d.o.o.

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša

NE-TEHNIýKI SAŽETAK
STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ
ZA ZAHVAT

BETONARA KAPACITETA 80 m3/h I HALA ZA

PROIZVODNJU PREDGOTOVLJENIH
ARMIRANO BETONSKIH ELEMENATA

Zagreb, studeni 2010. rev. 0

þlan HEP grupe
Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o

Broj dokumenta: 25-10-3122/22

Projekt izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe

Vrsta dokumentacije: Studija o utjecaju na okoliš

NE-TEHNIýKI SAŽETAK

Naziv projekta: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:

BETONARA KAPACITETA 80 m3/h I HALA ZA
PROIZVODNJU PREDGOTOVLJENIH ARMIRANO
BETONSKIH ELEMENATA

Voditelj projekta: mr. sc. Hrvojka Šunjiü, dipl. ing. biologije

Suradnici na projektu: Sonja Brzoviü, dipl. ing. graÿ.

Željan Bebiü, dipl. ing. graÿ.
PROJEKTNI BIRO SPLIT d.o.o.

Odobrio: mr. sc. Damir Subašiü, direktor

Kontrolirani primjerak 1 2 3 4 5 6 7 Rev.0

Zagreb, studeni 2010.

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

SADRŽAJ:

A. UVODNO OBRAZLOŽENJE ............................................................................................ 2

B. OPIS ZAHVATA ................................................................................................................. 3
C. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA ......................................................................... 12
D. OPIS LOKACIJE ZAHVATA ......................................................................................... 12
D.1. PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĈENJA.............................. 12
D.2. GEOGRAFSKI POLOŽAJ LOKACIJE ZAHVATA .......................................... 19
D.3. METEOROLOŠKE I KLIMATSKE ZNAýAJKE ................................................ 20
D.4. BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST ............................................. 21
E. OPIS UTJECAJA ODABRANE VARIJANTE ZAHVATA NA OKOLIŠ ................. 21
F. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA ............ 25
G. POPIS PROPISA ............................................................................................................... 29

__________________________________________________________________________________________
Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe
Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

A. UVODNO OBRAZLOŽENJE
Zahvat koji obraÿuje predmetna Studija o utjecaju na okoliš je izgradnja proizvodnih
graÿevina: betonara kapaciteta 80 m3/h i hale za proizvodnju predgotovljenih armirano
betonskih elemenata na dijelu k.þ.br. 2078/1 k.o. Ploþe, unutar luþkog podruþja slobodne
zone luke Ploþe.
Sukladno þlanku 6. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN, broj 64/08 i 67/09),
zahvat se nalazi na prilogu II. pod rednim brojem 10.: Betonare nazivnog kapaciteta 30
m3/sat i veüeg.
Nositelj zahvata je Luka Ploþe Gradnja d.o.o. iz Ploþa. Tvrtka je registrirana za obavljanje
poslova iz podruþja graditeljstva i trgovine u prvom redu niskogradnje, nadzora i
projektiranja.
Ugovor o potkoncesiji, izmeÿu Nositelja zahvata i društva LUKA PLOýE d.d. sklopljen je
07. lipnja 2010. godine. Potkoncesijom se daje pravo gospodarskog korištenja dijela
pomorskog dobra luke Ploþe i to zemljište tvornice betona, dio k.þ. 2078/1 k.o. Ploþe te dio
k.þ. 4559/1 k.o. Komin, te ovlaštenje za obavljanje djelatnosti jaružanja u luci Ploþe i
obavljanje radova na izgradnji te održavanju vodoinstalacijske i kanalizacijske mreže u luci
Ploþe.
O usklaÿenosti zahvata s važeüim dokumentima prostornog ureÿenja izdano je, od strane
Uprave za prostorno ureÿenje, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureÿenja i graditeljstva
mišljenje da je za zahvat moguüe pokrenuti postupak procjene utjecaja na okoliš buduüi
da se zahvat planira unutar Prostornim planom ureÿenja Grada Ploþa (Službeni glasnik Grada
Ploþa, broj 7/2007) planirane zone proizvodne namjene - pretežito industrijske (Dokument
Klasa: 350-02/10-02/55, Urbroj: 531-06-10-2 GR, od 18. listopada 2010.).
Tijekom izrade Studije o utjecaju na okoliš, podnesen je nadležnoj Upravi za zaštitu prirode
Ministarstva kulture, zahtjev za provedbu postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku
mrežu, na temelju kojeg je izdana Potvrda da planirani zahvat neüe imati znaþajan utjecaj
na ciljeve oþuvanja i cjelovitost podruþja ekološke mreže (Dokument Klasa: 612-07/10-
01/1886; Urbroj: 532-08-03-02/3-10-02 od 15. studenog 2010.).
Predmetna Studija o utjecaju zahvata na okoliš izraÿena je na temelju Idejnog projekta za
proizvodnu graÿevinu, oznaka/broj projekta A-01/10, izraÿivaþ: „Muciü Marina“ d.o.o.
graditeljstvo, projektiranje, inženjering.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 2

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

B. OPIS ZAHVATA

Gradnja zahvata: betonara kapaciteta 80 m3/h i hala za proizvodnju predgotovljenih

armirano betonskih elemenata predviÿena je na parceli koja je dio k.þ.2078/1, K.O. Ploþe i
nalazi se u granicama zone proizvodne namjene - pretežito industrijske, unutar luþkog
podruþja slobodne zone luke Ploþe. Ukupna površina buduüe graÿevne þestice iznosi oko
13.000 m2. Situacija zahvata prikazana je na slici 1.
Zahvat se sastoji od nadstrešnice, betonare i proizvodnog dijela koju þini proizvodni
objekt (hala) za proizvodnju predgotovljenih armirano betonskih elemenata te prateüih
prostorija i opreme.
Konstrukcija objekta nadstrešnice je montažna, tlocrtnih dimenzija 78,0 x 24,9 6m, bruto
površine 1.946,40 m2 i predviÿena je od montažnih konstruktivnih armirano betonskih
elemenata. Krovna konstrukcija predviÿena je od montažnih krovnih gredica visine h=70 cm i
krovnih „A“ nosaþa raspona L=24 m. Stupovi su jedinstvenog pravokutnog popreþnog
presjeka dimenzija 50 x 80 cm. Hidroizolirana nadstrešnica je planirana zbog boljih uvjeta
rada uslijed kiše i snijega, te kao tehnološki uvjet da frakcija za beton bude u suhom stanju
zbog specifiþnih zahtjeva za proizvodnjom betona.
Na prostoru ispod nadstrešnice, uz proizvodnu halu, planira se betonara kapaciteta 80 m3/h,
koja se sastoji se od više podcjelina: silosi, pregrade „boksovi“ za kameni agregat, transportna
oprema, oprema za mjerenje i vaganje sastojaka, pogonska oprema, te oprema za prijenos i
upravljanje. Betonara üe biti opremljena s dva planetarna mješaþa (miješalice za beton)
kapaciteta po 2,5 m3/h, pet zatvorenih silosa za cement, pet zatvorenih silosa za filer i šest
odjeljaka, tzv. boksova za kameni agregat. Predviÿena je proizvodnja betona B.I i B.II, te
projektiranog betona. Doziranje svih komponenti (cement, voda, agregat, aditivi) obavljat üe
se automatski naredbom operatera s upravljaþkog pulta, koji upravlja radom betonare. Dio
podruþja kruga betonare je asfaltiran, odnosno betoniran.
Proizvedeni beton iz betonare üe se prenositi, u posudama za prijenos betona („pomiþna
kibla“) kapaciteta 2,5 m3/h ili automiješalicama, u proizvodni objekt u kojem se planira
proizvodnja elemenata betonske galanterije. Objekt üe biti izveden kao zatvorena hala,
pravokutnog oblika, tlocrtnih dimenzija 120,0 x 32,52 m, bruto površine 4.025,86 m2. U
proizvodnom objektu üe se postaviti potrebna oprema i proizvodne linije za proizvodnju
armirano betonskih elemenata te kranske staze za manipulaciju elementima duž radnog
prostora.
U sklopu hale, uz proizvodni prostor, predviÿene su i prateüe prostorije: laboratorij za beton,
uredi, sanitarije, garderobe, alatnica i prostor za operatera.
Dio parcele iskoristit üe se za manipulativni prostor te kao prostor za skladištenje materijala i
gotovih armirano betonskih elemenata.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 3

