GEOTEHNIKO

INENJERSTVO
2. Nasute graevine

1.UVOD
Nasute graevine vrlo su uestale, uestalije nego bi se to uope oekivalo. Mogu se
podijeliti na vie naina.
PRIVREMENI NASIPI: malih zahtjeva i kratkog trajanja
visokih zahtjeva i dueg trajanja - ZAGATI
Zagati su
nasute graevine koje zahtijevaju posebne projekte iako nisu trajne graevine. Nakon
zavretka graevine koju su titili mogu, odnosno moraju biti srueni, a mogu ostati kao
trajne graevine bez uinka (primjer: zagati kod izgradnje nasutih brana ostaju u
njihovom sastavu). Zagatima je posveeno posebno poglavlje u sklopu zatite graevnih
jama.
TRAJNE NASUTE GRAEVINE: graevine za potrebe prometnica;
nasipi za razliite posebne namjene;
graevine za potrebe hidrotehnikih sustava.

ZA P0ROMETNICE:
Za cestovnu infrastrukturu:
- nasipi za autoceste;
- nasipi za brze ceste i gradske obilaznice;
- nasipi za lokalne ceste;
- nasipi za zatitu od buke;
- nasipi za parkiralita.
Za aerodrome:
- nasipi za piste;
- nasipi za stajanke;
- nasipi za pomone radne povrine
Za eljeznicu:
- nasipi za eljeznice normalnih brzina;
- nasipi za eljeznicu velikih brzina.
NASIPI ZA POSEBNE POTREBE:
nasipi za kontejnerske terminale;
nasipi za platoe razliitih namjena (rasute terete);
nasipi za umjetne otoke, zagate i sl.
nasipi komunalnog otpada;
nasipi industrijskog otpada;

ZA HIDROTEHNIKE GRAEVINE:
- brane i dolinske pregrade;
- nasipi za oblikovanje kanala raznih namjena;
- nasipi za obranu od poplava;
- nasipi za regulacije vodotoka;
- nasipi za potrebe kanala za navodnjavanje i vodoopskrbu ;
- nasipi u lukama i plovnim putovima.
Povijest graenja brana see daleko u prolost, sve do prvih poznatih civilizacija, koje su
napustivi nomadski nain ivota nastanile podruja velikih rijeka, prikladna za
poljoprivrednu djelatnost. Tako se ve pred vise od 8000 godina u Mezopotamiji
(meurijeje Eufrata i Tigrisa) javljaju prvi oblici organizirane poljoprivrede pomou
melioracija i uz obranu od poplava. I u starom Egiptu se, zahvaljujui umjenosti
tehnike civilizacije, vrlo rano poelo koristiti poplave, koje se deavaju u pravilnom
sezonskom slijedu svojstvenom za rijeku Nil na nain da se brzim odvodnjavanjem
nakon poplava zasije plodni mulj koji je velika voda donosi i istaloi u dolinu Nila. Slini
su uvjeti bili i u Indiji i Kini.
Tako se na temelju danas poznatih injenica dri, da je ve 1800 godina prije nae ere u
dolini Nila sagraena prva ustava za izravnanje poplavnog vala, to cikni povijest
gradnja brana i pregrada starom kec 4 tisue godina.

HOOVER DAM /USA/, luno-gravitaciona, 225 m vis., 1938. godina

MRATINJE /Crna Gora/, luna, 220 m vis.

1975. godina

GRANDE DIXENCE /vicarska,

gravitaciona, 284 m, 1954.

