05 - Preliminarno Dimenzioniranje Visekatnog Objekta 14 - 15

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije

http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon3
Kolegij: Metalne konstrukcije 3 (diplomski studij)
Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Darko Dujmovi
Separat 5: Preliminarno dimenzioniranje viekatnog objekta
PRELIMINARNO DIMENZIONIRANJE
VIEKATNOG OBJEKTA
Sadraj
VISOKE ZGRADE PRELIMINARNO DIMENZIONIRANJE ..................................... 2
1.1 Openito....................................................................................................................... 2
2 PROJEKTIRANJE KONSTRUKCIJE ............................................................................... 3
3 KoNSTRUKCIJSKI SUSTAVI .......................................................................................... 4
3.1 Iskljuivo elina konstrukcija s vertikalnom stabilizacijom ...................................... 4
3.2 Sustav krutih okvira i mjeoviti sustavi ....................................................................... 4
3.3 elini sustav s potpornim i pojasnim reetkastim nosaima ..................................... 7
3.4 Spregnuti sustav ........................................................................................................... 7
3.5 Ovjeene konstrukcije (Slika 7.6) .............................................................................. 11
3.6 Cijevne konstrukcije .................................................................................................. 11
3.7 SWMB konstrukcije .................................................................................................. 13
4 KONSTRUKCIJSKI DETALJI ........................................................................................ 13
4.1 Krovovi i meukatne konstrukcije (Slika 8 (a)) ........................................................ 13
4.2 Zidovi......................................................................................................................... 14
4.3 elini elementi ......................................................................................................... 14
4.4 Opis ............................................................................................................................ 16
4.5 Stalno i korisno optereenje ...................................................................................... 16
4.6 Optereenja nosaa i dimenzioniranje ....................................................................... 20
4.7 Proraun rubnog stupa PC1 ....................................................................................... 22
4.8 Jezgreni reetkasti zid vertikalna optereenja ........................................................ 26
4.9 Optereenje vjetrom .................................................................................................. 28
4.10
Stabilnost, temelji i stabilizacija ............................................................................ 31
1
VISOKE ZGRADE PRELIMINARNO DIMENZIONIRANJE
1.1 Openito
SAD je oduvijek bio vodei i glavni inovator u konstrukciji visokih zgrada: izgraen je velik
broj zgrada do ak 400 m i 100 katova. U zadnje je vrijeme izgraeno mnogo visokih
graevina u Singapuru, Hong Kongu, Europi i Australiji.
Tri moderna napretka su doprinijele izgradnji visokih zgrada na siguran nain i tako
velikom uspjehu:
Osmiljeni su mnogi uinkoviti sustavi za preuzimanje horizontalnih sila i redukciju
bonih vibracija uslijed djelovanja vjetra i seizmikih djelovanja.
Razvoj naprednih kompjuterskih analiza u kombinaciji s ispitivanjima u vjerovnim
tunelima te na potresnim stolovima omoguio je vrlo precizne simulacije ponaanja
konstrukcije.
Razvoj brzih metoda izgradnje, prefabrikacije elemenata i sl.
Visoke zgrade se najee grade u sreditima gradova gdje nedostaju parcele za izgradnju;
gusta naseljenost u kombinaciji s visokim cijenama zemljita i iznajmljivanja ine ovu opciju
ekonominom. U smislu stambenog zbrinjavanja, jedna visoka graevina moe zamijeniti
veliku povrinu niskih graevina, to oslobaa mjesto za ostale sadraje, kao to su drutveni
centri, sportski centri i otvoreni parkovi. Visoke zgrade koriste se za urede, banke, hotele,
stanove, kole, bolnice, robne kue i slino, a esto su vienamjenski npr. uredi/stanovi.
Arhitekti i inenjeri koji se bave planiranjem visokih zgrada trebaju uzeti u obzir sljedea
ogranienja:
Zakone o gradnji i prostorne planove gradova katkada je maksimalna visina
graevine ograniena.
Namjena tie se optereenja na meukatnim konstrukcijama i rasporeda
konstrukcijskog sustava. Na primjer, kod viekatnih stambenih zgrada i hotela
podjela povrina kata moe biti jednaka na svakom katu te se vertikalni nosivi zidovi
mogu predvidjeti kroz cijelu visinu graevine. U tim sluajevima najee se koriste
zidane i betonske-okvirne konstrukcije.
Kod uredskih zgrada, banaka, robnih kua i slino, gdje se podjela prostora
najee izvodi laganim demontanim pregradama, prikladni su sustavi s jezgrom i
vanjskim zidom
Transport ljudi je primarno vertikalan, to zahtijeva sredinju jezgru ili posmine
zidove/jezgre na prikladnim mjestima gdje su smjeteni liftovi/stubita/servisne
prostorije. Izgradnju visokih zgrada omoguio je izum elektrinog dizala.
Zatita od poara konstrukcijskog okvira kod visokih zgrada je obvezna, kao i
odvojeni poarni sektori za dizala i stubita. Ograniene su veliine poarnih sektora
kako bi se sprijeilo irenje poara. Sve graevine moraju biti opremljenije 'sprinkler
sustavom' i pruati mogunost jednostavne i brze evakuacije. Projektiranje mora biti u
skladu s vaeim propisima.
Grijanje i klimatizacija su neophodni, a ovise o lokaciji. Zahtijeva se prostor za
smjetaj instalacija u prostoru izmeu meukatne konstrukcije i ovjeenog stropa, u
ovjeenim fasadama i jezgrama.
Osiguravanje funkcionalnosti (osvjetljenja, elektrine energije, telefona, tv prijema,

