FUNDIRANJE (TEMELJENJE)

AB - Trakasti temelji

Student : Armin Brki

Mentor : doc.dr. Budimir Tojagi

UVOD
Brko 2016

1. Projektovanje temelja se vri prema graninom stanju konstrukcije i tla

ispod objekta sa osvrtom na ekonomski faktor u pogledu utroka
materijala, obima radova i trokova
gradnje. Postupak obuhvata: prikupljanje potrebne dokumentacije, procenu
svojstava tla ispod objekta, izbor dubine fudiranja i tipa temelja,
odreivanje nosivosti tla ispod objekta i napona u kontaktnoj spojnici,
kontrola stabilnosti temelja, proraun sleganja i izbor naina izvrenja
radova.
2. Potrebnu tehniku dokumentaciju ine: geodetske, seizmoloke,
hidrogeoloke, geotehnike podloge i arhitektonsko graevinski projekat.

OSNOVNI TIPOVI TEMELJA

Temelj je jedan od najvanijih elemenata konstrukcije objekta. Preko temelja se

optereenje od objekta prenosi na tlo, pri emu se mora obezbediti stabilnost tla,
a deformacija temelja treba da bude u dozvoljenim granicama u zavisnosti od
naponskog stanja u konstrukciji objekta i eksploatacionim potrebama objekta.
Osnovana podela vrste fundiranja je na plitke i duboke temelje.
Plitki temelji prenose optereenje od objekta na tlo preko kontaktne povrine
izmeu temelja i tla. U ovu grupu temelja spadaju:

trakasti temelj (nearmirani i armirani)

temeljne kontra grede (postavljene u jednom ili dva ortogonalna pravca,
kada formiraju rotilj)
temeljne kontra ploe
temelji samci

Duboki temelji prenose optereenje objekta na tlo preko kontaktne povrine

izmeu temelja i tla, kao i preko bonih strana temelja. Kod ovih temelja odnos
visine temelja H i irine temelja B jedanak je ili vei od etiri:

U ovu grupu temelja spadaju:

ipovi
dijafragme
bunari
kesoni

DOZVOLJENO OPTEREENJE TLA

Za pravilno projektovanje temelja moramo poznavati nosivost tla i slijeganje tla pod
optereenjem. Uobiajeno je da se veliine nalijeuih povrina temelja odreuju prema
dozvoljenim pritiscima tla, a za usvojene dimenzije temelja izraunavaju se slijeganja. Meutim,
sve vie se ide ka tome da se veliine nalijeuih povrina temelja odreuju iz unaprijed zadatih
dozvoljenih slijeganja temelja, a za tako odreene dimenzije temelja uporeuju se raunski pritisci
tla sa dozvoljenim. Dozvoljeno optereenje tla je njegova otpornost, nosivost, vrstoa, slom
podijeljena sa nekim faktorom sigurnosti. Za odreivanje dozvoljenog optereenja tla ima vie
obrazaca, to se detaljno izuava u Mehanici tla. Ovde e se prikazati mogunost korienja
Tercagijevog obrasca za odreivanje nosivosti, graninog pritiska tla, odnosno dozvoljenog
pritiska. Tercagijevim obrascem se izraunava otpornost, kritini, granini pritisak tla.
Za odreivanje moi noenja tla Tercagi je tlo podijelio u dvije grupe:
tlo sa krtim lomom,
i tlo sa plastinim lomom.
Krt lom ima ono tlo koje se sporo slijee kod nanoenja optereenja, do pred sam slom tla.
Plastian slom tla ima ono tlo kod koga je prirast slijeganja kod nanoenja optereenja postepen.
Da li je neko tlo krtog ili plastinog loma, na to pitanje daje odgovor Mehanika tla. Meutim, u
nedostatku ovoga podatka moemo koristiti i podatke o zbijenosti (Dr), odnosno indeksu
konzistencije (Jc) tla.
Tercagijev obrazac za odreivanje dozvoljenog pritiska tla pod nekim temeljem povrinskog
fundiranja moemo napisati u sledeem obliku:

Pdoz. = 1Fs (kccNc + kqqNq + kBN) (kN/m2)

U obrascu su:

Pdoz. dozvoljeni pritisak tla;

Fs faktor sigurnosti;
kc, kq, k koeficijenti oblika nalijeue povrine temelja;
c kohezija tla sloja u kome se nalazi nalijeua povrina temelja;
q = Pv vertikalni napon, pritisak tla na dubini fundiranja;
zapreminska teina tla sloja u kome se nalazi nalijeua povrina temelja;
Nc, Nq, N, - faktori nosivosti tla, i oni zavise od ugla unutranjeg trenja (), i
zbijenosti (Dr), odnosno indeksa konzistencije (Jc) tla u kome se nalazi nalijeua povrina
temelja;

