04 - Osnovni Elementi I Tipologije Konstrukcija Visokogradnje - 2016

6.3.2016.
4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

ELEMENTI NOSIVE KONSTRUKCIJE (ili konstruktivni elementi)
Nosivu konstrukciju zgrade ine svi elementi koji sudjeluju u preuzimanju
optereenja i njegovom prijenosu do temeljnog tla - temelji, stijene, stupovi,
stropovi, grede, krov, krovita, stubita, ...
NA ZGRADU DJELUJU NAPADNE SILE:

1. SILE POSLJEDICE GRAVITACIJE
VERTIKALNE SILE od:
- stalnog optereenja (vlastita teina)
- korisnog optereenja (ljudi i stvari)
- optereenja snijegom (klimatsko podneblje)
2. SILE OD VJETRA
HORIZONTALNE SILE u odnosu na:
- visinu zgrade,
- izloenost zgrade
- zonu jaine vjetra
Zona A 20 m/s
Zona B 30 m/s
Visokogradnje, Zavod za zgradarstvo
6.3.2016.

3. SILE OD UDARNIH VALOVA
- eksplozija
4. SILE OD FIZIKIH UDARACA

-vibracija rada strojeva, prometa i sl.
5. SILE OD ZEMLJOTRESA
- istovremeno u dva suprotna smjera,
vertikalno i horizontalno
Zemljotresni zemljovidi (seizmike karte)

zoniraju podruja
prema stupnju jaine zemljotresa.
HR - Propisi za graenje su dani za 7., 8.
i 9. potresnu zonu prema MCS ljestvici

6. SILE OD PRITISKA ZEMLJE I
PODZEMNE VODE
Aktivne sile podizanja uslijed pritiska
zemlje i podzemne vode.
7. SILE OD DEFORMACIJA
MATERIJALA I TLA
DEFORMACIJE MATERIJALA
- zbog promjene temperature i vlage
DEFORMACIJE TLA
- slabija nosivost tla,
- poveana vlanost tla,
- smrzavanje tla i sl.
Uzrok su oekivanom jaem
ili slabijem sjedanju zgrade
(zbijanje tla ispod zgrade) koje
nije tetno ako je ravnomjerno.
6.3.2016.

POMACI I DEFORMACIJE posljedica su djelovanja napadnih sila
- doputeni su u veliinama koje ne utjeu na sigurnost zgrade
Ove pomake i deformacije zovemo RAD konstrukcije.
- SPOJEVI KONSTRUKCIJE najosjetljiviji na rad
Pri tome je ugroen stabilitet zgrade i zatita od vanjskih utjecaja.
Zbog tog se na kritinim mjestima izvode PREKIDI U KONSTRUKCIJI
koji omoguavaju KONTROLIRANI RAD konstruktivnog sklopa:
DILATACIJE
(dilatacijske spojnice/dilatacijske reke)
DILATACIJE SU PREKIDI U KONSTRUKCIJI KOJI ZGRADU ODJELJUJU U
ZASEBNE, STATIKI NEOVISNE CJELINE.

IZVEDBA DILATACIJA KOD ZGRADA
DILATACIJE SE PRIMJENJUJU KOD:
- zgrada velikih duina (35-40m)

- zgrada iji dijelovi su razliitih visina
- zgrada na razliitim kvalitetama nosivog
tla
- primjene razliitih konstruktivnih sustava
- razliitog korisnog optereenja zgrade
- u viim potresnim zonama
6.3.2016.

IRINA KONSTRUKTIVNE DILATACIJE:
Uobiajeno od 3 do 10 cm.
Ova dimenzija se odreuje na temelju statikog prorauna ovisno o:
- konstruktivnom sustavu,
- vrsti materijala,
- visini zgrade,
- potresnoj zoni
Meurazmak (dilatacija) izmeu elemenata moe biti:
- prazan
- popunjen nekim elastinim materijalom

KONSTRUKTIVNI SUSTAVI
Spoj konstruktivnih elemenata
IZBOR KONSTRUKTIVNOG SUSTAVA ovisi o:
- namjeni zgrade
- optereenjima
- vrsti materijala konstruktivnih elemenata
- odabranom oblikovanju
- svaka zgrada ima svoj
OPTIMALNI KONSTRUKTIVNI SUSTAV
ZAHTJEVI KOJE KONSTRUKTIVNI SUSTAV MORA ISPUNITI SU:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
STABILNOST
VRSTOA
TRAJNOST
VATROOTPORNOST
OTPORNOST NA ATMOSFERILIJE
TOPLINSKI I ZVUNI IZOLATOR
6.3.2016.

