja zgrada nabrojane su kako bismo osvijestili
svu kompleksnost problematike koju valja rijeiti za uspjeno funkcioniranje stambene i poslovne
viekatnice.
Glavna tema ipak je projektiranje konstrukcije, u koje nas uvodi pregled razliitih konstrukcijskih sustava
koji se danas koriste. Podjednako se bavimo konstrukcijama u izvedbi od elika i betona, kao i
kombinacijama koje koriste prednosti obaju gradiva. Jedan od modernih nosivih sustava detaljnije je
prikazan tzv. diagrid konstrukcija.
Konkretan primjer prorauna jedne viekatnice na djelovanja vjetra i potresa prikazan je u skraenom
obliku. Slijedi poglavlje o naelima seizmike rehabilitacije, jer ovu temu smatramo vrlo aktualnom
obzirom na promjenu propisa i potrebu za prenamjenom mnogih poslovnih i industrijskih zgrada.
Cilj ovakvog odabira tema je poticanje inenjera na raspravu o struci, njezinim dometima, o sadanjosti i
budunosti projektiranja. Velika koliina dostupne literature, meu kojom smo odabrali i naveli
najzanimljivije jedinice, omoguuje uvid u specijalistike sadraje.

U Zagrebu, 22. svibnja 2012.
Goran Pu

VISOKEGRAEVINE UVOD
6

VISOKEGRAEVINE POVIJEST
7
2. POVIJEST
Zgrade su oduvijek bile spomenici doba u kojem su sagraene i pokazatelji napretka i prosperiteta
gradova i zemalja u kojima se nalaze. Suvremene viekatnice za rad i stanovanje imaju svoje ishodite u
graevinama koje su nastale iz istih razloga zbog kojih se grade i danas: zbog vrijednosti zemljita koje
su vlasnici eljeli im bolje iskoristiti. To ne znai da one ne koriste gradiva, oblike i postupke
monumentalnih ne-stambenih gradnji, ve da su prioriteti bili potpuno drugaiji od onih koji su oblikovali
grobnice i hramove.
Prvi dokumentirani prethodnici nebodera su antike insule, zgrade Starog Rima koje su dosizale 7, prema
nekim izvorima ak i 10 katova. Na masivne zidove oslanjali su se svodovi u niim etaama, dok su
stropovi viih etaa bili u drvenoj grednoj izvedbi. Vlasnici ili bogatiji korisnici radili su i ivjeli u niim, a
siromaniji stanari u viim etaama. Najvei problem gradova u kojima su graeni ovi objekti bila je
sigurnost u sluaju poara, potresa ili nenadanog ruenja uslijed slabe izvedbe. Takvi su dogaaji bili
esti, pa su zakonodavci od antikih vremena nastojali uvesti red ograniavajui visinu ili katnost gradnji.
Poznato je ogranienje cara Augusta koji je visinu zgrada u Rimu dekretom ograniio na 25 metara.

Slika 1 Suvremena rekonstrukcija Starorimske Insulae stambeno poslovne viekatnice.
Graenje u visinu i stanovanje na visini nije bilo ogranieno samo na antike gradove na izvoritu
zapadne civilizacije, ve su sline graevine nastajale i u drugim dijelovima Rimskog carstva, primjerice u
Egipatskim gradovima, a vjerojatno i drugdje na srednjem i dalekom istoku. O njima ima malo pisanih
tragova, ali se vjeruje da su u 11 stoljeu graene i do visine vee od 10 katova.

Slika 2. Viekatnice od nepeene opeke grad Shibam, Jemen, 16. stoljee.
Danas postoji tradicija gradnje u nepeenoj opeci kojom su sagraene zgrade koje i danas stoje u
impozantnoj visini do 11 katova. Primjer koji se esto navodi je pustinjski grad Shibam, koji je u
8
dananjem obliku nastao u 16 stoljeu. U nastojanju da se obrane od berberskih plemena njegovi su
stanovnici gradili u visinu. Ipak, takvi primjeri bili su prije izuzetak nego pravilo, jer je ivot na viim
etaama bio teak i nesiguran.
Srednji vijek u Europi donosi gradnju vrtoglavo visokih stambenih tornjeva relativno male tlocrtne
povrine. Sukladno tadanjim ivotnim obiajima svaka je etaa imala obino samo jednu prostoriju.
Visina tornjeva sugerira da vlasnicima nije bilo vano samo stvoriti sigurno utoite za obitelj i zalihe, ve
i napraviti graevinu koja e biti vilja od svih ostalih. Najpoznatiji primjeri takvih gradnji su stambeni
tornjevi u gradiu San Giminiano, u Toskani, odnosno sredinjoj Italiji. Obiaj gradnje visokih tornjeva
unutar zidina grada vladao je i u drugim gradovima, pa je tako zabiljeeno da je vlast u Firenci zakonom
ograniila visinu svih urbanih graevina na 26 metara davne 1251. godine.

Slika 3. Stambeni tornjevi u sredinjoj Italiji San Giminiano, srednji vijek.
Svi navedeni primjeri ipak su graditeljski izuzeci, nastali iz ogranienja na irenje grada van obrambenih
zidina. Klasine zidane zgrade prije industrijske revolucije dosiu najvie 11 do 14 katova (esto se
navodi primjer viekatnica u Edimburghu, kotska), dok se krajnjim dometom smatra poslovna zgrada
visoka 16 katova sagraena u Chicagu 1891., sa zidovima koji su pri dnu bili debeli 2 m. U razdoblju
industrijske revolucije razvijaju se gradiva i njima prilagoene konstrukcije koje prethode pravim
neboderima. U tom smislu navode se prve zgrade sagraene dijelom od eljeznih elemenata, kao okviri
kojima vanjsko oploje zatvara fasada koja vie ne sadri nuno zid kao nosivi element. Elementi
potrebni za konstruiranje nebodera osmiljeni su i primijenjeni u Engleskoj, prije pravog razvoja visokih
zgrada u SAD. Prve zgrade s fasadom izvedenom od velikih staklenih ploha sagraene su u Liverpoolu u
drugoj polovici 19. stoljea. Osim gradiva i novih konstrukcija, za udobno stanovanje na viim etaama
trebalo je rijeiti i problem penjanja na katove, kao i opskrbu vodom.

Slika 4. Zgrada s ostakljenom fasadom Liverpool, polovica 19. stoljea.
Kao to su konstrukcije prvih modernih zgrada sa elinim elementima imale uzor u strojevima, tako su i
moderna dizala imala svoje prethodnike u rudnicima. To su bile nepouzdane i opasne sprave do izuma
sigurnosne konice, koju je predstavio Elisha Ottis 1852. godine. Moe se rei da su elik, staklo, dizalo i
hidraulika pumpa stvorili preduvjete za brz rast zgrada u visinu krajem 19. stoljea. Ekonomska mo i
potreba za viestrukim koritenjem parcele stekli su se u velikim gradovima Sjedinjenih Drava: New
9
Yorku i Chicagu, te na Starom kontinentu, u Londonu. Od ta tri grada investitori i graditelji najveu
slobodu imaju u New Yorku, koji nema ogranienje visine gradnje, pa preuzima dominaciju u izgradnji
nebodera koja e trajati desetljeima.
Chicago se smatra kolijevkom nebodera jer su u njemu sagraene zgrade kojima je objedinjen skup
konstruktivnih elemenata potreban da se gradnja vine u visinu. Home Insurance Building, zgrada
izgraena u Chicagu 1885. godine, s relativno skromnih 12 katova (kao katove ovdje brojimo nadzemne
etae) sadri sve elemente modernih nebodera. Glavni nosivi sustav zgrade je okvir od kovanog eljeza,
dok je elini okvir prvi puta primijenjen etiri godine kasnije za izgradnju jedne deveterokatnice.
Dijagonalna ukruenja primijenjena su pri izvedbi dvadeseterokatnice 1891., nakon ega se teite
razvoja seli u New York.
U narednih 40 godina dogodio se nezapamen rast u visinu, a ta je etapa okonala dovrenjem Empire
State Building-a, nebodera sa 102 kata, koji je dovren u jeku svjetske ekonomske krize 1931. godine.
Rast u visinu je zaustavljen na nekoliko desetljea, tijekom kojih su se razvile nove konstrukcije i
poboljale tehnike gradnje.

Slika 5. Empire State Building u gradnji New York 1930., izvorno visok 381 metar.
Prvi suvremeni neboderi imaju okvirnu nosivu konstrukciju sastavljenu od elinih stupova i greda.
Empire State Building nije bio revolucionaran po nosivoj konstrukciji, ve vie po iznimnoj brzini gradnje,
ak do 4,5 katova tjedno. Brzu izgradnju su omoguila tehnika pomagala, ali jo vie prefabrikacija
dijelova i precizna organizacija dopreme na gradilite u zadanom roku, na zadano mjesto. Obzirom na
logistike probleme, skueno gradilite u prometnom centru grada i ponavljanje radova iz etae u etau,
gradnja ovog nebodera dugo e biti primjer uspjeha u domeni organizacije graenja.
Novi radikalni iskoraci u projektiranju nebodera dogaaju se u 60-im godinama 20. stoljea. Ubrzano se
istrauju nove konstrukcije, koje su jasne u prijenosu sila na tlo, ali sloene za proraun. Razvitak cijevnih
sklopova bio je vrlo mukotrpan prije ire uporabe raunala u provjerama nosivosti. Uz pomo kompjutora
konstruktori su mogli dokazati da neka struktura uistinu djeluje kao trodimenzionalna cjelina, odnosno da
nije samo skup greda, stupova ili okvira. Nosivi elementi elegantnih zgrada, maskirani u fasadama po
itavom oploju, zajedno se ponaaju kao vrsta cijev, koja uz potporu unutarnje jezgre preuzima
horizontalna i vertikalna optereenja. Arhitekti su dobili mogunost oslobaanja unutarnjeg prostora etaa
10
za prilagodbu raznim namjenama, a graditelji moan sklop za nove rekordne visine. Projektant ije se ime
spominje uz praktino koritenje nove strukture je Fazlur Khan, a prva zgrada s inovativnim nosivim
sustavom vjerojatno je stambeni neboder u Chicagu, nazvan Chestnut-Dewit. Cjelovito sagledavanje
nosivog sustava velike zgrade, koje omoguuje kompjutorsko modeliranje, dovelo je do razvitka niza
novih tipova nosivih konstrukcija. Kombinacije tih sklopova istrauju se i danas.
Novi rekord u visini postavljen je izgradnjom zgrada World Trade Centera u New Yorku 1972. godine,
zgrada ije je tragino ruenje 2001. dovelo do radikalnih promjena u pristupu sigurnosti, pa i
projektiranju konstrukcije visokih zgrada. Sjeverni, vii toranj imao je 110 katova, ukupne visine 417
metara. Gusto rasporeeni vanjski stupovi, povezani snanim horizontalnim gredama zatvaraju fasade,
povezujui se u nosivi sklop koji preuzima sva horizontalna i dio vertikalnih optereenja. Obzirom da
zatvara obod graevine, u kontinuitetu od dna do vrha, ovakav je sustav nazvan cijevnim. Preostalo
vertikalno optereenje preuzimaju stupovi sredinje jezgre. Za korisnika je bitno to ovakav nosivi sustav
oslobaa unutranjost zgrade od ume stupova koji ograniavaju slobodu u koritenju interijera. Znatni
rasponi od jezgre do vanjske fasade mogu se pregraivati sukladno potrebama razliitih namjena.

Slika 6.Tornjevi World Trade Centra, New York, 1972. - 2001. godine.
Zgrada izvorno nazvana Sears Tower, koja je kasnije preimenovana u Willis Tower donijela je novi
iskorak u visinu sa svojih 108 katova i 442 metra visine do vrha najvie etae, ali jo vanije, novu nosivu
konstrukciju, koja se sastoji od vie spregnutih cijevnih struktura takozvanog snopa cijevi. Ovim
sustavom prevladano je ogranienje irenja jednocijevnog sustava, koje proizlazi iz poveavanja raspona
stropne konstrukcije izmeu jezgrenih stupova i oboda.
Meu najviim graevinama koje su znaajne po konstruktorskim iskoracima istie se jo John Hancock
Center, sustava cijevi sa spregovima. Krina ojaanja jasno su vidljiva na vanjskim fasadama. Zgrada je
sagraena u Chicagu 1969. godine, a visoka je 97 katova. Ekonominost novih i starijih konstrukcija
usporedive visine moe se ocijeniti usporedbom utroka gradiva: dok je za Empire State Building
utroeno oko 200 kg elika po m
2
tlocrtne povrine zgrade, utroak za John Hancock centar bio je gotovo
upola manji.
Nosive strukture najviih nebodera do kraja 70-ih godina 20. stoljea bile su sagraene od elika. Pored
vrstoe i drugih mehanikih znaajki koje ga ine pogodnim gradivom za najvie zgrade, prednost elika
je u mogunosti prefabrikacije elemenata. Naime, isplativost nebodera bitno ovisi o brzini izgradnje, koju
graditelji postiu paljivim planiranjem i projektiranjem dijelova od kojih se nosiva konstrukcija sastavlja
na gradilitu (taj pojam se ponekad koristi umjesto pojma gradi se), uz minimum spojeva koje treba
11
izvesti na licu mjesta. Zavarivanje i visokovrijedni vijci zamijenili su zakovice kojima su spajane grede
starijih nebodera.

Slika 7. Sears Tower, Chicago 1974., kasnije Willis Tower, sustav snopa cijevi.
Jo jedan konstrukcijski element bitno je doprinio broj i ekonominijoj gradnji nebodera: meukatna
konstrukcija od profiliranog lima, na koji se izlijeva betonska ploa, inei lak i fleksibilan strop.
Novo razdoblje u izgradnji najviih nebodera zapoinje intenziviranjem uporabe betona kao
konstrukcijskog gradiva. Beton je vrlo uinkovit u prijenosu mase graevine na tlo, a njegova masivnost
korisna je kod smanjivanja pomaka. Ovo je svojstvo vrlo bitno jer dimenzioniranje najviih graevina vie
ne odreuje vrstoa sustava za preuzimanje horizontalnih sila, ve ograniavanje pomaka kroz
modeliranje dinamikih znaajki zgrade. Koritenje betona omogueno je napretkom u istraivanju i
kontroli svojstava betona, napose onih reolokih, te suvremenim postupcima izvedbe, koja ukljuuje
oplatne sustave i pumpe za beton koje mogu savladati traenu visinu ugradbe. Takoer, priguenje koje
se ostvaruje pri dinamikim djelovanjima na betonski sklop vee je od priguenja eline konstrukcije.
Noviji sklopovi najviih nebodera uinkovito kombiniraju betonsku jezgru i elinu konstrukciju koja
podupire stropne ploe. Vanjski, obodni nosivi elementi u tom sluaju mogu biti betonski okviri,
pojedinani stupovi vrlo velikog presjeka (mega stupovi) ili elini okviri. Nove mogunosti dovele su do
matovitih arhitektonskih rjeenja, koja su zamijenila univerzalan jednolian izgled fasada ranijeg
razdoblja.
Od prvih modernih nebodera monopol na rekordne visine bio je u SAD, no situacija se krajem prolog
stoljea mijenja i visinski rekordi sele na daleki istok, u zemlje obiljeene naglim rastom ekonomije i
samosvijesti. Zgrada Petronas Towers sagraena je u Kuala Lumpuru, u Maleziji na pragu novog
tisuljea, 1998. godine. Rekord preuzima neboder Taipei 101, na Tajvanu, sagraen 2004. godine sa
svojih 449 metara visine i 101. katom.
Rast u visinu za sada je dosegao vrhunac izvedbom tornja Burj al Dubai, koji je sa svojih metara znatno
premaio sve ranije sagraene tornjeve, potukavi rekorde u visini graevina sagraenih ljudskom rukom.
Mogunosti gradnje jo viih graevina postoje, kao i idejna rjeenja, no na njihovu realizaciju jo jednom
ovjeanstvo mora priekati razdoblje globalnog ekonomskog prosperiteta. U meuvremenu se realiziraju
12
brojni projekti niih nebodera na kojima se istrauju novi sklopovi, gradiva i nove arhitektonske
koncepcije.
Konstruiranje visokih zgrada bitno je odreeno nesluenim porastom proraunskih mogunosti, odnosno
mogunosti integralnog projektiranja pomou raunala. Prednosti koje je donijela primjena kompjutora
ilustrirane su primjerima novih nosivih sustava, no osim njih projektantska sloboda ima i svojih mana.
Raunalom se moe analizirati bilo kakav model i pokazati da li e zgrada izdrati sva proraunska
optereenja, meutim raunalo nee pokazati da li je sustav uistinu racionalan i ekonomian. Izvedeni su
mnogi tornjevi srednjih visina koji imaju kompliciranu i nedoreenu konstrukciju. S druge strane, neki od
najviih tornjeva s jasnom i racionalnom konstrukcijom, zahvaljujui sigurnosti svojih projektanata i
pouzdanosti njihovih numerikih modela, imaju manju rezervu nosivosti od prethodnika.