Faktori nosivosti tla i informativna podjela tla na krt, odnosno plastian lom, u funkciji zbijenosti
(Dr), ili indeksa konzistencije (Jc) dati su u tablici koja slijedi:

Meuvrijednosti se mogu usvojiti linearnom interpolacijom. Za sluaj da tlo ima plastian lom u
obrazac se unosi 2/3 kohezije c.
Faktori nosivosti tla, za:
Dr izmeu 0.50 i 0.85 i
Jc izmeu 0.75 i 1.00
Usvajaju se takoe linearnom interpolacijom izmeu N i N. Koeficijenti oblika nalijeue
povrine temelja su sledei:

B kraa strana temelja;

L dua strana temelja;
* - trei lan Tercagijevog obrasca za krunu osnovu glasi 0.6 r N
Gdje je r poluprenik krune osnove nalijeue povrine temelja. Dozvoljeni pritisak tla, koji se
uporeuje sa raunskim pritiskom bie:

Pdoz. = 1Fs Pgr.

U praksi je uobiajeno korienje sledeih faktora sigurnosti:
Fs = 3.0 za uporeivanje sa centrinim raunskim pritiskom tla
Pra. = VF ; Pdoz. = 13 Pgr.
Fs = 2.0 za uporeivanje sa ivinim raunskim pritiskom tla;
Za Pra. = VF+ ; Pdoz. = 12 Pgr.

IZBOR DUBINE FUNDIRANJA

Kod odreivanja dubine fundiranja nekog objekta vodimo rauna o vrsti objekta, stalni,
privremeni, osjetljiv ili neosjetljiv na slijeganje, o vrsti optereenja veliko korisno silos, visok
poloaj teita odak, o tlu u kome se fundira, podlozi.
Fundiranje u nasutom tlu nije poeljno. Raspored slojeva tla utie na oblik slijeganja objekta.
Poloaj podzemne vode znatno utie na izbor dubine fundiranja. Uvijek elimo da izaberemo to
plie fundiranje. Prednje emo ilustrovati sa nekoliko primjera prikazanih na slici :
1 Otpornost sloja (1) je manja od otpornosti sloja (2). temelj u sloju (1) ima plie fundiranje, ali
veu osnovu temelja. Ukopavanjem temelja u sloj (2) osnova temelja se smanjuje, ali je dubina
fundiranja vea. Treba usvojiti ono to je jeftinije, ukoliko nema i nekih drugih faktora koji utiu
na izbor dubine fundiranja.
2 elimo kada je to mogue, da izbjegnemo rad u podzemnoj void.
3 - Dubina fundiranja t treba da je to manja, da bi h bilo to vee. elja je
da se sa to manjim optereenjem optereti stiljivi sloj (2).

Kod bliskih temelja pazimo da im se ne preklope zone uticaja podloge. Prema nekim
preporukama treba usvojiti odnos kao prema slici: h 0.50 x l

U praksi se esto sreemo sa fundiranjem zidova kalkana. To su zidovi na granici imanja,

graevinskog placa. Ovde se mogu javiti dva sluaja. Prvi sluaj, kada temelj novog objekta treba
da je plii od postojeeg, susjednog.Znai, dubina t 2 je dovoljna, kako je prikazano na slici 7.8.,
meutim usvajamo dubinu fundiranja t3. Naime, postoji opasnost da je tlo do dubine t 1 djelimino
poremeeno, iskopom za postojei objekat, pa bi fundiranje novog objekta na dubinu t 2, moglo
imati za posledicu njegovo neplanirano slijeganje.

Fundiranje zida kalkana temelj novog objekta plii od postojeeg: 1 postojee stanje; 2
novo; 3 podrumska ploa; 4 okolni teren

Kod drugog sluaja, temelj novog objekta treba da je dublji od postojeeg temelja. U ovakvim
sluajevima temelj postojeeg objekta se produbljuje, podziuje za vrijednost t, prije poetka
graenja novog objekta. Stari temelj se podziuje kampadno, u lamelama na preskok kako je
prikazano na slici:

Fundiranje zida kalkana temelj novog objekta dublji od postojeeg: 1 postojee; 2 novo; 3
kampadno poziivanje.
Ima sluajeva da se temelji sueljavaju pod uglom, a razliite su im dubine fundiranja. U ovakvim
sluajevima plii temelj moramo stepenasto produbiti do dubine fundiranja dubljeg temelja.

Sueljavanje temelja pod uglom: 1 poduni zid; 2 popreni zid; 3 stepenasto produbljavanje
poprenog zida.

