DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA

1

1.UVOD

Openito gledano, povijesni razvitak svodova vrijedan je spomena jer se radi o
jednom od najstarijih sustava za svladavanje veih raspona.Kroz najvei dio povijesti
civilizacije svod je bio glavni nain premotenja neke prepreke.Svi ostali sustavi su
znatno mlai. Iskustva koja su prikupljenja tisuljetnim graenjem svodova nisu
eksplicitno sadrana u suvremenoj tehnikoj znanosti, teorijskim raspravama i pogotovo
u raunalinm programima.Suvremene graevine u koje su kritiki utkana iskustva prolih
narataja mogu postati samo bolja, jer i dananja razina znanja jo sadri mnogo
zanatskih pravila koje je teko nadomjestiti matematikim modelima.Danas se nad
velikim prostorijama izvode stropovi od armiranog betona ili kao iste eline
konstrukcije, pa svodove od opeke ili kamena rijetko susreemo u praksi na novim
graevinama.Gdje bi danas, u nae doba, naili u novim graevinama na svodove, onda
su to redovito ukrasni svodovi od rabica ili nekog drugog lakog gradiva, koji su izvedeni
naknadno, kada su nosive konstrukcije ve gotove.
U ovome radu pozabavit emo se povijesnim razvitkom izgradnje svodova, nainom
izgradnje svodova i vrstama svodova koje jo i danas pobuuju nae divljenje.








DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
2


1.1.Povijesni pregled primjene svodova u graditeljstvu
Razvoj svodova kroz povijest nije bio jednolik, ve bi ga se moglo opisati
skokivitim.Inovacije u graenju svodova bile su uvjetovane iskoracima velikih graditelja,
uvoenju novih tehnologija te primjenom novih i suvremenijih materijala.
Svodovi su svoju primjenu u graditeljstvu imali od ranih poetaka graenja nastambi,
grobnica, religijskih graevina i spomenika, odnosno graevina koje su imale svrhu
premotenja prepreke.
Izgradnja svodova bio je revolucionarni iskorak i napredak u graditeljstvu.Pretpostavlja
se da su prvi lukovi i svodovi nastali u starom Egiptu i Mezopotamiji, 4.tisuljea prije
Krista, gdje su ivjeli Sumerani narod iz porjeja Eufrata i Tigrisa.Svodovi i lukovi su
bili izgraeni na tradiciji graenja trskom i blatom.Stari graditelji bi trske smotali u
pravokutne oblike, svezali ih konopom i polako savijali kako bi dobili pravokutan
polukruni oblik.(slika 1)


Slika 1.Prvi svodovi od trske i blata (internet)


DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
3

Nizovi lukova bili su povezani vodoravnim snopovima u okvir nalik na svod Nakon toga
bi trane lukove prekrivali blatom i tako stvorili nepropusnu cijelinu koja ih je, kao
dananji suvremeni krovovi, titili od atmosferilija i ostalih vanjskih nepovoljnih
utjecaja.Obzirom da je povremeno bilo potrebno obnoviti pokrov, blatne su ploe s
vremenom postaje sve deblje.Neke ovakve kue izgorjele bi u estim poarima, nakon
kojih bih otvrdnjelo blato ostalo stajati i bez tranog okvira.Smatra se da su ideju uzeli iz
prirode, tj prirodnih lunih oblika od kojih su najee stjenske lune tvorevine.Iako nije
njihov izum, Rimljani su proglaeni prvim pravim graditeljima svodova i lukova.Umijee
su najverovatnije preuzeli od Sumerana i Etruana, dodatno ga usavrili i izgradili
predivne graevine koje i danas prikazuju Rimljane kao vrlo sposobne i umjetniki
talentirane graditelje.Sauvano je preko 330 masivnih svoenih mostova i 94 akvadukta
koje se proteu od najsjevernijih do najunijih granica tadanjeg Rimskog
carstva.Svodove su gradili od klinasto oblikovanih klesanaca, spandrilnih zidova i
ispune.Upotrebljavali su ve poznata gradiva poput kamena, opeke i drveta, no svemu
tome su pridodali i beton kojim su ostvarili mnogo vee trajnost.Beton su spravljali tako
da su prvo nainili mort od veih kamenih pucolana (vulkanasti pepeo koji nastaje
erupcijom vulkana; ima vezivna svojstva kada ga se pomijea s vapnom) i vode , kojim
su polijevali vee komade kamenja i stijena.Umijee izrade vapnenog morta su preuzeli
od starih Grka i dodatno ga usavrili.Drvom su se koristili pri izradi skela, a pomno
odabrani otvori govore nam o racionalnoj upotrebi skela.Osim navedenih materijala,
koristili su se i metalom, ali vrlo rijetko; primjer je olovo koje su upotrebljavali kao
spajala u sljubnicama, ali vrlo tedljivo i svrsishodno.
Svodovi i lukovi u srednjem vijeku graeni su tako da mogu samostalno stajati, mada
su kupole i svodovi mnogih gotikih katedrala graene tako da ne stoje samostalno ve
imaju pomo kontrafora i lebdeih upornjaka.To su konstrukcije na bonim stranama
crkve ili katedrale i zadaa im je prenijeti horizontalno opterenje sa svodova i kupola na
tlo.Na podruju Hrvatske izgraene su Zagrebaka katedrala, Zadarska katedrala,
akovaka katedrala, Splitska katedrala, Rijeka katedrala, Osjeka konkatedrala itd.


DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
4

2.SVODOVI

Svodovi(francuski:voute,talijanski:volta,njemaki;gewlbe; poljski: sklepienie;panjol
ski: bveda), odnosno svaki strop u obliku luka, koji izvedemo nad prostorijom, od
opeke, kamena i morta ili bilo kojeg drugoga materijala nazivamo svodom.

Slika 2.Osnovni dijelovi svoda (internet)
Najvia toka svoda naziva se tjemenom svoda, dok su najnie toke svoda one koje
dodiruju dodiruju oslonce i nazivaju se petama svoda.Vertikalna udaljenost izmeu
najvie i najnie toke svoda, odnosno udaljenost pete i tjemena svoda naziva se strelica
svoda i u literaturi se najee oznaava slovom f .Intrados je unutarnja linija svoda, dok
je ekstrados vanjska linija svoda.Raspon svoda je horizontalna udaljenost toaka osne
linije u petama svoda, dok je otvor svoda horizontalna udaljenost izmeu toaka intradosa
u petama svoda.Jedan od najbitnijih parametara kod projektiranja i konstrukcije svodova
jest spljotenost ili plitkost svoda predstavljena omjerom strelice i raspona luka (f/l).

DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
5


Svod nose uporni zidovi ili upornjaci U gdje se oslanjaju u zidove petom
svoda.Raspon ovisi o vrsti svoda i o vrsti cijele graevine: veliinu raspona ne moemo
odabrati po volji, jer svod tlai uporne zidove na stranu (prema van).Cjelokupno
opterenje svoda sastoji se: od vastite teine svoda, nasipa iznad svoda, kojim
izravnavamo zakrivljenost svoda, konstrukcije poda i eventualnog sluajnog (pominog
optereenja).To cjelokupno optereenje, prenosi se na upornjake koso, tako da tlak u
poduporama djeluje koso.Prema tome tlak u leajnim plohama, odnosno upornjacima ne
djeluje vertikalno prema dolje, nego koso prema van.Poloaj i smjer tlaka od svoda
odreuje tlana linija.(slika 3)




Slika 3.Zoran prikaz tlane linije

Tlana linija predstavlja rezultantnu krivulju hvatita tlane sile u presjecima
svoda.Praktino, to znai da je tlanom linjom odreen poloaj djelovanja tlane sile u
svakom presjeku svoda za neko promatrano opreenje.Tlak od svoda moemo rastaviti u
dvije komponente: jednu vertikalnu koja opteruje uporne zidove vertikalno, i drugu,
vodoravnu komponentu, koja djeluje vodoravno prema van i eli razmaknuti uporne
DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
6