PODJELA KONSTRUKTIVNIH SUSTAVA
U odnosu na nain prijenosa optereenja razlikujemo:

A/ RAVINSKE SUSTAVE - prijenos sila vri se djelovanjem elemenata sistema
unutar jedne ravnine (vertikalne ili horizontalne),
1. MASIVNI SUSTAVI (SUSTAVI PUNIH NOSIVIH STIJENA),
2. SKELETNE (OKVIRNE) SUSTAVE,
3. MJEOVITE SUSTAVE.
B/ PROSTORNE (TRODIMENZIONALNE) SUSTAVE - prijenos sila vri se
rasporedom u cjelini sistema
1. LJUSKE,
2. PROSTORNE REETKE,
3. VISEE KONSTRUKCIJE,
4. PNEUMATSKE KONSTRUKCIJE
5. KINEMATSKE KONSTRUKCIJE.
Ravninski sustavi su u naelu statiki jednostavniji i laki za definiranje, dok su
prostorni kompleksniji i predstavljaju suvremenija rjeenja.

A/ RAVNINSKI SUSTAVI, dijelimo ih na:
1. MASIVNE SUSTAVE - sustavi nosivih stijena unutar kojeg se putem
zidova i ploa (ravnih ili zakrivljenih) optereenje prenosi na temeljno tlo
(sustav uzdunih nosivih zidova, sustav poprenih nosivih zidova,
sustav kombiniranih nosivih zidova te sustav elijastih nosivih zidova).
2. SKELETNE SUSTAVE - sustavi nosivih stupova unutar kojeg se putem
stupova, greda, tapova, ploa i nosaa optereenje prenosi na
temeljno tlo. Ukruenje od horizontalne sile (vjetar, potres) postie se
krutim jezgrama te duktilnim zidovima od arm. betona kod arm.
betonskog skeleta u pravilu, a elinim dijagonalnim zategama kod
elinih skeleta. Statiki sustavi mogu biti:
- odreeni - sve konstrukcije koje se nalaze u stanju ravnotee
odnosno one koje u svojim naprezanjima nisu ovisne o vlastitim
elastinim svojstvima
- neodreeni su oni kod kojih ima vie moguih naprezanja od
uvjeta ravnotee.
3. MJEOVITE SUSTAVE - sustavi koji koriste kombinaciju masivnih i
skeletnih sustava.
6.3.2016.

B/ PROSTORNI SUSTAVI
Razlikujemo:
1. LJUSKE - prijenos sila vri se prostornim
membranama,
2. PROSTORNE REETKE - mogu imati oblik
monolitne mree (eline reetke), mree
dvojnog tkanja ili su to multiplanarne prostorne
konstrukcije, naborane ili zakrivljene, koje
djeluju simultano u sve tri svoje dimenzije.
3. VISEE KONSTRUKCIJE - osnovni nosivi
element iskljuivo je optereen vlanim silama,
te je dobro da ima to manje dimenzije (elini
kabel visoke vlane vrstoe).
Jedna od prvih izvedenih viseih konstrukcija u
nas je francuski paviljon Zagreb iz 1935. god.
radijusa 33m s jednim redom kablova i
pokrovom od elinog lima. Konstruktor
Bernard Lafaille.

4. PNEUMATSKE KONSTRUKCIJE - su
vieslojne
konstrukcije
ispunjene
zrakom (teflon)
PNEUMATSKO
JAPAN 2011.
MOBILNO
KAZALITE,
5. KINEMATSKE
KONSTRUKCIJE
konstrukcije koje mogu mijenjati oblik.
6.3.2016.

PNEUMATSKO MOBILNO KAZALITE, JAPAN 2011.
ROTATING TOWER, DUBAI, UAE

STIJENE - RAVNINSKI, MASIVNI SUSTAVI
Stijene su vertikalni elementi zgrade koji ograuju ili pregrauju prostor.
PODJELA STIJENA
1. U ODNOSU NA NOSIVOST
a) konstruktivne stijene
b) nekonstruktivne
Konstruktivne stijene preuzimaju optereenja
- nosive stijene
prenose vertikalna optereenja
- nosive stijene ukrute
horizontalna i kosa optereenja
Nekonstruktivne (nenosive / pregradne) stijene
- nose samo svoju vlastitu teinu
6.3.2016.