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

NADSTREŠNICA

BETONARA
ispod nadstrešnice

SILOSI ZA
CEMENT I FILER

PROIZVODNA
HALA

Slika 1. Situacija zahvata

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 4

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

OPIS FIZIýKIH OBILJEŽJA CJELOKUPNOG ZAHVATA I DRUGIH AKTIVNOSTI

KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA
Betonara je cjeloviti sustav/postrojenje za proizvodnju betona, koja uz miješalice za beton,
kao kljuþni stroj, sadrži i sve ostale potrebne elemente (silose, deponiju, dozatore, transportere
i dr.) te laboratorij koji osigurava proizvodnju betona odreÿene kvalitete.
Beton je mnogokomponentni, polidisperzni, umjetni kameni graÿevinski materijal, sastavljen
od pijeska i krupnog agregata, meÿusobno vezanih cementnim kamenom, nastalim
hidratacijom i oþvršüivanjem cementa kao veziva. Beton predstavlja najviše upotrebljavan
graÿevni proizvod, od mostova do zgrada, od hidrotehniþkih i prometnih do industrijskih
objekata. Od jednostavnih betona iz rimskih vremena, tehnologija betona se stalno razvijala i
danas su na tržištu dostupne razne varijante ovog materijala.
Prema mjestu proizvodnje (proizvodnom pogonu) beton se dijeli na: beton proizveden u
tvornici betona (centralna betonara); beton proizveden u betonari na gradilištu za potrebe tog
gradilišta i beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente.
Prema zahtjevima iz specifikacije (tehniþki uvjeti) beton se proizvodi kao: projektirani
beton (zadanih svojstava); beton zadanog sastava i beton normiranog zadanog sastava.
Prema konzistenciji razlikujemo krut, slabo plastiþan, plastiþan i tekuüi beton. Svaka vrsta
zadovoljava posebne zahtjeve graditeljske industrije.
Beton ima niz prednosti pred drugim materijalima, a osnovne su mu: prihvatljiva cijena, mala
potrošnja energije pri proizvodnji i primjeni, dostupna sirovinska baza i moguünost primjene,
kao i relativna dugotrajnost u najrazliþitijim uvjetima.
Beton se proizvodi od iskljuþivo prirodnih sirovina i okolišno je prihvatljiv materijal, a velika
mu je prednost što se nakon razgradnje graÿevina u koje je ugraÿen može u potpunosti
reciklirati, što doprinosi oþuvanju neobnovljivih resursa.
Tehniþka svojstva betona i materijal od kojih se beton proizvodi moraju biti specificirana
prema Tehniþkom propisu za betonske konstrukcije (NN, broj 139/09, 14/10 i 125/10) (u
daljnjem tekstu: TPBK) i normi HRN EN 206-1, te normama specifikacijama za materijale.
Proizvodnja betona, kao tehnološki postupak, je vrlo jednostavna i odvija se u þetiri osnovne
faze: (i) faza punjenja (cement, agregat, voda, dodatak - aditiv); (ii) faza miješanja; (iii) faza
pražnjenja; (iv) faza þišüenja postrojenja.
Osnovne sirovine u proizvodnji betona su cement, kameni agregat, voda i dodaci za beton
– aditivi. Doziranje je odreÿivanje odnosa cementa, agregata i vode za odreÿenu koliþinu i
potrebnu tlaþnu þvrstoüu, odnosno vrstu betona. Toþnim doziranjem postiže se potrebna
kvaliteta i koliþina betona, potrebna konzistencija betona, minimalna potrošnja cementa i
zahtijevana þvrstoüa. Sve operacije su programirane i odvijaju se automatski prema
utvrÿenom redoslijedu.
Cement je praškasti materijal, hidrauliþno graÿevno vezivo, koji pomiješanom s vodom,
kemijskim reakcijama i prateüim fizikalnim procesima prelazi u þvrstu cementnu pastu ili
cementni kamen. Time postepeno razvija svoja kohezijska i adhezijska svojstva koja
omoguüavaju povezivanje zrna stijena i minerala u kontinuiranu, þvrstu masu betona.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 5

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

Danas je u uporabi više vrsta cementa koje se razlikuju prema moguüim namjenama, ovisno o
njihovim specifiþnim svojstvima. Prilog C TPBK obuhvaüa sedam vrsta cementa þiji su
zahtjevi kvalitete definirani u pojedinaþnim normama - specifikacijama.
Dovoz, skladištenje i doziranje cementa: Cement üe se u betonaru dovoziti autocisternama s
vlastitim sistemom za pretovar cementa iz cisterne u silose. Na lokaciji je predviÿeno
postavljanje þetiri silosa za cement zapremine 120 t i jedan silos zapremine 3.500 t. Svaki
silos bit üe opremljen filtrima za odzraþivanje bez prašenja. Na filtrima se odvajaju sitne
þestice prašine (filer) koje se koriste u proizvodnji, a skladištit üe se u zasebnim silosima, i to
þetiri silosa zapremine 120 t i jedan silose zapremine 3.500 t. Za ubacivanje cementa i filera u
proces proizvodnje betona predviÿena je izvedba zatvorenim putem þime se sprjeþava
prašenje, a miješanje s ostalim komponentama odvijat üe se u zatvorenom sustavu miješalica
tako da se emisije krutih þestica/prašine smanje na najmanju moguüu razinu.
Punjenje silosa cementom: Autocisterne kojima se doprema cement opremljene su
ugraÿenim ureÿajem za pražnjenje autocisterne (sistem pobude i izuzimanja cementa). Prije
poþetka pražnjenja mora biti ukljuþen ventilator otprašivaþa na krovu silosa cementa, tj.
pražnjenje autocisterne ne može se aktivirati ako nije ukljuþen ventilator.
Pomoüu mjeraþa maksimalnog nivoa cementa u silosu, koji je ugraÿen na krovu silosa,
spreþava se prepunjenost silosa. Na mjeraþ maksimalnog nivoa spojena je sirena koja, u
trenutku kada nivo cementa u silosu dostigne maksimum, daje zvuþni signal da se punjenje
silosa mora zaustaviti. Na krovu silosa ugraÿena je i zaklopka za izjednaþenje tlaka, koja
onemoguüava stvaranje potlaka ili pretlaka u silosu.
U svim sastavima betona koristi se kameni agregat razliþitih frakcija koji, u pravilu, þini tri
þetvrtine volumena betona i stoga ima veliki utjecaj na njegova svojstva, kako u svježem, tako
i u oþvrslom stanju. Agregat je granulirani materijal koji može biti prirodni, umjetni
(industrijski proizveden) ili recikliran od materijala prethodno upotrijebljenih u graÿenju.
Agregat od prirodnih kamenih materijala može biti sedimentnog porijekla kao prirodni pijesak
ili šljunak, koji se pretežno dobiva iz nevezanog rijeþnog nanosa i drobljeni pijesak i krupni
agregat koji se dobiva drobljenjem raznih vrsta magmatskih, vezanih sedimentnih i
metamorfnih stijena. Frakcije agregata do 4 mm þini sitni agregat ili pijesak, a frakcije iznad
toga krupni agregat. Krupna zrna agregata (>4 mm) þine skelet betona, a sitna zrna
poveüavaju kohezivnost svježeg betona.
Tehniþka svojstva agregata za beton moraju ispunjavati, ovisno o podrijetlu agregata, opüe i
posebne zahtjeva bitne za krajnju namjenu betona i moraju biti specificirana prema normi
HRN EN 12620. Ovom normom utvrÿena su svojstva i specifikacije agregata kao i postupak
potvrÿivanja sukladnosti. Kontrola agregata provodi se odgovarajuüom primjenom nizova
normi HRN EN 932, HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367 i HRN EN 1744 i odredbi
Priloga D TPBK. Granulometrijski sastav mješavine agregata utvrÿuje se ispitivanjem i ne
smije se mijenjati bez odgovarajuüih dodatnih ispitivanja.
Dovoz, skladištenje i doziranje kamenog agregata: Agregat üe se dopremati kamionima iz
kojih se istovaruje u linijske boksove ili odjeljke. Predviÿeno je osposobljavanje šest boksova,
prema granulaciji. Frakcije kamenog agregata se, nakon sušenja u boksovima, automatski
doziraju u proces, preko vaga agregata i skipova u sklopu postrojenja. Uþešüe pojedine
frakcije agregata u betonu definirano je recepturama, ovisno o tipu betona koji se proizvodi.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 6