zidove, tako da se svod urui unutar prostorije.Ta vodoravna sila je sve vea, to je strop
plosnatiji; kod polukrunog svoda je dakle vea nego kod iljastog svoda.
Uinke te vodoravne sile moemo preuzeti:
a)pomou jakih eljeznih spona,koje postavljamo u visini pete
svoda, od jednog upornog zida do drugog, pa se prema tome
vide u prostoriji jer prolaze kroz nju
b)da iznad peta svoda uporne zidove nadozidamo i time
poveamo vertikalni tlak upornih zidova (poveavamo
njihovu teinu
c)da izvedemo vrlo jake (debele) uporne zidove, ili da s
vanjske strane sagradimo vanjske upornjake (stupove)
Slika 4.Upornjak koji preuzimaju tlak svoda, a time i pojaavaju zid

Upornjake su mnogo upotrebljavali na u doba gotike, to moemo vidjeti na svim
gotskim crkvama onoga doba.
Tlak svoda koji djeluje koso, moe se znatno razlikovati od vertikalnog pravca: velika
teina upornih zidova odnosno upornjaka djeluje tako, da se taj kosi tlak sve vie
pribliiva vertikalnom pravcu, tj.to je teina upornih zidova vea, to e tlak svoda biti
sve strmiji ( dakle tlak poprima sve vie poloaj vertikale).
Stabilnost graevine zahtjeva, da taj kosi tlak djeluje u unutarnjoj treini debljine
upornoga zida odnosno upornjaka.Ako bi taj tlak preao u vanjsku treinu debljine zida,
onda bi bila ugroena stabilnost zida.Zbog toga upornjake, na gornjem dijelu,
pojaavamo u obliku stepenica ee i jae nego u njihovom donjem dijelu, gdje je tlak
ve skoro vertikalan.Ova pojaanja debljine i irine upornjaka na gornjem dijelu, uslijed
velike teine, djeluju protivno na tlak svoda, koji uslijed toga postaje sve strmiji.

DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
7

Za ovakve konstrucije je potreban posebni statiki proraun, u koji ovdje neemo ulaziti.
U starom vijeku su osobito Rimljani znali izvoditi i vrlo velike konstrucije sa svodovima,
graevine velikih razmjera.Tako je izvedena npr.kupola Pantheona u Rimu (slika 5.) s
rasponom od 43,0 m, na Termama je izveden krini svod raspona 25,0 m itd.

Slika 5.Kupola Pantheona u Rimu (internet)


Slika 6.Krini svod na Termama (internet)
DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
8

2.1.Starorimski i tradicionalni (srednjovjekovni) pristup

Postoji nekoliko vrsta svodova koji se dijele prema obliku nosivih elemenata: bavasti
(polukruni, segmentni, pruski) svod, krini (iljasti, gotski) svod, mreasti, samostanski,
koritasti itd.
U poecima gradnje svodova nisu postojali propisi i pravila slini dananjima, ve se
gradilo na temelju iskustva, slobodne procjene i usmene predaje prekaljenih graditelja.


Slika 2.Primjeri nepravih svodova (internet)

Stoga pravila rimske i srednjovjekovne gradnje svodova nisu zabiljeena, ali su priblino
rekonstriuirana prouavanjem dananjih svodova, lukova i kupola.Podaci nam pokazuju
kako su tadanji graditelji dosegli same granice koje im je nametnulo samo gradivo, a
potom i tehnike mogunosti samog oblikovanja, prijenosa i ugradnje.
DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
9