VAIONT /Italija/, luna, 262 m visoka, 1961., prelivena 1963., 2500 poginulih

NUREK /Tadjikistan/, nasuta, 315 m visine, do 2008. godine najvia brana na svijetu

OROVILLE /USA/, nasuta, 224 m visoka, 1968. godina

TARBELA /Pakistan/, nasuta,

136 m visine, 1974. godina

TARBELA /Pakistan/, preljev

Prva velika brana u naoj blizini je izgraena 1896. godine u Klinju, da bi se

omoguilo navodnjavanje Gatakog polja u istonoj Hercegovini.
Tako je nastalo prvo umjetno jezero na Balkanu, u BiH - Klinje, nazvano po toponimu
"Klini", mjestu na kome je "uklinjeno". Povrina jezera je 26 hektara. Akumulirano je
od 1891. do 1896. izgradnjom kamene lune brane, prve ove vrste. Brana je
izgraena za potrebe navodnjavanja Gatakog polja, a sada je jezero svojevrsna
turistika atrakcija, pored koga je sagraen motel.
Prije II. svjetskog rata postojale su na teritoriju bive Jugoslavije svega 4 visoke
brane. Krajem 1971. godine ovaj broj se popeo na 92. U svjetskoj tehnikoj literaturi
spominje se visoka nasuta brana Perua, zbog svog znaaja kao prva uspjeno
izvedena velika brana u kru i do tada neuobiajenog rjeenja lunog oblika u tlocrtu.
Naroito se spominje nakon to je 1993. bila minirana i uspjeno preivjela oteenja.

Postupak potreban za projektiranje sadri slijedee korake:

(za visoke nasipe i velike, nasute brane):
-odabir lokacije s istranim radovima;
-nalaenje POZAJMITA i njegovo istraivanje;
-laboratorijsko ispitivanje gradiva sa svrhom dobivanja projektnih parametara;
Temeljni pokus u laboratoriju je: PROCTOROV POKUS;
odreuje se wopt. i maks.

Temeljem tako dobivene optimalne vlanosti izrauju se uzorci od gradiva iz

pozajmita. Uzorci se izrauju tako, da se gradivo s optimalnom vlanou zbije
standardnim Proctorovim postupkom. Tako dobiveni valjci slue za izradu tijela za
ostale laboratorijske pokuse, koji kao rezultat imaju:
parametri vrstoe na smicanje, c i ;
koeficijent procjeivanja ili Dari-ev koeficijent, k
deformacijska svojstva (edometar, modul stiljivosti Mk)
S tako dobivenim podacima mogu se provesti potrebni PRORAUNI.
1. Analize stabilnosti
2. Proraun procjeivanja
3. Proraun slijeganja

Analize stabilnosti, koriste se svi poznati postupci i priznate metode prorauna.

Danas je to najee neki od korisnikih programa (konani elementi),
koji ukljuuje i utjecaj vode.

ANALIZE STABILNOSTI

ANALIZE STABILNOSTI

Proraun procjeivanja
Proraun je vrlo bitan glede stabilnosti koja moe biti ugroena unutarnjom erozijom.
i izl. < i krit.
H
i izl. =
L min .

w
i krit. = zas.
w

Brana i tlo propusni,

razliiti odnosi koeficijenata
propusnosti

Proraun procjeivanja ukljuuje:

proraun koliine vode koja se procjeuje kroz branu u temeljno tlo ispod brane;
odreivanje izlaznih gradijenata na mjestima gdje se moe oekivati unutarnja erozija;
proraun uzgona na mjestima gdje moe biti tetan njegov uinak;
provjera uinka projektiranih mjera zatite od nepoeljnog djelovanja strujanja kroz
nasip.

Prikazano je nekoliko mjera i zahvata pri projektiranju hidrotehnikih nasipa za

sprjeavanje tetnog djelovanja procjeivanja kroz branu i podlogu:
Kroz branu, drenaama

1-nepropusno podruje
2-propusno podruje
3-drenaa

Kroz podlogu, klin u osi brane

Kroz podlogu, nepropusni tepih

i neke druge mogunosti

Proraun slijeganja
Brana e se slijegati uslijed vlastite teine i uslijed slijeganja podloge i to u:
- razdoblju graenja, kada doivi najvee slijeganje kojim se lako upravja;
- za vrijeme prvog punjenja akumulacije nastaje preostali dio slijeganja;
- za vrijeme koritenja slijee se konsolidaciono jezgra brane izgraena od gline.
nastavno je prikazan raspored dodatnih naprezanja ispod brane kao i neka
dokumentirana slijeganja.