mrenih sustava, opskrba vodom, odvoz smea) vaan je dio projektiranja i mora se
uzeti u obzir u fazi planiranja. Instalacije mogu biti ugraene u predgotovljene
elemente zidove i stropove tijekom proizvodnje.
2
PROJEKTIRANJE KONSTRUKCIJE
U smislu projektiranja nosive konstrukcije, viekatna zgrada se moe definirati kao

visoka kada horizontalno optereenje uslijed vjetra i seizmikih uinaka postaje najvaniji
imbenik. To je naroito sluaj kod modernih graevina s laganim staklenim fasadama,
pregradnim zidovima i poarnom zatitom.
Vertkalna stabilizacija mora biti dovoljno kruta kako bi se progibi ograniili na 1/300
visine kata te sprijeio boni pomak koji uzrokuje nelagodu korisnika graevine. Ovo
ogranienje je od primarne vanosti kod vrlo visokih zgrada. Iz tog razloga razvijen je
posebni konstrukcijski sustav cijevnog tipa koji je opisan u nastavku. Sama viekatna okvirna
konstrukcija bez posminih zidova/jezgri nije pogodna za vrlo visoke zgrade zbog velikih
horizontalnih progiba.
Zgrade mogu biti predviene kao elini okviri s prikladnim veznim ili
konstrukcijskim sustavom koji osiguravaju otpornost na horizontalna optereenja. Mnogo
ee, koristi se kombinacija elinih okvira i betonskih posminih zidova ili jezgri gdje
betonski elementi nose horizontalna optereenja. Beton ima i dodatnu prednost u smislu
otpornosti na poar. elik zahtijeva zatitu u vidu oblaganja ili pricanja vatrootpornim
materijalima.
elina okvirna zgrada sa spregnutim meukatnim konstrukcijama, predgotovljenim
oblogama, laganim i lako demontanim unutranjim pregradama, ovjeenim stropovima i
laganom zatitom od poara savreno je prilagoena uporabi industrijaliziranih tehnika
izgradnje. Prednosti ovog tipa gradnje je tonost radionike izrade konstrukcijskih sklopova
to rezultira brzom izgradnjom te maksimalnom iskoritenou kapaciteta na gradilitu.
Ovisno o karakteristikama tla, temeljenje moe biti skupo uslijed velikih optereenja
koja se prenose na male povrine. Ukoliko je ispod graevine predvien parking, esto se
koriste viekatni podrumski temelji. Temelji se mogu oslanjati direktno na tlo, kao i pilote ili
kesone ispod debelih naglavnih ploa.
Vrlo esto se montaa konstrukcije odvija se na vrlo ogranienom prostoru. To utjee
na projektiranje i ograniava veliinu proizvedenih komponenti. Katkad su potrebni vrlo
veliki transportni nosai, gdje se tlocrt i raspored nosaa mijenja kroz visinu, i potrebne su
posebne mjere za montau. Za izvoenje niskih do srednje visokih zgrada mogu se koristiti
neovisni toranjski kranovi smjeteni oko tlocrtne povrine graevine. Za izvoenje visokih
zgrada, mora se koristit sama graevina. Kod zgrada s jezgrom, najprije se moe konstruirati
betonska jezgra naguravanjem te se ona naknadno koristi za montau eline konstrukcije.
Alternativno, mogu se koristiti penjui kranovi koji podiu konstrukciju, a montaa elika
moe napredovati ispred betonskih posminih zidova ili jezgri.
Teko je usporediti cijene razliitih sustava. Trokovi skeleta su usporedivi, ali moraju
se uzeti u obzir svi ostali faktori koji utjeu na cijenu, ukljuujui temelje, meukatne
konstrukcije, obloge, pregrade, zatitu od poara, servise, operativne trokove, trokove
odravanja. U upotrebi su razliiti sustavi koji se obrauju u nastavku za koje su provedeni
preliminarni prorauni u svrhu usporedbe.
KONSTRUKCIJSKI SUSTAVI
U nastavku se razmatraju osnovni konstrukcijski sustavi koji se koriste za visoke zgrade.

Klasifikacija razliitih tipova primarno se bazira na nainu prihvaanja horizontalnih
djelovanja. Druga klasifikacija odnosi se na koriteni postupak izgradnje. Moe se usvojiti
kombinacija razliitih tipova. Opisane su i samo elina okvirna i spregnuta konstrukcija.
Slika 1 elina konstrukcija: (a) vertikalni vezni sustav; (b) vezni sustav na vanjskim/unutarnjim
zidovima (c) vezni sustav u jezgri
3.1 Iskljuivo elina konstrukcija s vertikalnom stabilizacijom

Ovo je najjednostavniji oblik, gdje vezni sustav formira vertikalnu konzolu koja se odupire
horizontalnom optereenju. Jednostavna metoda prorauna koja ukljuuje samo runu analizu
moe se koristiti za cijelu konstrukciju za zgradu s jednim ili vie reetkastih veznih sustava.
Polja s veznim sustavom mogu biti raspodijeljena po obodu sredinje jezgre, po obodu plata
ili razliito rasporeena po visini. Vezni sustav treba rasporediti simetrino u tlocrtu, kako se
ne bi dogaala nepovoljna torzija.
3.2 Sustav krutih okvira i mjeoviti sustavi
(a) Sustavi krutih okvira (slika 2(a))
Kod krutih okvirnih konstrukcija horizontalno optereenje se prenosi savijanjem greda i
stupova. Stupovi, naroito na niim etaama, moraju prenijeti velike momente savijanja tako
da su presjeci znatno vei u odnosu na zgrade s veznim sustavom.
Najee se za okvir koriste stupovi H poprenog presjeka. Kruti okvir je predvien u