Slika 3.Most Bulicane kod Viterba (internet)
(jedan od najstarijih svodova, raspona 2.1 m)
Glavni problemi ondanjih graditelja svodio se na dva temeljna pitanja :
1) kako izgraditi svod koji se nece sruiti
2) kako prenijeti optereenja svodova i kupola na zidove ili stupove
Rimska rjeenja su bila mnogo drugaija od, primjerice, gotikih ili baroknih, no problem
ostaje isti: kako odrati ravnoteu sila da graevina stoji kroz stoljea, pa ak i
tisuljea.Neki su antiki i srednjovjekovni graditelji pronali savrenu formulu, pa ipak,
rije je o nekoliko desetaka graevina, dok su se tisue sruile.Ipak, oigledno je da
izvanredne povijesne graevine nisu mogle biti izgraene bez ikakve vrste predznanja:
graditelji su se koristili tradicionalnom teorijom utemeljenjom na kritikom opaanju
procesa graenja.Ova je neznastvena metoda bila izrazito kompleksna i sadrajna, jer je
ipak trebalo znanja da bi se izgradile graevine poput Pantheona, Aja Sofije i
velebnih gotikih katedrala.
Tradicionalna srednjovjekovna teorija projektiranja svodova i lukova sastojala se u
definiranju geometrijskih odnosa izmeu pojednih konstrukcijskih elemenata svoda,
odnosno luka.Zato je i nazvana proporcionalnom metodom, a inila su je precizno
DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
10

definirana pravila za svaki konstrukcijski element zasebno.Na primjer, debljina svodova i
irina stupova na koje se svod oslanja su u direktnoj ovisnosti o rasponu.Naravno, sva
ova pravila su jedinstvena, tj. svaki svod ima odreeno pravilo, ovisno o njegovom obliku
i o razdoblju u kojem se gradio.Postojala su razliita pravila; tako u kasnoj renesansi i
baroku razvijena geometrijska metoda odreivanja debljine stupova.Sastoji se u djeljenju
intradosa svoda na tri dijela te spajanju jedne od dobivenu djeljenjem svoda (npr.toka B)
s petom svoda (toka C).Ista duljina (CE=BC) se produlji ispod svoda te se tako dobiva
debljina stupa ili zida potrebna da se podupre svod.(slika 4.)

Slika 4.Prikaz geometrijske metode odreivanja debljine zida na katedrali u Geroni i
Svetoj kapeli u Parizu





DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
11

3.VRSTE SVODOVA
U nastavku emo objasniti najvanije vrste svodova, njihova najvanije karakteristike
te naine gradnje.

3.1.Bavasti svodovi

Bavasti svod nastaje kada se dvije kolonade (francuski: colonnade=stup) poveu
lukovima (pojasnicama) i spoje tako da tvore kontinuirani polukruni svod.Bavasti svod
znai veoma vrsto, stabilno omeivanje gornje granice prostora jer se potisci zaobljeno
sputaju na bone strane (slika 5)

Slika 5.Glavniji oblici bavastih svodova
DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
12


Zidani materijali su bili glavno sredstvo graenja u zapadnom svijetu do poetka
20.stoljea.Iako se ini kako je opeka, relativno definiran i jednostavan materijal, to u
stvarnosti nije tako.Zato je potrebno, kako bismo mogli kvalitetno projektirati zidane
svodove, poznavati osnovna mehanika svojstva zia.
Najei su bavasti svodovi iznad dugih i razmjerno uskih prostora, npr. iznad hodnika
ili trijemova u starijim zgradama.
Bavasti svod je osnovni oblik svoda, iz kojega moemo razviti druge oblike.Najee je
oblik svoda (crta svoda) polukrunica, ali moemo izvesti svod s bilo kakvim oblikom
crte svoda.Ime bavastog svoda potjee od toga, jer ima oblik kao da je nad prostoriju
postavljena polovica bave (zapravo polovica valjka).Popreni im je presjek najee
polukruan ili segmetan, a rjee ovalan ili poput iljastog luka.Uporita ili uporine plohe
izrauju se isto kao i za lukove, ali po cijeloj duini uzdunih zidova.Svodovi se zidaju
iznad skelom poduprte oplate na remenatima meusobno razmaknutim po 80 do 100 cm,
isto kao za polukrune i segmentne lukove, ali odgovarajue duine.Leajnice opeka,
klinastog oblika, lee u smjeru prema sreditu crte svoda : sudarnice teku usporedno s osi
svoda.(slika 6)



Slika 6.Zidanje svoda od opeke

DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
13

Kod izvedbe svoda izvedemo nad cijelom prostorijom drvenu oplatu, na kojoj onda
zidamo svod.Kod poetka zidanja svoda na leajevima, na peti svoda moemo povezati
zie svoda s vertikalnim upornim zidom.(slika 7)



Slika 7.Leajevi svodova
Bolja je izvedba prema slici B, jer se tu ne oslabljuju uporini zidovi.Budui da svodove
redovito bukamo, to nee biti vidljive plohe opeke, koje su postepeno izboene iz zida,
da stvore leaj za svod.







DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
14

3.1.1 Polukruni bavasti svodovi

Na rasponima do 4,0 m treba opeku slagati kao uzdunjake sjekomice povrh
oplate.Drugi je nain da se opeka slae sjekomice ali pod kutem od 45 skoeno s
obzirom na uzdune zidove.Trei je nain slaganje lukova debelih jednu opeku (25 cm)
paralelno s eonim stranama svoda, upotrebom jednog remenata koji se pomie za svaki
sljedei luk.Za zidanje se upotrebljava produni mort.
Mana je polukrunih bavastih svodova to zauzimaju dosta veliku visinu pa je potreban
visok nasip ispod eventualnog poda iznad svoda.
U povijesnim graevinama ima specijalnih obrada bavastih polukrunih svodova s
rebrastim i polurupiastim (kazetiranim) donjim povrinama.(slika 8.)

Slika 8.Polukruni bavasti svodovi
DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
15



Slika 8.Polukruni bavasti svod u Dioklecijanovoj palai (internet)












DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
16

3.1.2 Segmentni bavasti svodovi

Odgovaraju za raspone do 5,0 m, ali su najei rasponi do 2,5 m.Za raspone do 2,5 m
odgovara visina svoda 1/2 opeke (12 cm) a za raspone 2,5 do 4,0 m treba obje etvrtine
raspona prema uporitima zidati u visini 1 opeke (25 cm).Strijela segmenta ne smije biti
ispod 1/10 raspona.(slika 9.)

Slika 9.Segmentni bavasti svodovi

Nad prostorijama veeg raspona dosta su esti segmetni svodovi s uporitima na
posebnim u tu svrhu izraenim poprenim segmetnim lukovima izmeu glavnih nosivih
zidova, na meusobnim razmacima do 3,0 m.
DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
17




Slika 8.Segmentni bavasti svod od skrofaga Svetog Ivana Trogirskog (internet)










3.2 Pruski svod

DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
18

Pruski svod je zapravo plosnati bavasti svod, crta svoda je ploasti segment.
Visina pruskog svoda (vertikalna udaljenost tjemena iznad leaja svoda) kod raspona 2-
31/2 m iznosi od 45 do 50 cm, kod veih raspona i do 6 m iznosi oko 75 cm.Da zbog
velike visine svoda ne gubimo na visini kata, razdjelimo prostoriju, nad kojom imamo
izvesti svod, pomou jakih l okova ili elinih traverza, na krae dijelove, 1 do 2 m, nad
kojima onda izvedemo svod od luka do luka, odnosno od traverse do traverse.(slika 10)



Slika 10.Svod meu elinim traverzama

DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
19

Debljina svoda K je onda jednaka za samo 1/2 opeke, dok kod veih raspona ona iznosi 1
opeku.Svod izvodimo tako, da uzduni slojevi opeke teku usporedno sa upornim
zidovima.


Slika 11.Zidanje svoda
Na slici 11. je prikazana takva izvedba i to: slika A predouje presjek svoda, a slika B
prikazuje pogled odozgo.Svod se zie istodobno s obje strane, od leaja prema
tjemenu.Kada smo sa zidanjem doli toliko daleko od tjemena, da nam gore ostane jo
oko 60 cm neizvedenog svoda, onda moramo taj ostatak tono razdijeliti na debljine
opeke, kako kod zavretka svoda ne bi morali klesati opeke, jer to nije dobro.Potrebno
izravnavanje postiemo debljim ili tanjim rekama morta.Kada je cijeli svod zazidan,
onda ga dobro navlaimo i s gornje strane obukamo s tankim slojem morta.