Slika 8. Taipei 101, Tajvan 2004., sustav s betonskom jezgrom i golemim obodnim stupovima.

VISOKEGRAEVINE KONSTRUKCIJSKISUSTAVI
13
3. KONSTRUKCIJSKI SUSTAVI
3.1 RAZVITAK I PODJELA
Kruti okviri
Kruti okviri su sustavi sainjeni od greda i stupova povezanih krutim vezama. Horizontalna krutost ovisi o
krutosti stupova, greda i njihovih meusobnih veza.

Slika 9. Kruti okvir kao nosivi sklop viekatnice.
Bitna prednost krutih okvira su veliki otvori koji ostavljaju mogunost slobodnog planiranja prozora i vrata.
Kruti okviri se uobiajeno koriste za raspone od 6 9 m. Kada se koriste kao jedini sustav za preuzimanje
horizontalnih djelovanja, ekonomini su za zgrade do 25 katova, iznad te visine postaju prefleksibilni, a
poveanje izmjera elemenata nije ekonomino rjeenje. Kruti okviri idealni su za AB konstrukcije zbog
inherentne (svojstvene) krutosti spojeva. Kod elinih okvira kruti spojevi (otporni na savijanje)
poveavaju cijenu. Izmjere stupova i greda na bilo kojoj razini direktno ovise o veliini posminog
(horizontalnog) optereenja - tako da se poveavaju prema dnu. Stropne konstrukcije sukladno nisu
jednake na svim etaama kao kod okvira sa spregovima, nego im se visina poveava prema dolje zbog
potrebnih veih greda tako da visina katova varira.
Okviri sa spregovima
Spregovi se veinom smatraju iskljuivo elinim sustavom jer su dijagonale neizbjeno podvrgnute vlaku
iz jednog ili drugog smjera bonog optereenja. Betonski spregovi se koriste iznimno, i to na nain da je
svaka dijagonala projektirana kao tlani element koji moe prenijeti punu vanjsku posminu silu.
Spregovi su se tradicionalno koristili u zgradama sa rasponima jednog kata, gdje su bili potpuno sakriveni
unutar zgrade. U posljednjem vrijeme se koriste veliki vanjski spregovi, koji se proteu preko vie katova,
to je omoguilo proizvodnju ne samo visoko efikasnih graevina, nego i estetski poeljnima.
Kod okvira sa spregovima otpornost na horizontalna djelovanja ostvarena je preko dijagonala spojenih na
grede ije djelovanje moemo usporediti s hrptovima nosaa. Na taj nain se formiraju vertikalne reetke
gdje stupovi djeluju kao pojasevi. Horizontalnom posmiku odupiru se horizontalne komponente elemenata
sprega.
Ovaj sustav je izuzetno ekonomian i uinkovit za preuzimanje horizontalnih sila neovisno o visini zgrade
pa je prikladan i za najvie zgrade. Jo jedna prednost ovakvih trokutastih spregova je da grede sudjeluju
vrlo malo u preuzimanju horizontalnog optereenja, tako da stropna konstrukcija nije ovisna o visini
14
zgrade. Nedostatak ovakog sistema moe biti u tome to dijagonalni spregovi ometaju unutarnje
planiranje prostora (vrata, prozori) zato su uobiajeno smjeteni oko dizala, stubita i servisnih okana.

Slika 10. Okvir s prikazom razliitih vrsta spregova (jednostruki, dvostruki, chevron, koljeno)
Okviri s ispunom
Statiki sustav okvira s ispunom esto se koristi za zgrade visoke do 30 katova. Osnovni armirano-
betonski okvir, koji ine stupovi i grede, ispunjava se zidovima (panelima) od opeke ili betona izvedenog
na licu mjesta. Prilikom bonog optereenja ispunjenog okvira, ispuna se ponaa kao dijagonala
napregnuta tlanom silom koja spree okvir, odnosno za horizontalne napadne sile ispuna djeluje kao
tlana dijagonala i tako ukruuje okvir.

Slika 11. Okvir s ispunom koja djeluje kao tlana dijagonala
Okvir s ispunom nije lako proraunati zbog nejasnog toka preuzimanja bonih horizontalnih djelovanja.
Osim toga, esto se dogaa da budui stanari uklone neke zidove, ime se otpornost okvira nepredvidivo
slabi.
Projektanti bi trebali izbjegavati ukljuivanje jednih zidova ispune, a iskljuivanje drugih, zbog poveanja
relativne vrstoe okvira koji su ispunjeni nenosivom ispunom. Za vrijeme potresa, ove ispune privlae
velike bone sile, te stoga i podnose oteenja, ili obodni zidovi, grede i spojevi otkazuju.
15
Posmini zidovi
Posmini zidovi od armiranog betona mogu posluiti kao arhitektonske i konstrukcijske pregrade koje
preuzimaju vertikalna i bona djelovanja. Njihova vrlo velika membranska krutost i vrstoa ine ih
idealnim elementima za stabilizaciju visokih zgrada. Kod zgrade s posminim zidovima, ti zidovi daju
osnovnu otpornost na bona djelovanja. Posmini zidovi djeluju kao vertikalne konzole kao pojedinani
zidovi u ravnini (membrane) i kao sklopovi van ravnine, obino oko liftova, stepenica i servisnih okana.
Posmini zidovi su krui od krutih okvira i ekonomini do visine od oko 55 katova. Ogranienja u
planiranju posminih zidova ine ih pogodnim samo za hotele i zgrade za stanovanje. Stropne
konstrukcije se ponavljaju, a kontinuirani vertikalni zidovi slue istovremeno za zvunu izolaciju i zatitu
od poara izmeu pojedinih prostora. Kad se posmini zidovi primjenjuju u kombinaciji s okvirima, oni
praktino preuzimaju sva horizontalna djelovanja, tako da se okviri dimenzioniraju samo na vertikalna
djelovanja. Raspored posminih zidova mora se planirati tako da su vlana naprezanja od horizontalnih
djelovanja manja od tlanih naprezanja od vertikalnih djelovanja. Posmini zidovi se dobro ponaaju na
potresna djelovanja zbog njihove velike duktilnosti.

Slika 12. Skica sustava viekatnice s posminim zidovima i deformacija u posminom zidu
Povezani posmini zidovi
Konstrukcijski sklopovi s povezanim zidovima su uobiajeni statiki sustavi visokih zgrada od posminih
zidova, sa dva ili vie zidova u istoj ravnini povezana na razinama stropova gredama ili krutim ploama.
Time se ostvaruje spregnuto djelovanje skupa zidova oko zajednike teine osi. Horizontalna krutost je
naravno neusporedivo vea od krutosti zbroja nepovezanih zidova, koji djeluju pojedinano. Ukoliko su
posmini zidovi postavljeni na meusobno manjem razmaku i ako su jo meusobno povezani sa
ortogonalnim zidovima, tada je meukatna konstrukcija, ako je dovoljno kruta u svojoj ravnini, u stanju
prenijeti horizontalne sile do zidova. Budui da zidovi nose iskljuivo u svojoj ravnini, postavljanjem
zidova u dva ortogonalna smjera stvara se sustav koji posjeduje dovoljnu krutost da na sebe preuzme
znatna horizontalna optereenja.
Najee se zidovi grupiraju u centralne jezgre, unutar kojih se postavljaju koridori za komunikaciju, ali pri
tom valja imati na umu mogunost torzije zgrade, koju bi se pravilnim rasporedom posminih zidova
trebalo izbjei.
Povezani zidovi se uobiajeno koriste kod stambenih zgrada od armiranog betona, u pojedinanim
sluajevima i kod elinih okvira primijenjene su jake eline ploe na mjestima najveih posminih sila,
kao npr. kod podnoja okana za dizala.

16

Slika 13. Skica konstrukcijskog sklopa s povezanim posminim zidovima
Konstrukcije od zidova i okvira
Ovaj sustav je jedan od najpopularnijih i najee koritenih u projektiranju srednje do vrlo visokih zgrada.
Najee se koristi za izgradnju zgrada sa 10 do 50 katova, meutim projektiranjem greda koje su
ojaane na spoju sa stupom okvira (engl.: haunch girders) mogue je konstruirati i zgradu sa 70 80
katova. Sistem povezanih zidova i okvira sastoji se od dvije glavne komponente: posminih zidova i
okvira, koji se meusobno razlikuju u svom strukturalnom ponaanju pod djelovanjem bonog
optereenja.
Okvirne cijevi
Okvirne cijevne konstrukcije (engl.: Framed tube) tvore etiri vrlo kruta okvira, otporna na savijanje, koji
oblikuju cijev oko oboda zgrade. Okviri se sastoje od stupova na malom razmaku (tipino 2 4 m)
meusobno povezanih visokim horizontalnim gredama. Vanjska cijev preuzima 100% horizontalnog
djelovanja i 75-90% vertikalnih djelovanja. Preostala vertikalna djelovanja preuzimaju stupovi ili zidovi
jezgre.
stupovi koji nose gravitacijsko optereenje
cijev okvira koja nosi dio gravitacijskog i cijelo bono optereenje

Slika 14 Nosivi sustav viekatnice - okvirna cijev
Konstrukcijska forma okvirne cijevi je jedna od najvanijih modernih dostignua u gradnji visokih zgrada.
Omoguava efikasno i jednostavno izvoenje prikladno za najvie visine. Cijev je prikladna i za
armiranobetonsku i elinu izgradnju, te se najee koristi za graevine od 40 pa do vie od 100 katova.
Ponavljanje tlocrta kroz katove omoguuje koritenje predgotovljenih betonskih i elinih elemenata, to
znaajno ubrzava izgradnju. Kada razmatramo estetiku okvirne cijevi, dolazi se do podijeljenih miljenja.
17
S jedne strane se hvali njena ista izraena struktura, dok s druge strane se zamjera njena mreasto
proelje sa prozorima i dosadnim ponavljanjem katova.Ovaj sustav je najracionalniji za zgrade
kvadratnog tlocrta, dok je za pravokutne tlocrte sa omjerom stranica veim od 1:2.5 potrebno uzeti u obzir
dodatna ukruenja u obliku spregova.
Povezane okvirne cijevi
Sustav meusobno povezanih cijevi (engl.: Bundled tube) nastaje spajanjem dvije ili vie pojedinanih
cijevi. Takav sustav ostvaruje veu krutost od pojedinane cijevi, a glavna odlika naspram individualnih
okvirnih cijevi mu je smanjivanje efekta shear laga.

Slika15 Shematski prikaz povezanih okvirnih cijevi
Kod konstrukcijskih sklopova od cijevi povezanih u snopove novi unutranji hrptovi bitno smanjuju utjecaj
posmine fleksibilnosti (shear lag) u pojasevima. Time su naprezanja u stupovima rasporeena
ravnomjernije nego kod konstrukcijskog sustava s jednom cijevi. Ti sustavi ostvaruju mnogo veu
fleksijsku krutost nego jedna cijev, meutim na raun ograniavajueg unutranjeg planiranja. Vei
razmaci stupova i plie grede koje su doputene efikasnim sustavom povezanih okvirnih cijevi omoguuje
vee prozorske otvore nego to je to mogue kod pojedinanih okvirnih cijevi. Ovaj konstrukcijski sustav
prvi puta je primijenio svjetski poznati arhitekt Fazlur Khan za Sears Tower u Chicagu 1974..
Reetkaste cijevi
Reetkaste cijevi (engl.: Trussed tube) tj. okvirne cijevi sa dijagonalama (engl.: Braced tube),
poboljavaju uinkovitost obinih okvirnih cijevi omoguujui konstruiranje viih zgrada sa veim
razmacima stupova okvira. To je dakle omogueno zahvaljujui dodavanju dijagonala koje eliminiraju
utjecaj shear laga u hrptenim i pojasnim okvirima. Obzirom da su dijagonale sustava cijevi sa spregovima
spojene na stupove na svakom krianju, one gotovo potpuno eliminiraju utjecaj posminih deformacija
(shear lag) i u okvirima pojasevima i u okvirima hrptovima. Konstrukcijski sklop se za bona
(horizontalna) djelovanja sukladno ponaa slino kao okvir sa spregovima. Utjecaj savijanja u tapovima
okvira je bitno smanjen, stoga stupovi mogu biti postavljeni na veem razmaku, to omoguuje mnogo
vee prozore nego kod konvencionalnih cijevi.
Cijev u cijevi
Cijev u cijevi (engl.: Tube in tube) su vrlo dobri statiki sustavi gdje vanjska i unutarnja cijev djeluju
zajedno. Unutranja cijev je vitka i proraunata je i da preuzima posmine utjecaje, dok je vanjska
proraunata da preuzima utjecaje uslijed savijanja. Kod elinih zgrada unutranja cijev jezgre moe se
formirati od okvira sa spregovima, kod armirano betonskih zgrada jezgru ine posmini zidovi.
Pretpostavlja se da se ovim konstrukcijskim sustavom ekonomino mogu izvesti graevine do 120
katova.
18
Sustav okvirnih cijevi ojaanih dijagonalama
Okvirne cijevi sa dijagonalama (engl.: Exterior diagonal tube) poboljavaju uinkovitost obinih okvirnih
cijevi omoguujui konstruiranje viih zgrada sa veim razmacima stupova okvira. U visokim elinim
zgradama dodatak dijagonala je daleko najei nain poveanja djelotvornosti uokvirene cijevi i
omoguuje vei razmak izmeu stupova, a time omoguujui vee prozore. To se postie dodavanjem
dijagonale na obodu cijevi to praktiki eliminira shear lag u pojasnicama i hrptu okvira. Ovaj je sustav
uobiajeniji prilikom projektiranja eline konstrukcije. Dijagonale, kao to je ve spomenuto, imaju ulogu
da na sebe preuzmu dio horizontalnog bonog optereenja, rastereujui tako okvire koji sainjavaju
cijevi. Dijagonale takoer sudjeluju u prijenosu gravitacijskog optereenja i prenose aksijalno optereenje
sa vie na manje optereene stupove. Razlike u raspodjeli naprezanja u stupovima su izjednaene, to
pospjeuje efikasnost srednjih stupova te na taj nain omoguava ekonominije razmjere stupova.
Outrigger sustav
Konstrukcijski sustav sa konzolama i spregovima (engl: Outrigger) ine sredinja jezgra sa spregovima,
koju ini ili okvir sa spregovima ili posmini zidovi i horizontalne konzolne reetke ili nosai, koji povezuju
jezgru s vanjskim stupovima.
L
0
,
2
5