Ako su nosei elementi konstrukcije objekta koga treba fundirati, skoncetrisani na ue podruje,
stambeni objekti, manji industrijski objekti i slino, potrebno je da su kod svih temelja njihove
gornje ivice na istoj koti, a poeljno je da ima to manje razliitih kota fundiranja. Naime, u visini
gornjih ivica nezavisnih ili razmaknutih temelja, moramo temelje meusobno vezati gredama
temeljaama. Meusobno povezani temelji lake primaju sile zemljotresa. Grede temeljae
izjednauju pomjeranja temelja
Za sluaj da temelj mora da primi povremeno optereenje i vee horizontalne sile, poveavamo
mu dubinu fundiranja, radi ukljetenja temelja u tlo. Povremeno horizontalno optereenje
primamo bonim otporima tla.
Propisima za fundiranje se zahtijeva da je najmanja dubina fundiranja:
tmin 0.80 m
Ova dubina zavisi od lokacije objekta, a naroito je moramo potovati, ako se temelj nalazi u
vezanom tlu. Naime, zbog isuivanja, a naroito zbog dejstva mraza, moe doi do mrnjenja
vode u tlu ispod temelja. Mrnjenjem i kravljenjem leda, plitko fundiran temelj bi bio stalno
dizan, odnosno sputan, to je svakako tetno za konstrukciju nad temeljima.

PLITKO FUNDIRANJE
Pod plitkim, direktnim, povrinskim fundiranjem podrazumjeva se ono fundiranje, koje se gradi u
relativno plitkom otvorenom iskopu. Kod ovakvog fundiranja sve optereenje na tlo, u podlogu,
prenosi se preko nalijeue povrine temelja. Odatle je i dobilo ime povrinsko fundiranje.
Plitko, povrinsko fundiranje se koristi, kada su gornje zone tla dovoljno otporne pa mogu da
prime optereenje temelja. Pod dovoljno otpornim tlo se podrazumjeva ono tlo, kod koga su
dozvoljeni pritisci tla takvi, da slijeganje temelja pod tim optereenjem je bez tetnih posledica za
objekat nad temeljima. Temelji plitkog fundiranja, sa horizontalnim, nalijeuim povrinama,
vertikalnu komponentu rezultante prenose na tlo vertikalnim pritiscima tla, a za horizontalnu,
trenjem u nalijeuoj povrini temelja.
Temelji plitkog fundiranja se dijele, prema nainu optereenja temelja, obliku nalijeue povrine
temelja, i savitljivosti temelja, na:
- trakaste temelje, temelje ispod zidova,
- temelje samce, temelje ispod stubova,
- temeljne nosae, temelje za niz stubova,
- ukrtene temeljne nosae, temelje oblika rotilja, za vie redova stubova, i na
- ploaste temelje.
Kod plitkog temelja izraunavamo dimenzije nalijeue povrine temelja,
visinu temelja, odakle se dobija i dubina fundiranja, kao i kvalitet materijala
od koga je sagraen temelj. To je uglavno marka betona nearmiranog betona
temelja, ili marka betona i potrebna armatura armiranog betonskog temelja.
TRAKASTI TEMELJ, TEMELJ ISPOD ZIDA
Da bi neki temelj bio trakast mora da zadovolji sledea tri uslova:
da je optereen linijskim optereenjem, zidom (kN/m )
da mu je dua strana vea od dvije krae strane, L > 2B
da mu je savitljivost u poprenom pravcu vea od savitljivosti u podunom pravcu. Ovo
poslednje naroito vai za temelje od armiranog betona.
Znai, trakasti temelji se primjenjuju kod fundiranja objekata kod kojih su
nosei elementi zidovi. Trakasti temelji se grade od kamena ili opeke, ali
uglavnom od nearmiranog i armiranog betona. nearmirani beton se koristi,
kada je zid nad temeljem od opeke, kada se trae masivni teki temelji, zbog
stabilnosti temelja i slini, kada se gradi pod vodom, ili u raskvaenom tlu.
Armirani beton se usvaja, kada se eli to manja visina temelja, plie
fundiranje, kada je objekat, zid nad temeljem od armiranog betona, i kada je
to ekonomski opravdano. sto na prednje utie i strunost izvoaa, oprema i
radna snaga izvoaa i sl.

TRAKASTI TEMELJ OD ARMIRANOG BETONA

Na slici je dat ematski prikaz trakastog temelja od armiranog betona. Ovakvi
oblici temelja se grade ispod zidova koji su optereeni vertikalnim centrinim,
ili i neznatnim povremenim horizontalnim optereenjem. Ukoliko su visine
ovakvih temelja veem, mogu se suavati idui navie.