Kao podloga kod zidanja svodova slui nam najee oplata od drveta (slika 12)
DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
20



Slika 12.Oplata za pruski svod

Oplata lei na klinovima K.Kada je jedan dio svoda gotov, izvade se klinovi, oplata se
spusti i pomakne dalje te se ponovo postavi na klinove.Nakon toga se moe dalje zidati
svod.
Kod svoda meu traverzama, redovito poinjemo zidati s komadiima posebnog oblika
K, koji se bolje prilagouju obliku traverze i imaju bolje uporite.


Slika 13.Svod meu traverzama
DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
21



Slika 13.Pruski svod (internet)











DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
22

3.3 Krini svod

Krini svod nastaje, ako se dva bavasta svoda istih visina sijeku tako, da su svi obodni
zidovi ujedno elni zidovi Krine svodove poela je klasina rimska arhitektura, nastavila
ranokranska arhitektura i romanika, a usavrila gotika, iju je pretjeranost
pojednostavila i nanovo uskladila renesansa.(slika 14)



Slika 14.Krini svod
Ako bavasti svodovi, od kojih je nastao krini svod, imaju kruni oblik, onda lukovi u
dijagonalama a-d odnosno b-c imaju oblik elipse.Na tim dijagonalama nastaju lukovi
(rebra), koji prenose teret svoda kao i horizontalnu silu u uglove prostorije.
Na uglovima prostorije moemo izvesti i stupove, koji moraju biti dovoljno kruti, da
preuzmu sile koje tu djeluju.Kod crkvenih prostorija, u unutranjosti, smanjuje se
nepovoljni utjecaj na stupove djelovanjem susjednih svodova, odnosno teretom gornjeg
zia.U vanjskom zidu tlak svoda preuzimaju upornjaci.(slika 14)



DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
23



Slika 15.iljasti krini svod
DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
24

U doba gotike raeni su iljasti krini svodovi.Umjesto krunih bavastih svodova ovdje
se sijeku dva iljata svoda.Ovdje su i dijagonalni lukovi iljati.Slika 15 dobro prikazuje
kako se sav teret prenosi na etiri ugla A, B, C i D.
Kod dosadanjih slika su tjemena svih lukova leala u istoj visini.To meutim ne mora
biti uvijek.esto se dijagonalni luk, osobito kod iljastih svodova, malo uzdie i zavrava
zakljunim kamenom S.(slika 16.)

Slika 16.Gotski krini svod
DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
25

Na slici vidimo tlocrt i presjek jednog takvog polja svoda.U slici vidimo prozore F,
stupove P izmeu prozora, iznad kojih su izvedeni iljasti lukovi.Neto vise iznad toga
vidimo elni luk R, koji ima istu visinu kao i luk A.Izmeu ovih dvaju lukova uzdiu se
dijagonalni lukovi G, koje zovemo i rebra, gore prema zavrnom kamenu S.
Nakon to su izvedeni ovi lukovi na drvenoj oplati, izvodimo svodove, koji su na slici
prikazani tamnom debelom crtom, a upiru se u rebra i lukove.Svodovi mogu biti na
ravnoj strani ravni ili malo zaobljeni.Vez opeke kod zidanja ovih svodova zovemo lastin
rep gdje je prikazan na tlocrtu na slici 16.
U romanskoj i gotskoj arhitekturi odlikovali su se krini svodovi specijalno profiliranim i
istaknutim rebrima od klesanog kamena kako na presjenicama svodnih ploha tako i na
eonim lukovima.


Slika 17.Primjeri obrade rebara, zaglavaka i uporita na krinim svodovima
DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
26


Slika 16.Krini svod (internet)











DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
27

3.4 Polukruni krini svod

U shematskom tlocrtu polukrunog krinog svoda vidi se u sreditu (teitu) tlocrtne
povrine toka koja je tjeme svoda, zatim se vide presjenice svodnih ploha kao pravci
izmeu tjemena svoda i unutarnjih uglova svoda, a vide se jo i tjemene linije svoda kao
pravci od tjemena svoda do tjemena eonih lukova (slika 18)

Slika 18.Polukruni krini svod


DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
28

3.5 Zvjezdasti svod

Zvijezdasti svod je bogatiji oblik krinog svoda.Svrha mu je, da se svodovi krinog
svoda, izmeu rebara i lukova, razdijele daljnim rebrima u manja polja.Tlocrt rebara
takvog svoda ima oblik zvijezde, od ega potjee i ime.Na (slici 17.) su prikazana dva
razliita primjera zvjezdastih svodova.


Slika 17.Zvjezdasti svodovi
Rebra se moraju neprekidno uzdizati prema tjemenu svoda S, da mogu prenijeti sav teret
na uporita.Svodovi izmeu rebara moraju biti izvedeni od lakeg kamenog materijala,
malo zaobljeni, koji onda vrlo dobro ukruuju rebra.Rebra su najee od kamena i vrlo
bogato profilirana.(slika 18.)
DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
29


Slika 18.Oblici rebara od kamena
Kod 1., 2. i 4. oblika oslanjaju se svodovi izmeu rebara na gornje skoene plohe rebra,
dok njihov gornji dio ostaje slobodan i vidljiv, pa usput djeluje ukrasno.Kod 3. oblika je
na kraju skoenog dijela jo i malo ravno proirenje rebra, pa se prvi komadi opeka mogu
bolje upirati u te leajeve.Kod sastava rebara izvodimo uvijek zakljune komade
posebnog oblika.

Slika 18.Mreasti svod
DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
30



Slika 18.Zvjezdasti svod kapele obitelji Frankopan











DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
31

3.6 Mreasti svod

Kod mreastog svoda postoji veliki broj rebara, koja se meusobno koso pesjecaju
(kriaju), od jednog uporinog zida na drugi.Ta rebra tvore u neku ruku nosivi kostur za
bavasti svod.Izmeu pojednih rebara izvodimo svodove, koji su redovito jako
ispupani.Na vanjskom obodnom zidu upiru se rebra redovno na bogato profilirane zidne
konzole.(slika 19.)


Slika 17.Zidna konzola






DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
32



Slika 18.Mreasti svod (internet)











DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
33

3.7 Samostanski svod

Samostanski svod nastaje ako se dva bavasta svoda sijeku tako, da zidovi sa
etvrtinama svodova tvore novi oblik.Kod krinoga svoda (slika 18.) imamo nad

Slika 18.Krini svod
stranicama ab, bd, dc i ca lukove, a kod samostanskog svoda ide od svake stranice
obodnoga zida po jedna ploha svoda prema tjemenu.Kod krinog svoda je prostor ispod
svoda svjetao, a kod samostanskog je taman.


Slika 19.Oplata za samostanski svod
DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
34

Slika 19. prikazuje oplatu s izvedenim plohama svoda.Na dijagonalne lukove L i obluila
K pribijamo oplatu od dasaka B.Cijela konstrukcija dolazi na podupore, ispod kojih
postavljamo klinove, da nakon zavretka rada moemo lake skinuti oplatu bez prevelikih
vibracija koji bi mogli dovesti do oteenja svodova.

Slika 19.Samostanski svod u crkvi u irokom Brijegu (internet)







DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
35

3.8 Koritasti svod

Koritaste svodove izvodimo nad dugakim prostorijama.Koritasti svod nastaje ako
spojimo bavasti i samostanski svod.(slika 20.)



Slika 20.Koritasti svod

Plohe svoda ABn i CDm su plohe samostanskog svoda; one zasijecaju u bavasti svod,
koji ide od brida AC na brid DB.Zidaju se u svemu kao spomenuti samostanski svodovi,
ali se dijagonale presjenice zbog tlocrtnog oblika prostorije sastaju u dvije razne toke,
odnosno u dva tjemena svoda.






DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
36

3.9 Zrcalni svod

Zrcalni je svod kombinacija polukrunog samostanskog svoda (ili koritastog) svoda u
donjem dijelu i plitkog segmentnog samostanskog (ili koritastog) svoda u donjem
dijelu.Obino je prijelaz iz polukrunog u segmentni dio u visini prve etvrtine
polukruga, a naglaen je ukrasnom profilijalom koja uokviruje plitki segmentni dio ili
zrcalo.

Slika 21.Zrcalni svod





DIPLOMSKI RAD TOMISLAV PERIA
37