L
Outrigger
Reetkasta jezgra
(okvir sa spregovima)
Vanjski stupovi

Slika 16. Skica outrigger sustava
Za horizontalna djelovanja rotaciju jezgre u vertikalnoj ravnini spreavaju konzole vlakom u stupovima na
privjetrini i tlakom u stupovima u zavjetrini. Efektivna konstrukcijska visina zgrade je bitno poveana.
Sukladno je poveana bona (horizontalna) krutost i smanjeni su horizontalni pomaci i momenti savijanja
jezgre. Konzole veu vanjske stupove na jezgru i konstrukcijski sustav se ponaa kao djelomino
spregnuta konzola. Obodni stupovi mogu se ukljuiti u prijenos sila, ako se poveu horizontalnom
reetkom ili nosaem po obodu zgrade na razini konzola. Razina konzola je uobiajeno visine dva kata i ti
katovi su obino servisni katovi za smjetaj svih instalacija i tehnolokih ureaja za funkcioniranje zgrade.
Ovaj konstrukcijski sustav primijenjen je do visine od 70 katova. Ako su tlocrtne dimenzije zgrade velike,
ovaj konstrukcijski sustav omoguuje i mnogo vee visine.
Osnovni odgovor konstrukcije je relativno jednostavan. Kada je podvrgnut bonim optereenjima, dolazi
do opiranja outriggera rotaciji jezgre, uzrokujui bone pomake i momente u jezgri manjima nego to bi
bili kad bi se jezgra samostalno opirala naprezanjima. Opiranje vanjskom momentu, ne dolazi samo od
jezgre, ve i od tlanih i vlanih naprezanjima vanjskih stupova spojenih outriggerima na jezgru.
Sustav s jezgrom
19
Sustav posminih zidova meusobno spojenih tako da tvore jezgru predstavlja sustav sa dovoljnom
krutou koji na sebe moe preuzeti znatna horizontalna djelovanja. Unutar jezgre se u pravilu nalaze
komunikacijski kanali, tj. dizala i stubita. Sustav koji okruuje jezgru, dakle meukatne konstrukcije te
stupovi ili okviri ne moraju biti nuno od betona, ve i od elika ili spregnuti.
Prostorni sustav
Primarni sustav preuzimanja optereenja prostorne konstrukcije se sastoji od trodimenzionalne trokutaste
strukture, koja se bitno razlikuje od prethodno opisanih ravninskih okvira, pri emu ovaj prostorni okvir
preuzima i horizontalna i vertikalna djelovanja. Kao posljedica toga, prostorna struktura nam se namee
kao jedna od najuinkovitijih konstrukcijskih oblika. Iako jednostavnog koncepta, geometrijski su vrlo
kompleksne to zahtijeva veliko inenjersko iskustvo i znanje pri projektiranju prijenosa horizontalnih i
vertikalnih optereenja sa katova do temelja.
Jedno rjeenje sadri unutranju jezgru sa spregovima, koja slui za prikupljanje bonih (horizontalnih)
optereenja i preuzimanje unutranjih vertikalnih optereenja od katnih ploa iznad niza viekatnih
prostora. U podnoju svakog od tih prostora horizontalna i vertikalna optereenja predaju se van na
glavne vorove prostornog okvira. Iako su elementi prostorne strukture neobini i skupi za izradu i
spajanje, te je njihova ugradnja i postavljanje fasade kompliciranom, ovi konstrukcijski sustavi su estetski
vrlo privlani. Mala teina i velika uinkovitost omoguuju postizanje najveih visina graevina. Vrijedan
primjer je Bank of China Building, sa 76 katova u Hongkongu.

Slika 17. Skica prostorne konstrukcije
Hibridne konstrukcije
Suvremena arhitektura, posebice post-moderne graevine, nastoje to vie zauzeti oblik nepravilnih
geometrijskih struktura. Inenjeri da bi mogli udovoljiti svim zahtjevima struke kombiniraju sve ve
navedene konstrukcijske forme da bi postigli eljenu formu graevine. Tijekom ranijeg perioda brzog
razvoja u konstrukcijskoj formi, poglavito izmeu 50-ih i 70-ih godina 20-og stoljea, iste i jednostavne
forme su imale prednost jer ih je bilo relativno jednostavno aproksimirati i dimenzionirati. Danas, uz
pomo sve brih raunala i visoko efikasnih programa za analizu, mogue je uz dobro poznavanje
konstrukcijskog ponaanja projektirati i dimenzionirati konstrukciju bilo koje forme.
Klasifikacija konstrukcijskih sustava za visoke graevine
20
U razvoju suvremenih konstrukcija nebodera znaajna je uloga inenjera Fazlur Khana, porijeklom iz
Bangladea. On je razvio vie inovativnih sustava visokih skeletnih konstrukcija i klasificirao
konstrukcijske sustave prema njihovoj uinkovitosti, dosegu visine i materijalu. U ranim ezdesetima
Khan pokazuje alternativnu skeletnoj - okvirnoj elinoj konstrukciji i oznaava poetak nove ere
projektiranja nebodera. Cijevna struktura omoguila je veu ekonomsku efikasnost i oblikovnu
raznolikost.
Klasifikacija koja se moe primijeniti na veinu dananjih modernih nebodera preuzeta je iz rada [1].
Konstrukcijski sustavi za visoke zgrade mogu se podijeliti u dvije kategorije u ovisnosti o rasporedu
sustava za preuzimanje lateralnih optereenja, odnosno bone stabilizacije: unutranji i vanjski sustavi.
Ta podjela prikazana je vie kao smjernica jer svaki sustav se moe primijeniti u irokom rasponu visina
zgrade ovisno o projektnim zahtjevima, uporabivosti, obliku zgrade, uvjetima optereenja, arhitektonskim i
ostalim zahtjevima.
Podjela je bazirana na razmjetaju komponenti osnovnog sustava za preuzimanje poprenog optereenja
unutar graevine. U unutarnji (eng. interior) sustav svrstavaju se visoke graevine kod kojih je vei dio
sustava za ukruenje smjeten u unutranji dio zgrade. Primjeri takvog sistema su kruti okviri, posmini
zidovi ili outrigger sustavi.

Slika 18 Unutarnji konstrukcijski sustavi viekatnica i domet u kojem su ekonomini.
U vanjske (engl. exterior) sustave ubrajamo one koji imaju ukrutne konstrukcijske dijelove smjetene po
obodu tj. vanjskom rubu zgrade. U takve sustave moemo ubrojiti cijevne sisteme.
21

Slika 19 Vanjski konstrukcijski sustavi i njihovi dometi.
Kategorija
sustava
Materijal
Uinkoviti
limitvisine
Prednosti Nedostaci Primjeri
Prostorne
reetke
elik 150
Uinkovitoodupiranje
bonimsilama
pomouaksijalnihsila
uelementima
prostornereetke.
Smetnjapogledu.
BankofChina
(HongKong,
72kata,367m)
Superokviri elik 160 Supervisokezgrade.
Oblikzgradeuvelikeovisio
odabranom
konstrukcijskomsistemu.
ChicagoWorld
TradeCenter
(Chicago,USA,
168katova,neizgraeno)
Beton 100 / /
ParqueCentral
Tower(Caracas,
Venezuela,
56katova,221m)
Exoskeleton elik 100
Vanjskistupovine
ometajuunutranjost
katova.
Toplinsko
irenje/skupljanje.
Sustavnitoplinskimostovi.
Hotel
delasArtes
(Barcelona,Spain,
43kata,137m)
Dijagrid elik 100
Uinkovitoodupiranje
bonimsilama
pomouaksijalnihsila
udijagonalnim
elementima.
Kompliciranispojevi.
HearstBuilding
(NewYork,USA,
42kata,182m)
Beton 60 /
Sporaizgradnja.
Skupaoplata.
O14,Dubai

Tablica 1 Konstrukcijski sustavi visokih zgrada: prednosti i mane.

22

23
3.2. PROJEKTIRANJE I IZVEDBA ELINIH DIAGRID KONSTRUKCIJA
Jedan od tipova vanjskih konstrukcijskih sustava je diagrid sustav. Kao uinkovita i vizualno atraktivna
verzija cijevnog sustava postao je novi trend u konstruiranju visokih zgrada. Konstruktori su ve ranije
prepoznali konstruktivni znaaj dijagonalnih tapova u funkciji bone stabilizacije i za odupiranje bonim
optereenjima, meutim njihov oblikovni potencijal nije bio povoljno ocijenjen. Dijagonale su smatrane
kao smetnja pogledu prema van te su ugraivane unutar jezgre u unutranjosti zgrade. Odmak od tog
pristupa javio se u kasnim 1960-ima kada su na 100 katova visokoj zgradi John Hancock Center u
Chicagu dijagonale smjetene uzdu cijelog vanjskog oboda zgrade kako bi se poveala njihova
uinkovitost u konstrukciji.
Diagrid je okvirna konstrukcija po vanjskom obodu zgrade koja kreira trokutastu strukturu sa dijagonalnim
nosivim tapovima. Nizovi trokuta ine stabilnu prostornu konstrukciju koja se ponaa poput ljuske.
Dijagonalni tapovi aksijalno prenose gravitacijsko optereenje kao i optereenja od vjetra ili potresa pa
nema potrebe za vanjskim stupovima.
Razlika izmeu konvencionalnog vanjskog okvira sa dijagonalama i dijagrid sustava je u tome to se
unutarnji prostor oslobaa vertikalnih nosivih elemenata te se unutar njega omoguuje maksimalna
fleksibilnost interijera. Najbolje iskoritenje prostora pojedinog kata postie se odabirom obodne nosive
konstrukcije bez vertikalnih stupova u fasadnim ravninama.
Diagrid struktura osigurava fleksijsku i posminu krutost zgrade. Danas taj sustav predstavlja standard u
dizajnu i smatra se lijepom. Primjeri zgrada na kojima je upotrebljavana takva suvremena konstrukcija su
30 St. Mary Axe u Londonu poznata kao Swiss Re i Hearst Headquarters u New Yorku. Obje je
projektirao arhitekt Sir Norman Foster.

Slika 20 Swiss Re Slika 21 Hearst Headquarters
Diagrid konstrukcijski sustav se proirio zbog strukturalne uinkovitosti i estetskog potencijala koje
omoguuje jedinstvena geometrijska konfiguracija sustava. U nastavku e biti ukratko opisana
metodologija za odabir i utvrivanje preliminarnih veliina elinih elemenata u dijagrid sustavu visoke
zgrade zasnovana na analizi krutosti (stiffness-based design methodology). Metodologija je primijenjena
na dijagrid konstrukcije razliitih visina i rastera kako bi se odredila optimalna mrea unutar odreenog
raspona visina.
24
Preliminarni proraun i projekt visoke graevine ravnaju se openito prema posminoj krutosti zgrade. U
usporedbi sa konvencionalnim ortogonalnim konstrukcijama za visoke zgrade kao to u okvirne cijevi,
dijagrid prenosi optereenja vjetrom puno efikasnije preko aksijalnog djelovanja u dijagonalnim
tapovima. Za razliku od drugih metoda prorauna vezanih uz vrstou, ova se temelji na optimalnom
modu deformiranja koji ovisi o omjeru visine i irine te o geometrijskoj mrei. U ovoj metodi prorauna
konstrukcija se modelira kao vertikalna konzola upeta u tlo i uzduno podijeljena u module sukladno
ponavljajuem uzorku. Svaki modul se definira kao jedna razina dijagrida koji se protee preko vie
katova. Na slici je prikazan sluaj sa esterokatnim modulom. Ovisno o smjeru optereenja, stranice
djeluju kao hrptovi (ravnine paralelne smjeru vjetra) ili kao pojasnice (ravnine okomite na smjer vjetra).
Pretpostavka je da su dijagonale zglobno vezane pa prema tome prenose samo uzduno djelovanje. Na
temelju ove idealizacije problem se svodi na definiranje poprenog presjeka od tipinih hrptova i
pojasnica za svaki modul. Veliine elemenata za module mogu se izraunati pomou jednadbi (1) i (2)
koje su prilagoene za svaki sluaj optereenja.

Slika 22 Tipini diagrid modul

=
2
d w , d
d
w , d
cos h E N 2
VL
A (1)
+
=
2
d
2
f , d
d
f , d
sin h E B ) N (
ML 2
A (2)
Oznake u formulama imaju slijedee znaenje:
A
d,w
: povrina svake dijagonale na hrptu
A
d,f
: povrina svake dijagonale na pojasnici
V : poprena sila
M : moment
L
d
: duina dijagonale
E
d
: modul elastinosti elika
: kut dijagonale
: poprena posmina deformacija
: zakrivljenost
N
d,w
: broj dijagonala na svakoj ravnini hrpta
N
d,f
: broj dijagonala na svakoj ravnini pojasnice
: doprinos dijagonala hrpta krutosti na savijanje
B: irina zgrade u smjeru djelovanja sile
25

Slika 23. Deformacije sustava
Proraun odgovara stanju jednolike posmine i deformacije uslijed savijanja pod projektnim
optereenjem. Takva jednolika stanja deformacija mogua su samo za statiki odreene sustave. Kada
se visoke zgrade modeliraju kao konzole i postigne se jednolika deformacija, tada se progib na vrhu
rauna po slijedeoj formuli:
u(H) = * H + * H2/2 (3)
gdje je
H : visina zgrade
* : eljena jednolika poprena deformacija
* : eljena jednolika zakrivljenost
Proraun zapoinje odreivanjem eljenih deformacija uslijed posmika i savijanja. Kako bi se definirao
relativni doprinos posmine naspram deformacije od savijanja uvodi se bezdimenzionalni faktor s koji
odgovara omjeru pomaka na vrhu konstrukcije zbog savijanja i zbog posmika:
s = (* H
2
/2) / (* H) =
* 2
* H
(4)
Najvei doputeni pomak, jedan od najvie bitnih parametara za proraun na temelju krutosti, se izraava
ovisno o visini zgrade:
u(H) = H/ (5)
Iz jednadbi (3) i (4) proizlazi:
u(H) = (1+s) *H
Kako je odreivanje vrijednosti stvar odluke inenjera i kree se u okvirima vrijednosti 500, ostaje
odrediti faktor s kako bi bilo mogue izraunati preliminarne profile dijagonala koritenjem jednadbi (1) i
(2).
Studije i istraivanja koje je proveo Moon [3] primijenjene su na vie diagrid konstrukcija visokih 40, 50, 60,
70 i 80 katova sa omjerom visine-irine od 4.3 do 8.7 te dijagonalama jednolikih kutova kao i sa
dijagonalama promjenjivih kutova po visini zgrade kako bi se dobila optimalan geometrija mree unutar
odreenog raspona visina zgrade. Veliine elemenata generirane su tako da zadovolje maksimalni boni
26
pomak od 1/500 visine zgrade. Preliminarne studije pokazale su da 6-katni modul sa kutom dijagonala od
63 stupnja daje najdjelotvorniji dizajn, dok 8-katni modul sa kutom od 69 stupnjeva najuinkovitiji za zgrade
katnosti 60 i vie.