STIJENE
PODJELA STIJENA
2. U ODNOSU NA POLOAJ U ZGRADI

a) vanjske stijene
b) unutarnje stijene
3. U ODNOSU NA NAIN IZVEDBE
a) monolitne stijene (homogene)
b) polumontane
c) montane stijene (sastavljene)
4. U ODNOSU NA VLASTITU TEINU
a) masivne (teke) stijene (opeka, kamen, beton, ...)
b) lagane stijene (lagani beton, drvo, metal, ...)
5. OTPORNOST STIJENA PREMA VATRI
a) vatrostalne
b) vatrosigurne (F30, F60)
c) vatrootporne (F15)
d) sagorive

STIJENE
PODJELA STIJENA
6. PREMA POLOAJU I FUNKCIJI

STIJENE RAZLIKUJEMO:
1. UNUTRANJA NOSIVA
2. VANJSKA NOSIVA
3. UNUTRANJA PREGRADNA
4. RAZDJELNA
5. STUBINA
6. KROVNI NADOZID
7. KROVNA ATIKA
8. ZABATNA
9. OGRADNA
10. PODRUMSKA
11. NADTEMELJNA
12. VATROBRANA
13. POTPORNA
-------------------------------------------
14. TEMELJ ne spada u stijene
6.3.2016.

STIJENE
PODJELA STIJENA
7. U ODNOSU NA MATERIJAL IZVEDBE

a) stijene od opeka
(zidane od opekarskih elemenata)
b) stijene od betona
(zidane od betonskih elemenata ili monolitne s ugraenim betonom)
c) stijene od kamena
(zidane od kamenih elemenata)
d) drvene stijene
(montane stijene sastavljene od drvenih nosaa i obloga)
e) stijene od metalnih elemenata

(montane stijene sastavljene od metalnih nosaa i obloga)

STIJENE OD OPEKE - ZIDOVI OD OPEKE
Izvedba zidova od opeke:
- tradicionalni
- suvremeni nain
6.3.2016.

ZIDOVI OD OPEKE

ZIDOVI OD OPEKE
10
6.3.2016.

VEZOVI ZIDOVA OD OPEKE

PRAVILA ZA VEZ OPEKE

1.
2.
3.
4.
upotrijebiti to vie cijelih opeka

sudarnice gornjeg i donjeg sloja ne smiju se preklapati
leajna ploha mora vodoravno sezati od prednje do stranje plohe zida
kod debelih zidova treba upotrebiti to vie venjaka
ENGLESKI VEZ ZID 12CM
11
6.3.2016.


ENGLESKI VEZ ZID 38 CM
12
6.3.2016.


POVIJESNI VEZOVI OPEKE - NIZOZEMSKI VEZ
13
6.3.2016.

POVIJESNI VEZOVI OPEKE - POLJSKI VEZ

SLOBODNO STOJEI ZID
ZID PRISLONJEN NA DRUGI ZID
UGRAENI ZID
14
6.3.2016.

PRAVOKUTNI SPOJ ZIDA

PRAVOKUTNI SPOJ ZIDA 25 + 25 CM
PRAVOKUTNI SPOJ ZIDA - 25 + 38 CM
15
6.3.2016.

PRAVOKUTNI SPOJ ZIDA 38 + 38 CM
PRAVOKUTNI SPOJ ZIDA - 38 + 51 CM

PRAVOKUTNI SUDAR ZIDOVA
16
6.3.2016.

PRAVOKUTNO KRIANJE ZIDOVA

PRAVOKUTNO KRIANJE I SUDAR ZIDOVA
17
6.3.2016.

ZAVRETAK ZIDA S PRISTUPKOM ILI PRIKLJUKOM
PRISTUPAK / - ZID 25CM
PRISTUPAK / - ZID 38CM

PRISTUPAK / 1 OP - ZID 38CM 1.RJEENJE
PRISTUPAK / 1 OP - ZID 38CM 2.RJEENJE
18
6.3.2016.