slijeganje tla ispod brane

Nasute brane od zemljanog materijala ili kamena

Nasute brane grade se tamo gdje ima dovoljno rastresitog tla za njihovu gradnju. Tada
su sigurno jeftinije od bilo koje druge vrste brana. Uz dobro odravanje, nasute brane
su praktiki neograniceno trajne graevine.
Velike brane openito, pa tako i nasute, danas se grade (prema podacima iz 2005.
godine) u Kini, Turskoj, Iranu i jo nekim azijskim zemljama. U Europi je njihova
gradnja uglavnom stala. (Viegrad u Maarskoj je obustavljena u pola graenja).
U SAD trenutno se vie razmilja o ruenju velikih brana koje su premaile svoj
projektirani vijek trajanja. Preko 30% velikih brana u SAD je starije od 50 godina.
Neke su postale prijetnja okoliu, a neke se trenutno rue jer je odravanje postalo
pre skupo ili nemogue.

Primjena nasutog tipa brana, esto je ograniena zbog smjetaja preljevnih organa za
evakuaciju poplavnog vala. Nasuta brana se ne smije preliti izravno preko krune i
nizvodne kosine, pa je uvijek potrebno preljev izvesti kao pridodanu graevinu, za to je
potrebno nai raspoloivi prostor povoljnog oblika.
TARBELA /Pakistan/, preljev

ahtni preljev

Boni preljev

NASIPI
Jednostruko zonirani nasipi

unutar nasipa postoji jedino zatita od unutarnje erozije

Homogeni nasip na slabo nosivom tlu

nasipu se dodaju boni dijelovi (berme) da sprijee lom temeljnog tla na rubu nasipa

Viestruko zonirani nasipi

dvodjelni nasip

trodjelni nasip

Brane s nepropusnom jezgrom

uspravna jezgra u osi

blago nagnuta jezgra

Brane s nepropusnom jezgrom

jako nagnuta jezgra

Kamena brana s nepropusnim ekranom

Primjer ugradnje gradiva slabije kakvoe

homogena brana,
na donjem dijelu uzvodne
kosine, umjesto zatitnog
sloja

homogena brana
potporno podruje
nizvodne kosine,
poveava se stabilnost
brane

Primjer ugradnje gradiva slabije kakvoe

zonirani nasip
gradivo s velikim
postotkom gline
ugraen u nizvodnu
noicu jezgre

zonirani nasip
gradivo s velikim
postotkom gline
ugraen na
nizvodnu kosinu kao
podloga za
ozelenjavanje

Primjer ugradnje gradiva slabije kakvoe

Zonirani nasip
zaglinjeno tlo na
vrhu kao zatita od
pretjeranog
isuivanja

Zonirani nasip
zaglinjeno tlo kao
dio nizvodnog
potpornog tijela

Zonirani nasip
gradivo dobrih
drenanih svojstava
ugraen u ire prelazne
zone

Otecenja i ruenja nasipa

Uzroci oteenja
Uzroci oteenja mogu biti slijedei:
- nedovoljno poznavanje sastava tla na kojem lei nasip,
- nedovoljno poznavanje gradiva koje se u ugrauje u nasip,
- nedovoljne dimenzije nasipa (irina krune ili nadvienje krune iznad najvie vode pred
nasipom),
- nekontrolirano ugraivanje i zbijanje materijala u nasipu,
- neprikladno zoniranje vrsta materijala u nasipu, t.j. preputanje slucaju raspored
gradiva unutar tijela nasipa.
Navedene manjkavosti mogu uzrokovati EROZIJU koja je glavni uzrok ruenja nasipa.
a vanjska erozija, prelijevanje krune brane zbog nedovoljnog nadvienja

b unutarnja erozija, ispiranje cestica na nizvodnoj strani nasipa. Uzroci su viestruki:

visoki izlazni hidrauliki gradijent, nedovoljna zbijenost nasipa, ugraeno
neodgovarajue gradivo i sl.