Slika 24. Moduli sa razliitom mreom diagrida
Za 60 - katne dijagrid konstrukcije takoer je utvreno da dijagonale sa jednolikim rasporedom (slika a)
ine djelotvorniju konstrukciju od onih sa promjenjivim rasporedom kutova dijagonala (slika b), to vrijedi i
za zgrade od 40 i 50 katova. Meutim, ta spoznaja ne vrijedi za zgrade od 70 i 80 katova. One se
ponaaju poput greda u savijanju jer je pozitivan efekt poveane krutosti na savijanje uslijed strmijeg kuta
na donjim razinama vei od negativnog efekta reducirane posmine krutosti. Na temelju provedenih
studija za vrlo visoke zgrade, sa omjerom visina/irina veim od 7, preporua se koristiti diagrid strukturu
sa promjenjivim kutom dijagonala, a za zgrade sa omjerom manjim od 7 jednolike kutove dijagonala
dijagrid konstrukcijskog sustava.

Slika 25. Odnos visine i irine poznatih nebodera
Na gornjoj slici prikazana je usporedba omjera visina/irina za prve i suvremene visoke zgrade, meu
kojima je i Lotte Super Tower u Seoulu (trenutno u izgradnji) koji e sa 555 metara visine biti meu
najviim zgradama svijeta.
27
Dijagonalni grid ine tapovi kruto zavareni ili zglobno spojeni u trokutastu strukturu. Ozbiljno pitanje pri
izgradnji diagrid konstrukcija je izvedba vorova iz razloga to su kompliciraniji i mogu biti skuplji od
konvencionalnih ortogonalnih. Preciznost je bitan aspekt u sistemu diagrida kako bi se ostvarili potrebni
kutovi meu elementima u voru te osigurali trokutastu konfiguraciju koja dalje stabilnost i uinkovitost
sustavu. Sve vei napredak u tehnologiji i procesu proizvodnje omoguava automatiziranu prefabrikaciju
za sloene spojeve kakvi su prisutni u mrei diagrida. Predgotovljeni vorovi za zgrade pravilnog oblika
mogu se izvesti relativno jednostavno i ekonomino.

Literatura:
[1] Ali, M. M. & Moon, K. (2007). Structural Developments in Tall Buildings: Current Trends and Future
Prospects. Architectural Science Review, Vol. 50.3, pp. 205-223
[2] Moon, K. Material-Saving Design Strategies for Tall Building Structures,
CTBUH 8th World Congress, 2008
[3] Moon, K., Design and Construction of Steel Diagrid Structures, 2009
[4] Taranath, B., S., Wind and Eaarth resistant building: Structural analysis and design,
Marcel Dekker, U.S.A., 2005
28

VISOKEGRAEVINE PRIMJERPRORAUNA
29
4. PRIMJER PRORAUNA NA DJELOVANJE POTRESA I VJETRA
Za numeriki primjer odabran je idejni projekt jedne viekatne poslovne zgrade u Zagrebu. Prikazan je
idejni proraun 40-ero katne armiranobetonske konstrukcije, a naglasak je stavljen na dinamiki proraun
i numeriki model. Tlocrtne dimenzije zgrade su 12 m x 52 m, a visinski ona se sastoji od prizemlja visine
4,5m i 40 etaa visine 3,7m. Ukupna visina zgrade je 152,5 m.
Namjena zgrade po etaama:
Javni i trgovaki sadraji: prizemlje i 1. kat
Poslovno: od 2. do 4. kata i od 6. do 15. kata
Wellnes / Fitness: 5. kat
48 poslovnih apartmana: od 16. do 39. kata
Restaurant i vidikovac: 40. kat

Slika 26. Tlocrt prizemlja nebodera iz proraunskog primjera.
Neboder je smjeten u Zagrebu na 130 m.n.v., u 8. potresnoj zoni. Gledajui konstrukciju globalno,
neboder je vertikalna konzola, optereena vertikalnim djelovanjem od vlastite teine, dodatnog stalnog i
promjenjivog optereenja, te horizontalnim poprenim djelovanjem od utjecaja potresa i vjetra.
Vertikalni nosivi sustav konstrukcije nebodera koji preuzima poprena djelovanja, ine meusobno
povezani posmini armiranobetonski zidovi koji tvore dvije sredinje jezgre. Sustav sa dvije manje jezgre
je torzijski krui od jedne vee centralne jezgre, a osim toga, u sredinjem prostoru se oslobaa dodatni
korisni stambeno-poslovni prostor, te je time omoguena vea arhitektonska iskoristivost prostora.
30

Slika 27. Presjek nebodera iz proraunskog primjera.
31
Dvije jezgre osim vee torzijske krutosti pruaju i veu otpornost djelovanju horizontalnih sila u x smjeru
zbog veeg broja zidova poloenih u tom smjeru. Meutim da bi se poveala i otpornost djelovanju sila u
y smjeru izmeu dvije jezgre po rubu zgrade poloena su dva zida koja su sa zidovima jezgri povezana
krutim gredama.
Meukatnu konstrukciju ine armiranobetonske ploe debljine 20 cm, ojaane plitkim i irokim gredama,
poloenim izmeu stupova. Te grede su nune budui da je osni raster stupova, na koje se ploa oslanja,
5,5 x 7,0 m, to predstavlja problem u pogledu proboja i progiba za ravnu plou. Meukatnu konstrukciju
u sredinjem dijelu zgrade, izmeu dvije jezgre, ini ploa ojaana rotiljem greda. Razred betona za
vertikalne konstruktivne elemente (zidove, preke i stupove) je C50/60 (MB 60), dok je za meuetane
konstrukcije (ploe i grede) predvien beton razreda C30/37 (MB 40).
ANALIZA OPTEREENJA
Optereenje vlastitom teinom (g)
Zgrada je detaljno, svim svojim nosivim elementima modelirana na raunalu. Na osnovi geometrijskih i
materijalnih karakteristika elemenata, raunalni program automatski rauna i potom uzima u obzir vlastitu
teinu.
Dodatno stalno optereenje (g)
Budui da se radi o idejnoj fazi projekta sa nedefiniranim slojevima podova meuetanih konstrukcija i
rasporedom pregradnih zidova pretpostavit e se sljedee:

2
) poda slojevi (
m / kN 0 , 2 g =

2
) zidovi pregradni (
m / kN 0 , 1 g =

2
m / kN 0 , 3 g =
Uporabno optereenje (q)
Uporabno optereenje odreeno je prema kategoriji prostorija (5):
- ploe iznad prizemlja, 1, 2, 3, 4 i 5 kata (poslovni prostori) -
2
m / kN 0 , 3 q =
- ploe iznad 6, 7, ..., 38 kata (poslovni apartmani) -
2
m / kN 0 , 2 q =
- ploa iznad 39. kata (podna ploa restorana) -
2
m / kN 0 , 3 q =
- ploa iznad 40. kata (ploa krova) -
2
m / kN 0 , 5 q =
- hodnici i stubita -
2
m / kN 0 , 3 q =
Optereenje snijegom (s)
Za lokaciju graevine u okolici Zagreba na nadmorskoj visini do 300 m, iz karte klimatskih zona
karakteristinog optereenja snijegom oitana je karakteristina vrijednost optereenja snijegom na tlu:

2
k
m / kN 55 , 1 s =
Optereenje snijegom na krovu nebodera:

k t e 1
s C C s =
gdje je:
32
8 , 0
1
= (koeficijent oblika za kut nagiba krova 0 < < 15)
0 , 1 C
e
= (koeficijent izloenosti)
0 , 1 C
t
= (termalni koeficijent)

2
m / kN 25 , 1 55 , 1 0 , 1 0 , 1 8 , 0 s = =
Optereenje vjetrom (w)
Pritisak vjetra w
e
odreuje se prema izrazu:
( )
pe e e ref e
c z c q w =
gdje je:
q
ref
- referentni pritisak vjetra
c
e
- koeficijent izloenosti
z
e
- referentna visina za vanjski pritisak
c
pe
- vanjski koeficijent pritiska
Dimenzije i shema optereenih povrina zgrade:
visina zgrade: m 5 , 152 h =
irina zgrade na koju pue vjetar: m 7 , 57 b =

duina zgrade: m 2 , 12 d =
m 7 , 57 ) 2h , b min( e = = e d <
m 5 , 11 5 / 5 , 57 5 / e A = = =
Referentni pritisak vjetra
2
ref
zraka
ref
v
2
q
=
3
zraka
m / kg 25 , 1 =
s / m 0 , 22 v
ref
=
2 2 2
ref
m / kN 3 , 0 m / N 5 , 302 0 , 22
2
25 , 1
q = = =

referentne visine
=
b
h
f z
c e

gdje je:
m 5 , 152 h = (visina nebodera)
m 7 , 57 b = (irina povrine na koju pue vjetar)
b 2 h > m 58 7 , 57 b z
1 , e
= =
m 95 8 , 94 7 , 57 5 , 152 b h z
2 , e
= = =
m 153 5 , 152 h z
3 , e
= =
33
Koeficijenti izloenosti
Koeficijenti izloenosti odreeni su kao funkcija visine z iznad tla u ovisnosti o kategoriji hrapavosti
zemljita. Za zemljite kategorije IV (gradska podruja) te za prethodno izraunate referentne visine (z
e
)
iz grafikona danog propisom oitani su sljedei koeficijenti:
m 58 z
1 , e
= 7 , 2 c
t
= ,
m 95 z
2 , e
= 0 , 3 c
t
= ,
m 153 z
1 , e
= 5 , 3 c
t
= .
Koeficijenti vanjskog pritiska na vertikalne stijene
Koeficijenti vanjskog tlaka c
pe
za zgrade ovise o veliini optereene povrine i dani su za optereene
povrine od 1 m
2
i 10 m
2

Iz propisa su za vrijednosti 1 h / d < i
2
m 10 A > , ( )
10 , pe pe
c c = , oitane vrijednosti koeficijenata
vanjskog pritiska na vertikalne stijene zgrade:
Povrina A 0 , 1 c
pe
= ,
Povrina B 8 , 0 c
pe
= ,
Povrina D 8 , 0 c
pe
+ = i
Povrina E 3 , 0 c
pe
= .
Djelovanje vjetra na zidove zgrade
Povrina A: 0 58 m
2
e
m / kN 81 , 0 ) 0 , 1 ( 7 , 2 3 , 0 w = =
58 95 m
2
e
m / kN 90 , 0 ) 0 , 1 ( 0 , 3 3 , 0 w = =
95 153 m
2
e
m / kN 05 , 1 ) 0 , 1 ( 5 , 3 3 , 0 w = =
Povrina B: 0 58 m
2
e
m / kN 65 , 0 ) 8 , 0 ( 7 , 2 3 , 0 w = =
58 95 m
2
e
m / kN 72 , 0 ) 8 , 0 ( 0 , 3 3 , 0 w = =
95 153 m
2
e
m / kN 84 , 0 ) 8 , 0 ( 5 , 3 3 , 0 w = =
Povrina D: 0 58 m
2
e
m / kN 65 , 0 8 , 0 7 , 2 3 , 0 w = =
58 95 m
2
e
m / kN 72 , 0 8 , 0 0 , 3 3 , 0 w = =
95 153 m
2
e
m / kN 84 , 0 8 , 0 5 , 3 3 , 0 w = =
Povrina E: 0 58 m
2
e
m / kN 25 , 0 ) 3 , 0 ( 7 , 2 3 , 0 w = =
58 95 m
2
e
m / kN 27 , 0 ) 3 , 0 ( 0 , 3 3 , 0 w = =
95 153 m
2
e
m / kN 32 , 0 ) 3 , 0 ( 5 , 3 3 , 0 w = =
Optereenje na plohi B se radi pojednostavljenja zanemaruje, te se uzima da je cijela kraa strana zgrade
optereena kao ploha A.
U proraunskom modelu konstrukcije zgrade e se vjetrovno optereenje zadavati kao linijsko
optereenje koje djeluje u nivoima ploa meukatnih konstrukcija. Radi pojednostavljenja, optereenje
koje djeluje na plohama D i E e se zbrojiti i nanijeti sa jedne strane zgrade.

34
Linijsko optereenje po etaama:
Dua strana Kraa strana
1. 14. (0,65 + 0,25) 3,70 = 3,3 kN/m' 0,81 3,70 = 3,0 kN/m'
15. 26. (0,72 + 0,27) 3,70 = 3,7 kN/m' 0,90 3,70 = 3,4 kN/m'
27. krov (0,84 + 0,32) 3,70 = 4,3 kN/m' 1,05 3,70 = 3,9 kN/m'

D E
5
8

m
3
7

m
5
8

m
+58
+95
+153
0
0,65
0,72
0,84
0,25
0,27
0,32
A A
1
5
3

m
0,81
0,90
1,05
0,81
0,90
1,05
5
8

m
3
7

m
5
8

m
+58
+95
+153
0
1
5
3

m

Slika 28. Raspodjela vjetrovnog optereenja po visini zgrade
Proraun ukupne horizontalne sila vjetra (plohe D i E):
0 58 m ( ) ( ) kN 3028 58 25 , 0 65 , 0 A w w F
2
1 E , e D , e 1 , w
= + = + =
58 95 m ( ) ( ) kN 2125 37 58 27 , 0 72 , 0 A w w F
2 E , e D , e 2 , w
= + = + =
95 153 m ( ) ( ) kN 2902 58 32 , 0 84 , 0 A w w F
2
3 E , e D , e 1 , w
= + = + =
kN 8055 F F F F
3 , w 2 , w 1 , w w
= + + =

Potresno optereenje
Proraunsko ubrzanje tla
Ovisno o seizmikoj zoni u NAD-u je definirana vrijednost maksimalnog ubrzanja a
g
.
Intenzitet potresa u stupnjevima ljestvice MKS-64 za Grad Zagreb je 8. Iz propisa je oitano proraunsko
ubrzanje:
2
g
s / m 2 g 2 , 0 a = = .
35
Faktor vanosti zgrade
Prema stambeno - poslovnoj namjeni zgrade, neboder spada u razred vanosti III, za koji pripadajui
faktor vanosti zgrade
I
iznosi:
0 , 1
I
= .
Razred tla
Tlo je svrstano u razred B.
Korekcijski faktor priguenja
0 , 1 = za viskozno priguenje 5%.
Proraun uinka potresnog djelovanja
Uinci potresnog djelovanja izraunavaju se tako da se uzmu u obzir sva stalna i promjenljiva optereenja
sa sljedeom kombinacijom:

+
i , k 1 , 2 i , k
Q G
gdje je: 3 , 0
1 , 2
= - koeficijent kvazistalne vrijednosti korisnog optereenja
- koeficijent korisnog optereenja, prema EC8 ovisi o vrsti graevine, zauzetosti kata i
pozicije kata u graevini (1,0 za najgornji kat; 0,5 za ostale katove).
Razred duktilnosti
Kod betonskih se konstrukcija u odnosu na zahtijevani histerezni kapacitet troenja energije razlikuju tri
razreda duktilnosti. To su: DC L niska duktilnost, DC M srednja duktilnost i DC H visoka
duktilnost. Graevina je smjetena u razred duktilnosti M (DC M).
Taj se razred odnosi na graevine koje su proraunate, dimenzionirane i oblikovane u skladu s posebnim
odredbama o potresnoj otpornosti koja omoguuje konstrukciji da pri ponovljenom izmjeninom
optereenju ue u neelestano podruje bez pojave krhkih slomova.
Elastini spektar odziva
Za tri razreda temeljnog tla A, B i C ije karakteristike ovise o brzinama prostiranja posminih valova kroz
odreeno tlo, vrijednosti parametara koji definiraju elastini spektar ubrzanja podloge dani su u tablici:
Razred tla S
0
k
1
k
2
T
B
(s) T
C
(s) T
D
(s)
A 1.0 2.5 1.0 2.0 0.10 0.40 3.0
B 1.0 2.5 1.0 2.0 0.15 0.60 3.0
C 0.9 2.5 1.0 2.0 0.20 0.80 3.0
Elastini spektar odziva S
e
(T) za referentni povratni period definiran je sljedeim izrazima:
B
T T 0 , ( )
+ = 1
T
T
1 S a ) T ( S
0
B
g e