PRISTUPAK / OP ZID 38CM
REMENAT
PRISTUPAK / 1 OP ZID 38CM

PRISTUPAK / OP ZID 51CM
PRISTUPAK / 1 OP ZID 51CM
19
6.3.2016.

PILASTAR - ISTAK

ZIDNE UDUBINE ZASJECI, LICEVI
20
6.3.2016.

OBLI, ZAOBLJENI I KRUNI ZIDOVI
VEZ UZDUNJAKA
VEZ VENJAKA

UPLJI DVOSTRUKI ZIDOVI OD OPEKE
1. UTEDA MATERIJALA I SMANJENJE TEINE ZIDA
2. TOPLINSKA ZATITA
- zrak u mirnom stanju
PRIJENOS TOPLINE
- direktnim voenjem kroz materijal
- isijavanjem, zraenjem, radijacijom
- strujanjem - konvekcijom
21
6.3.2016.

1. UTEDA MATERIJALA I SMANJENJE TEINE ZIDA

2. TOPLINSKA ZATITA

3. IZOLACIJA ZIDOVA OD VLAGE
22
6.3.2016.

4. ZATITA NOSIVOG ZIDA OD ATMOSFERILIJA

UKRUENJE ZIDOVA OD OPEKE PO VISINI
23
6.3.2016.

VEZOVI STUPOVA OD OPEKE
STUP OD OPEKE
25/25 CM
1 OP/1 OP
STUP OD OPEKE
38/38CM
1 OP / 1 OP
STUP OD OPEKE
51/51CM
2 OP / 2 OP

VEZOVI STUPOVA OD OPEKE
STUP OD OPEKE
51/38CM
2 OP/ 1 OP
STUP OD OPEKE -
OSMEROKUT
2 OP / 2 OP
STUP OD OPEKE
OKRUGLI 45
24
6.3.2016.

SUVREMENI NAIN ZIDANJA - SERKLAI
VERTIKALNI SERKLAI
ugao zidova
- sudaru zidova
- na slobodnim krajevima zidova od 19cm
- na svakih 5m
HORIZONTALNI SERKLA prsten oko stropne konstrukcije
VEZNI ZIDOVI zidovi za ukruenje
TLOCRT
PRESJEK

SERKLAI
VERTIKALNI SERKLAI
min. 19x19cm
HORIZONTALNI SERKLA
min. h=20cm
25
6.3.2016.

ZIDOVI OD UPLJIH OPEKARSKIH BLOKOVA
HRN EN 771 1:2005

Namjena: vanjski i unutarnji nosivi zidovi 29 i 19 cm
Izvedba: uplji blok sa vertikalnim upljinama
Dimenzije (cm): 29 x 19 x 19
Masa (kg): 8,0
Komada na paleti: 156
Tlana vrstoa (N/mm2): 15
Utroak (kom/m2 zid debljine 19 cm): 17
Utroak (kom/m2 zid debljine 29 cm): 25

ZIDOVI OD UPLJIH OPEKARSKIH BLOKOVA
Opekarski termoblokovi
26
6.3.2016.

SERKLAI

SERKLAI
27
6.3.2016.

SERKLAI
Horizontalni serklai su vodoravne armirano-betonske monolitne konstrukcije

koje poput prstena povezuju sve konstruktivne zidove. Izvode se u pravilu u
visini svake stropne konstrukcije.
Armiraju se s najmanje 4 eline ipke.

SERKLAI
28
6.3.2016.

SERKLAI

SERKLAI
29
6.3.2016.

SERKLA - NADVOJ

SERKLAI
30
6.3.2016.

DIMOVODNI KANALI

DIMOVODNI KANALI
31
6.3.2016.

DIMOVODNI KANALI

DIMOVODNI KANALI
DIMNJACI U ZIDU 1 OP = 38CM
DIMNJACI U ZIDU 2 OP = 51CM
32
6.3.2016.

DIMOVODNI KANALI
KOMBINACIJA SUDARA I VEZA DIMNJAKA

DIMOVODNI KANALI
SLOBODNOSTOJEI DIMNJACI
33
6.3.2016.

DIMOVODNI KANALI
SLOBODNOSTOJEI DIMNJACI

DIMOVODNI KANALI
PRIKLJUAK PEI NA DIMNJAK
34
6.3.2016.