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

Voda je treüa osnovna komponenta betona, a potrebna je za hidrataciju cementa. Voda za

pripremu betona mora biti kemijski þista, tj. mora biti bez primjesa koje štetno djeluju na
beton, što se mora dokazivati kemijskom analizom. Za pravljenje betona može se
upotrebljavati voda kojoj je pH vrijednost od 4,5 do 9,5. Koliþina vode u svježem betonu
obiþno se izražava vodocementnim faktorom, tj. omjerom mase vode i cementa (v/c).
Tehniþka svojstva i drugi zahtjevi za vodu za pripremu betona, naþin i uþestalost ispitivanja te
potvrÿivanje prikladnosti vode za pripremu betona provodi se prema normi HRN EN 1008 i
prema Prilogu F TPBK.
Za pitku vodu iz vodovoda nije potrebno provoditi potvrÿivanje prikladnosti vode za
pripremu betona. Voda koja nije pitka može takoÿer biti prikladna za pripremu betona, ali to
ispitivanjem treba dokazati. Takve vode su vode iz podzemnih izvora, prirodna površinska
voda i industrijska otpadna voda, morska i boþata voda, kao i povratne vode (reciklirane
vode) iz procesa proizvodnje betona þime se postiže da se tehnološka voda ne ispušta u
okoliš, veü se vraüa u proces.
Korištenje vode: Za potrebe rada zahvata koristit üe se vodovodna voda i tehnološka
reciklirana voda.
Osim osnovnih sirovina, ovisno o željenoj vrsti betona, u proces se dodaju i dodaci betonu -
aditivi za beton. Aditivi su tvari najþešüe organskog podrijetla koje, u malim koliþinama
dodane u svježu mješavinu, modificiraju svojstva svježeg ili oþvrslog betona. Dodaju se
obiþno u promilima ili postocima od udjela cementa u mješavini jer vrlo efikasno kemijskim
ili fizikalnim djelovanjem mijenjaju svojstva cementne paste. Neki aditivi imaju višestruko
djelovanje, pa u tom sluþaju u nazivu na prvom mjestu dolazi njegovo primarno djelovanje na
beton. Tako su þesto puta u upotrebi plastifikator, superplastifikator, aerant, itd. tehniþka
svojstva kemijskih dodataka betonu moraju ispunjavati opüe i posebne zahtjeve bitne za
svojstva betona prema normama HRN EN 934-2, nHRN EN 934-5, normama na koje te
norme upuüuju i na temelju odredbi Priloga E TPBK, i to ovisno o vrsti dodataka betonu.
Dovoz, skladištenje i doziranje aditiva: Ovisno o dinamici proizvodnje, aditivi se
isporuþuju u šaržama, obiþno za dulje razdoblje uporabe (6 mjeseci). Aditivi nisu klasificirani
kao opasni. Dopremat üe se u posebnim kontejnerima, deponirati na odreÿeno mjesto uz
betonaru i, u malim koliþinama, kontrolirano dodavati betonskoj smjesi u miješalici, preko
vage aditiva i pumpe u sklopu postrojenja.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 7

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

TEHNOLOŠKI PROCES PROIZVODNJE BETONA

Tehnološki proces proizvodnje betona odvijat üe se u betonari kapaciteta 80 m3 betona na sat
koja üe biti osposobljena na betoniranom prostoru ispod nadstrešnice. Predviÿena je
proizvodnja betona B.I i B.II, te projektiranog betona. Prikaz postrojenja dan je na slici 2.
Beton se proizvodi ubacivanjem sirovina u dva ureÿaja za miješanje - dva planetarna
mješaþa kapaciteta po 2,5 m3/h. Miješalica je ureÿaj koji iz ulaznih komponenti miješanjem
izraÿuje beton. Pokreüe se pomoüu elektromotora, a u radu je za vrijeme ubacivanja sirovina
potrebnih za proizvodnju betona.
Proces proizvodnje betona zapoþinje nakon unošenja recepture betona u program betonare.
Kruti sastavni materijali (cement, agregat i praškasti dodaci) obvezno se dodaju težinski, a
tekuüi (voda i tekuüi dodaci) volumenski. Priprema betonskih mješavina odvija se u
zatvorenom sustavu s automatskim doziranjem kamenog agregata i cementa uz korištenje
vode (mokri postupak).
Frakcije kamenog agregata se iz skladišnih boksova automatski doziraju u ureÿaj za
miješanje, preko vaga agregata i skipova u sklopu postrojenja. Cement iz silosa se pužnim
transporterima prebacuje do vage, a kada se dostigne potrebna težina ubacuje se u ureÿaj za
miješanje. Putem vage za vodu mjeri se, recepturom tražena, koliþina te se voda usipava u
miješalicu. U istoj ravnini su i vage za pojedini aditiv, te se, ako je to odreÿeno projektom
betona, i oni po potrebi doziraju. Aditivi se nakon vaganja ubacuju u spremnik izmjerene
vode potrebne za spravljanje betona i dodaju u miješalicu gdje je u toku miješanje agregata i
cementa.
Cijeli proces vaganja i doziranja sirovina te proces miješanja je automatiziran i kontrolira se
pomoüu raþunala iz kontrolnog ureda. Preciznost i toþnost vaganja moraju se svakodnevno
provjeravati, a baždarenje vaga treba obavljati za to ovlaštena institucija, svakih šest mjeseci.
Osim toþnog vaganja komponenata betona, važno je, da se one doziraju ispravnim
redoslijedom u bubanj miješalice. U što kraüem vremenu doziranja, miješanja i pražnjenja
bubnja treba se dobiti homogena smjesa ujednaþene kvalitete betona.
Beton se mora miješati sve dok se dobro ne homogenizira tako da u svakom svom dijelu ima
podjednaka svojstva u oþvrslom stanju. Sveukupno vrijeme od doziranja sirovina do
pražnjenja betona traje manje od 2 minute, što daje projektirani kapacitet od 80 m3 betona na
sat.
Kapaciteti strojeva i radne ekipe pojedinih faza procesa proizvodnje betona trebaju biti dobro
usklaÿeni. Od prijema pojedinih sastojaka, pa do konaþne isporuke svježeg betona stalno se
obavljaju svakodnevne, tjedne i druge povremene kontrole ulaznih materijala i dijelova
postrojenja.
Unutarnju kontrolu proizvodnje betona provodit üe laboratorij sa struþnim osobljem u cilju
osiguranja svih nužnih mjera za održavanje i osiguranje svojstava betona sukladno zahtjevima
normi.
Proizvoÿaþ je odgovoran za besprijekorno upravljanje proizvodnjom betona. Sav beton mora
biti predmet kontrole proizvodnje koja obuhvaüa sve mjere nužne za održavanje svojstava
betona u sukladnosti s uvjetovanim svojstvima. To ukljuþuje:
- izbor materijala i projektiranje betona;

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 8

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

- ispitivanje proizvodne sposobnosti tvornice betona i proizvodnju betona;

- ispitivanje komponenata betona;
- ispitivanje svježeg betona;
- ispitivanje oþvrslog betona;
- uporabu rezultata ispitivanja sastavnih materijala, svježeg i oþvrslog betona.
Svježe proizvedeni beton se iz pretovarnog silosa betonare prebacuje u posude za prijenos
betona („kibla“) kapaciteta 2,5 m3/h kojima se prenosi u proizvodnu halu betonskih
elemenata gdje se ugraÿuje u kalupe. Takoÿer, svježi beton se može prenijeti i
automiješalicama.

OBJEKT ZA PROIZVODNJU PREDGOTOVLJENIH ARMIRANO BETONSKIH

ELEMENATA
U sklopu proizvodnog kompleksa kao zasebna organizacijska jedinica planira se objekt za
proizvodnju predgotovljenih armirano betonskih elemenata.
Predgotovljeni betonski element je element od betona odnosno betona i armature. Prednosti
gradnje predgotovljenim betonskim elementima u odnosu na monolitne oþituje se u
skraüenom vremenu gradnje, proizvodnji elemenata u zatvorenom prostoru gdje nema
atmosferskih djelovanja te veüoj kvaliteti i trajnosti proizvedenih elemenata kao posljedice
industrijskog naþina proizvodnje u kontroliranim uvjetima.
U proizvodnoj hali površine 4.025,86 m2 osposobit üe se linija za „in plant“ proizvodnju
betonskih montažnih elemenata za objekte visokogradnje (hale, stambene zgrade, poslovne
zgrade, sportski objekti i sl.), niskogradnje (nosaþi mostova), te pomorske graÿevine (elementi
marina, lukobrana i sl.).
Proizvedeni beton se iz betonare prenosi u proizvodnu halu u posudama za prijenos betona
(„pomiþna kibla“) kapaciteta 2,5 m3/h ili automiješalicama. Doziranje betona u kalupe ide
preko dozatora, a oblikovanje u kalupu se obavlja pomoüu hidrauliþnog pritiska i vibracija s
donje i gornje strane kalupa. Izlazna traka transportira gotove elemente na odležavanje i
stvrdavanje.
Tehniþka svojstva predgotovljenih betonskih elemenata moraju ispunjavati opüe i posebne
zahtjeve bitne za krajnju primjenu u graÿevini i moraju biti specificirana prema odgovarajuüoj
tehniþkoj specifikaciji, odnosno prema normi HRN EN 13369 i prema odredbama Priloga G
TPBK.
U projektu predgotovljenih betonskih elemenata moraju se dokazati tehniþka svojstva i
ponašanje za sve faze predviÿenog vijeka uporabe elemenata, odnosno za fazu izrade, dizanja
iz kalupa, prijenosa, odlaganja, prijevoza do gradilišta, ugradnju, uporabu, održavanje i
razgradnju.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 9