( ) T 2 2 , 0 1 5 , 2 1
15 , 0
T
1 1 2 , 0 ) T ( S
e
+ =
+ =
C B
T T T ,
0 g e
S a ) T ( S =
5 , 0 5 . 2 1 1 2 , 0 ) T ( S
e
= =
36
D C
T T T ,
1
K
C
0 g e
T
T
S a ) T ( S

=

T
3 , 0
T
6 . 0
5 , 2 1 1 2 , 0 ) T ( S
1
e
=
=
T T
D
,
2 1 K
D
K
D
C
0 g e
T
T
T
T
S a ) T ( S
=

2
2 1
e
T
9 , 0
T
3
3
6 , 0
5 , 2 1 1 2 , 0 ) T ( S =
=
gdje su:
a
g
proraunsko ubrzanje tla za referentni povratni period,
T period osciliranja linearnog sustava s jednim stupnjem slobode,
korekcijski faktor priguenja, = 1,0 za viskozno priguenje 5 %,
S
e
(T) ordinata elastinog spektra odziva,
S parametar tla,
0
faktor uveanja spektralnog ubrzanja za viskozno priguenje 5 %,
k
1
, k
2
eksponenti koji utjeu na oblik spektra za periode vee od TC, odnosno TD,
T
B
, T
C
vrijednosti kojima je odreen poetak i zavretak stalne vrijednost na spektru odziva,
T
D
granice stalnog spektralnog ubrzanja.
S
e
=0.15 T
B T
=0.2+2T S
e
=0.6 T
C
=3 T
D
=0.5 Se
=0.3/T S
e
=0.9/T S
e
2
(T)
0.5
0.2
0.3
0.4
0.1

Slika 29. Elastini spektar odziva
Faktor ponaanja
5 , 1 k k k q q
W R D 0
=
Gdje je:

0
q - osnovna vrijednost faktora ponaanja ovisna o konstr. vrsti
k
D
- faktor koji odraava klasu duktilnosti
k
R
- faktor koji odraava pravilnost konstrukcije po visini
k
W
- faktor koji odraava prevladavajui oblik sloma konstrukcijskog sustava zidova
37
0 , 5 q
0
= - zidni sustav s povezanim zidovima
75 , 0 k
D
= - za razred duktilnosti DC M
0 , 1 k
R
= - za pravilne konstrukcije
0 , 1 k
W
= - za zidne sustave ( 7 , 19
0
= )
75 , 3 0 , 1 0 , 1 75 , 0 0 , 5 q = =
Proraunski spektar odziva
Da bi konstrukcija imala kapacitet noenja sila potresa te da bi se osiguralo njeno nelinearno ponaanje,
ona se projektira na djelovanje sila koje su manje od onih kada je odziv konstrukcije linearan. Da bi se
izbjegla nelinearna analiza konstrukcije pri projektiranju, kapacitet gubljenja energije u konstrukciji se
uzima u obzir radei linearnu analizu konstrukcije koja je zasnovana na reduciranom elastinom spektru
odziva ubrzanja podloge. Takav reducirani elastini spektar zove se projektni spektar, a redukcija se vri
pomou koeficijenta nazvanog faktor ponaanja q.
Definiranje projektnog spektra:
B
T T 0 ,
+ = 1
q T
T
1 S ) T ( S
0
B
d

T 09 , 0 2 , 0 1
75 , 3
5 , 2
15 , 0
T
1 1 2 , 0 ) T ( S
d
=
+ =
C B
T T T ,
q
S ) T ( S
0
d

=
1333 , 0
75 , 3
5 , 2
1 2 , 0 ) T ( S
d
= =
D C
T T T ,
= 2 , 0
T
T
q
S ) T ( S
1 D
K
C 0
d

04 , 0
T
095 , 0
T
6 , 0
75 , 3
5 , 2
1 2 , 0 ) T ( S
3
2
3
2
d
=
=
T T
D
,
= 2 , 0
T
T
T
T
q
S ) T ( S
2 D
1 D K
D
K
D
C 0
d

04 , 0
T
2846 , 0
T
3
3
6 , 0
75 , 3
5 , 2
1 2 , 0 ) T ( S
3
5
3
5
3
2
d
=
=
Gdje je:
S
d
(T) ordinata proraunskog spektra odziva ubrzanja podloge normalizirana s g,
k
d1
, k
d2
eksponenti koji utjeu na oblik spektra za periode vee od TC, odnosno TD,
omjer proraunskog ubrzanja podloge a
g
i gravitacijskog ubrzanja g,
q faktor ponaanja.
38

Slika 30. Usporedba elastinog i proraunskog spektra odziva

Kombinacije optereenja
Izrazi kombinacija optereenja za krajnje granino stanje i za granino stanje uporabivosti definirani su
propisima:
HRN ENV 1991-1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije.
A) Kombinacije djelovanja za granino stanje nosivosti (GSN)
Kombinacija za trajne i prolazne proraunske situacije:

>
+ +
1 i
ki i 0 Qi
1 j
1 k 1 Q kj Gj
Q " " Q " " G .
U sluaju konstrukcija zgrada gornji se izraz moe zamijeniti jednim (nepovoljnijim) od sljedea dva
izraza:
- proraunske situacije sa samo jednim promjenjivim djelovanjem Q
k1

[ ]
1 k
1 j
kj Gj
Q 5 , 1 " " G +

- proraunske situacije sa dva ili vie promjenljivih djelovanja Q
k,i

[ ]

>
+
1 i
ki
1 j
kj Gj
Q 35 , 1 " " G
Kombinacija za seizmiku proraunsku situaciju:

>
+ +
1 i
ki i 2
1 j
Ed I kj
Q " " A " " G
B) Kombinacije djelovanja za granino stanje uporabivosti (GSU)
Karakteristina (rijetka) kombinacija

>
+ +
1 i
ki i 0
1 j
1 k kj
Q " " Q " " G
Za konstrukcije zgrada karakteristina (rijetka) kombinacija moe se pojednostavniti izrazima koji slijede:
- proraunske situacije sa samo jednim promjenjivim djelovanjem Q
k1

39

1 k
1 j
kj
Q " " G +

- proraunske situacije sa dva ili vie promjenljivih djelovanja Q
k,i

[ ]

>
+
1 i
ki
1 j
kj
Q 9 , 0 " " G .
Gdje je:
G
kj
- karakteristina vrijednost stalnog djelovanja,
Q
k1
- karakteristina vrijednost prevladavajueg promjenjivog djelovanja,
Q
ki
- karakteristina vrijednost ostalih promjenjivih djelovanja,
g
Gi
- parcijalni faktor sigurnosti za stalno djelovanje ( ) 35 , 1
Gi
=
g
Qi
- parcijalni koeficijent sigurnosti za promjenjivo djelovanje
5 , 1
Qi
= - prevladavajue sa svojom karakteristinom vrijednosti,
35 , 1
Qi
= - ostala sa svojim koeficijentima kombinacije,
g
I
- koeficijent vanosti zgrade ( ) 0 , 1
I
=
- koeficijent kombinacije za kategoriju A (stambene zgrade) i B (uredi):
7 , 0
0
= , 5 , 0
1
= i 3 , 0
2
= .
U numerikom modelu konstrukcije su, prema analizi optereenja, uneseni slijedei sluajevi optereenja:
- Optereenje vlastitom teinom G (engl.: dead) G
- Dodatno stalno optereenje DG (engl.: super dead) G
- Uporabno optereenje Q (engl.: live) Q
- Optereenje snijegom S (engl.: snow) S
- Optereenje vjetrom W (engl.: wind) W
- Djelovanje statikog potresa u x smjeru POTRESX (engl.: quake) A
- Djelovanje statikog potresa u y smjeru POTRESY (engl.: quake) A
Takoer je zadan spektralni sluaj optereenja (engl.: Response spectrum Cases):
- Djelovanje spektralnog potresa POTRES (engl.: spectra) A
U modelu konstrukcije, u skladu s navedenim pravilima, definirane su sljedee kombinacije optereenja:
GSN1
( ) ( ) ( ) S 7 , 0 5 , 1 Q 5 , 1 DG G 35 , 1 + + + ,
GSN2
( ) ( ) W 5 , 1 DG G 0 , 1 + + ,
GSU
( ) ( ) Q 0 , 1 DG G 0 , 1 + + ,
SEIZMIKA
( ) ( ) POTRES 0 , 1 Q 3 , 0 DG G 0 , 1 + + + .
40
DINAMIKI MODEL KONSTRUKCIJE
Za potrebe seizmikog prorauna i dimenzioniranja karakteristinih vertikalnih nosivih elemenata (zida,
preke i stupa) napravljen je 3D model konstrukcije.

Slika 31. Numeriki model konstrukcije: prostorni model (lijevo) i tlocrt karakteristinog kata (desno)
Ploni elementi u 3D modelu su definirani kao konani elementi ljuske (engl. shell) elementi. Pod plone
elemente spadaju ploe i zidovi. Ploe su definirane kao krute (engl. rigid) dijafragme kojima je jedan
vor vodei (engl. master), a ostali su voeni (engl. slave) vorovi. Pretpostavljanje potpuno krutih
dijafragmi se moe obrazloiti velikom krutosti ploa u svojoj ravnini. Ovime se ne doputaju meusobni
relativni pomaci toaka ploe u njenoj ravnini. Veliina konanih elemenata ploa i zidova je ograniena s
pozicijama drugih elemenata koji u njih zadiru i veliinom i poloajem raznih otvora.
tapni elementi (engl. frame element) su koriteni za modeliranje greda i stupova.
U ovom modelu analizira se samo nadzemni dio konstrukcije nebodera, zanemarujui pritom 6
podzemnih etaa koje se rasprostiru na veoj povrini od povrine etae nebodera.
Pri tome se kao rubni uvjet pretpostavlja kruta podloga, dakle u obliku apsolutno krutih (1 x 10
10
) upetih
leajeva (sprijeeni pomaci u x, y i z smjeru, te sprijeene rotacije oko x i y osi).
41
Moe se pretpostaviti da bi tonost prorauna (rezultati modalne analize i odziv konstrukcije) bila
poveana uzimanjem u obzir interakcije tla i cjelokupne konstrukcije, meutim zbog nedostatka podloga u
obliku geotehnikog elaborata, takav model nije nainjen.

1. oblik 2. oblik 3. oblik
Period: 4,4 s 2,28 s 1,7 s

Slika 32. Prva tri modalna oblika zgrade.
42
Numerikim modelom konstrukcije, u prvom koraku, promatrana je modalna analiza u kojoj su analizirane
vlastite vrijednosti sustava, a to su vlastiti vektori (v) odnosno oblici osciliranja sustava, te vlastita kruna
frekvencija () iz koje smo dobili frekvenciju (f) i periode osciliranja (T).
Seizmiki proraun konstrukcije proraunat je na dva naina: viemodalnom analizom i pojednostavljenim
postupkom, tj. kvazistatiki radi komparacije rezultata.
S obzirom na to u prvom sluaju spektralno djelovanje potresa, na temelju proraunskog spektra, je
definirano kao potresno optereenje (engl. Response Spectrum Cases) na konstrukciju pod nazivom
POTRES, gdje je kao ulazni spektar zadan proraunski spektar odziva. Ovako zadano potresno
optereenje najvie bi odgovaralo stvarnom stanju.
Kod kvazistatikog prorauna konstrukcije, optereenje konstrukcije je zadano u dva meusobno
ortogonalna smjera (x i y) sa horizontalnim silama, a pod nazivima POTRES X i POTRES Y.
U prvom vlastitom obliku osciliranja pripada translacija u x smjeru, drugom translacija u y smjeru, dok se
u treem pojavljuje torzija. Taj torzijski efekt bi trebalo izbjegavati u prvim tonovima. U prikazanom sluaju
je dominantan u treem tonu, to je povoljno.
Analiza seizmikog djelovanja
Kvazistatiko djelovanje potresa u x i y smjeru
Ukupna potresna poprena sila F
b
za svaki glavni smjer odreuje se formulom:
W ) T ( S F
1 d b
=
a iz toga je:
W
F
) T ( S
b
1 d
=
Ordinata projektnog spektra jednaka je omjeru seizmike poprene sile i teine zgrade. Oznaava se
esto sa B.S. (engl. Base Shear).
S
d
(T
1
) ordinata proraunskog spektra za period T
1
,
T
1
osnovni period vibracije zgrade za horizontalno popreno gibanje u
promatranom smjeru,
W ukupna teina zgrade.
sec 375 , 4 T
1
= 024 , 0 ) T ( S
1 d
=
sec 285 , 2 T
2
= 055 , 0 ) T ( S
2 d
=
Unutarnje sile prouzroene potresom odreuju se optereenjem konstrukcije u dva smjera horizontalnim
silama Fi na svim katovima.
Najvei period sec 375 , 4 T
1
= je oitan za translaciju u smjeru x. Za taj period je iz proraunskog
spektra odziva oitano 024 , 0 ) 375 , 4 ( S
d
= , te je uneseno u raunalni program, kao koeficijent posmika
(engl.: Base Shear Coefficient) za seizmiko kvazistatiko optereenje (engl.: Static Load Case):
POTRESX. Drugi po vrijednosti je period sec 285 , 2 T
2
= , koji je oitan za translaciju u y smjeru. Za taj
period je iz proraunskog spektra oitano 055 , 0 ) 285 , 2 ( S
d
= te je uneseno u raunalni program kao
koeficijent posmika (engl.: Base Shear Coefficient) za seizmiko kvazistatiko optereenje (engl.: Static
Load Case): POTRESY. Program izravno rauna iznos i raspodjelu horizontalnog optereenja na
konstrukciju prema HRN ENV 1998-1-2.