DIMOVODNI KANALI
VOENJE, ETAIRANJE I KOSO VUENJE

DIMOVODNI KANALI
IENJE DIMNJAKA U PODRUMU
35
6.3.2016.

DIMOVODNI KANALI
IENJE DIMNJAKA U ETAAMA

DIMOVODNI KANALI
ZAVRECI DIMNJAKA GLAVA BEZ POKROVA
36
6.3.2016.

DIMOVODNI KANALI
ZAVRECI DIMNJAKA GLAVE S POKROVOM

DIMOVODNI KANALI
MAJDINGER
ZAVRECI DIMNJAKA GLAVE S NASTAVCIMA - NASADOM
37
6.3.2016.

DIMOVODNI KANALI
SHUNT DIMNJAK

DIMOVODNI KANALI
SCHIEDEL DIMNJAK
38
6.3.2016.

OTVORI U ZIDOVIMA: LUKOVI I NADVOJI
LUKOVI
Lukovi su konstrukcije u kojima se
pojavljuju samo tlana naprezanja.
NADVOJI - izloeni savijanju te se izvode

od materijala koji dobro podnose i tlana i
vlana naprezanja

39
6.3.2016.

RAVAN LUK
SEGMENTNI ILI
PLOSNI LUK
POLUKRUNI ILI
PUNI LUK

40
6.3.2016.

1. TJEME
2. ELO
3. ZAVRNI ILI TJEMENI KAMEN

4. PODLUJE
5. LEA LUKA (NADLUJE)

6. UPORINA TOKA
7. UPORITE
9. SUDARNICA
10. UPORINI ZID
11. RASPON LUKA

12. VISINA LUKA
13. DEBLJINA LUKA
13
8. LEAJNICA
14
12
10
14. IRINA LUKA
11

41
6.3.2016.


RAVAN LUK
42
6.3.2016.

RAVAN LUK

SEGMENTNI LUK OD OPEKE
43
6.3.2016.

SEGMENTNI LUK OD OPEKE

POLUKRUNI LUK OD OPEKE
44
6.3.2016.

POLUKRUNI LUK OD OPEKE

45
6.3.2016.


46
6.3.2016.


47
6.3.2016.

NADVOJI OD I PROFILA

NADVOJI OD I PROFILA
48

04 - Osnovni Elementi I Tipologije Konstrukcija Visokogradnje - 2016

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

04 - Osnovni Elementi I Tipologije Konstrukcija Visokogradnje - 2016

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

6.3.2016.

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

Visokogradnje, Zavod za zgradarstvo

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

4. SILE OD FIZIKIH UDARACA

Zemljotresni zemljovidi (seizmike karte)

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

Visokogradnje, Zavod za zgradarstvo

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

DILATACIJE SE PRIMJENJUJU KOD:

- zgrada velikih duina (35-40m)

Visokogradnje, Zavod za zgradarstvo

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

Visokogradnje, Zavod za zgradarstvo

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

U odnosu na nain prijenosa optereenja razlikujemo:

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

Visokogradnje, Zavod za zgradarstvo

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

Visokogradnje, Zavod za zgradarstvo

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

ROTATING TOWER, DUBAI, UAE

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

Stijene su vertikalni elementi zgrade koji ograuju ili pregrauju prostor.

Visokogradnje, Zavod za zgradarstvo

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

2. U ODNOSU NA POLOAJ U ZGRADI

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

6. PREMA POLOAJU I FUNKCIJI

14. TEMELJ ne spada u stijene

Visokogradnje, Zavod za zgradarstvo

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

7. U ODNOSU NA MATERIJAL IZVEDBE

e) stijene od metalnih elemenata

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

Visokogradnje, Zavod za zgradarstvo

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

Visokogradnje, Zavod za zgradarstvo

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

PRAVILA ZA VEZ OPEKE

upotrijebiti to vie cijelih opeka

ENGLESKI VEZ ZID 12CM

Visokogradnje, Zavod za zgradarstvo

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

ENGLESKI VEZ ZID 25CM

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

ENGLESKI VEZ ZID 38 CM

Visokogradnje, Zavod za zgradarstvo

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

ENGLESKI VEZ ZID 51CM

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

Visokogradnje, Zavod za zgradarstvo

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

4. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

SLOBODNO STOJEI ZID

ZID PRISLONJEN NA DRUGI ZID

Visokogradnje, Zavod za zgradarstvo