jednom smjeru, u drugom smjeru je vezni sustav. Prikljuci su skupi, bilo da su zavareni ili s
vutama na krajevima i visokovrijednim vijcima. U podrujima sa seizmikom aktivnou
koriste se okviri kruti u oba smjera, sa stupovima zatvorenog poprenog presjeka.
Kruta okvirna konstrukcija progiba se vie nego konstrukcija s veznim sustavom. Progib se
sastoji od pomaka na svakom katu plus ukupni progib konzole. Zbog prekomjernog progiba,
kruti okviri su pogodni samo za niske ili srednje visoke zgrade.
Slika 2 Konstrukcijski sustavi: (a) kruti okvir; (b) kruti okvir s veznim sustavom; (c) progib konzole;
(d) progibi krutog okvira; (e) reetkasti nosa
(b) Mjeoviti sustavi (Slika 2 (b)-(d))

Moe se usvojiti i mjeoviti sustav okvira s veznim sustavom/s krutim okvirom. Ovaj tip je
est sluaj kod armiranobetonskih konstrukcija gdje se posmini zid kombinira s betonskim
krutim okvirom
Na slici su prikazani razliiti modovi progibanja sustava s jezgrom/veznim sustavom i
krutim okvirom.
(c) Sustav s reetkastim nosaem naizmjence (Slika 2.(e))
Ovaj sustav, koji je razvijen u SAD-u, koristan je za dugake i uske graevine sa sredinjim
koridorom, npr. hotele ili urede. Reetkasti nosai u katu, rasporeeni izmjenino na
susjednim katovima, imaju raspon izmeu stupova zida kao to je prikazano na slici. Bona
optereenja mogu se prenositi na dva naina:
S veznim sustavima u krajnjim poljima s meukatnim konstrukcijama koja djeluju kao
krute dijafragme:
Krutim okvirnim uinkom kod poprenih okvira koji se mogu analizirati
kompjuterskim programom na temelju metode konanih elemenata.
U uzdunom smjeru, polja s veznim sustavom na vanjskim zidovima ili posmini zidovi kod
liftova i stubita poveat e stabilnost konstrukcije.
3.3 elini sustav s potpornim i pojasnim reetkastim nosaima
Kod visokih graevina, boni progib moe biti prevelik ukoliko je vezni sustav predvien
samo u jezgri. To se moe reducirati aktiviranjem vanjskih stupova dodavanjem potpornih i
pojasnih reetkastih nosaa, kao to je prikazano na slici 3. Pojasna reetka koja okruuje
zgradu aktivira sve vanjske stupove. Moe se predvidjeti samo jedan potporni pojasni
reetkasti nosa pri vrhu ili dodatni sustavi po visini kod vrlo visokih zgrada.
3.4 Spregnuti sustav
(a) Konstrukcije s betonskim posminim zidom (slika 7.4)
Spregnuta konstrukcija elik-posmini zid sastoji se od eline okvirne konstrukcije s
vertikalnim armiranobetonskim posminim zidovima. Posmini zidovi predvieni u dva
smjera pod pravim kutom prenose vertikalna i horizontalna djelovanja. Posmini zidovi
zamjena su za polja s vezovima kod iskljuivo elinih konstrukcija.
Posmini zidovi mogu biti smjeteni na krajevima i bono ili na prikladnim mjestima
unutar graevine. Trebaju biti rasporeeni simetrino u tlocrtu kako se ne bi dogaala torzija
konstrukcije. Oni su ujedno vatrootporni zidovi za odvajanje liftova i stubita. Zidovi mogu
biti armirano betonski ili elini profili obloeni betonom.
Slika 3 Sustav s vanjskim i unutarnjim reetkastim nosaima
Slika 4 elina zgrada s betonskim posminim zidovima
(b) Sustavi s betonskom jezgrom (slika 7.5)
elini okvir s betonskom jezgrom je tip konstrukcije koji se vrlo esto koristi za uredske
graevine u sreditu grada. Osnovne prednosti su:
Prostor izmeu jezgre i ruba bez stupova, to rezultira maksimalnom fleksibilnou u
pogledu podjele prostora laganim pregradnim zidovima.
Jezgra osigurava kruto protupoarno okno za liftove i stubita.
Nije potreban vezni sustav na fasadnim ravninama, tako da je izgled fasade jednak na
svim stranama.
Konstrukcijsko oblikovanje je jasno izraeno. Jezgra preuzima sva horizontalna optereenja
od vjetra, vertikalna optereenja od liftova, stubita i sl. i dijela meukatnih konstrukcija.
Tlocrt kata moe biti kvadrantni, pravokutni, trokutasti, okrugli i sl. elina meukatna
konstrukta moe biti:
Oslonjena na jezgru i rubne stupove
Konzolna od jezgre prema rubu
Ovjeena na kiobran nosa pri vrhu jezgre
Izgradnja je brza kliznim oblikovanjem (naguravanjem) jezgre, koja zatim slui za podizanje
preostalog dijela konstrukcije . Sva izgradnja se moe odvijati unutar povrine graevine.
Jezgra moe biti zatvorenog ili otvorenog oblika. Zatvorene cijevne jezgre predviene su kao
vertikalne konzole. Otvorene jezgre, openito oblika kanala ili H presjeka, projektiraju se kao
povezani posmini zidovi. Jezgre mogu biti od armiranog betona, spregnutog elika i betona
te betona s elinim stupovima na krajevima ili obloenih elinih presjeka.
Ukoliko se meukatni nosai konzolno pruaju od jezgre prema van, mogua su dva
rasporeda:
Kod okrugle graevine, nosai se mogu oslanjati na eline stupove ugraene u jezgru
(Slika 5 (a)). Betonska jezgra preuzima horizontalna optereenja vjetrom.
Kod pravokutnih graevina, konzolni nosai na susjednim katovima mogu biti
razmjeteni pod pravim kutom jedan u odnosu na drugog. Dvije rubne grede na
svakom katu paralelno s konzolama na katu tada su ovjeeni vjealjkama sa kata
iznad. (slika 5 (b)).
Slika 5 Zgrada s konzolnim meukatnim konstrukcijama: (a) okrugla zgrada; (b) pravokutna zgrada
3.5 Ovjeene konstrukcije (Slika 7.6)