43
Spektralno djelovanje potresa
Spektralno djelovanje potresa na temelju proraunskog spektra je definirano kao potresno optereenje
(engl. Response Spectrum Cases) na konstrukciju pod nazivom POTRES. Kao ulazni spektar je zadan
proraunski spektar odziva. Definirano je djelovanje spektra u dva glavna smjera. Ovako zadano
potresno optereenje bi najvie odgovaralo stvarnom stanju, te bi se dobile sile i momenti koji su neto
manji od onih dobivenih kvazistatikim proraunom.
Glavni smjerovi 1 i 2:
0
568 , 157
655 , 0
L
L
g tan
x , 1
Y , 1
= = = 0 , za prvi vlastiti oblik
2 , 237
692 , 0
147 , 164
L
L
g tan
x , 2
Y , 2
=
= = = 90 75 , 89 , za drugi vlastiti oblik

L
n,X
i L
n,Y
predstavljaju smjer sa kojim n-ti oblik osciliranja sudjeluje u prenoenju seizmikog optereenja.
On se naziva faktor doprinosa oblika osciliranja ili (engl. Modal Participation Factor) i prikazan je ranije u
tablici. Program izravno rauna iznos i raspodjelu horizontalnog optereenja na konstrukciju prema
spektralnoj teoriji.
Usporedba vrijednosti seizmikih sila
U sljedeoj tablici dana je usporedba vrijednosti posminih sila i momenata prevrtanja u razini temelja
zgrade za spektralno i kvazistatiko djelovanje (kN, kNm):
Story Load Loc P Vx Vy T Mx My
BASE POTRES Bottom 0 12001 18378 410672 1582637 722975
BASE POTRESX Bottom 0 9886 0 300570 0 984293
BASE POTRESY Bottom 0 0 22652 128817 2255298 0
BASE SEIZMIKA Bottom 419992 0 0 0 0 0
B.S. koeficijent:
Smjer x 028 , 0
419992
12001
W
F
. S . B
bx
= = =
u smjeru x je aktivirano 2,8% ukupne teine zgrade
Smjer y 043 , 0
419992
18378
W
F
. S . B
by
= = =
u smjeru x je aktivirano 4,3% ukupne teine zgrade
Na sljedeim grafovima dan je prikaz katnih poprenih sila i momenata savijanja za mjerodavnu
kombinaciju optereenja POTRES, te usporednih kombinacija optereenja POTRESX i POTRESY.
44

Slika 33. Poprene sile na konstrukciji prikazane po katovima (engl.: Story Shears) za potresno
optereenje POTRES (kN)

Slika 34. Momenti savijanja na konstrukciji prikazani po katovima (engl.: Story overturning moments) za
potresno optereenje POTRES (kNm)

Proraun pomaka
Relativni i apsolutni pomaci konstrukcije dobiveni su u obliku izlaznih rezultata programa prikazani su u
tablicama za mjerodavnu kombinaciju optereenja (SEIZMIKA). Prikazani su dijagrami relativnih pomaka
po katovima konstrukcije za pojedinana optereenja (POTRES) i (W vjetar).
45

Slika 35. Maksimalni relativni pomaci katova (engl.: Maximum Story Drifts) za potresno optereenje

Slika 36. Maksimalni relativni pomaci katova (engl.: Maximum Story Drifts) za vjetrovno optereenje

Provjera ogranienja relativnog katnog pomaka konstrukcije
Smatra se da je zahtjev za ogranienim oteenjem, kao graninim stanjem uporabljivosti, zadovoljen
ako su meukatni pomaci ogranieni (engl.: Story Drifts). Ogranienje relativnog katnog pomaka za
zgrade koje za konstrukciju privrene nekonstrukcijske elemente od krhkih materijala dano je izrazom:
h 002 , 0
d
r

,
gdje je:
d
r
- proraunski meukatni pomak zbog potresnog djelovanja
46
=
e d r
d q d
d
e
- relativni pomak toke konstrukcijskog sustava odreen linearnim proraunom
utemeljenim na proraunskom spektru. Ovdje je oitan iz kombinacije optereenja za potresno djelovanje
(SEIZMIKA) i iznosi:
m 001994 , 0 d
e
= - maksimalni relativni pomak (36 kat)
g - faktor vanosti 0 , 1 = .
q
d
- faktor ponaanja za pomak koji je jednak q ( ) 75 , 3 q
d
=
m 0075 , 0 0 , 1 001994 , 0 75 , 3 d
r
= =
u - faktor smanjenja kojim se uzima u obzir manji povratni period potresa koji je u vezi s
graninim stanjem uporabljivosti ( ) 0 , 1 =
h - katna visina za mjerodavni kat ( ) m 7 , 3 h =
0074 , 0 0075 , 0 7 , 3 002 , 0
0 , 1
0075 , 0
.
Iz prikazanog prorauna je vidljivo da je relativni katni pomak otprilike jednak dozvoljenoj vrijednosti.
Analiza reznih sila i dimenzioniranje zida s otvorom
Kao ta je u opisu navedeno, glavni nosivi sustav konstrukcije nebodera koji preuzima poprena
djelovanja, ine meusobno povezani AB zidovi koji tvore dvije sredinje jezgre. Promatrajui dakle
nadzemnu konstrukciju nebodera kao vertikalnu konzolu upetu u prostraniji 6-etani podzemni dio
konstrukcije, lako se iz dispozicije uoava da je zbog tlocrtne izduenosti nebodera kraa strana
nebodera meka odnosno fleksijski manje kruta.

Slika 37. Perspektivni prikaz zidova jezgri u prizemlju
Ukupno potresno horizontalno djelovanje u tom (x) smjeru preuzimaju dvije jezgre, odnosno po dva zida
u svakoj jezgri, dakle ukupno etiri zida (u osima 3, 4, 5 i 6). Kako su zidovi oblikom i dimenzijama
meusobno jednaki, analizirat e se i dimenzionirati samo jedan od njih i to onaj u kojemu se javljaju
47
maksimalne vrijednosti reznih sila za mjerodavnu kombinaciju optereenja. Budui da zidovi nisu
punostjeni, ve sa otvorima, analizirat e se i dimenzionirati takoer i kruta povezujua preka.

Slika 38. Perspektivni prikaz zida s otvorom koji se analizira
Unutarnje sile u zidovima jezgre u prizemlju
U modelu su zidovi jezgre definirani kao tapovi sloenog poprenog presjeka (engl.: Pier), dok su
nadvoj, tj. povezujue preke, definirane kao tapni elementi (engl.: Spandrel). Time se olakava
dimenzioniranje zidnih elemenata jer se cjelokupno naprezanje po presjeku elemenata integrira na os
elementa. Unutarnje sile u zidu prizemlja jezgre su prikazani u nastavku. Za dimenzioniranje zidova je
mjerodavna seizmika kombinacija optereenja (SEIZMIKA), te je zbog toga prikazana. Dimenzije su u
kN za sile i kNm za momente.

Slika 39. Vrijednosti M, T i N zida jezgre u prizemlju u osi 6 za mjerodavnu kombinaciju optereenja
(SEIZMIKA)
48

Slika 40. Skica nacrta armature zida u osi 6 u nivou prizemlja

VISOKEGRAEVINE SEIZMIKAREHABILITACIJA
49
5. SEIZMIKA REHABILITACIJA POSTOJEIH ZGRADA
Kao jedno od posebnih poglavlja u konstruiranju visokih zgrada istie se rekonstrukcija za seizmika
djelovanja starijih graevina. Glavni argumenti za seizmiku rehabilitaciju zgrada su:
1) Obnovljena zgrada e pruiti veu zatitu ljudi i imovine u buduim potresima, samim time manjim
brojem rtava i manjom materijalnom tetom koja bi se inae dogodila.
2) Za poslovni sektor i ekonomiju openito manje tete na zgradama znae poveanu sposobnost za
poslovno preivljavanje. Preciznije reeno seizmika rehabilitacija zgrada e bolje zatiti sredstva,
smanjiti e se teta na opremi, skratiti e period oteanog poslovanja, ukloniti e se potreba za
privremenim ili stalnim premjetajem pogona, i smanjiti sekundarne efekte koji su bitni za poslovanje, tj.
tete kod njihovih dobavljaa, distributera i ostalih strana koje su ukljuene u poslovni ciklus.
3) Za vladu i dravne institucije ouvanje zgrada znai da je mogue bolje i bre odgovoriti na sve
potrebe drutva u kritinim situacijama.
Ukratko, seizmika rehabilitacija provodi se kao preventivna strategija koja e poboljati postpotresnu
situaciju u ouvanju ivota, ozljeda, materijalne tete i dr. Ona uvelike smanjuje budue gubitke i moe se
smatrati kao ulaganje u zatitu sredstava od rizika.
Potresno osjetljivih zgrada ima puno i ima ih svugdje. Isto tako pristup problemu mora biti individualan jer
svaka zgrada ima svoje slabosti i svoje specifine probleme. Ojaanju prethodi studija kojom se istrauje
potreba za obnovom pojedine zgrade, u kojoj se tete klasificiraju kako konstruktivne i nekonstruktivne.
Potres moe prouzrokovati razliite tipove tete, npr. ruenje cijele zgrade, ruenje dijela zgrade
oteenje i ruenje pojedinih nosivih elemenata zgrade ili ruenje ne nosivih dijelova to moe prouzroiti
ozljeivanje ljudi i blokiranje putova za evakuaciju. Primjer nekonstruktivnih teta su: ruenje dimnjaka,
razbijeni prozori, padanje stropova, padanje elemenata fasade zbog loeg sidrenja, padanje nenosivih
zidova zbog loeg sidrenja....
Kod postojeih zgrada kod kojih postoji opasnost od ovakvih dogaaja mogu se poduzimati mjere:
- lokalne modifikacija slabog elementa,
- uklanjanje dijelova konstrukcije koji naruavaju pravilnost,
- globalno ukruenje konstrukcije,
- globalno ojaanje konstrukcije,
- redukcija postojee mase
- ugradba ureaja za disipaciju potresne sile.
Potresne sile koje se javljaju u konstrukcijama mogu biti vee od onih na koje su zgrade proraunate.
Uglavnom nije praktino niti ekonomski opravdano projektirati zgradu koja e ostati u podruju
elastinosti za vrijeme potresa. Umjesto toga konstrukcija se rauna da ostane elastina za odreenu
smanjenu razinu potresne sile. Projektiranjem odreenih detalja, projektant osigurava da konstrukcija
izdri plastino deformiranje bez gubitka stabilnosti cijele konstrukcije i kod velikih potresa.
Opravdanje prorauna na manje sile zasniva se na pretpostavci da e se na pojedinim elementima izvesti
detalji koji e osigurati duktilno ponaanje konstrukcije tj da e se dopusti dodatne deformacije u
konstrukciji bez kolapsa zgrade pa se omoguavanje kapaciteta deformiranje iznad podruja elastinosti
postavlja kao glavni cilj. Za moderne zgrade se moe rei da mogu
- izdrati potrese manjeg intenziteta bez tete
- izdrati potrese srednjeg intenziteta bez tete na nosivom sustavu uz manje tete na sekundarnim
elementima
VISOKEGRAEVINE KONSTRUKCIJSKISUSTAVIZAVISOKEGRAEVINE
50
- izdrati potrese visokog intenziteta (koji odgovaraju najjaim predvienim dogaajima) bez uruavanja
zgrade ili njenog dijela ali sa odreenim tetama na nosivoj konstrukciji i nenosivim elementima.
- tete na nosivoj konstrukciji moraju biti takve da je mogu jednostavan popravak.
Odredbe propisa kod rekonstrukcije
U praksi, do ojaanja zgrade na do razine otpornosti koju zahtijevaju vaei propisi dolazi kada se
inestitor odlui na rekonstrukciju zgrade u toj mjeri da zakon propisuje kompletnu raunsku provjeru u
smislu mehanike otpornosti i stabilnosti.
Odredbe Tehnikog propisa za betonske konstrukcije [1] za zgrade nad kojima se radi rekonstrukcija su
sljedee:
(1) Betonska konstrukcija mora nakon rekonstrukcije graevine, iji je sastavni dio, imati propisana
tehnika svojstva.
(2) Iznimno, betonska konstrukcija mora nakon rekonstrukcije graevine kojom se ne utjee bitno na
tehnika svojstva betonske konstrukcije, imati najmanje tehnika svojstva koja je imala prije
rekonstrukcije (zateena tehnika svojstva).
(3) Smatra se da rekonstrukcija graevine nema bitan utjecaj na tehnika svojstva betonske konstrukcije
ako su zateena tehnika svojstva vezana uz mehaniku otpornost i stabilnost zadovoljavajua i ako se
mijenjaju do ukljuivo 10% (npr. promjena mase graevine, promjena poloaja sredita masa ili sredita
krutosti, promjena naprezanja u proraunskim presjecima i sl.).
(4) Odredba stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuje se:
na nove dijelove betonske konstrukcije koji nastaju rekonstrukcijom,
na viestruke rekonstrukcije graevine kojima se mijenjaju zateena tehnika svojstva betonske
konstrukcije u cjelini odnosno njezinih pojedinih dijelova, koja svojstva su vezana uz mehaniku otpornost
i stabilnost graevine,
na rekonstrukciju graevine kojoj je betonska konstrukcija oteena tako da postoji opasnost za ivot i
zdravlje ljudi, okoli, prirodu, druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu,
na rekonstrukciju graevine kojoj je prema projektnom zadatku cilj produljenje projektantskog vijeka
trajanja graevine,
na rekonstrukcije energetskih graevina, graevina za skladitenje zapaljivih tekuina, plinova i
toksinih materijala, graevina radija i televizije, telekomunikacija, graevina u kojima se okuplja vei broj
ljudi (npr. kinodvorane, kazalita, sportske i izlobene graevine, fakultete, kole, zdravstvene objekti i
sl.), graevina interventnih slubi (vatrogasne, hitne pomoi, javne i nacionalne sigurnosti i sl.), graevina
s vie od deset etaa i sl.,
na rekonstrukciju graevine javne namjene za koju je projekt izraen prije 8. listopada 1964. godine, u
kojem sluaju graevina nakon rekonstrukcije mora imati seizmiku otpornost prema ovom Propisu.
Uobiajeni nedostaci nosivih elementa konstrukcije i metode ojaanja
Potresno ojaanje zgrada obino podrazumijeva ojaanje horizontalnih i vertikalnih elemenata koji imaju
funkciju noenju na horizontalne sile ili dodavanjem novih nosivih elemenata. Kad god se zgrade
ojaavaju da bi prihvatile vee potresne sile od onih na koje su projektiranje, obavezno je potrebno
provjeriti i temelje na te vee sile i po potrebi ih ojaati.
Zgrade na kojima se provodi ojaanje su obino:
- zgrade sa raznim nepravilnostima na konstrukciji poput naglih promjena krutosti, velikih otvora u
meuetanim konstrukcijama, vrlo visokim katnim visinama, nepravilnih oblika u tlocrtu, mekanih etaa
itd.
51
- zgrade od nearmiranog zia
- zgrade sa neodgovarajuim dijafragmama i neodgovarajuim vezama dijafragmi sa zidovima.
- zgrade sa neduktilnim okvirnim betonskim konstrukcijama, u kojima su uobiajena otkazivanja na
poprenu silu u vorovima ili stupovima.
- betonske zgrade sa nedovoljnim duljinama sidrenja i preklapanja armature
- zgrade sa sekundarnim elementima koji bi se mogli uruiti u potresu itd.
U sljedeem tekstu e se navesti bitni elementi koji sudjeluju u preuzimanju i noenju na horizontalne sile
te njihovi uobiajeni nedostaci i metode ojaanja.
Dijafragme
Dijafragme su meuetane konstrukcije zgrada koje imaju zadatak preuzimati horizontalnu silu (potres,
vjetar) i predavati je vertikalnim nosivim elementima (zidovi). One se ponaaju kao disk ili nosa u svojoj
ravnini, te moraju imati krutost i vrstou u svojoj ravnini.
Najbolje su armirano betonske meuetane ploe jer se one u svojoj ravnini ponaaju kao kruti diskovi.
Ali ima razliiti tipova meuetanih ploa tako da se prvo mora analizirati tip i funkcija postojee
meuetane konstrukcije, njezini nedostaci, da bi se razmiljalo o nainima ojaanja.

