TEMELJENJE OBJEKATA I GEOMEHANIKA

ISPITIVANJA TEMELJNOG TLA ZA IZGRADNJU

OBJEKTA OPE GIMNAZIJE BOSANSKA KRUPA

Kandidat: Veljai Besmira

Mentor: Prof.dr. Branko Boi

Biha, maj 2012 godina

SADRAJ
Uvod
Temeljenje objekata
Plitko temeljenje
Duboko temeljenje
Geomehanika ispitivanja temeljnog tla
Geomehaniko ispitivanje temeljnog tla za temeljenje
objekta Ope Gimnazije Bosanska Krupa u Bosanskoj Krupi
Zakljuak

Uvod

U diplomskom radu obradila sam problem temeljenja

objekata i geomehanikih ispitivanja terena za temeljenja
objekta Ope Gimnazije Bosanska Krupa, u Bosanskoj
Krupi.
U prvom dijelu rada opisani su naini temeljenja objekata,
te su posebno objanjeni tipovi temeljenja kao osnovni
preduslov za izgradnju, tj. plitko i duboko temeljenje.

TEMELJENJE OBJEKATA

Temeljenje ili fundiranje (od latinske rijei fundustemelj,dno) podrazumjeva izbor vrste temelja i naina
ukopavanja u teren zavisno od svih podataka o objektu,
sastavu i osobinama zemljita, klimatskoj zoni, optereenju
itd.
Pravilnim projektovanjem temelja treba obezbjediti
predviene
uslove
oslanjanja
konstrukcije,prijenos
optereenja u doputenim naprezanjima tla, te uz
doputena
slijeganja
i
minimizaciju
njihove
neravnomjernosti (neravnomjerna slijeganja oslonaca).

PLITKO TEMELJENJE
Plitke temelje dijelimo na etri osnovne grupe:
temeljne stope(pojedinani temelji,samci,soliteri)
trakasti temelji(gredini)
temeljni rotilji,
ploasti temelji(povrinski).

Temeljne stope (temelji samci)

Primjenjuju se kod konstruktivnih sistem
zgrada s velikim brojem stubova koji su na
prilino velikom razmaku.

Slika 1.
Armiranje temelja samca

Trakasti temelji
Trakasti temlji su horizontalne
nosivih
zidova ili stubova.

grede koje primaju optereenje sa

Slika 2. Armiranje trakastih temelja

Temeljni rotilji
Koriste se u sluajevima kad nosivost i krutost temeljnog tla u
odnosu na
optereenje konstrukcije ne omoguuje izbor temelja samaca i od
njih su
zbog poveanog utroka materijala skuplji.

Ploasti ( povrinski ) temelji

Optereenje se ravnomjerno prenosi na tlo i posebno se primjenjuju u sluaju
slabog tla ili tla sa izraenim promjenjivim osobinama. Osnovna podjela
temeljnih
ploa je na : peurkaste i rebraste (ojaane ) ploe.

Slika 3. Temeljna ploa

DUBOKO TEMELJENJE
Ovaj nain temeljenja primjenjuje se kod objekata velikog
optereenja,te u
sluajevima kada se nosivo tlo nalazi na velikoj dubini ili
ukoliko se vri
temeljenje objekata u vodi.
Osnovni oblici dubokog temeljenja su slijedei:
masivni temelji velikih tlocrtnih dimenzija (bunari i kesoni),
prelazni tip ka pilotima,
piloti .

Duboki masivni temelji ( bunari i kesoni)

Bunari
se
primjenjuju
prilikom
temeljenja
u
kosinama(vijadukti), pri
temeljenju mostova velikog
raspona te u teko pristupanim podrujima.
S obzirom na nain unoenja optereenja u tijelo bunara
razlikujemo:
stojee i
plivajue bunare.
Kesonsko temeljenje se primjenjuje u sluaju kada postoji
velik pritisak vode na tijelo temelja. Ovakav nain
temeljenje naziva se i pneumatsko temeljenjejer je rad u
kesonu i sprjeavanje prodora vode omogueno poveanim
vazdumnim pritiskom.

Prelazni oblik temelja ka pilotima

Izvode se metodom mlaznog injektiranja.Razlikujemo slijedee
grupe pilota
a) slobodno stojea;
b) sa naglavnom konstrukcijom koja ne dodiruje tlo;
c) vezana sa temeljnim blokom koji lei na tlu.

Slika 5. Osnovne grupe pilota

Ralanjeni temlji ili piloti

Piloti se prema tehnologiji izvedbe dijele na:
a) zabijeni;
b) kopani( bueni );
c) mlazno injektiranje.