Kod ovjeenih konstrukcija, predvien je kiobran nosa pri vrhu jezgre s kojeg se pri
vanjskim krajevima vjeaju vjealjke i prihvaaju krajeve meukatnih nosaa. Kod vrlo
visokih zgrada, mogu se predvidjeti dodatni kiobran nosai po visini zgrade.
Sva optereenja, i vertikalna i horizontalna, prenosi jezgra. Koriste se profili od visoko
vrstog elika ili kabeli. Vrijeme izgradnje moe biti krae u odnosu na konvencionalne
konstrukcije. Najprije se izvodi jezgra kliznim oblikovanjem koja zatim slui za podizanje
eline konstrukcije.
3.6 Cijevne konstrukcije
Konstrukcija cijevnog tipa razvijena je u SAD-u za vrlo visoke zgrade visina preko 80 katova.
Ukoliko se koristi konstrukcija s jezgrom nemogue je zadovoljiti uvjet ogranienja
horizontalnog pomaka. Cijevni sustav vrlo je uinkovit u pogledu utroka materijala te
rezultira znaajnim utedama materijala.
U takovom sustavu rubni zidovi su konstruirani na takav nain da formiraju jednu
veliku cijev koja se odupire horizontalnom optereenju. Okvirna cijev prikazana na slici 7 (a)
sastavljena je od vanjskih stupova na malom razmaku 1-3m, povezanih na svakom katu s
visokim meukatnim nosaima. Cijev je konstruirana od predgotovljenih zidnih jedinica
prikazanih na slici 7 (b). Male upljine slue za prozore i ne koriste se standardne ovjeene
fasade.
Slika 6. Ovjeena konstrukcija
Slika 7. Cijevne konstrukcije: (a) okvirna cijev (b) predgotovljena montana jedinica; (c) raspodjela
naprezanja u zidovima AA, BB; (d) cijev s veznim sustavom; (e) cijev u cijevi; (f) grupirane cijevi
(Zgrade mogu imati vie katova nego to je prikazano)
U konstrukciji s jednom cijevi, vanjski zidovi nose sva horizontalna i udio vertikalnog
optereenja. Unutarnji stupovi i/ili unutarnja jezgra, ukoliko postoji, nose samo vertikalna
optereenja. Kod sustava cijev u cijev, prikazan na slici 7(e), cijev jezgre nosi dio
horizontalnog optereenja. Vrlo visoke krute konstrukcije projektirane su kao sustav
grupiranih cijevi prikazanih na slici 7 (f), koji se sastoji od odreenog broja spojenih cijevi.
Na takav nain se smanjuje problem zaostajanja posmika to je sluaj kod jedne cijevi.
Analiza cijevne konstrukcije moe se provesti u programu koji podrava prostorne okvire.
Glavnom znaakom u analizi pod djelovanjem horizontalnog optereenja pokazalo se
smanjenje optereenja koje preuzimaju stupovi u stranama pojasnica. To je uzrokovano
zaostajanjem posmika u okviru kao to je prikazano na slici 7 (c). Jednostavnom terojom
nosaa dobili bi jednoliko optereenje tih stupova. Dr Fazlur Khan razvio je metode
preliminarne analize kojima se uzima u obzir utjecaj zaostajanje posmika (Khan i Amin,
1973).
Okvirna cijev moe biti relativno fleksibilna i dodatna krutost moe se osigurati
dodavanjem veznog sustava , kao to je prikazano na slici 7 (c). To pomae smanjenju
zaostajanja posmika po oploju cijevi.
3.7 SWMB konstrukcije
Ovdje e se ukratko opisati konstrukcijski sustav za visoke zgrade kojeg su razvili Skilling
Eard Magnusson Berkshire Inc., Seattle, ZSA (Skilling, 1988) sustav SWMB. Osnovna
ideja je uporaba betona za prijenos vertikalnih optereenja. To rezultira velikim utedama
elika i jeftinijom konstrukcijom.
Sredinji dio sustava je SWMB stup koji se sastoji od vrlo velike (promjera do 3 m)
cijevi ispunjene betonom. Tri, etiri ili vie takvih stupova povezanih visokim nosaima i
momentnim okvirima pruaju se kroz visinu zgrade i nose vertikalna i horizontalna
optereenja.
Betonska ispuna stupa je vrlo visoke vrstoe (140 N/mm2) iz mjeavine sitnog agregata,
niskog (0.22) vodocementnog omjera, superplastifikatora to daje slijeganje od 300 mm.
Beton se pod pritiskom pumpa od dna i podie prema vrhu. Modanici su zavareni s
unutranje strane kako bi se osigurao uinkovit prijenos sila. Na cijevi su zavarena specijalna
ukruenja i ploe za momentni prikljuak greda. Cijevi se proizvode u radionici duljine tri
visine etae te se nastavljaju na mjestu ugradnje zavarivanjem.
4
KONSTRUKCIJSKI DETALJI
Kao pomo idealizaciji konstrukcije u svrhu prorauna, detaljno su prikazani neki od