Slika 41. Dijafragma: veliki otvori u ploi, ukoliko nisu propisno projektirani predstavljaju slaba mjesta u
dijafragmi. Kod savijanja ploe u svojoj ravnini nastaju pukotine
Monolitne ab ploe
Kod njih se lokalno ojaavaju najslabija mjesta ili se ojaava cijela ploa, npr. poveanje debljine ploe. U
tom sluaju treba voditi rauna o poveanju teine u cijelom sustavu. Ukoliko je situacija da se u ploi
nalazi prevelika poprena sila, npr zbog velikih razmaka nosivih zidova, esto je rjeenje izvoenje novih
zidova koji e rasteretiti sustav.
Posmini zidovi
Postoji nekoliko naina za ojaanje postojeih posminih zidova. Betonski zidovi mogu doivjeti slom na
rubnim dijelovima zida uslijed nedostatka duktilnosti i nosivosti na moment savijanja ili klizanjem zida ili
pojava kosih pukotine uslijed djelovanja velike poprene sile.
52

Slika 42 Dva zida povezana veznim gredama (povezani zidovi). Oteenja se najee pojavljuju na
veznim gredama.
Nosivost cijelog zida se moe poveati poveanje debljine zida i to na nain da se doda armatura i novi
sloj betona na povrinu postojeih zidova. Uinkovit nain je torkretiranje, gdje se smjesa nanosi na zid
pod poveanim tlakom i ostvaruje se dobra veza izmeu starog i novog betona. Kod tog postupka je bitan
dio priprema povrine zida. Zid mora biti oien, ohrapavljen i moraju biti uklonjeni svi loi i raspucali
dijelovi zida. Da bi se dodatno osiguralo zajedniko djelovanje starog i novog dijela zida, na povrini zida
se izvode modanici koji se ankeriraju sa epoksidnim mortovima.
U sluajevima gdje zid ne ide kontinuirano do temelja, ve se na jednom dijelu zid oslanja na jedan par
stupova, koji prenose moment preko para sila, taj dio se moe ojaati na nain da se popuni prostor
izmeu ta dva stupa sa novim zidom ili montaom elinog ukruenja (spreg).
Dodavanje rubnih elemenata zidu je efikasan nain kod ojaavanja zidova koji imaju nedovoljnu nosivost
na moment savijanja. Takoer je mogue ovijati postojee rubne elemente te na taj nain poveati
nosivost na savijanje i duktilnost. Ovijanje je mogue izvesti pomou elinih ploa, karbonskim plahtama
ili dodavanjem nove armature i dobetoniranjem rubnog elementa.
Kod povezanih zidova, kritini elemetni su esto vezne grede. Njih je takoer mogue ojaati dodavanje
elinih ploa ili elemenata od karbonskih vlakana na spojevima vezne grede i zida.
Kod zidova od predgotovljenih elemenata je prisutna sva problematika kao i kod monolitnih zidova, ali
dodatno problemi mogu nastati zbog nezadovoljavajuih spojeva meu elementima zida ili izmeu zida i
temelja.
Uinkovita metoda ojaanja zidova moe biti izvoenje novih zidova. Na taj nain se mogu rasteretiti
postojei zidovi.
Armiranobetonske okvirne konstrukcije.
Kod okvirnih konstrukcija izloenih potresu, esto dolazi do otkazivanje stupova i vorova koji su nekad
bili sastavni dijelovi okvira. Tada dolazi do otkidanja zatitnog sloja i izvijanja ipki armature od velike
tlane sile ili do slomova uslijed velike poprene sile. Uzrok tomu je uglavnom nedovoljna poprena
armatura i nedovoljna armatura za ovijanje u stupu i voru, nedovoljne duljine preklapanja itd.
Mogui naini ojaanja okvirne konstrukcije su oblaenje (ovijanje) elemenata okvirne konstrukcije
(stupovi, vorovi, grede) u elik, karbonske elemente ili izvoenje dodatnih slojeva armiranog betona.
Ukoliko to drugi uvjeti dozvoljavaju, moe se izvesti ispuna okvira, izvoenjem novih zidanih ili betonskih
zidova kao ispunu okviru i na taj nain poveati bonu krutost.
Temelji
53
Kod ojaanja temeljne konstrukcije moramo prvo utvrditi dali se radi o problemu nosivosti temeljne
konstrukcije ili o problemu nosivosti tla ispod temelja.
Postoje mnogi naini ojaanja temeljne konstrukcije, od poveanja dimenzija temelja da bi se optereenje
rasprostrlo na veu povrinu ili poveanje dimenzija temelja da im se povea kapacitet nosivosti na
savijanje i poprenu silu. Isto tako je mogue izvesti radove poboljanja kvalitete tla u blizini temelja,

Literatura:
1. Tehniki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09)
2. Bungale S. Taranath: Reinforced Concrete Design of Tall Buildings
3. Alfred Steinle, Hubert Bachmann: Precast Concrete Structures, Wiley-VCH Verlag GmbH

54

VISOKEGRAEVINE SUVREMENEVISOKEZGRADE
55
6. SUVREMENE VISOKE ZGRADE
Napredak konstruktorskog umijea i dalje ima bitan utjecaj na projektiranje visokih graevina. Ipak,
najvei dometi ostvareni su u suradnji konstruktera, arhitekta, projektanta opreme, projektanta instalacija,
izvoditelja i drugih eksperata za specijalistika pitanja.
Visina zgrade na poetku, kao to je povijest pokazala, esto ovisi o elji naruitelja, meutim na prvom
mjestu treba voditi rauna o sigurnosti i uporabljivosti, a tek potom o ekonomiji. U tom smislu zapoinje
razrada tlocrta, odreivanjem povrine i tlocrtnog oblika koju prosjeni kat moe zauzeti. Slijedei
parametar koji se promatra je dubina prostora za iznajmljivanje ili prodaju, odnosno udaljenost od
sredinje jezgre sa zajednikim servisnim sadrajima. Naelno se smatra da najiskoristiviji prostor see
do 8 metara od izvora vanjske svjetlosti, premda je ta razdaljina u nekim modernim zgradama i 10 metara
vea. U sluaju veih tlocrta oblik zgrade nastoji se uiniti razvedenim, tako da duljina oboda postane
vea u odnosu na povrinu, ime vei broj korisnika dolazi blie prozorima. Takoer na ovom mjestu
treba spomenuti i problem djelovanja vjetra: pravokutni tlocrt u tom smislu sigurno nije optimalno rjeenje.

Slika 43. Optimalizacija tlocrtne povrine i katnosti: sadraj i veliina jezgre u odnosu na korisni prostor.

Slika 44. Optimalizacija visine zgrade: zajedniki servisni sadraji u odnosu na korisni prostor.
Slijedi razmatranje visine etae. Prosjeni razmak od poda jedne do poda naredne etae u velikim
poslovnim zgradama iznosi 4 metra, dok je korisna visina 2,7 metara. Nakon to je odreen tlocrt i visina,
moe se razmatrati katnost. Veina servisnih sadraja smjeta se u jezgru: lokalna i ekspresna dizala,
56
stubita i poarno stubite, instalacije Budui da jezgra ima presudnu ulogu u prijenosu optereenja,
njezine izmjere odreene su visinom zgrade s jedne strane i potrebama za smjetajem servisnih sadraja
s druge strane. Moe se rei da svaka lokacija i namjena imaju svoju optimalnu visinu koja rezultira
visokom uinkovitou, koja se definira odnosom korisne i ukupne tlocrtne povrine.
Vrijeme i novac potreban za konstruiranje i izgradnju visoke graevine zahtijevaju razinu efikasnosti u
razradi projekta koja premauje projektiranje drugih graevina. Na ovom polju postoje znatne mogunosti
za inovacije na polju koritenja inovativnih gradiva i njihovih kombinacija, istraivanja sustava otpornih na
vjetar i potres i razliitih drugih optimalizacija.
Uspjeh projekta visoke graevine bitno ovisi o suradnji arhitekta, projektanta konstrukcije, projektanta
opreme i instalacija i izvoditelja. Tim proiruju i specijalisti konzultanti razliitih specijalnosti. Kako bi ta
suradnja bila mogua bitno je da konstrukter bude upoznat s osnovnim problemima projektiranja drugih
struka i specijalnosti. Na prvom mjestu tu je problem temeljenja, kojeg pri konstruiranju najveih zgrada
rjeavaju specijalisti. Povoljna okolnost je to se podzemni iskop uinkovito koristi za garane i skladine
prostore, pa podzemne strukture mogu biti isplative i kada su ogromnih izmjera.
U nastavku su nabrojane neka zasebne teme koje bitno utjeu na projekt konstrukcije visoke zgrade, u
opsegu koji slui kao podsjetnik na problematiku ije osnove projektant nosivog sklopa mora mora
poznavati.
Dizala (liftovi)
Prometno rjeenje za vertikalni transport unutar visoke zgrade rjeava se po metodologiji koja je slina
rjeavanju javnog transporta manjeg grada, jer tisue korisnika putuju kroz zgradu vie puta dnevno.
Moe se rei da su problemi vertikalnog transporta jedan od glavnih razloga zbog kojeg se rijetko grade
neboderi vii od 80 katova: iznad te granice broj dizala je toliki da ona znatno smanjuju iskoristivu tlocrtnu
povrinu etae.
Dizala u istom neboderu imaju razliite brzine i namjene, pa postoje lokalna dizala koja servisiraju
ogranien broj katova, ekspresna dizala koja vode do vrha zgrade i prijelaznih etaa i servisna dizala
velike nosivosti koja servisiraju sve etae ali im pristupaju samo ovlateni korisnici. Posebnu skupinu ine
dizala za evakuaciju i vatrogasne intervencije, a koja se moraju nalaziti u posebnim, vatrootpornim
ahtovima a pristup do njih osiguran protupoarnim vratima.
Budui da bi dizala kod najveih graevina morala zauzeti nerazmjerno velik dio tlocrtne povrine, uvode
se dvokatna dizala i prijelazne etae (sky lobby) na kojima oni koji putuju na najvie katove prelaze iz
jednog u drugo dizalo. Ove etae su svojevrsni kolodvori javne povrine koje se ne iznajmljuju, ali se
njima postie smjetaj vie dizala u jednom oknu, to u konanici tedi prostor. Do njih se stie
ekspresnim dizalom, a od njih se dalje kree lokalnim dizalom. U velikim zgradama dizala koja servisiraju
isti prostor postavljaju se u skupinama od po pet jedinica. Prostor ispred baterije dizala mora biti dovoljno
velik da ne doe do zaguenje. Ako su dizala dvokatna umjesto jedne imamo dvije prelazne etae, meu
kojima prometuju pokretne stube. ahtovi za dizala i stubita obino se nastoje smjestiti u jezgru zgrade,
odnosno blizu njezinog sredita, kako bi se prostor uz rubove oslobodio za korisnike kao najvrjedniji dio
prostora za najam.
Opskrba vodom
Ve je u uvodu reeno da je problem opskrbe vodom sloen i vaan imbenik u projektiranju nebodera.
Osim vodoopskrbe stanara, posebni vodovodni sustavi mogu biti uvedeni za klima ureaje i gaenje
poara. Hidrantska mrea posebno je vana jer osnovna vatrogasna oprema obino ne moe doi na
visinu iznad deset katova).
57
Budui da bi izravno pumpanje vode do visine od nekoliko stotina metara bilo vrlo neuinkovito, koriste se
meustanice sustava: crpke i spremnici za vodu smjeteni na vrhu visinskih cjelina. Postrojenja su obino
smjetena na servisnim etaama i primarno opskrbljuju dio zgrade iznad, do slijedee servisne etae, dok
rezervoari dre rezerve vode za normalnu potronju i za hitne sluajeve. Crpke su dimenzionirane tako
da imaju dovoljnu rezervu kapaciteta da opskrbe i razinu vie ako doe do kvara na iduoj servisnoj etai.
U projektiranju novih zgrada prisutna je tendencija da se izbjegavaju meuspremnici vode, budui da
predstavljaju veliko optereenje i poseban problem u sluaju potresa. Primjerice, meuspremnik na 52.
katu nebodera John Hancock u Chicagu ima kapacitet od 137 kubinih metara vode. Naroito se nastoje
izbjei spremnici na vrhu, u kojima je teko odrati kvalitetu vode zbog izloenosti toplini. Sustavom
pumpi, senzora i ventila naelno je ostvarivo funkcioniranje vodovoda bez spremnika, no postoji sumnja u
funkcionalnost takvih instalacija u izvanrednim okolnostima.
U najveem neboderu na svijetu - Burj Khalifa - vodovod korisnike opskrbljuje s prosjeno 946,000 l vode
na dan kroz cijevi duge vie od 100 km. Dodatni sustav s cjevovodom duljine 213 km slui za zatitu od
poara, dok trei sustav s 34 km cijevi opskrbljuje rashladnom vodom sustav klimatizacije.
Fasade
Fasade suvremenih visokih zgrada projektiraju se tako da izdre sva zadana djelovanja i sprijee ulaz
vode i zraka u unutranjost zgrade, a najee se izvode u vidu gotovih panela koji se montiraju
usporedno s gradnjom. Ovdje se ne bavimo vizualnim i estetskim znaajkama fasadnih elemenata, ve
nastojimo nabrojati probleme kojih konstruktor mora biti svjestan kod rjeavanja problema privrenja
fasade. Osnovna djelovanja su stalno optereenje, optereenje vjetrom, kao i optereenje proisteklo iz
termalnih oscilacija. Najskuplji problemi u redovitoj eksploataciji poslovnih i stambenih zgrada proistekli
su iz problema s fasadnim elementima, zbog njihove brojnosti i nedostupnosti.

Slika 45. Poslovni toranj Zagrepanka: problemi s odlamanjem kamene obloge doveli su u pitanje
sigurnost prolaznika oko zgrade.
Osnovni zahtjev na fasade kod potresnog djelovanja proistie iz potrebe da se elementi ne lome kako ne
bi ozlijedili korisnike zgrade ili prolaznike ispred nje. Standardni zahtjev na usidrenje je da susjedni
fasadni elementi izdre relativni meusobni pomak panela od 75 mm.
Termalno optereenje rjeava se dilatacijama panela koje omoguuju skupljanje i irenje. Kod
odreivanja veliine dilatacija svakako treba voditi rauna o skupljanju i puzanju poto se na veini
58
zgrada fasada nastoji izvesti im bre, pa radovi na niim etaama zapoinju prije dovrenja viih etaa.
Problemu brtvljenja ovih dilatacija valja pristupiti s punom panjom, poto je izmjena materijala u
sljubnicama iznimno skup i zahtjevan posao.