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

RECIKLIRANJE ZAOSTALOG BETONA

U sklopu betonare bit üe izgraÿen ureÿaj za recikliranje zaostalog betona þime se
omoguüava ponovno korištenje vode i þestica pijeska i agregata u procesu proizvodnje betona.
Periodiþno treba isprati þistom ili recikliranom vodom ureÿaj za miješanje i kamione miksere.
Zaostali beton iz miješalice i miješalica ispire se vodom i prazni u manji prihvatni bunker
ureÿaja za izvlaþenje agregata (dehidratora) s pužnjakom, u kojem se odvaja zaostali agregat
koji se vraüa u proces proizvodnje betona. Zamuüena voda s þesticama cementa odvodi se iz
dehidratora u taložnicu koja ima ugraÿen mješaþ za spreþavanje taloženja finih þestica na dno.
Voda iz taložnice (obogaüena cementom) ponovno se vraüa u proces proizvodnje betona te se
na ovaj naþin zatvara tehnološki proces proizvodnje betona i nema štetnih i neþistih ostataka.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 10

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

Slika 2. Tehnološka shema postrojenja betonare

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 11

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

C. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA

Planirani zahvat predviÿen je na podruþju luke Ploþe koja je infrastrukturno opremljena i

predviÿena za izgradnju industrijskih i proizvodnih sadržaja, ukljuþujuüi i pogon za
proizvodnju betona i betonskih elemenata.
U okviru razvoja luke Ploþe, a posebno vezano uz izgradnju koridora Vc (cestovnog i
željezniþkog) postoji veliki interes za smještaj industrijskih sadržaja u okviru luke kao što su
kontejnerski terminal, terminal rasutih tereta, novi terminal za skladištenje i pretovar tekuüih
tereta i drugi sadržaji ukljuþujuüi i predmetni zahvat. Moguüe lokacije za sve te zahvate
razmatrane su i odreÿene u okviru slobodnih neizgraÿenih površina unutar graÿevinskog
podruþja luke Ploþe utvrÿenog Prostornim planom ureÿenja Grada Ploþa (Službeni glasnik
Grada Ploþa, broj 7/2007). Temeljem tako odabrane lokacije, izraÿeno je i Idejno rješenje
planiranog zahvata koje se maksimalno prilagodilo veliþini i obliku parcele i namjeni
površine.
Druge moguüe lokacije izvan luke Ploþe nisu razmatrane.
Visokokvalitetne patentirane tehnologije proizvodnje betona danas su vrlo rasprostranjene u
pogledu upotrebe, a sam izbor tehnologije ne ostavlja veliku moguünost varijanti iz razloga
što je tehnologija proizvodnje betona, opisana u prethodnim poglavljima, relativno
jednostavna. Nositelj zahvata üe u daljnjim fazama projekta odabrati konaþnu tehnologiju na
temelju dosadašnjeg iskustva i komercijalnih uvjeta. Rješenja razliþitih proizvoÿaþa
postrojenja za proizvodnju betona razlikuju se u tehnološkim finesama ili posebnim
zahtjevima naruþitelja koja za procjenu utjecaja zahvata na okoliš nisu od znaþaja.

D. OPIS LOKACIJE ZAHVATA

D.1. PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĈENJA

Lokacija na kojoj se planira zahvat nalazi se unutar prostora luke Ploþe, koja je þlankom 29.
Prostornog plana Dubrovaþko - neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovaþko -
neretvanske županije, broj 6/03, 3/05, 3/06 i 7/10) (u daljnjem tekstu: PPDNŽ) odreÿena kao
luka osobitog (meÿunarodnog) gospodarskog znaþaja i potpada pod pomorske graÿevine
u Županiji od važnosti za Republiku Hrvatsku.
Prema odreÿenim prostorima/površinama za razvoj i ureÿenje (þlanak 10.), luka Ploþe se
razvija na prostoru/površini izvan naselja - graÿevinsko podruþje izdvojene namjene -
gospodarska namjena - proizvodna I - pretežito industrijska (planska oznaka I1).
ýlankom 12. definirano je da je, graÿevinsko podruþje izdvojene namjene izvan naselja,
površina odreÿena za gospodarsku (proizvodna, iskorištavanje mineralnih sirovina,
akvakultura, poslovna, ugostiteljsko-turistiþka), športsko-rekreacijsku, posebnu namjenu te
komunalnu namjenu (groblja koja se zbog svoje veliþine, strukture i naþina korištenja smješta
izvan naselja). Na tim površinama ne može se planirati nova stambena namjena.
U okviru razvoja gospodarske strukture utvrÿena su osnovna usmjerenja za razmještaj
sadržaja u graÿevinskim podruþjima izdvojene namjene izvan naselja (þlanak 33.), i to:
- gospodarska namjena - proizvodna I;

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 12

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

- gospodarska namjena - površine za iskorištavanje mineralnih sirovina E;

- gospodarska namjena - površine uzgajališta (akvakultura) H;
- gospodarska namjena - poslovna namjena K;
- gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistiþka T.
U prethodno navedenim zonama gospodarskih sadržaja moguü je smještaj:
- sadržaja proizvodne namjene (industrijske, zanatske, prehrambeno-
preraÿivaþke i graÿevinske);
- sadržaja poslovne namjene (uslužnih, trgovaþkih, komunalno-servisnih,
reciklažnih te mješovitih);
- ugostiteljsko-turistiþkih (hotel, turistiþko naselje, kamp i konaþište, golf) i
ostalih sadržaja kao prateüih sadržaja u zoni;
- infrastrukturnih sadržaja (kao dio infrastrukture zone).
U razmještaju odreÿenih sadržaja težit üe se boljem iskorištenju prostora i infrastrukture,
popunjavanju postojeüih industrijskih i drugih zona namijenjenih tim djelatnostima te
sprjeþavanju neopravdanog zauzimanja novih površina.
Daljnjom rašþlambom podruþje gospodarske namjene - proizvodna namjena I, luka Ploþe
definirana je u okviru kategorije - pretežito industrijska I1 (þlanak 39.).
Razmještaj gospodarskih sadržaja u graÿevinskim podruþjima izdvojene namjene izvan
naselja prikazan je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu
1:100.000.
Na slici 3. prikazan je uveüani izvadak iz kartografskog prikaza 1. s ucrtanom lokacijom
zahvata.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 13

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

LUKA
PLOýE

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 14

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

Slika 3. Izvadak iz Prostornog plana Dubrovaþko - neretvanske županije

(Službeni glasnik Dubrovaþko - neretvanske županije, broj 6/03, 3/05, 3/06 i 7/10)