konstrukcijskih oblika koji se esto koriste za razliite elemente zgrada
4.1 Krovovi i meukatne konstrukcije (Slika 8 (a))
Osnovni tipovi koji se koriste za ravne krovove i meukatne konstrukcije su:
Na licu mjesta betonirane ili predgotovljene ploe oslonjene na eline nosae
Na licu mjesta betonirane spregnute ploe na elinim limovima oslonjenim na eline

nosae
elini nosai se esto projektiraju kao spregnuti s ploama betoniranim na licu mjesta.
Koritenjem reetki ili elinih nosaa omogueno je voenje instalacija kroz meukatne
konstrukcije. Meukatni nosai moraju imati zatitu od poara.
4.2 Zidovi
Zidovi u elinim okvirnim konstrukcijama mogu se klasificirati prema sljedeem.
Konstrukcijski posmini zidovi smjeteni u poljima po rubovima, oko jezgri ili na
drugim prikladnim mjestima - - oni su predvieni u armiranom betonu ili spregnutoj
konstrukciji koja sadri eline stupove. Mogu se koristiti i polja sa iskljuivo
elinim veznim sustavom s vatrootpornom oblogom. Takvi zidovi nose horizontalno
optereenje vjetrom kao i vertikalno optereenje.
Ne nosivi trajni pregradni zidovi i vatrootporni zidovi oni se grade od cigle i blokova
i potrebni su kako bi se zatitili liftovi, stubita te kako bi se velike povrine podijelile
na poarne sektore.
Pomine pregrade one se koriste za podjelu prostorija
Ovjeene fasade ukljuuju staklo, metalni okvir, metalne ili betonske predgotovljene
obloge, izolaciju u unutarnje panele. Tipini detalji su prikazani na slici 8 (b).
4.3 elini elementi
(a) Meukatni nosai
Nosai se openito projektiraju u spregnutoj izvedbi s betonskim meukatnim ploama na
elinom trapeznom limu. Sloeni presjeci, reetkasti nosai, ploasti nosai. Veliki
prijenosni nosai potrebni su ukoliko se mijenjaju tlocrtni rasporedi ili raspored stupova.
(b) Stupovi
Koriste se univerzalni stupovi, sloeni i zavareni presjeci te kruni i pravokutni presjeci.
ARNED teki jumbo presjeci su idealni za visoke zgrade. (Trade ARBED Luxemboutgh,
n.d..). Stupovi zatvorenog poprenog presjeka) izvan zgrade mogu biti zatieni od
zagrijavanja uslijed poara pomou vode koja cirkulira unutar stupa.
Slika 8 Tipini konstrukcijski detalji: (a) krov i meukatna konstrukcija: (b) ovjeene fasade
(c) Vjealjke
Za vjealjke se koriste okrugli, plosnati profili, profili iz visoko vrstog elika ili elini
kabeli.
(d) Vezovi
Koriste se elini otvoreni ili zatvoreni presjeci.
4.4 Opis
(a) Proraun elina jezgra i obodni stupovi
Na slikama 9 i 10 dan je tlocrtni prikaz okvira za poslovnu graevinu sa 20 katova. Krov i
meukatne konstrukcije od betona in situ (izvedenog na licu mjesta) oslonjeni su na eline
nosae. Vanjsko lice je ovjeena fasada. Zidovi jezgre su eline konzole sa veznim
sustavom, zatvorene sa betonskim blokovima za zatitu od poara. Unutranji zidovi jezgre sa
elinim okvirima u jezgri su jednako konstruirani. Uredi su odijeljeni laganim pregradnim
zidovima. Servisne prostorije su smjetene u jezgri.
Postupak je sljedei:
1. Dimenzioniranje meukatnih nosaa i rubnih stupova.
2. Provjera stabilnosti konstrukcije i dimenzioniranje veznog sustava u dnu.
Materijal je elik klase S 355
(b) Alternativno dimenzioniranje
Mogua su sljedea alternativna rjeenja:
1. elina jezgra sa konzolnim nosaima meukatnih konstrukcija;
2. Ovjeena konstrukcija rubne vjealjke sa betonskom jezgrom i etiri kiobran
nosaa. (slika 7.11)
4.5 Stalno i korisno optereenje
Optereenja:
krov stalno 5 kN/m2, korisno 1.5 kN/m2;
meukatne konstrukcije stalno 6 kN/m2, korisno 3.5 kN/m2;
jezgra - stalno 6 kN/m2, korisno 5.0 kN/m2;
jezgra (najvii kat sa strojarnicom)- stalno 8 kN/m2, korisno 7.5 kN/m2;
zidovi
ovjeena fasada, staklo, elik 5 kN/m;
unutarnji i vanjski zidovi jezgre 10 kN/m;
reetkasti zidovi jezgre 15 kN/m;
parapet 3 kN/m;
Stupovi
rubni s oblogom 1,4 5 kN/m;
jezgreni (prosjeno) 3 kN/m.