Slika 6. a) zabijeni piloti

injektiranje pilota

b) bueni piloti

c)mlazno

GEOMEHANIKA ISPITIVANJA TEMELJNOG TLA

Geomehanika ispitivanja tla mogu biti:
terenska i
laboratorijska ispitivanja.
Uzorci koji su izvaeni iz sondanih buotina mogu biti:
poremeeni,
neporemeeni uzorci.
U okviru terenskih ispitivanja obavljaju se
statiki (SPP) i dinamiki penetracijski pokusi
(SPT) ,probna ispitivanja i slino.
Laboratorijskim ispitivanjima utvruju se
geomehanike karakteristike uzoraka na osnovu
savremenih ureaja.

Slika 7. Dinamiki
penatracioni pokus (SPT)

GEOMEHANIKA ISPITIVANJE TEMELJNOG TLA ZA IZGRADNJU

OBJEKTA OPE GIMNAZIJE BOSANSKA KRUPA

Na mjestu ve postojeeg objekta

izvrena je izgradnja novog objekta
Ope Gimnazije Bosanska Krupa.
Ispitivanja terena su se sastojala od:
Terenskih ispitivanja;
Geomehanikih laboratorijskih ispitivanja;
Prorauna dozvoljene nosivosti i slijeganja
Opte ocjene stabilnosti.

Slika 8. Objekat
OPE GIMNAZIJE u izgradnji

Terenska ispitivanja
U okviru terenskih ispitivanja uraeno je pet buotina iz kojih su uzeti
uzorci
materijala na razliitim dubinama,te su zatim utvrene njihove
geomahnike
karakteristike.
U toku izrade buotina registrovana je pojava vode na dubini 1,60 do
4,50 m
od povrine terena. Statiki nivo podzemne vode iznosio je 2,0 do 2,5 m.
Na svim buotinama izveden je standardni penetracijoni opit u cilju
utvrivanja zbijenosti i dozvoljenog optereenja tla q a.

Slika 9. Primjeri uzimanja uzoraka iz istranih jama i buotina

Geomehanika laboratorijska ispitivanja

Na predmetnoj lokaciji zabiljeene su slijedee vrste materijala:
Nasip;
Sivo-smea glina,srednje tvrda do meka;
Siva glina,srednje tvrda do meka;
uto-smea glina sa proslojcima sive;
Krenjaci sivo bijeli ,tvrdi i suhi.

Slika 10. Primjer

temeljenja trakastim temeljima

Proraun dozvoljene nosivosti

Na osnovu podataka o geomehanikim osobinama materijala izvren
je
proraun dozvoljene nosivosti.
'
qa B N S i (cm qtg
m ) N c S c dc ic q
2
B,L efektivna duina i irina kontaktne povrine,
q najmanje efektivno optereenje u ravni temeljnog dna,
specifina zapreminska teina,
m mobilisani ugao smicanja.

Za proraun dozvoljene nosivosti tla uzeta je kao mjerodavna

smiua
otpornost materijala prema
f cjednaini
' tg :
c kohezija,
ugao unutranjeg trenja,
tangencijalni napon.

Proraun dozvoljene nosivosti

Za sivo smeu glinu, srednje tvrdu do tvrdu u kojoj e se

obaviti temeljenje
objekta Ope Gimnazije i kotlovnice usvojena je smiua
f 1,1 ' tg 22
otpornost:

Za uto-smeu glinu sa proslojcima sive,tvrde uz zamjenu

materijala oko 0,50
f u2,5
' tge
24se obaviti temeljenje
m od lomljenog kamena
kojoj
sportske sale:

Proraun slijeganja temelja

Slijeganje temelja moe se odrediti na osnovu izraza:
1, 25 p1 B
w
m (1 2 )
Eo
p1 optereenje na temljnoj povrini,
B irina temelja
m koeficijent ( 0,30 za gline)
koeficijent za trake (1,08)
koeficijent za gline ( 0,20 )

Slijeganje temeljne trake za objekat sportske sale iznosi :

w

1, 25 290, 65 2, 20
0,30 (1 0, 202 ) 1,08 0,
020m
11000

2,
0cm

w
d

5,
0cm

Slijeganje za temeljne trake za zgradu i kotlovnicu iznosi:

w 0, 017 0, 019m 1, 7 1,9cm 0, 2cm wd 5, 0cm

ZAKLJUAK
Geomehanikim ispitivanjima koja su provedena utvren je sastav tla,
na
osnovu ega je odabaran nain temeljenja objekta.
U sivo smeim glinama izvedeno je temljenje objekta na temeljnim
trakama u obliku rotilja uvezanog u uzdunom i poprenom pravcu.
U uto smeim glinama ,uz zamjenu materijala dubine do oko 50 cm
od
krupnog kamena, izvedeno je temeljenje sportske sale, takoer na
temeljnim
trakama.
Objekat Ope Gimnazije Bosanska Krupa je praktian primjer
temeljenja u
glinovitom tlu trakastim temeljima.

HVALA NA
PANJI !