Slika 46. Fasadni elementi na najviem zagrebakom neboderu: Zagreb Tower.
S porastom straha od terorizma, neki fasadni paneli imaju odreenu otpornost na zrani udar uslijed
eksplozije. to se tie poara, kod fasadnih elemenata bitno je spomenuti zahtjev na spreavanje irenja
poara s kata na kat, koji rezultira posebnim detaljima i gradivima na spoju fasade i meukatne
konstrukcije.
Sigurnost
Najvee zgrade danas esto imaju vrlo razliite sadraje: poslovne, stambene, hotelske, trgovake, to
znai da se u njima odvijaju razliite aktivnosti a kroz njih prolazi velik broj ljudi. Sigurnost i zatita od
poara u visokim zgradama razvile su se kao posebne discipline zbog posebnosti takvih graevina, koje
proistiu iz injenice da nizanje katova u visinu dovodi do velike koncentracije ljudi, opreme i dobara na
skuenoj parceli. Takoer je evidentno da za bilo kakvu intervenciju na viim katovima treba vie
vremena no kod niih zgrada.
Sigurnosni koncepti u najviim tornjevima mogu biti bitno razliiti od onih u obinim zgradama. Primjerice,
vatrogasne intervencije u zgradama viim od dosega opreme za gaenje izvode se iskljuivo kroz
stubita, koja moraju biti dovoljno iroka da se na njima mimoilaze vatrogasci i korisnici koji se evakuiraju.
Suvremeni tornjevi imaju liftove koji slue za evakuaciju, to znai da okna moraju biti posebno osigurana
da preive potres ili drugi incident. Takoer, okna za liftove moraju biti tako konstruirana da voda
upotrijebljena za gaenje poara ne ugrozi opremu u njima.
Jedna od temeljnih postavki intervencije u sluaju incidenta u visokoj graevine je da se ona ni u kojem
sluaju ne evakuira u cijelosti planovi za izvanredne okolnosti predviaju samo djelominu evakuaciju,
to znai da sigurnosni standardi trebaju biti vii od onih primijenjenih na zgradama koje se brzo i lako
mogu u cijelosti isprazniti. Jo jedan faktor koji je pootrio sigurnosne standarde je teroristiki napad na
WTC u New Yorku 2001. godine. Nakon tog dogaaja u zgradama irom svijeta pootrene su mjere u
postojeim zgradama i uvedene nove norme za projektiranje novih zgrada.
Konstrukteri trebaju biti svjesni injenice da smjetanje vertikalnih komunikacija u sredinju jezgru mora
biti provedeno na takav nain da se stubita im vie razdvoje, jednako kao i liftovi koji slue za
evakuaciju ovo naelo moe biti presudno za oblikovanje sredinje jezgre zgrade, koja osim nosive ima
i ulogu komunikacijskog okna, odnosno prostora za evakuaciju.
59
Posebna osjetljivost tornjeva na poar podjednako proistie iz prirode poara, kao i iz inherentnih
znaajki vrlo visokih zgrada. Vatra se iri vertikalno uvis, to znai da detalji meukatnih konstrukcija i
komunikacijskih kanala moraju biti takvi da to sprijee. Takoer, na veim visinama od tla vjetar je jai, pa
u sluaju razbijanja fasade razlika u pritisku moe uzrokovati zrana strujanja unutar zgrade koja snano
potiu irenje poara.
Gospodarenje graevinom: upravljanje i odravanje
Da bi netko uspjeno gospodario imovinom u ovom sluaju kompleksnom graevinom, treba znati to
sve ima i u kakvom je imovina stanju, te koje ciljeve koritenjem imovine eli ostvariti. To znai da
upravitelj poznaje potrebe i navike korisnika, jer u prvom redu brine o njihovoj sigurnosti. Drugi prioritet su
mu uporabne znaajke zgrade, jer kvalitetom usluge jami stabilan prihod vlasniku. Tek na treem mjestu
je ekonominost odravanja, odnosno briga o trokovima odravanja. Vrijednost radova odravanja za
graevine koje nisu nove moe dosei i do 10% od vrijednosti graevine godinje.
Za upravljanje velikom graevinom formira se sustav gospodarenja, kojeg obino definiramo kao
optimalan proces odravanja, ouvanja i poveanja trajnosti i sigurnosti, uz to veu iskoristivost i to
manju upotrebu raspoloivih resursa. Sustav povezuje tehnike i ekonomske analize usporeujui
alternativne opcije investiranja s ciljem optimalizacije investicijskih odluka. Obzirom na broj i sloenost
sustava koji servisiraju veliku zgradu, jasno je da se radi o kompleksnom i skupom poslu, koji se mora
obavljati bez obzira na prihode koje zgrada generira. U godinama krize, kada cijene najma prostora
padaju, nuno je definirati i odrati minimalnu razinu gospodarenja.
Grijanje, ventilacija, klimatizacija
Osnovna svrha sistema grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC) zatvorenih prostora je da osigura
udobnost i sigurnost ljudi. Pored toga, pravilno provoenje grijanja i klimatizacije poveava energetsku
efikasnost i na taj nain smanjuje trokove odravanja zgrada. HVAC je pogodan kako za poslovne
prostore tako i javne zgrade i kue.
Zadueni za odravanje zgrada (HVAC) u svom radu moraju da prate niz parametara koji utjeu na
kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru, dok vode rauna o energetskoj efikasnosti. Postoji irok spektar
instrumenata koji omoguavaju odravanje, brzinu i tonost mjerenja i praenje i evidentiranje mjerenja u
vremenskom intervalu. Najea su mjerenja temperature, vlanosti, osvijetljenosti, buke, protoka zraka i
broja estica u zraku.

Slika 47. Naelna shema sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije.
60
Odriva gradnja
Umjesto pitanja o buduim dometima izgradnje nebodera, umjesno je postaviti pitanje odrivog
projektiranja. Visoke zgrade tede prostor, ali za gradnju i odravanje troe goleme koliine energije i
drugih ogranienih resursa. Termin odrivi razvitak sve se ee koristi u svakodnevnom govoru, pa tako
i u inenjerskim promiljanjima, no ponekad se stjee dojam da oni koji koriste ove rijei nemaju jasnu
predodbu o tome to to zapravo znai. U sutini odrivi razvitak je postupak promjene u kojem su
iskoritavanje resursa, usmjeravanje ulaganja, orijentacija tehnolokog razvitka i institucijske promjene
harmonino usmjerene tako da sadanji i budui potencijali ispune ovjekove potrebe i elje [1]. Pitanje
odrivosti usko je povezano s pitanjem novog rasta struktura u visinu. Efikasnost koritenja prostora u
neboderu opada s visinom zbog poveanja izmjera nosivih elemenata, potrebe za vertikalnim
transportom, odnosno poveanjem broja i nosivosti liftova, zbog sloenosti opreme i veeg broja servisnih
etaa, te zbog sigurnosnih razloga. Jednostavnije reeno, visoke zgrade su skuplje za gradnju i
odravanje, a iskoristiv prostor u njima sve manji kako im raste visina. Konkretno, odnos korisne prema
ukupnoj povrini zgrade kree se od 85% kod niih graevina do 67% kod najveih tornjeva.
Za prikaz su odabrana dva nebodera rekordnih visina, Burj Khalifa i Shard at London Bridge. Osim
iznimnom visinom od 828, odnosno 310 metara, ove zgrade istiu se i konstruktorskim dometom. Toranj
u Ujedinjenim Arapskim Emiratima najveim je dijelom sagraen od armiranog betona, dok je londonski
toranj sagraen u neobinoj kombinaciji betonske i eline konstrukcije.
Burj Khalifa najvei neboder na svijetu
Burj Khalifa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, grad Dubai, je najvei toranj na svijetu viestruke
namjene: na 460 000 m
2
nalaze se stambeni i poslovni prostori, hotel, trgovaki centar, zabavni centar i
garae. Visina graevine je 828 metara, a ima ukupno 162 kata. Toranj je najveim dijelom (156 katova)
sagraen od armiranog betona visoke uinkovitosti, dok je vrni dio elina reetkasta konstrukcija.
Tlocrtno, oblik graevine je razveden u tri kraka povezana krutom esterokutnom jezgrom, a svaki krak
podijeljen je nosivim zidovima u etiri cjeline. Naelno oblikovanje vanjskih ploha proizlazi iz tenje da to
vie prostorija ima pogled na pustinju i vanjsko osvjetljenje, a precizno oblikovanje proizalo je iz pokusa
u vjetrovnom tunelu, kojima se nastojalo oblikom zgrade smanjiti vrtloenje i s njim povezani dinamiki
efekti. Djelovanje vjetra presudno je utjecalo na izmjere konstruktivnih elemenata.
Sustav za prijenos horizontalnog optereenja sastoji se od armiranobetonske jezgre koja je povezana s
vanjskim armiranobetonskim stupovima pomou posminih zidova u servisnim etaama. Debljina zidova
jezgre mijenja se od 130 cm pri dnu do 50 cm pri vrhu zgrade. Zidovi jezgre meusobno su povezani
gredama visokim od 80 cm do 110 cm na svakoj etai, te spregnutim veznim gredama ondje gdje je
visina greda bila ograniena zahtjevima uporabe. Spregnute grede sastoje se od ubetoniranih elinih
ploa ili I profila s trnovima. Stropne ploe su armiranobetonske, debljine 20 do 30 cm, tipinog raspona
od oko 9 metara. Ploe unutar jezgre ojaane su gredama. Toranj je temeljen na pilotima povezanim 3,7
m debelom temeljnom ploom od armiranog betona na dubini od 7,5 metara. Piloti su promjera 1,5 m a
proteu se oko 45 metara u tlo ispod ploe.
Za gradnju su koritena tri krana smjetena unutar jezgre, od toga dva nosivosti 25 tona i jedan nosivosti
11 tona. Na razini 156. kata sredinja jezgra posluila je kao oslonac konstrukcije tornja od elinih cijevi,
kojim je zgrada postigla svoju konanu visinu.
Zadani plan izgradnje predviao je 48 mjeseci za izvedbu tornja, a za svaku etau bio je predvien ciklus
od 3 dana. Pred izvedbu su provedena iscrpna testiranja betonskih mjeavina i opreme za ugradbu.
Koritena je samopomina oplata, a najvei dio armaturnih koeva bio je prefabriciran i to u elementima
koji su se protezali dva kata u visinu. Dizalice su dimenzionirane sukladno masi prefabriciranih elemenata
spregnutih greda. Tijekom izvedbe stropne ploe bile su poduprte 4 etae ispod radilita. Koritene su
61
marke betona koje odgovaraju C60 i C80. Beton je pumpan na mjesto ugradnje pomou tri pumpe, do
maksimalne visine od 585 metara.

Slika 48 Tlocrtna skica prizemlja tornja Burj Khalifa.

Slika 49. Pogled na dovren toranj Burj Khalifa (prije otvorenja 2010. zvan Burj Dubai).
Shard at London Bridge najvii neboder u Europi
Najvii neboder u Europi, nazvan Shard krhotina, biti e otvoren pred Olimpijske igre 2012. godine. Sa
svojih 80 katova i visinom od 310 metara ne spada meu graevine koje su drale svjetski rekord, ali je
konstruktivno i oblikovno dovoljno zanimljiv za prikaz. Visinom pripada meu najvie u Europi, premda je
u gradnji usporedno s Londonskim Shardom jedan toranj u Rusiji koji bi ga trebao nadvisiti.
62
Osnovni nosivi element tornja je armiranobetonska jezgra koja je povezana s obodnim stupovima
sustavom poznatim pod nazivom outrigger, odnosno snanim i posmino krutim reetkama. Tlocrtne
izmjere jezgre proizlaze iz optimalizacije dvaju suprotstavljenih zahtjeva. Prvi je dimenzioniranje
vertikalnog prometa, odnosno potreba za dostatnim brojem liftova, stubita i ahtova za instalacije, dok je
drugi zahtjev elja za to boljom iskoristivou, odnosno to veim omjerom neto korisne prema ukupnoj
povrini etae. Usprkos tome, iskoritenost nije kao kod drugih nebodera, jer se zbog arhitektonskog
oblikovanja etae suavaju prema vrhu. Iz istog razloga obodni stupovi se meusobno pribliavaju od dna
prema vrhu zgrade, od 6 metara do 1,5 metara. Stropne konstrukcije su razliite po visini zgrade, ovisno
o namjeni dijelova nebodera. Pri dnu zgrade, od 3. do 39. etae, u prostoru namijenjenom iznajmljivanju
za poslovne korisnike, stropne konstrukcije zapoinju rasponima od 15 metara od jezgre do oboda.
Izvedene su kao spregnute, s osnovnom strukturom od elinih I nosaa visine 50 cm, nad kojima je
ploa od lakog betona, debela 13 cm, izvedena na elinoj ploi koja je posluila kao izgubljena oplata.
Stropna konstrukcija projektirana je tako da nije bilo potrebno dodatno podupiranje pri izvedbi. Na
mjestima gdje je bilo potrebno osigurati veu korisnu visinu zbog namjene prostora, gornje pojasnice
elinih nosaa smjetene su iznad razine vrha ploe. Podovi servisnih etaa su podebljani na 22,5 cm
kako bi se smanjila buka i vibracije opreme. Poevi od 40. etae izvedene su prednapete betonske
stropne ploe debljine 20 cm, koje zapoinju s rasponima od 9 metara. Ovaj dio zgrade slui za
stanovanje.
Arhitektonska forma tako slijedi namjenu: poslovni prostori ne zahtijevaju toliko prirodnog osvjetljenja kao
stanovi, pa mogu biti dublji, odnosno udaljeniji od oboda. Isto tako, otvori u hrptovima elinih nosaa
omoguuju provoenje veeg broja instalacija u dubokom sputenom stropu, primjereno poslovnoj
namjeni. Stanovi na viim etaama su svjetliji jer je zgrada ua, a smanjenjem debljine stropne
konstrukcije postignuta je vea katnost uz istu visinu. Sam raspored spregnutih i betonskih elemenata
modeliranjem je podeen tako da se ostvare povoljna dinamika svojstva graevine, kombiniranjem mase
i priguenja.
Na samom vrhu zgrade, koji je tlocrtno premalih izmjera za stanovanje, izvedena je elina konstrukcija
visoka 60 metara u koju je smjeteno postrojenje za odvoenje topline, a na samom vrhu je kran koji slui
odravanju zgrade.
Obodni stupovi u niim, uredskim etaama su etvrtasti uplji elini profili s betonskom ispunom, dok su
u etaama s betonskim stropnim konstrukcijama izvedeni stupovi od armiranog betona visoke vrstoe
(C65/80).
Nosiva jezgra je popreno ukruena posminim zidovima i elinim reetkastim nosaima pri vrhu. Sama
jezgra se suava, kao i tlocrt etaa, ali skokovito, na tri lokacije po visini nebodera.

Slika 50. Shard at London Bridge tlocrtne skice 9 kata (lijevo) i 24. kata (desno).
Kod izvedbe podzemnih dijelova graevine poseban problem predstavljala je blizina linija podzemne
eljeznice (5 do 10 metara), kao i postojanje pilota na kojima je bila temeljena zgrada koja je ranije stajala
na lokaciji. Da bi se smanjili pomaci u tlu, gradnja je zapoela top-down metodom, do razine posljednje,
63
tree podzemne etae. Temeljna ploa ispod najviih dijelova nebodera debela je 3 metra, a oslanja se
na pilote promjera 150 cm, od kojih neki dosiu dubinu od 50 metara ispod razine tla.

Slika 51. Shard at London Bridge neboder u izvedbi.

Literatura
[1] ZAKON O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI, Uredniki proieni tekst, Narodne
novine, broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11
[2] Taranath, B. S.: Steel, Concrete & Composite Design of Tall Buildings, Second Edition, McGraw-
Hill, 1998.
[3] Stafford Smith, B., Coull, A.: Tall Building Structures, Analysis and Design, John Wiley & Sons,
1991.
[4] Dupr, J.: Skyscrapers, Revised Edition, Black Dog & Leventhal Publishers, Inc., 2008.
[5] Chew Yit Lin, M.: Construction Technology for Tall Buildings (2nd Edition), Singapore University
Press & World Scientific Publishing Co., 2007.
[6] Aoyama, H. (Ed.): Design of modern highrise reinforced concrete structures, Imperial College
Press & World Scientific Publishing Co.,2001.
[7] Wells, M.: Skyscrapers Structure and Design, Yale University Press, 2005.
[8] Lepik, A.: Skyscrapers (Revised Edition), Prestel Verlag, 2008.
[9] Binder, G. (Ed.): Tall Buildings of Europe, the Middle East and Africa, The Images Publishing
Group Pty, 2006.
[10] Tall Buildings, The Museum of Modern Art, 2003.
[11] Terranova, A. (Ed.): New Urban Giants - the Ultimate Skyscrapers, Edizioni White Star, 2008.

Visoke Gradjevine Skripta Povijest, Konstrukcijski Sustavi, Primjer Proracuna, Izvedeni Primjeri

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Visoke Gradjevine Skripta Povijest, Konstrukcijski Sustavi, Primjer Proracuna, Izvedeni Primjeri

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VISOKE

= = = 90 75 , 89 , za drugi vlastiti oblik

You might also like