Redukcija ukupnog korisnog optereenja ovisno o broju katova:
5-10 katova 40 %
Vie od 10 katova 50 %
Dizala i strojarnicu nose neovisni stupovi unutar jezgre.
4m
-22
Parapeti
visine 1 m
21
18
19 x 4 m =76 m
87 m
15
12
6m
Rubni stup
(PC)
PC1
rad.
CCI
jezgra
PC1
Slika 9 Oblikovanje; (a) Presjek;
(b) tlocrt kata
20 m
9m
9m
CCI
15.58 m
9 .53 m
34.64 m
9 .53 m
1m
1-prizemlje
Servisne
prostorije
Stubite
WC
Liftovi
3m
CC1
3.27 m
3x3=9m
3.27 m
4.79 m
etiri
unutarnja
stupa jezgre nose
liftove
CC1
Slika 10 Oblikovanje; (a) Jezgra;
(b) elini nosai jezgre
PCI- optereenje u stupu
Slika 11 Optereenje nosaa meukatnih konstrukcija (kN, nefaktorizirana korisna

optereenja su prikazana uokvireno)
4.6 Optereenja nosaa i dimenzioniranje

(a) Nosai meukatnih konstrukcija dimenzioniranje
Raspored nosaa meukatne konstrukcije i pripadna optereenja prikazani su na slici
2
Raunsko optereenje = 1.35 6 1.5 3.5 13,3 kN / m
(i) Nosa FB1 (FB4)
Raunsko optereenje 1,77 9,9 14 5 10,35 1.4 317,8 kN

Korisno optereenje 61.3 kN
317,8 10,35 / 8 411,2 kNm
M Rd
W potr
M / fy
W fy
M0
411 ,2 10 3 / 355 1158 cm3

3
4
Odabrano IPE 400, sa Wpl 1307cm , I y 23130cm
Progib
5 61 .3 1035 3
1,87 cm raspon / 553

384 20500 23130
(ii) Nosa FB2 (FB5)
Raunsko optereenje = 418,8 kN
Korisno optereenje = 104,7 kN
M 442,4 kNm
W potr 1246 cm3
3
4
5 104 ,7 845 3
1,73 cm raspon / 488

384 20500 23130
Zadovoljava
(iii) Nosa FB3 (FB6)
Raunsko optereenje = 325,6 kN
Korisno optereenje = 81.3 kN
325,6 7,35 / 8 299,1kNm
W potr 842 cm3
3
4
(iv) Nosa FB7
M 3,67 362,1 1328kNm

S 1328 10 3 / 355 3740 cm3
3
4
Odabrano HEA 500, sa Wpl 3949cm , I y 86970cm
Progib u sredini od nefaktoriziranog korisnog optereenja:

3
97 ,9 75 ,9 10 3 11 000 3 3 3,67
3,67
48 205 10 3 86970 10 4 11
23 mm raspon / 478
11
Zadovoljava
(v) Nosa FB8
Odabrano HEA 450
(b) Krovni nosai - optereenja
Krovni nosai i pripadna optereenja prikazani su na slici 7.13
Raunsko optereenje = 1,4 5 1,6 1,5 9,4 kN / m 2
Slijedi dimenzioniranje
4.7 Proraun rubnog stupa PC1

Stup je prikazan na slici 7.9. Presjek stupa se mijenja na svakoj treoj razini meukatne
konstrukcije od razine krova prema dolje, do treeg kata i zatim od treeg kata do temelja 1.
Popreni presjeci stupa provjeravaju se na drugoj razini (jedan je segment je dakle u tri
razine) jer se nastavak stupa izvodi iznad meukatne konstrukcije tako da je stup ispod
nastavka veeg poprenog presjeka to uzrokuje veliki moment uslijed ekscentriciteta.
Optereenje stupova u kritinim presjecima prikazani su na slici 7.14 i ekscentriciteti
na slici 7.15.
(a) Od krova do razine 18
Provjera na razini 19. Redukcija korisnog optereenja za 10 %
F 1780 0,1 224 1,6 1758 kN

Pretpostavlja se stup HEB 240
M x 0,5 362 ,1 0,24 158 ,9 0,03 141,2 0,06 50 kNm

M y 0,5 0,23 160 ,3 142 ,2 2,0 kNm ( zanemarivo )
2
3
Provjera za HEB 240, sa iz 6,08 cm , Wy 1053cm , A 92 ,9 cm
Iz tablica MK3 oitano

Za HEB 240 i duljinu izvijanja Li 0,85 400 340 cm (slabija os)
N b ,z ,Rd 2601 kN
M b ,Rd 323 kNm
Slijedi
Zadovoljava
1758 / 2601 50 / 323 0,83
Slika 12 Optereenja na krovnu gredu (kN; nefaktorizirano korisno optereenje uokvireno)
Stup
Kat
Ukupno Nefaktorizirano
Redukcija
faktorizirano
korisno
(%)
optereenje optereenje
20
19
17
16
14
13
11
10
8
7
5
4
3
2
221
224
10
1780
1758
667
20
3803
3536
1110
23
5826
5382
1553
50
7861
7085
1996
50
9908
8910
2439
50
2789
50
11967
13347
Slika 13 Optereenje stupa PC1

(b) Katovi 18-3
Odabrani su sljedei presjeci:
Katovi 18-15 HEB 300;
Katovi 9-6 HEB 450;
Katovi 6-3 HEM 450
Raunsko
optereenje
11953
Slika 14 Ekscentrina optereenja stupa PC1: (a) HEB 240, kat 19; (b) 356 x 406 UC 393,
kat 2.
(c) Od 3 kata do temelja 1
F 13347 0,5 2789 1,6 11953 kN

Provjera za HE 650579
Iz tablica MK3 oitano
Za duljinu izvijanja Li 0,85 700 595 cm (slabija os)
N b ,z ,Rd 13205 kN
M b ,Rd 5311 kNm
Slijedi
Zadovoljava
11953/ 13205 62,8 / 5311 0,92
4.8 Jezgreni reetkasti zid vertikalna optereenja