c erozija temeljnog tla

Mjere zatite
ad a nadvienje nasipa

ad b ugradnja filtera

Poloaj filtara za sprjecavanje unutarnje erozije

umjesto prirodnih filtarskih slojeva danas se sve vie koriste geotekstili

ad c zatita od erozije temeljnog tla

Postoje dva osnovna vida erozije u temeljnom tlu ispod nasipa
1- erozija homogene propusne podloge pod nepropusnim nasipom prema slici:

a uz oznake:
i - izlazni gradijent =h /L
h - diferancijal predtlaka
-L - diferencijal puta procjedivanja
lc - podruje "izlazne" erozije
lz - podruje koje se mora zatititi drenom.
ic- kritini izlazni gradijent

Prema starom Pravilniku, uvjet da

nema erozije je Fs = 2 do 6 i:

i <

ic

ic
;
Fs

(
1 n ) ( s w )
=
w

Poliaj noinih drenaa za sprjeavanjeizlazne erozije

nasip

Lz
dren

ekvipootencijala

noina bankina

strujnica

nasip

Lz
dren

- erozija u nehomogenoj podlozi nasipa

moguce njere zatite

Primnjeri projektiranih i izvedenih nasipa i velikih brana

nasipi na Dunavu

Brana Peruca (kod Sinja) 1958. god

Brana Tikve (Makedonija) 1968.

Brana Rama (BiH), 1969.

Kanali
Kanali su usko vezani uz nasipe iako su posebni u toliko to se osim nasipa u njihovoj
izvedbi javljaju i iskop. Iz tog se razloga ovdje izdvajaju.
Kanali su geotehnike gradevine koje slue za:
- odvodnju i navodnjavanje poljoprivrednih povrina;
- dovod ili odvod vode za industrijska i energetska postrojenja;
- plovidbu.
Kako se radi o umjetnim vodnim tokovima izgradenim u tlu, pri projektiranju i izgradnji
kanala bilo kojeg tipa ili velicine, koriste se metode mehanike tla.
Izgradnja kanala u sluajevima plovnih kanala, velikih kanala za derivaciona
hidroenergetska postrojenja i primarne kanalske mree velikih melioracijskih sustava,
predstavljaju ogromne i skupe zemljane radove ija ostvarenja, trai opsene istrane
radove.
Popreni presjek kanala
Dirnenzioniranje i oblikovanje poprenog presjeka kanala vri se metodama hidraulike,
pri emu treba takoder oblik kanala prilagoditi slijedecem:
- tipu /vrsti/ tla u koje je kanal potpuno ili djelomino ukopan;
- brzinama vode u kanalu;
- vrsti obloge (neobloen kanal, betonska obloga, asfaltbetonska obloga i dr.);
- pogonski i plovidbenim imbenicima;
- klimatskimi uvjetima (vjetar, smrzavanje, led)
- hidrogeolokim odnosima u tlu

HE VARADIN (u funkciji)

plovni kanal Vukovar amac (prijedlog za izgradnju)

ODTERETNI KANAL ODRA u funkciji

PLOVNI KANAL U NEKADANJOJ Istocnoj Njemackoj, u funkciji

Hidroenergetski sustav Buko blato - BiH

Graenja nasutih graevina

Kod nasutih graevina je tlo graevni materijal. Njega je moguce tehnoloki doraditi da
bi zadovoljio potrebe gotove nasute graevine.
Graenje nasutih graevina zahtjeva slijedece postupke:
1. Predradnje
-ienje terena;
-skidanje humusa;
-zasijecanje strmih padina;
-nabijane podloge;
-izrada probnog polja za odabir mehanizacije
2. Vaenje (iskop) gradiva potrebnog za graenje
-stalna provjera svojstava materijala i usporedba s pretpostavkama iz projekta
3. Prijevoz materijala do mjesta ugradnje.
4. Razastiranje u slojevima debljine prema projektu, kontrola vlanosti.
5. Zbijanje.
6.Kontrola zbijenosti
-gustoa ugraenog materijala; vlanost u ugraenom stanju; probna ploa;
volumetrijsko mjerenje.