Ab trakasti temelj: a) konstantne visine, b) promjenjive visine

Na lijevoj strani slike desne dato je stepenasto suenje , a na desnoj visina temelja se smanjuje sa
nagibom. Ako se projektuje smanjenje visine temelja sa nagibom, onda taj nagib treba da je kao
na skici. Ovakvi blagi nagibi ne zahtijevaju oplatu, to jest, svjea betonska masa dri se u tom
nagibu.
Kada se trakasti temelji grade na heterogenom tlu, ili tlu sa proslojcima stiljivih soiva, treba ih
graditi sa gredom za ukruenje.Ovakva armirana greda, dimenzija b o x d, svojom krutou
smanjuje diferencijalna slijeganja du zida.

Ukoliko je temelj optereen i jednoznanom horizontalnom silom, pa i

momentom savijanja, gradi se nesimetrinog oblika (slika 7.16b). Zidovi nad
ovakvim temeljima su obino od armiranog betona. Armatura zida se sidri u
temelj. Proraun temelja od armiranog betona svodi se u svemu na principe
prorauna ostalih armirano betonskih konstrukcija. Kvalitet betona armiranih
betonskih temelja je MB 20 do MB 30.

Ab trakasti temelj: a) sa gredom za ukruenje, b) nesimetrinog oblika

Dejstvo mraza

Kada se temelj oslanja na stenu mora se spreiti prodor vode u kontaktnu

povrinu ako je ona u zoni zamrzavanja.
Kada se temelj oslanja na sloj peska ili ljunka dubina fundiranja je
najmanje 0.5m a nivo podzemne vode mora biti ispod dubine
zamrzavanja.
Za ostale vrste tla dubina fundiranja zavisi od NPV.
Dubina zamrzavanja je ona dubina na kojoj se moe ostvariti
zamrzavanje tla (-1C za nekoherentno a + 1C za ostale vrste tla). U
naim uslovima min dubina fundiranja je 0.8 1.0m.

Osetljivost tla na promenu vlanosti

Ekspanzivna tla tla visoke plastinosti su tla koja pri promeni vlanosti
menjaju svoju zapreminu (bubrenje i skupljanje) u meri koja uzrokuje
deformacije tla i oteenja objekata.
Metastabilna tla les: prainasto tlo eolskog porekla, veoma osetljivo na
poveanje vlanosti pri emu dolazi do raskidanja strukturnih veza i tzv.
kolapsa lesa praenog velikim
sleganjima.

ZADATAK
Za date podatke izvriti dimenzionisanje trakastog temelja od armiranog betona.
Vertikalna sila u zidu neposredno iznad temelja

V=220kN/m

Debljina zida

dz=15cm

Ukupna teina poda i korisno optereenje na podu

p=10kN/m2

Dozvoljeno naprezanje tla

zdoz=0.18MPa

Dubina fundiranja
Zapreminska teina tla

Df=1.3m
=18kN/m3

Marka betona

MB30

Kvalitet elika

RA400/500-2

Prvo se odredi priblina irina stope B. Obzirom da je nepoznata dimenzija stope,

njena sopstvena teina i teina tla iznad stope, treba u proraun ui sa uveanom
silom V (npr. 25%). Ukoliko se pretpostavka pokae netanom moraju se izmeniti
dimenzije stope temelja.

Usvojeno: B=1.55m
Tada je duina prepusta c

Minimalna visina se usvaja H=0.35m

Za ovako usvojene dimenzije izvrie se kontrola stvarnog napona u tlu na nivou
temeljne spojnice.
Kontrola napona za usvojene dimenzije
Analiza optereenja:
Vertikalna sila

220.00kN/m

Sopstvena teina stope

(1.55x0.15+0.2x(0.25+1.55)/2)x25.0=0.4125x25

10.31kN/m

Optereenje od zemlje iznad stope

(1.55x1.3-0.4125-0.15x0.95)x18

26.28kN/m

Optereenje od poda
(1.55-0.15)x10.0
Ukupno optereenje

14.00kN/m
V=

270.59kN/m

Stvarni napon u tlu na nivou temeljne spojnice iznosi

<
Stvarni napon u tlu je u granici dozvoljene vrednosti.
Sada se odreuje stvarni napon zateznja u betonu.
Reaktivno optereenje od sile V je

Momenat savijanja u preseku c-c

Kritini momenat po teoriji graninih stanja je

to bi u ovom primeru bilo:

Za zadani kvalitet betona MB30 i armature RA400/500-2, usvojenu minimalnu

visinu Hmin=35cm, odredi se statika visina preseka h.

Tada je:

a=10

b=0.850 1M=2.858%

Potrebna povrina armature je

Za usvojen profil R12 (fa=1.13cm2), razmak armature je

Usvojena je glavna armatura R12/20

Podeona armatura iznosi

Za usvojen profil R8 (fa=0.5cm2), razmak armature je

Usvojena je podeona armatura R8/20