Stabilnost konstrukcije provjerava se razmatranjem stabilnosti reetkastog zida jezgre CC1
CC1 (slika 7.16 (a)). Optereenje meukatnih konstrukcija i stupova proraunato je metodom
pripadnih povrina.
Slika 15 Stabilnost zida jezgre:
(a) pripadne povrine; (b) stalno optereenje
Izraunato je stalno optereenje od zidova i meukatnih konstrukcija ureda i jezgre. Ostala

optereenja su ustanovljena na temelju proporcija (u toki 1.2 dane su vrijednosti
optereenja). Optereenja od pojedinih povrina i reakcije na zid jezgre CC1-CC1 prikazani
su na slici 7.16 (b).
(a) Meukatna konstrukcija stalno optereenje
Uredska povrina A: 9 9,53 6 514,6 kN
5,5 9,53 6 314,5 kN

Uredske povrina B: 4,65 11 6 306,9 kN
2,83 11 6 186,5 kN
Meukatna konstrukcija jezgre, povrina C: 9 6 4,79 / 2 129,3 kN
Meukatna konstrukcija jezgre, povrina D: 32 kN (procijenjeno)
(b) Zidovi i stupovi stalno optereenje
Reetkasta jezgra: 15 9 20 15 7,5 9 / 3,5 3 87 2
2989 kN
Ostali zidovi: 10 4,79 4,65 20 10 9,44 7,5 / 3,5
2090 kN
(c) Odvojena optereenja stalna i korisna
Krov ureda (stalno) : 362,1 215,7 5 / 6 481,5 kN
Krov ureda (korisno) : 577,8 1,5 / 6 144,5 kN

Krov jezgre(stalno) : 129,3 32 5 / 6 134,4 kN
Krov jezgre (korisno) : 161,3 1,5 / 6 40,3 kN
Meukatna konstrukcija strojarnice (stalno) : 129 32 8 / 6 215,0 kN
Meukatna konstrukcija strojarnice (korisno) : 161,3 7,5 / 6 201,6 kN
Meukatna konstrukcija ureda (stalno) : 362,4 215,7 578,1 kN
Meukatna konstrukcija ureda (korisno) : 578,1 3,5 / 6 337,2 kN
Meukatna konstrukcija jezgre(stalno) : 129,3 32 161,3 kN
Meukatna konstrukcija jezgre (korisno) : 161,3 5 / 6 134,4 kN
(d) Ukupno optereenje u temelju reetkastog zida jezgre

Tablica 1 prikazuje stalno i korisno optereenje u temelju jezgre
Tablica 1 Zid jezgre vertikalno optereenje
Stalno (kN)
Korisno (kN)
Zidovi i stupovi:
reetkasta jezgra
ostali zidovi
Krov ureda
Krov jezgre
Meuk. konstrukcija strojarnice
Meuk. konstrukcija ureda 19
Meuk. konstrukcija jezgre 19
2989
2090
482
134
215
10984
3065
145
41
202
6407
2554
Ukupno
19959
9349
4.9 Optereenje vjetrom

(a) Lokacija graevine
Graevina se nalazi u gradu u zagrebu. Okruena je parkovima i parkiralitem.
(b) Dimenzije graevine
Visina iznosi 87 m do parapeta; tlocrt je oktogonalan 36 m 36 m, rubni kut iznosi 135
(slika 7.17)
(c) Podaci o graevini
Referentna visina: H r H 87 m = efektivna visina.
Kategorija terena I
(d) Brzine vjetra

Temeljna vrijednost brzine vjetra:
vb ,0 22 m / s
Koeficijent smjera vjetra:
cdir 1,0
Koeficijent godinjeg doba:
cseason 1,0
Osnovna brzina vjetra:
v b c dir c season v b,0

vb 1,0 1,0 25 25 m / s
Osnovni pritisak vjetra:
qb
1
vb2
2
-gustoa zraka:
qb
1,25 kg / m3
1
1,25 23 2 330 N / m 2 0,33 kN / m 2
2
Graevina je podijeljena na dijelove po visini prema EN 1991. Graevina je podijeljena u

etiri dijela kako je to prikazano na slici 7.17. Sila vjetra na pripadnim povrinama iznosi:
Fw c s cd c f q p z e Aref
c s c d 0,82
c f 2,4 0,8 0,6 1,4

d
q p z e ce z qb
83 m
47 m
36 m
36 m
H=87 m
a=84,1 m
11 m
36 m
a=87,5 m
4m
17 m
D=36 m
B=b=36 m
Rubni kut
=135
45
Smjer vjetra
Slika 16 Dimenzije graevine
Tablica 2
Osnovno optereenje
Optereenje na visini ze
Ref.
Visina
(m)
ce z
87
4,2
0,33
(kN/m2)
1,39
83
4,15
0,33
1,37
47
3,75
0,33
1,24
36
3,6
0,33
1,19
Dio
qb
(kN/m2)
q p ze
Tablica 3
Dio
Ref.
Visina
(m)
Optereenje
na visini ze
q p ze
cs cd c f
Povrina
Aref (m2)
Sila vjetra
Fw c s cd c f q p z e Aref
Krak
Sile (m)
Moment
u dnu
(kNm)
(kN)
87
(kN/m2)
1,39
83
1,37
0,82
1,4
1296
2033
65
131 495
47
1,24
0,82
1,4
396
569
41,5
24 734
36
1,19
0,82
1,4
1296
11820
18
32 760
0,82
1,4
68
108
85
9180
Uk.
4547
4.10 Stabilnost, temelji i stabilizacija
9
9
198 769
(a) Prevrtanje
Faktori optereenja F :
Za stalno optereenje koje se odupire prevrtanju 1,0;
Za optereenje vjetrom 1,5.
(a) Prevrtanje
Faktori optereenja F :
Za stalno optereenje koje se odupire prevrtanju 1,0;
Za optereenje vjetrom 1,5.
Moment prevrtanja
1,5 (198769 / 2) 139138 kNm