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 15

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

Za podruþje zahvata važeüi je i Prostorni plan ureÿenja Grada Ploþa (Službeni glasnik
Grada Ploþa, broj 7/2007) (u daljnjem tekstu PPU Grada Ploþa) kojim se utvrÿuje koncepcija,
oblici i naþin korištenja prostora, uzimajuüi u obzir prirodne i stvorene resurse, razvojnu
orijentaciju kao i postojeüe stanje te ograniþenja u prostoru.
ýlankom 10. odreÿena je sistematizacija namjene površina, po sljedeüim grupama:
a) Za razvoj i ureÿenje prostora naselja predviÿene su graÿevna podruþja devet naselja
stalnog stanovanja: Baüina, Banja, Komin, Peraþko Blato, Plina Jezero, Ploþe,
Rogotin, Staševica, Šariü Struga.
b) Za razvoj i ureÿenje prostora izdvojenih graÿevinskih podruþja izvan naselja
predviÿene su:
- gospodarska namjena - proizvodna - pretežito industrijska (I1): (1.
Luka Ploþe)
- gospodarska namjena - proizvodna - prehrambeno-preraÿivaþka (I3)
- gospodarska namjena - poslovna - pretežito trgovaþka (K2)
- gospodarska namjena - mješovita - pretežito trgovaþka (K5)
- gospodarska namjena - površine za iskorištavanje mineralnih sirovina
(eksploatacijska polja) - E3, graÿevinski
- gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistiþka
- sportsko - rekreacijska namjena
c) Izgradnja izvan graÿevinskog podruþja.
Kartografski prikaz graÿevinskih podruþja naselja, uz ovjereni izvod, prikazan je na slici 4.
Toþkom 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI, þlanak 202. PPU
Grada Ploþe odreÿeni su gospodarski sadržaji sljedeüih djelatnosti: a) gospodarske djelatnosti
(proizvodne i poslovne) i komunalne infrastrukture; b) ugostiteljstvo i turizam; c)
poljoprivreda, stoþarstvo, ribarstvo i marikultura, d) šumarstvo.
Smještaj gospodarskih djelatnosti definiran je toþkom 3.1., þlanak 203., i to u okviru
graÿevinskog podruþja naselja i graÿevinskog podruþja za izdvojene namjene.
Prostor za gospodarske djelatnosti odreÿen je, þlankom 207., i to u graÿevinskim podruþjima
naselja, i u zonama izdvojenih graÿevinskih podruþja izvan naselja. Razlikuju se dvije
osnovne namjene:
- proizvodna namjena: pretežno industrijski kompleksi (proizvodnja,
preraÿivaþka industrija i sl.);
- poslovna namjena: pretežno manji proizvodni i skladišni kompleksi,
(trgovina, manji proizvodni pogoni - obrtništvo, skladištenje, servisi,
usluge, komunalne usluge i sl.).
Odreÿivanje namjena, þlanak 208., proizlazi iz procjene utjecaja na oneþišüenja okoliša,
ugrožavanja krajolika, uþestalosti koliþine i vrste prometa, vrste i kapaciteta infrastrukture,
broja radnih mjesta itd. Temeljem navedenih kriterija obavlja se razgraniþenje gospodarske

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 16

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

namjene na proizvodne i poslovne. U proizvodne namjene smještaju se prvenstveno

djelatnosti koje mogu imati nepovoljniji utjecaj na okoliš.
Naþela osnovnog rasporeda gospodarskih kapaciteta i sadržaja u prostoru propisana su
þlankom 209. i ukljuþuju:
a) veüe gospodarske sadržaje (proizvodne i poslovne) funkcionalno povezati s
razvojem prometnog sustava i druge infrastrukture;
b) izvan naselja treba smjestiti veüe proizvodne pogone, skladišta, robne terminale,
radionice i druge poslovne graÿevine;
c) ostale manje proizvodne i poslovne sadržaje planirati disperzivno i decentralizirano.
Uzimajuüi u obzir da se predmetni zahvat izgradnje proizvodnih graÿevina: BETONARA
KAPACITETA 80 m3/h i HALA ZA PROIZVODNJU PREDGOTOVLJENIH ARMIRANO
BETONSKIH ELEMENATA planira na izdvojenom graÿevinskom podruþju izvan naselja, i
to u okviru luke Ploþe za koju je predviÿena gospodarska namjena - proizvodna - pretežito
industrijska, uz uvažavanje odredbi uvjeta smještaja gospodarskih djelatnosti, zakljuþuje se da
je zahvat u skladu s odrednicama PPU Grada Ploþe.
O usklaÿenosti zahvata s važeüim dokumentima prostornog ureÿenja izdano je, od strane
Uprave za prostorno ureÿenje, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureÿenja i graditeljstva
mišljenje da je za zahvat moguüe pokrenuti postupak procjene utjecaja na okoliš buduüi
da se zahvat planira unutar Prostornim planom ureÿenja Grada Ploþa (Službeni glasnik Grada
Ploþa, broj 7/2007) planirane zone proizvodne namjene - pretežito industrijske (Dokument
Klasa: 350-02/10-02/55, Urbroj: 531-06-10-2 GR, od 18. listopada 2010.).

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 17

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

Slika 4. Kartografski prikaz graÿevinskih podruþja naselja, Grad Ploþe (umanjeni prikaz)

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 18

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

D.2. GEOGRAFSKI POLOŽAJ LOKACIJE ZAHVATA

Lokacija predmetnog zahvata nalazi se na podruþju luke Ploþe, Grad Ploþe, Dubrovaþko -
neretvanska županija (Slika 5.).
Podruþje Ploþa nalazi se u najjužnijem dijelu Hrvatske tj. u sjeverozapadnom dijelu Županije.
Prirodno geografski ovo podruþje je dijelom dio doline Neretve, a dijelom dio brežuljkastog
pobrÿa koje se uzdiže od mora prema sjeveru. U odnosu na prostornu strukturu Županije,
Grad Ploþe je znaþajan kao regionalno središte, a posebne funkcije Grada temelje se na
gospodarskim i prirodnim djelatnostima prostora: poljoprivrednim podruþjima doline Neretve
te luci Ploþe i njenim kapacitetima i postrojenjima.
Luka Ploþe zauzima površinu od 235 ha i nalazi se na južnom dijelu Jadranske obale na
lokaciji 43° 03' N i 17°26' E te je odlukom Vlade Republike Hrvatske proglašena teretnom
lukom od posebnog znaþaja za Republiku Hrvatsku.

Slika 5. Lokacija zahvata

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 19

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

Predmetni zahvat predviÿen je na parceli koja je dio k.þ.2078/1, K.O. Ploþe, a koja se nalazi
u granicama koje obuhvaüa slobodna carinska zona namijenjena za izgradnju raznih
industrijskih objekata. Ukupna površina buduüe graÿevne þestice iznosi oko 13.000 m2 (Slika
6.).

Podruþje
zahvata

Slika 6. Prikaz užeg podruþja lokacije zahvata

D.3. METEOROLOŠKE I KLIMATSKE ZNAýAJKE

Šire podruþje Ploþa nalazi se u priobalnom podruþju južnog Jadrana, na ušüu Neretve u
Jadransko more. Ono se nalazi cijele godine u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina gdje je
stanje atmosfere vrlo promjenjivo uz þeste izmjene vremenskih situacija. Ljeti dominiraju
bezgradijentna polja tlaka zraka s povremenim razvojem konvektivne naoblake i pljuskovima
kiše. Hladno doba godine od studenog do ožujka karakteriziraju þeste ciklonalne aktivnosti i
prolasci hladnih fronti praüeni jakim vjetrom.
Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja uvažava bitne odlike srednjeg godišnjeg hoda
temperature zraka i oborine, ovo podruþje ima Csa klimu. C je oznaka za umjereno toplu
kišnu klimu kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina. Njoj odgovara srednja temperatura
najhladnijeg mjeseca viša od –3 ºC i niža od 18 ºC. Srednja mjeseþna temperatura viša je od
10 ºC tijekom više od 4 mjeseca u godini. Tijekom godine nema suhih mjeseci (s), minimum
oborine je ljeti, maksimum zimi. Oznaka a ukazuje na vruüe ljeto sa srednjom temperaturom
najtoplijeg mjeseca veüom od 22ºC, a uz to bar þetiri uzastopna mjeseca imaju srednju
temperaturu veüu od 10 ºC.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 20

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

D.4. BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST

Podruþje na kojem se nalazi luka Ploþe dio je prostrane delte rijeke Neretve, što je razlog da u
geološkoj graÿi terena dominiraju kvartarne naslage predstavljene sedimentima delte, koje su
u vidu debelih naslaga akumulirane preko vapnenaþkog paleoreljefa. Debljina kvartarnih
naslaga ovisi o morfološkim karakteristikama paleoreljefa.
Na prostoru luke Ploþe zastupljen je iskljuþivo stanišni tip J44 Infrastrukturne površine (J.
Izgraÿena i industrijska staništa /J.4. Gospodarske površine) pod kojim se podrazumijevaju
prostori koji se koriste za prijevoz, istovar i utovar dobara i ljudi te prijenos energije. To su
prostori s vrlo velikim stupnjem površinske nepropusnosti.
Luka Ploþe se, prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN, broj 109/07), nalazi uz
podruþja ekološke mreže: HR1000031 Delta Neretve- meÿunarodno važno podruþje za ptice
i HR5000031 Delta Neretve - važno podruþje za divlje svojte i stanišne tipove.
Tijekom izrade Studije o utjecaju na okoliš, podnesen je nadležnoj Upravi za zaštitu prirode
Ministarstva kulture, zahtjev za provedbu postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku
mrežu, na temelju kojeg je izdana Potvrda da planirani zahvat neüe imati znaþajan utjecaj na
ciljeve oþuvanja i cjelovitost podruþja ekološke mreže (Dokument Klasa: 612-07/10-01/1886;
Urbroj: 532-08-03-02/3-10-02 od 15. studenog 2010.).
Luka Ploþe, u kojoj se planira zahvat, je prostor obilježen jakom industrijom i karakterizira ga
specifiþan industrijski krajobraz u kojem se kao osnovni elementi pojavljuju razni tipovi
objekata (terminali, postrojenja, hangari, skladišni prostori), kao i prateüi sustavi opskrbnih
komunikacija i energije, odlaganje otpada, te plohe prometnih površina. Industrijski objekti su
vrlo snažni elementi u ovom prostoru, djeluju kao akcenti, pa su preuzeli identitet šireg
podruþja. Uoþljivosti ovog uzorka na prostoru obuhvata pridonosi oskudnost vegetacije, kao i
smještaj na zaravnjenom terenu uz obalu.
Predmetni zahvat se planira izvan zaštiüenih dijelova prirode. Na lokaciji luke Ploþe ne
postoje lokaliteti koji se vode kao kulturna baština.

E. OPIS UTJECAJA ODABRANE VARIJANTE ZAHVATA NA

OKOLIŠ
Pri sagledavanju utjecaja planiranog zahvata na okoliš uzeto je u obzir da se zahvat osposobljava
na industrijskom podruþju luke Ploþe gdje je u proteklih par godina završena priprema i
izgradnja velikih zahvata za koje su provedeni propisani postupci i izraÿene su procjene/studije
utjecaja na okoliš i planovi/programi upravljanja okolišem te se provode posebni programi
monitoringa: praüenje ornitofaune luke Ploþe i jezera Parila, ispitivanja fiziþko-kemijskih i
mikrobioloških parametara u akvatoriju luke Ploþe, ispitivanja taložne tvari na širem podruþju
luke Ploþe i Grada Ploþa, utvrÿivanje biocenološke strukture morskog dna i obale na podruþju
terminala za rasute terete - luke Ploþe, ispitivanja buke.
Tijekom radova na pripremi terena i izgradnji zahvata uslijed rada mehanizacije i radnih
strojeva, dopreme i otpreme materijala s transportnim vozilima doüi üe do emisija prašine i
oneþišüujuüih tvari u zrak (pokretni izvori emisije) koje su karakteristiþne za vozila i radnu
mehanizaciju te do pojave buke. Takav utjecaj može se sastojati od kratkotrajnih vršnih
optereüenja koja predstavljaju vrlo malu emitiranu koliþinu tvari i kao takve nemaju utjecaj na

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 21

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

kakvoüu zraka. Poveüana razina buke je privremenog karaktera i predstavlja kratkotrajan

utjecaj koji se iskazuje gotovo iskljuþivo na podruþju uže lokacije zahvata. Tijekom graÿenja
nastajat üe neopasni i opasni otpad od ostataka graÿevnog materijala i ambalaže te komunalni
otpad kao posljedica rada i boravka osoba na gradilištu. Odlaganjem otpada na lokaciji
zahvata može doüi do nepovoljnih utjecaja na okoliš u cjelini.
Tijekom korištenja zahvata moguüi su utjecaji na kakvoüu zraka pri sljedeüim aktivnostima:
- emisija prašine iz silosa za cement tijekom punjenja silosa;
- emisija prašine tijekom istovara i manipulacije kamenim granulatom;
- emisija ispušnih plinova (CO, NOx, SO2…) transportnih vozila.
U cilju smanjenja moguüeg oneþišüenja zraka, silosi za cement bit üe opremljeni filtrima za
prašinu koji sprjeþavaju da se u izlaznom zraku kod punjenja silosa nalazi i cementna prašina
koja se skuplja na filtru i posebno odvaja. Redovno održavanje, kontrola i zamjena filtra na
silosima cementa, a što je propisano mjerama zaštite, od presudnog su znaþaja za smanjenje
utjecaja oneþišüenja zraka cementnom prašinom.
Transport cementa u silose za cement obavljat üe se pneumatskim putem uz pomoü
komprimiranog zraka, u zatvorenom sustavu. Na taj naþin je, na najmanju moguüu mjeru,
smanjeno oneþišüenje zraka prašinom a što bi moglo utjecati na kakvoüu okoliša u cjelini.
Takoÿer, uvažavajuüi dobru praksu koja se primjenjuje na vrsti objekata kao što je betonara,
predviÿeno je prskanje rasutih tereta na skladišnom prostoru i pretovarnim mjestima, a sam
zahvat betonare smješten je na betoniranoj podlozi ispod nadstrešnice što üe dodatno smanjiti
emisiju prašine u zrak.
Graÿevinska mehanizacija i teretna vozila za potrebe zahvata doprinijet üe kumulativnoj
emisiji ispušnih plinova na lokaciji zahvata te na pristupnim prometnicama.
Zahvat üe se izvesti na nepropusnoj betoniranoj podlozi, a dio proizvodnje odvijat üe se u
zatvorenom proizvodnom objektu te je moguünost utjecaja na tlo mala. Ostali negativni efekti
na tlo kao poljoprivredni resurs (erozija, zbijanje, promjena teksture, poroziteta itd.) na
lokaciji zahvata nisu od znaþaja jer je tlo dugoroþno namijenjeno industrijsko gospodarskim
objektima i aktivnostima.
Tijekom rada zahvata nastajat üe sljedeüe vrste otpadnih voda: tehnološke otpadne vode;
oborinske oneþišüene vode i sanitarne otpadne vode.
Prema karakteru proizvodnje betona i ostalih aktivnosti, tehnoloških otpadnih voda na lokaciji
zahvata praktiþki nema osim tehnološke otpadne vode od pranja ureÿaja i automiješalica.
Voda koja se troši u proizvodnji betona ugraÿuje se u proizvod i ne pojavljuje se kao otpadna
voda. Zbog smanjenja nastanka otpadnih voda iz postupka pranja planirana je ugradnja
ureÿaja za recikliranje koji služi za izdvajanje pijeska i šljunka iz zaostalog betona i potpuno
iskorištenje cementne vode (reciklaža). Nakon odvajanja taloga od vode, voda se zatvorenim
sustavom vraüa u proces proizvodnje kao procesna (tehnološka) voda.
Sanitarne otpadne vode skupljat üe se odvojeno u vodonepropusnu sabirnu jamu, þiji üe se
sadržaj prikupljati i odvoziti s lokacije od strane za to ovlaštene pravne osobe, i zbrinjavati
sukladno propisima.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 22

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

Oborinske oneþišüene vode s manipulativnih površina uvodit üe se, nakon proþišüavanja kroz
taložnicu i separator ulja i masti, u upojni bunar.
Takoÿer, planiranim osposobljavanjem sustava javne odvodnje na podruþju luke Ploþe
doprinijet üe se rješavanju cjelokupnog problema luke u cilju oþuvanja kvalitete priobalnog
mora i stvaranju preduvjeta za daljnji razvoj ovog podruþja. Pri realizaciji tog projekta treba
uzeti u obzir moguünost prikljuþka na sustav javne odvodnje sukladno ishoÿenim uvjetima.
Smještajem zahvata u izgraÿenu industrijsku zonu koja je upravo namijenjena tim i sliþnim
aktivnostima i koja je veü dosta degradirana i oduzeta od prirodnih vrijednosti, ne oþekuje se
utjecaj biološku raznolikost.
Lokacija zahvata je industrijsko podruþje, s velikim postotkom izgraÿenosti i nema posebnih
ambijentalnih vrijednosti. Izgled krajobraza na podruþju lokacije veü je dulje vrijeme
izmijenjen sukladno prostorno planskoj dokumentaciji te daljnje osposobljavanje i obavljanje
proizvodnih djelatnosti u okviru predmetnog zahvata ne narušava krajobrazne znaþajke.
U zoni izravnog i neizravnog utjecaja zahvata nema zaštiüenih kulturnih i prirodnih
vrijednosti, pa nema niti negativnih utjecaja na iste.
Lokacija planiranog zahvata smještena je u zoni gospodarske namjene, u kojoj je predviÿena
proizvodnja, industrijska djelatnost, skladišta i servisi. U skladu s tim, na granici zone u kojoj
se planira realizacija zahvata buka ne smije prelaziti vrijednost od 80 dB. Karakter buke
postrojenja betonare je stalan, dok je karakter buke vozila, istovara sirovina i rada
automiješalica povremen, i u ovisnosti je od intenziteta tehnološkog procesa. Obzirom da se
postrojenja betonare izvode u oplatama od lima (izolacijski materijal), veü u samoj
konstrukciji postrojenja pridana je važnost zaštiti od buke. Utjecaj buke od pogona za izradu
betonskih elemenata üe, u odnosu na betonaru, biti manji jer se proizvodnja odvija u
zatvorenoj betonskoj hali.
Na temelju uvida u lokaciju zahvata te postojeüa postrojenja koja djelatnosti obavljaju na
podruþju luke Ploþe, procjenjuje se da üe utjecaj buke predmetnog zahvata biti daleko manji
odnosu na druge zahvate u neposrednom okruženju.
Analiza mjerodavnog prometnog optereüenja u zoni utjecaja pokazala je da je tijekom
korištenja zahvata moguü negativan utjecaj poveüanog broja teretnih vozila na okolne
prometnice, na kolniþku konstrukciju i na kvalitetu odvijanja prometa. Prikaz utjecaja na
promet raÿen za najgori moguüi sluþaj koji üe biti vezan za cestovni promet, a u daljnjem
razmatranju poslovanja Nositelj zahvata üe uzeti u obzir korištenje željezniþkog prometa kako
bi se utjecaj smanjio.
Uz primjenu najnovije tehnologije proizvodnje i recikliranjem zaostalog betona zdravstveni
rizik izloženosti stanovništva, uslijed dogaÿaja poput fiziþkih ošteüenja tijekom korištenja i
rukovanja sirovinama i proizvodima, ulaska štetnih tvari u hranidbeni lanac þovjeka i
životinja, razmnožavanja insekata te ptica i glodavaca kao potencijalnih prijenosnika
patogenih zaraza, je iskljuþen. Mjerama zaštite okoliša, negativni utjecaji na zdravlje ljudi bit
üe svedeni na prihvatljivu razinu.
U tehnološkom postupku proizvodnje betona i betonskih elemenata te održavanja strojeva i
dijelova proizvodno-poslovne graÿevine, kao i rada i boravka ljudi u poslovnom prostoru na

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 23

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

lokaciji zahvata nastajat üe vrste neopasnog i opasnog otpada þije üe se zbrinjavanje osigurati
putem ovlaštenih skupljaþa/obraÿivaþa otpada.
U ovoj fazi pripreme zahvata teško je predvidjeti rok trajanja i vrijeme eventualnog prestanka
korištenja, pa je nemoguüe davati procjenu moguüeg utjecaja tijekom uklanjanja zahvata. U
sluþaju uklanjanja zahvata s lokacije, postupak rastavljanja i uklanjanja je relativno
jednostavan i ne uzrokuje veüe zahvata u prostoru, a lokacija se sanira. U tom sluþaju üe se,
obzirom na tada važeüu zakonsku regulativu i stanje okolnog podruþja, prilagoditi mjere i
aktivnosti u odnosu na zaštitu okoliša.
Ekološka nesreüa na postrojenju za proizvodnju betona je manje vjerojatna jer se ne koriste
tvari þije bi nekontrolirano istjecanje u okoliš uzrokovalo opasne posljedice. opasnost. Sve
sirovine koje se koriste za proizvodnju betona (cement, kameni agregati, voda) su prirodnog
podrijetla i ne predstavljaju štetne i opasne tvari u kontroliranim uvjetima. Meÿutim, bez
primjene vreüastih filtera na silosima za cement dolazilo bi do raznošenja cementne prašine u
atmosferu u veüim koliþinama što bi uzrokovalo posljedice po zdravlje ljudi i biološku
raznolikost. Kvar vreüastog filtra na silosu cementa ne predstavlja opasnost za okoliš jer se
njegovim kvarom automatski zaustavlja proces punjenja silosa. Betonara üe biti opremljena
sustavom automatske kontrole upravljanja, koji üe biti izravno povezan sa
strojevima/ureÿajima u postrojenju, a služit üe za nadzor i upravljanje prijemom sirovina i
proizvodnjom. Raþunalski sustav kontrole automatskim naþinom upravljanja opremom
predstavlja kljuþ za postizanje visokog standarda uþinkovitosti rada postrojenja. Buduüi da se
sustavom kontrole rada i upravljanja postrojenjem nadziru i snimaju sve aktivnosti, njime se
stalno, bez prekida, može kontrolirati i tehnološki proces. Time se osigurava visoka razina
kontrole stanja okoliša, upravljanja tehnološkim procesom i upravljanja emisijama.
Tijekom pripreme zahvata i definiranja pojedinih tehnoloških procesa i opreme otklonjeni su
bitni moguüi uzroci nastajanja požara, pa je vjerojatnost, da u bilo kojem dijelu postrojenja i u
bilo kojoj fazi tehnološkog procesa nastanu uvjeti za izbijanje požara mala uz osigurane
protupožarne mjere (vatrogasni aparati, vanjska hidrantna mreža, osiguran vatrogasni pristup,
kao i operativne površine za rad vatrogasnih vozila).

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 24

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

F. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN

PROVEDBE MJERA
F.1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME I GRAĈENJA
ZAHVATA
Mjere zaštita voda
1) Vodoopskrbu riješiti prikljuþenjem na sustav javne vodoopskrbe prema posebnim
uvjetima prikljuþenja nadležnog poduzeüa.
2) Projektirati i izvesti vodonepropusni interni razdjelni sustav odvodnje sanitarnih
otpadnih voda, oneþišüenih oborinskih voda i tehnoloških otpadnih voda.
3) Prije puštanja u rad zahvata dokazati vodonepropusnost sustava interne odvodnje i
pripadajuüih objekata za predobradu otpadnih voda.
4) Ishoditi Vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda a kojom üe biti odreÿen
naþin i uþestalost njenog ispitivanja te održavanja separatora i ispitivanje
vodonepropusnosti.
5) Izraditi Pravilnik o radu i održavanju sustava odvodnje otpadnih voda i separatora ulja
i masti pri normalnom radu i izvanrednim uvjetima korištenja. Pravilnikom predvidjeti
lokaciju, dispoziciju i tretman otpadnog mulja.
Mjere zaštite zraka
6) Strojeve i vozila koja se koriste na gradilištu držati pod nadzorom u pogledu koliþine i
kakvoüe ispušnih plinova.
Gospodarenje otpadom
7) Osigurati odvojeno skupljanje svih vrsta otpada koji nastaje tijekom gradnje.
8) Na gradilištu postaviti spremnike za odlaganje otpada, a njihovo redovito pražnjenje
osigurati putem ovlaštene tvrtke.
9)
F.2. MJERE ZAŠTITE TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA
Mjere zaštita voda
1) Sanitarne otpadne vode odvoditi odvojenim sustavom odvodnje do vodonepropusne
sabirne jame koju je potrebno prazniti preko ovlaštenog pravnog subjekta.
2) Oborinske vode nastale ispiranjem transportnih i manipulativnih površina prikupljati
internim sustavom oborinske odvodnje te nakon proþišüavanja na odgovarajuüim
ureÿajima (taložnica, separator ulja i masti) upustiti u upojni bunar.
3) Tehnološke otpadne vode od pranja vozila i opreme ispuštati u ureÿaj za recikliranje te
nakon obrade vraüati u postupak proizvodnje betona.
4) Muljeve od þišüenja separatora i ureÿaja za recikliranje redovito zbrinjavati putem
ovlaštene tvrtke za postupanjem ovom vrstom otpada.
5) Redovito kontrolirati i održavati interni sustav odvodnje.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 25

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

6) Graniþne vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari u

vodi koja se nakon proþišüavanja ispušta moraju biti u skladu s vrijednostima koje su
propisane u Vodopravnoj dozvoli, a izradu potrebne dokumentacije i ispitivanja voda
treba obavljati na naþin i u rokovima kako je to propisano istom dozvolom.
7) Na lokaciji osigurati priruþna sredstva (materijal za upijanje: absorbens, piljevina i sl.)
za brzu intervenciju u sluþaju izlijevanja štetnih tvari, a oneþišüena apsorbirajuüa
sredstva privremeno skladištiti u obilježenom zatvorenom spremniku zaštiüenom od
atmosferlija i predavati na zbrinjavanje ovlaštenom skupljaþu.
8) Provoditi propisani program praüenja kakvoüe otpadnih voda
Mjere zaštite zraka
9) Cement dovoziti u za to specijaliziranim, tehniþki ispravnim, vozilima.
10) Transport cementa u silos izvoditi zatvorenim sustavom uz filtraciju zraka.
11) Sve silose za cement opremiti filtrima koje treba redovito mijenjati i održavati.
12) Redovno kontrolirati efikasnost rada sustava otprašivanja.
13) Prevoziti agregat u tehniþki ispravnim vozilima koja su primjerena te ga vlažiti ili
prekrivati zaštitnim prekrivaþem radi spreþavanja prašenja.
14) Izbjegavati istovar sitnijih klasa granulata u suhom obliku za vrijeme jaþih vjetrova
15) Prema potrebi, sve površine polijevati vodom.
16) Provoditi propisani Program praüenja kakvoüe zraka
Mjere zaštite od buke
17) Režim rada postrojenja prilagodit uvjetima zaštite od buke za promatrano podruþje.
18) Koristiti vozila, graÿevinsku mehanizaciju i opremu koja udovoljava odredbama
Pravilnika o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN, broj
156/08).
19) Redovito kontrolirati i održavati postrojenja/ureÿaje kako u radu ne bi došlo do
poveüane emisije buke.
20) Prilikom nabavke postrojenja/ureÿaja, kao jedan od bitnih parametara uzeti u obzir
podatke o buci, te nabavljati malobuþnu opremu.
Mjere zaštite prometa
21) Organizaciju vanjskog prometa uskladiti s prometnim optereüenjima prilaznih
prometnica.
22) Ograniþiti brzinu vozila na internim prometnim površinama na maksimalno 20 km/h
(prazna vozila) i 10 km/h (puna vozila).
23) Ne koristiti vozila koja prazna ili zajedno s teretom imaju masu, dimenzije ili
osovinsko optereüenje iznad dopuštenog.
24) Prije izlaska vozila iz betonare oprati vozila i kotaþe vozila.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 26

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

Gospodarenje otpadom
25) Urediti i natkriti vanjski dio lokacije u prostor za skladištenje otpada prema
zahtjevima Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN, broj 23/07 i 111/07).
26) Za sve vrste otpada osigurati odvojeno prikupljanje i skladištenje u propisno
oznaþenim spremnicima i o tome voditi propisane oþevidnike.
27) Za zbrinjavanje svih vrsta otpada koje nastaju pri obavljanju djelatnosti osigurati
ugovore s ovlaštenim skupljaþima/obraÿivaþima, uz voÿenje dokumentacije propisane
Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN, broj 23/07 i 111/07) – prateüi list za otpad
i Izvješüe o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstva otpada, ne starije od godine
dana, izdano od strane akreditiranog laboratorija, odnosno Deklaraciju o svojstvima
otpada.
28) Obrasce oþevidnika o nastanku i tijeku otpada na lokaciji zahvata i kopije svih
prateüih listova ovjerene od strane ovlaštenih skupljaþa i obraÿivaþa otpada þuvati 5
godina.
29) Do 1. ožujka tekuüe godine, za prošlu godinu prijaviti podatke iz oþevidnika o
nastanku i tijeku otpada upravnom odjelu u Županiji nadležnom za poslove zaštite
okoliša. Otpad se prijavljuje na propisanom obrascu prema Pravilniku o registru
oneþišüavanja okoliša (NN, broj 35/08), (obrazac PL-PPO: prijavni list za
proizvoÿaþa/posjednika proizvodnog otpada), odnosno putem Interneta uz pomoü
elektroniþke programske opreme (aplikacije), prema uputama Agencije za zaštitu
okoliša. Ispunjeni i ovjereni obrasci prijavnog lista za proizvoÿaþa/posjednika
proizvodnog otpada þuvaju se 5 godina.
30) Za godišnje koliþine više od 150 tona proizvedenog neopasnog otpada i/ili više od 200
kilograma proizvedenog opasnog otpada izraditi Plan gospodarenja otpadom za
þetverogodišnje razdoblje na propisanom obrascu (obrazac PGO-PO iz Pravilnika o
gospodarenju otpadom (NN, broj 23/07)) te ga dostaviti nadležnom uredu za zaštitu
okoliša i Agenciji za zaštitu okoliša.

F.3. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA ZA SPREýAVANJE I UBLAŽAVANJE

POSLJEDICA MOGUûEG IZNENADNOG DOGAĈAJA ILI EKOLOŠKE NESREûE
1) U sluþaju izlijevanja goriva poduzeti mjere za sprjeþavanje daljnjeg razlijevanja.
2) Na lokaciji osigurati priruþna sredstva (materijali za upijanje: piljevina i sl.) za brzu
intervenciju u sluþaju izlijevanja motornog ulja ili ulja iz hidraulike strojeva.
3) Izraditi te postupati prema Operativnom planu za provedbu mjera u sluþaju
iznenadnog oneþišüenja voda.
4) Izraditi te postupati prema Elaboratu zaštite od požara kojim üe se odrediti mjere
zaštite od požara, moguünosti gašenja požara i evakuacije, te obavještavanje prisutnih
osoba o opasnosti od požara prema posebnim propisima.
5) Radnike osposobiti za intervencije u sluþaju akcidentnih dogaÿaja, i za primjenu mjera
i postupaka koje treba provesti u sluþaju takvog dogaÿaja.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 27

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

F.4. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ZAHVATA

1) U sluþaju demontaže objekata i opreme izraditi potrebnu dokumentaciju, sukladno
tada važeüim propisima i zateþenoj situaciji na lokaciji zahvata.

F.5. PROGRAM PRAûENJA STANJA OKOLIŠA

Program praüenja kakvoüe otpadnih voda
- Pratiti kakvoüu otpadnih voda sukladno odredbama iz vodopravne dozvole, a
koju üe izdati nadležno tijelo.
Program praüenja kakvoüe zraka
- Sukladno Uredbi o graniþnim vrijednostima oneþišüujuüih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora (NN, broj 21/07,150/08) tijekom probnog rada, a prije
ishoÿenja uporabne dozvole novog postrojenja, obaviti prvo mjerenje
oneþišüujuüih tvari, ali najkasnije dvanaest mjeseci od puštanja u probni rad.

F.6. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ

Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi se na temelju predmetne Studije o
utjecaju zahvata na okoliš koja predstavlja struþnu podlogu koja obuhvaüa sve potrebne
podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafiþkom obliku, prijedlog
ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša u odnosu na zahvat te program praüenja
stanja okoliša.
U ovoj Studiji obraÿen je planirani zahvat izgradnje proizvodnih graÿevina: betonara
kapaciteta 80 m3/h i hala za proizvodnju predgotovljenih armirano betonskih elemenata na
dijelu k.þ.br. 2078/1 k.o. Ploþe, u Dubrovaþko - neretvanskoj županiji.
Analizirani su podaci o lokaciji zahvata i podaci o okolišu zahvata uz ukljuþivanje svih
sastavnica okoliša i društvenog aspekta. Nakon analize, procijenjeni su moguüi utjecaj
zahvata na okoliš, provedeno je njihovo vrednovanje s više aspekata (intenzitet, duljina,
rasprostranjenost, te predznak utjecaja). Nakon provedenog vrednovanja predložene su mjere
zaštite i plan njihove provedbe te program i plan praüenja stanja okoliša.
Obzirom na smještaj zahvata na podruþju luke Ploþe, koja je veü industrijalizirano podruþje,
te obuhvat i karakteristike predmetnog zahvata, te korištenjem najnovije tehnologije koja
udovoljava svim propisanim atestima i ukljuþuje poduzimanje tehnoloških mjera zaštite,
predlaže se da je zahvat prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa
praüenja stanja okoliša.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 28

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

G. POPIS PROPISA

Zaštita okoliša i prirode

- Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)
- Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08)
- Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09)
- Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima
zaštite okoliša (NN 64/08)
- Pravilnik o registru oneþišüavanja okoliša (NN 35/08)
- Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07)
- Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN
118/09)
- Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima te o mjerama za oþuvanje stanišnih tipova (NN, broj 07/06, 119/09)
Zaštita zraka
- Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08)
- Pravilnik o praüenju kakvoüe zraka (NN 155/05)
- Uredba o graniþnim vrijednostima emisija oneþišüujuüih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora (NN 21/07 i 150/08)
- Pravilnik o praüenju emisija oneþišüujuüih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN
01/06)
- Uredba o graniþnim vrijednostima oneþišüujuüih tvari u zraku (NN 133/05)
Gospodarenje otpadom
- Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09)
- Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07)
- Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom
opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09)
- Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08 i 31/09)
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08 i 31/09)
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektriþnim i elektroniþkim ureÿajima i
opremom (NN 74/07, NN 133/08 i 31/09)
Zaštita od buke
- Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09)
- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave (NN 145/04)
- Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje
obavljaju struþne poslove zaštite od buke (NN 91/07)
- Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od
buke (NN 91/07)
- Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)
Zaštita voda
- Zakon o vodama (NN 153/09)
- Pravilnik o graniþnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim
vodama (NN 94/08)

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 29

Naruþitelj: Luka Ploþe Gradnja d.o.o. SUO: proizvodne graÿevine (betonara i armirano betonski elementi)

Zaštita od požara
- Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05, 107/07 i 38/09)
- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)
- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94)
- Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN
35/94 i 110/05)
Prostorno ureÿenje i gradnja
- Zakon o prostornom ureÿenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09)
Ostalo
- Tehniþki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10 i 125/10)

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, þlan HEP Grupe 30