EVROPSKI UNIVERZITET BRČKO

Tehnički fakultet
HIDROTEHNIKA

SEMINARSKI RAD
GRADNJA OBJEKATA
TEMA: OPIS RADOVA DO PRVE PLOČE PRI IZGRADNJI
STAMBENOG OBJEKTA

STUDENT: MENTOR:

Maria Koturić 009/18 – GHT doc. dr. Budimir Tojagić

Brčko 2019.
Sadržaj

1. Uvod..............................................................................................................................3

2. Zakon o prostornom uređenju i gradnji........................................................................4

2.1. Sudionici u gradnji objekta.....................................................................................5

3. Pripremanje i opremanje gradilišta..............................................................................6

3.1 Pripremanje.............................................................................................................6
3.2.
Opremanje..............................................................................................................6

4. Iskop temelja / fundiranje............................................................................................7

4.1. Iskolčenje...............................................................................................................7
4.2. Iskop temelja.........................................................................................................7
4.3. Armiranje...............................................................................................................8
4.4. Betoniranje temelja...............................................................................................8

5. Nadtemelji....................................................................................................................9
5.1. Izgradnja nad temelja............................................................................................9
5.2. Nasipanje i zbijanje nadtemelja............................................................................9

6. Prva ploča....................................................................................................................10
6.1. Šalovanje.............................................................................................................10
6.2. Armiranje i betoniranje prve ploče.....................................................................10

7. Zaključak......................................................................................................................11

8. Literatura.....................................................................................................................12

2
1. Uvod

Gradnja ili izgradnja u svom najčešćem značenju označava građevinarsku djelatnost,

odnosno proces stvaranja kuća, zgrada, puteva ili drugih građevinskih objekata.

Graditeljstvo, prema vrsti objekata, možemo podijeliti u dvije osnovne grupe:

- visokogradnju (stambene zgrade, industrijski i javni objekti i dr.)

- niskogradnju (ceste, željezničke pruge, mostovi, tuneli, brane i dr.)

Da bi se jedan projekt doveo do realizacije, važno je osigurati određena novčana

sredstva tj. investicije.

Za gradnju se koriste razni materijali poput drveta, šljunka, čelika, opeke i dr., a
odabir materijala ovisi o vrsti građevine i osobi koja je zadužena za projektiranje iste.

U ovom radu cilj je ukratko opisati izgradnju jedne obiteljske kuće služeći se
projektom po kojemu je izgrađena.

3
2. Zakon o prostornom uređenju i gradnji

Da bi neki projekt bio izgrađen u skladu sa tehničkim propisima i standardima

potrebno je sve ciljeve i radove uskladiti sa ZPUG – om. Ovaj zakon određuje sve bitne
značajke koje se vežu za izgradnju nekog objekta krenuvši od raznih dozvola, preko
određivanja nadležnih osoba i sl.

Svaka građevina, ovisno o svojoj namjeni, tijekom svog trajanja mora ispunjavati

bitne zahtjeve za građevinu i druge uvjete propisane ZPUG-om, tehničkim

propisima i drugim propisima donesenim na temelju ZPUG-a, lokacijskim uvjetima

određenim prema posebnom zakonu te drugim propisanim uvjetima koji su od

utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu.

Bitni zahtjevi za građevinu odnose se na:

1. Mehaničku otpornost i stabilnost
2. Zaštitu od požara
3. Higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša
4. Sigurnost u korištenju
5. Zaštitu od buke
6. Uštedu energije i toplinsku zaštitu

4
2.1. SUDIONICI U GRADNJI OBJEKTA

 investitor - investitor je pravna ili fizička osoba u čije se ime gradi građevina.
Neke od dužnosti i obveza investitora su: - određuje mjesto i namjenu
građevine, - pribavlja zemljište na kome će se građevina graditi , - organizira
izradu i kontrolu projektne dokumentacije ,- pribavlja sve dozvole za građenje i
uporabu građevine, - bira izvođača radova za građenje , - organizira stručni
nadzor nad građenjem , - osigurava novčana sredstava za građenje.

 geodet – osoba koja određuje granice parcela putem GPS uređaja, a također po
potrebi može odrediti nadmorsku visinu (visinske kote)

 projektant – ovlaštena osoba za izradu idejnih, glavnih i izvedbenih projekata. Uz

odgovarajuću licencu projektant može biti i revident i nadzorni inženjer.

 revident - fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. To može biti osoba koja
ima pravo obavljati poslove projektiranja u području kontrole projekta. Kontrolu
projektne dokumentacije može obavljati diplomirani inženjer s najmanje deset
godina radnog iskustva u projektiranju značajnih građevina i koji je na neki drugi
način unaprijedio tehničku struku.

 izvođač - osoba ili firma koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini i koja
ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja. Izvođač je dužan: - graditi u
skladu s rješenjem o uvjetima građenja ili, - potvrdom na glavni projekt ili, -graditi
u skladu s građevinskom dozvolom.

 nadzorni inženjer - fizička osoba ovlaštena za provedbu stručnog nadzora

građenja u ime investitora. To znači da nosi strukovni naziv ovlašteni arhitekt ili
ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu.

5
3. Pripremanje i opremanje gradilišta

3.1. PRIPREMANJE GRADILIŠTA

Prvu ulogu pri pripremi gradilišta zauzima geodet. Geodet pomoću GPS uređaja
određuje granične linije parcele te po potrebi visinske kote parcele.

Ako se na parceli nalazi gusto raslinje (živica), isto je potrebno ukloniti – izmalčirati.
Također, ako se a parceli nalazi neki stari objekt ili bilo koja druga smetnja potrebno je
porušiti ili ukloniti i odvesti na mjesto predviđeno za odlaganje istog (deponija).

Sljedeća aktivnost koju je potrebno obaviti jest skidanje humusa. Ovisno o rezultatu
geomehaničkog ispitivanja nosivosti tla određuje se sloj humusa kojeg je potrebno skinuti.
Skidanje humusa vrši se bagerom sa planirnom korpom sa nožem – bez zubi.

Pristupni i vatrogasni put također spadaju pod pripremu gradilišta, a vrše se također
skidanjem humusa i sipanjem „zdravog materijala“.

U slučaju izgradnje objekta sa podrumom, a da se u neposrednoj blizini objekta

nalazi drugi objekt potrebno je izvršiti „pilotiranje“ parcele kako bi se izbjeglo urušavanje.

Ograđivanje parcele montažnom ogradom vrši se ponajviše iz razloga zaštite civila, tj.
osoba koje nisu radnici na gradilištu.

3.2. OPREMANJE GRADILIŠTA

Nakon pripreme gradilišta slijedi opremanje gradilišta. Neki od materijala i ostale

opreme potrebnih za izvođenje radova: građevinska mehanizacija, kontejneri za građevinski
otpad i kontejneri za potrebe radnika, mobilni sanitarni čvorovi, montažni skeletni sistemi
(skele), oplate, vertikalni podupirači (šprajcevi), šljunak, pijesak, cement, željezo, drvo, blok,
kocka...

6
4. Iskop temelja/ fundiranje

4.1. ISKOLČENJE
Prije iskopa temelja1 potrebno je odrediti trasu temelja. Obilježavanje trase temelja
(trasiranje) vrši se pomoću konca i kreča.

4.2. ISKOP TEMELJA

Iskop temelja najčešće se obavlja kombiniranim bagerom ili mini bagerom koji na
sebi ima korpu sa nožem odgovarajuće širine po projektu ili po gabaritima objekta. Materijal
iz iskopa se po potrebi ostavlja sa strane za kasnije uređenje dvorišta ili se odvozi na
deponiju u slučaju da nije potreban.

1
Temelj je najniži konstruktivni element konstrukcije, koji opterećenje građevine prenosi na
temeljno nosivo tlo.

7
4.3. ARMIRANJE

Armiračke radove obavljaju armirači obučeni da taj posao čine kako to struka nalaže.
Oni pripremaju i povezuju armaturno željezo na poseban i stručan način i čine da beton
bude elastičan i čvrst. Proces armiranja vrši se adekvatnim strojevima i alatima, a u principu
to je savijanje i vezivanje željeza. Konkretno za temelje pletu se tkz. "korpe“ predviđene
projektom.

4.4. BETONIRANJE TEMELJA

Za temelje se koristi beton MB10 (190 kg/m 3), MB15 (220kg/m3) i MB20 (260kg/m3).
Spravljanje betona vrši se u betonskim bazama ili na gradilištu putem mobilnih betonara.
Ugradnja betona vrši se direktnim istresanjem betona iz miksera ukoliko je to moguće,
ukoliko to nije moguće vrši se pumpanje betona beton pumpom. U slučaju pumpanog
betona važno je naglasiti da beton mora imati svojstvo pumpabilnosti. Po potrebi i
vremenskim uslovima u beton se dodaju određeni aditivi.

8
5. Nadtemelji

5.1. IZGRADNJA NADTEMELJA

Izgradnja nadtemelja vrši se tako što se postavlja dvostrana oplata na prethodno
izbetoniran temelj. Zatim se u oplatu postavlja armatura određena projektom, a nakon tog
slijedi betoniranje u oplatu.

Drugi način izgradnje nadtemelja vrši se zidanjem betonske kocke u jedan ili više
redova u zavisnosti od projekta.

Nadtemelj u oplati Zidani nadtemelj

5.2. NASIPANJE I ZBIJANJE NADTEMELJA

Nasipanje nadtemelja vrši se bagerom ili kamionom koji na sebi ima kran sa
grajferom sa čistim šljunkom koji u sebi nema zemlje. Zbog nadolazećeg slijeganja,a na
posljetku pucanja prve ploče vrši se nasipanje i zbijanje šljunka u slojevima. Zbijanje se
obavlja vibropločom.
9
6. Prva ploča

6.1. ŠALOVANJE
Pri šalovanju nadtemelja u smislu pripreme za betoniranje za prvu ploču koristi se
jednostrana oplata. Ona se postavlja tako da njen vrh označava i sam vrh prve ploče. Pri
postavljanju bilo koje oplate važno je obratiti pozornost da se oplata postavi čvrsto i po
pravilima.

6.2. ARMIRANJE I BETONIRANJE PRVE PLOČE

Armaturne mreže su služe za armiranje raznih betonskih elemenata. Proizvode se
uglavnom dvije vrste mreža i to:
• R mreže – žice su zavarene u obliku pravokutnika, a nosiva je uzdužna žica
• Q mreže – žice su zavarene u obliku kvadrata , a nosive su i uzdužne i poprečne žice.

Mogu biti od 4 do 10 mm.

Kako bih iskoristili puni potencijal armaturnih mreža, te spriječili pucanje i

koroziranje armaturnih mreža u budućnosti potrebno je staviti distancere. Postupak
betoniranja prve ploče obavlja se isto kao i kod prethodno navedenog betoniranja temelja,
ali se kod prve ploče upotrebljava MB25 i MB30.

10
Zaključak

Zahvaljujući građevinarstvu kao širokoj inženjerskoj disciplini planiranja,

projektiranja, upravljanja i ostalih značajki koje vuče za sobom imamo priliku graditi i
stvarati posebna „djela“, bile to željezničke pruge i ceste koje će nas dovesti do određenog
odredišta i svakog kraja Zemlje ili stambenih objekata gdje će se osnivati obitelji.

Važno je poštivati norme i zakone građenja, poštivati okoliš i radnu snagu koja će
izvoditi radove.

Iz ovog rada možemo zaključiti da nije lako nešto projektirati i izgraditi, ali rezultat je
uvijek vrijedan napora, a što je najvažnije pruža određeno zadovoljstvo i novi početak.

11
Literatura

 https://sh.wikipedia.org/wiki/Gradnja

 https://sh.wikipedia.org/wiki/Gra%C4%91evinarstvo

 Organizacija građenja, Strukovno obrazovanje i osposobljavanje radnika u graditeljstvu

12