Stabilizirajue stalno optereenje
19959 / 2 9980 kN
Suma momenata oko tlane stope
139 138 kNm 9980 kN 9m F 9 0

F 5480kN
98646/ 2(2 9) 5480kN
Koristit e se vijci klase 8.8,
Odabrano M 30, kl 8.8, raunske otpornosti za 1 vijak
Ft , Rd 323 kN
Potreban broj vijaka:
5480
17 ,0
323
Odabrano je 18 vijaka M30, kv. 8.8
(b) Stabilizacija
Dimenzioniranje e se provesti samo za stabilizaciju u prizemlju. Duljina elementa je 11.4 m.
Iz tablice 3.
Posmik vjetra 4547 / 2 2273kN
Vlak u dijagonali 2273 cos 2273
11.4
2880 kN
9
Potrebna neto vlana povrina za S 355
Ft , Rd
0,9 A net f u
M2
Anet 1,25 2880 / 0,9 51,0 2 39 cm 2

Provjera za vijke M22 klase 8.8 posmina otpornost
FV , Rd,1 114 kN
Slijedi:
Potreban broj vijaka je 2880 / 114 26

05 - Preliminarno Dimenzioniranje Visekatnog Objekta 14 - 15

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

05 - Preliminarno Dimenzioniranje Visekatnog Objekta 14 - 15

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zavod za konstrukcije

Katedra za metalne konstrukcije

VISOKE ZGRADE PRELIMINARNO DIMENZIONIRANJE

Osiguravanje funkcionalnosti (osvjetljenja, elektrine energije, telefona, tv prijema,

U smislu projektiranja nosive konstrukcije, viekatna zgrada se moe definirati kao

U nastavku se razmatraju osnovni konstrukcijski sustavi koji se koriste za visoke zgrade.

3.1 Iskljuivo elina konstrukcija s vertikalnom stabilizacijom

Najee se za okvir koriste stupovi H poprenog presjeka. Kruti okvir je predvien u

(b) Mjeoviti sustavi (Slika 2 (b)-(d))

Slika 3 Sustav s vanjskim i unutarnjim reetkastim nosaima

Slika 4 elina zgrada s betonskim posminim zidovima

(b) Sustavi s betonskom jezgrom (slika 7.5)

3.5 Ovjeene konstrukcije (Slika 7.6)

Slika 6. Ovjeena konstrukcija

Kao pomo idealizaciji konstrukcije u svrhu prorauna, detaljno su prikazani neki od

Na licu mjesta betonirane spregnute ploe na elinim limovima oslonjenim na eline

ovjeena fasada, staklo, elik 5 kN/m;

unutarnji i vanjski zidovi jezgre 10 kN/m;

reetkasti zidovi jezgre 15 kN/m;

rubni s oblogom 1,4 5 kN/m;

jezgreni (prosjeno) 3 kN/m.

Slika 9 Oblikovanje; (a) Presjek;

(b) tlocrt kata

Slika 10 Oblikovanje; (a) Jezgra;

(b) elini nosai jezgre

PCI- optereenje u stupu

Slika 11 Optereenje nosaa meukatnih konstrukcija (kN, nefaktorizirana korisna

4.6 Optereenja nosaa i dimenzioniranje

(i) Nosa FB1 (FB4)

Raunsko optereenje 1,77 9,9 14 5 10,35 1.4 317,8 kN

317,8 10,35 / 8 411,2 kNm

411 ,2 10 3 / 355 1158 cm3

1,87 cm raspon / 553

1,73 cm raspon / 488

325,6 7,35 / 8 299,1kNm

W potr 842 cm3

(iv) Nosa FB7

M 3,67 362,1 1328kNm

Progib u sredini od nefaktoriziranog korisnog optereenja:

4.7 Proraun rubnog stupa PC1

F 1780 0,1 224 1,6 1758 kN

M x 0,5 362 ,1 0,24 158 ,9 0,03 141,2 0,06 50 kNm

Iz tablica MK3 oitano

1758 / 2601 50 / 323 0,83

Slika 12 Optereenja na krovnu gredu (kN; nefaktorizirano korisno optereenje uokvireno)

Slika 13 Optereenje stupa PC1

F 13347 0,5 2789 1,6 11953 kN

Za duljinu izvijanja Li 0,85 700 595 cm (slabija os)

11953/ 13205 62,8 / 5311 0,92

4.8 Jezgreni reetkasti zid vertikalna optereenja

Slika 15 Stabilnost zida jezgre:

(a) pripadne povrine; (b) stalno optereenje

Izraunato je stalno optereenje od zidova i meukatnih konstrukcija ureda i jezgre. Ostala

5,5 9,53 6 314,5 kN

Reetkasta jezgra: 15 9 20 15 7,5 9 / 3,5 3 87 2

Krov ureda (stalno) : 362,1 215,7 5 / 6 481,5 kN

Krov ureda (korisno) : 577,8 1,5 / 6 144,5 kN

(d) Ukupno optereenje u temelju reetkastog zida jezgre

4.9 Optereenje vjetrom

(d) Brzine vjetra

Koeficijent smjera vjetra:

Koeficijent godinjeg doba:

Osnovna brzina vjetra: