Spregnuti mostovi

Sadraj
1. Osnove za projektiranje, proraun i dimenzioniranje
2. Gradiva
3. Granina stanja nosivosti GSN)
4. Granina stanja uporabe (GSU)
5. Osiguranje sprezanja
6. Spregnute betonske ploe
7. Kolnike ploe s predgotovljenim dijelovima
8. Pravila projektiranja za rasponske sklopove cestovnih
mostova sa glavnim nosaima na malom razmaku i/ili
betonskim poprenim nosaima nad osloncima
1. Osnove za projektiranje, proraun i dimenzioniranje
GSN
gubitak ravnotee konstrukcije ili nekog njenog dijela
otkazivanje uslijed velikih deformacija, izazvanih slomom ili gubitkom
stabilnosti konstrukcije ili nekog njenog dijela, otkazivanjem
sredstava za sprezanje, leajeva ili temelja
Otkazivanje uslijed umornosti
GSU
deformacije i progibi, koji imaju negativni utjecaj na uporabu
konstrukcije ili prouzrouju oteenja na nenosivim konstrukcijskim
dijelovima
vibracije, koje izazivaju nelagodu ljudi ili oteenja na konstrukciji ili
ograniavaju funkcioniranje konstrukcije
pukotine u betonu, koje nepovoljno djeluju na trajnost i nepropusnost
oteenje betona uslijed prekomjernih tlanih naprezanja, koje mogu
dovesti do smanjenja trajnosti
poputanje u spoju za sprezanje
prekomjerno puzanje i pojava mikropukotina kao i nereverzibilno
(nepovratno) ponaanje konstrukcije uslijed prekomjernih naprezanja
Koncept sigurnosti i mjerodavna stanja nosivosti i uporabivosti:
GRANINO STANJE NOSIVOSTI
GRANINO STANJE
UPORABE
-zadani uvjeti (progibi, irina
pukotina)
Parcijalni faktori sigurnosti odnosno koeficijenti kombinacije za
djelovanja cestovnih mostova
Mjerodavna kombinacija djelovanja za GSN.
>
= + + +
1 1 0
1
d Gj kj P k Q k i Qi ki
i
S G P Q Q
Grupe djelovanja za cestovne mostove
Parcijalni koeficijenti sigurnosti na otpornost gradiva
Spregnuti mostovi se u odnosu na dokaze graninog stanja
uporabljivosti svrstavaju u klase za osiguranje dovoljne trajnosti.
Za cestovne i eljeznike spregnute mostove bez prednapinjanja
kabelima usvaja se kategorija D.
Za granino stanje uporabljivosti definiraju se sljedee mjerodavne
kombinacije djelovanja:
- rijetka kombinacija (50 godina): S
d
= G
kj
+ P
k
+ Q
k,1
+
0,i
Q
k,i
- ne-esta kombinacija (1 godina): S
d
= G
kj
+ P
k
+
1,1
Q
k,1
+

1,i
Q
k,i
- esta kombinacija (1 tjedan): S
d
= G
kj
+ P
k
+
1,1
Q
k,1
+
2,i
Q
k,i
- quasi-stalna kombinacija (1 dan): S
d
= G
kj
+ P
k
+
2,i
Q
k,i
Puzanje i skupljanje betona, kao i nelinearna promjena temperature
u spregnutim presjecima izazivaju vlastita naprezanja i deformacije
(rotacije i izduenja).
Djelovanja pridruena tim utjecajima dijele se na indirektna i
direktna.
Temperaturna djelovanja za spregnute mostove
Konstrukcijske odrednice za osiguranje trajnosti
2. Gradiva
Konstrukcijski elik
S235, S275, S355, S460
Kod dimenzioniranja rabi se bilinearni - dijagram
Beton
C30/37-C50/60
C35/45 za kolnike ploe
Za - odnos moe se koristiti parabolini ili pravokutni dijagram,
odnosno pojednostavnjeno bilinearni dijagram.
Modul elastinosti E
cm
definiran je kod toga kao sekantni modul
- dijagrami za beton
Proraun koeficijenata puzanja
Proraun koeficijenata skupljanja
Betonski elik
- dijagrami za betonski elik
Kod spregnutih konstrukcijskih dijelova sa vlano naprezanim
betonskim pojasima u vie dokaza mora se uzeti u obzir utjecaj
sudjelovanja betona izmeu pukotina.
Kod spregnutih konstrukcijskih dijelova sa vlano naprezanim
betonskim pojasima u vie dokaza mora se uzeti u obzir utjecaj
sudjelovanja betona izmeu pukotina.
prosjeno izduenje
elika:
sa
Utjecaj sudjelovanja betona izmeu pukotina
Sredstva za sprezanje (modanici)
Kao sredstva za sprezanje doputaju se samo epasti modanici do
maksimalnog promjera od 25 mm.
Karakteristine vrijednosti nosivosti modanika P
Rk
i gradivo spojnih
sredstava definirani su kao 5% fraktilne vrijednosti.
3. Granina stanja nosivosti (GSN)
3.1 Openito
Nosivost i deformabilnost spregnutih nosaa bitno ovisi o rotacijskom
kapacitetu presjeka, povijesti optereenja, otvaranju pukotina u
betonu, utjecajima puzanja i skupljanja betona, kao i deformacijskom
ponaanju spojnih sredstava.
3.2. Znaajke poprenog presjeka
3.2.1. Sudjelujua irina spregnutih betonskih pojaseva za dokaz
nosivosti
Za granino stanje nosivosti (GSN) i zamor sudjelujua irina
definirana je izrazom:
b
eff
= b
0
+ b
ei
b
0
.... razmak vanjskih modanika prema
b
ei
= L
e
8 b
i
.... sudjelujua irina sa svake strane hrpta
L
e
.... priblino razmak nul-toaka momenata savijanja
Sudjelua irina na krajnjim osloncima iznosi:
b
eff,0
= b
0
+
i
b
ei
;
i
= (0,55 + 0,025 L
e
b
i
) 1,0
Sudjelujua irina i ekvivalentni rasponi L
e
Raspodjela naprezanja
Posmine deformacije
Raspodjela naprezanja
uzimajui u obzir sudjelujuu
irinu
Sudjelujua irina pojasa i raspodjela naprezanja u
poprenom smjeru pojasa
3.2.2. Krutost na savijanje
Krutost na savijanje spregnutog presjeka s betonskim pojasom u
tlaku proraunava se klasinim elastinim proraunom cijelog
spregnutog presjeka.
Krutosti na savijanje odreene su kako slijedi:
E
a
I
1
: krutost na savijanje idealnog spregnutog presjeka uz
predpostavku da su vlano naprezani betonski dijelovi
neraspucani; kod toga se uzimaju u obzir faktori redukcije ovisni o
vrsti optereenja.
E
a
I
2
: krutost na savijanje idealnog spregnutog presjeka bez uzimanja
u obzir vlano naprezanog betonskog dijela; nenapeta armatura
unutar sudjelujue irine uzima se u obzir.
E
a
I
2,ts
: krutost na savijanje idealnog spregnutog presjeka kao kod E
a
I
2
, ali uzimajui u obzir sudjelovanje betona izmeu pukotina.
Definicija krutosti na savijanje
3.3. Podjela u klase (razrede)
Klasa 1: Presjeci koji omoguuju plastine zglobove sa dovoljnim
rotacijskim kapacitetom za plastini proraun sustava teorija
plastinih zglobova (kod mostovskih sklopova se ne doputa)
Klasa 2: Presjeci koji kod ogranienog rotacijskog kapaciteta razvijaju
punu plastinu nosivost presjeka. Kod prorauna reznih sila smije
se uzeti u obzir preraspodjela momenata uslijed pojave pukotina i
djelomine plastifikacije prije nastajanja prvog plastinog zgloba.
Klasa 3: Presjeci koji se na rubovima poprenog presjeka mogu
iskoristiti do granice poputanja. Plastine rezerve ne postoje.
Mogua je preraspodjela u sustavu uslijed pojave pukotine i teenja
u vlano napregnutim dijelovima elinog presjeka.
Klasa 4: Presjeci koji se moraju dokazati uzimajui u obzir lokalno
izboavanje, tj. Metodom elastinosti s djelotvornim presjecima.
Do preraspodjele momenata u sustavu dolazi samo uslijed pojave
pukotina.
ROTACIJSKI
KAPACITET
i PLASTINA
ELASTINA
ELASTINA S UZIMANJEMU OBZIR
LOKALNIH NEST.
KLASA NOSIVOST PRESJEKA
Klasifikacija presjeka i rotacijski kapacitet

NOSIVOST PRESJEKA
PLASTINA ELASTINO
PLASTINA
ELASTINA S UZIMANJEM U
OBZIR IZBOAVANJA
Past ina teorija
(plastini zglobovi)
ELASTINO
PLASTINA
Elastina teorija
s preraspodjelom momenata
Elastina teorija
odnos (c/t)
Klasifikacija presjeka, nosivost presjeka i
proraun unutarnjih sila
Presjek klasa 1
Presjek klasa 2
Hrbat:
Pojas: Pojas:
Hrbat:
Valjani
profili:
Zavareni profili:
Valjani
profili:
Zavareni profili:
Klasifikacija presjeka
Presjek klasa 3 Zavareni
profili
Valjani
profili
Hrbat:
Pojas:
Valjani
profili:
Zavareni profi li:
Klasifikacija presjeka
Eksperimentalno je utvreno da kod spregnutih nosaa s malim
postotkom armiranja armature odkazuje prije dostizanja punog
momenta plastinosti.
Mini malna armatura za osiguranje dostatnog
duktiliteta betonskog vlanog pojasa:
isto stanje II
(raspucali beton)
Armatura za duktilnost kod plastinog dimenzioniranja u podruju
negativnih momenata savijanja (vlana zona)
Podjela jednog poprenog presjeka u klase provodi prema
najnepovoljnijoj klasi tlano optereenog dijela.
Za presjeke klase 1 i 2 s betonom u vlaku unutar sudjelujue irine
potrebno je predvidjeti minimalnu armature za osiguranje dostatne
duktilnosti.
Minimalni koeficijent armiranja
s,min
definiran je izrazom:
Gornji elini pojas moe se svrstati u klasu 1, ako je lokalno
izboavanje sprijeeno sprezanjem s betonskom ploom.
Kod presjeka klasa 3 i 4 klasifikacija se odreuje temeljem elastine
raspodjele naprezanja.
Beton u vlaku i sudjelovanje betona izmeu pukotina zanemaruje se.
Utjecaji od povijesti unosa optereenja i puzanja i skupljanja imaju se
uzeti u obzir.
Za spregnute mostove preporua se uporaba klase 3 (ne i 4), zbog
pojednostavnjenja provjere izboavanja.
=
,min
235
y ctm
s c
sk
f f
k
f
3.4 Nosivost presjeka

Nosivost modanika u
spoju
Nosivost na moment
savijanja (negativni
momenti, M-Q
interakcija)
Prikljuak postranih
betonskih pojasa (posmik)
bono izvijanje
I-I nosivost presjeka MRd
II-II nosivost presjeka VRd
III-III nosivost presjeka MRd i VRd i bono izvijanje
IV-IV nosivost modanika na uzdune posmine sile
V-V nosivost plohe oko modanika
VI-VI nosivost betonskog pojasa
Nosivost na poprenu
silu (elini nosa)
Nosivost na moment
savijanja
Nosivost plohe oko
modanika
Presjeci za dokaz GSN
3.4.1. Savijanje
Otpornost presjeka smije se raunati kao potpuno plastina ako su
najmanji djelotvorni presjeci klase 1 i 2.
Elastini proraun doputa se za sve klase presjeka.
3.4.1.1 Plastina otpornost klase presjeka 1 i 2
Predpostavke za proraun plastinog graninog momenta M
pl,Rd
:
nema poputanja izmeu elika, betona i armature.
U elinom nosau djeluju vlana i tlana naprezanja s
proraunskom vrijednosti granice poputanja f
y
/
a
.
U armaturi unutar sudjelujue irine djeluje vlak i tlak s
proraunskom vrijednosti granice poputanja f
sk
/
s
. Armatura se u
tlanoj zoni moe zanemariti.
U tlanoj zoni sudjelujue irine betonskog presjeka izmeu
plastine neutralne linije i rubnih vlakana uzima se proraunska
vrijednost tlane vrstoe f
cd
= 0,85 f
ck
/
c
.
M
Rd
= M
pl,Rd
z
pl
/h 0,4
Faktor redukcije , presjek i raspodjela
naprezanja
3.4.1.2 Otpornost na savijanje s ogranienim deformacijama klasa 3
U rubnim vlakancima smiju se iskoristiti granina naprezanja
(odgovara elastinoj otpornosti presjeka).
Predpostavlja se da ukupni presjeci ostaju ravni i da postoji kruto
sprezanje izmeu betona i armature u vlanoj i u tlanoj zoni. Utjecaj
sudjelovanja betona izmeu pukotina moe se zanemariti.
Utjecaj povijesti optereenja i djelovanja puzanja i skupljanja imaju
se uzeti u obzir.
Raspodjela naprezanja kod deformacijama
ograniene otpornosti na savijanje
3.4.1.3 Elastina otpornost na savijanje
Kod prorauna elastinog graninog momenta M
el,Rd
moraju biti
zadovoljena sljedea granina naprezanja:
0,85 f
ck
/
c
za betonski pojas u tlaku
f
y
/
a
za dijelove presjeka u vlaku i za tlano napregnute
presjeke klasa 1, 2 i 3
f
sk
/
s
za betonski elik u vlaku i tlaku. U tlaku se moe
zanemariti
f
p 0,1k
/
s
za kabele za prednapinjanje. Pred-deformacija kabela
uzima se u obzir

Rd
granino naprezanje za dijelove elinih nosaa klase 4
u tlaku s
Rd
= 1,1 postupak sukladno vaeim
propisima za eline mostove
Utjecaj povijesti optereenja (faze gradnje) uzima se u obzir, tj.
naprezanja koja djeluju samo na elini dio presjeka i naprezanja
koja djeluju na spregnuti presjek superponiraju se.
Granina naprezanja za elastinu otpornost
presjeka na savijanje
3.4.1.4. Presjeci klase 4
Za presjeke klase 4 otpornost presjeka rauna se uzimajui u obzir
izboavanje, sa efektivnim odnosno djelotvornim irinama temeljem
redukcijskog koeficijenta , koji ovisi o vitkosti lima u polju
izboavanja.
Djelotvorna irina
(izboavanje)
Sudjelujua irina
(posmine deformacije)
Efikasna irina
(interakcija izboavanja i posmine deformacije)
Odreivanje djelotvornih
irina, dokaz nosivosti za
presjeke klase 4
3.4.2. Poprena sila
Granina poprena sila odreuje se na elinom dijelu spregnutog
presjeka, sukladno odredbama propisa za eline mostove odnosno
EC 1993. Uzima se u obzir kombinirano djelovanje posmika i
vlanog polja hrpta (veliina
w
).
Veliina
f
, koja predstavlja poveanje posmine nosivosti uslijed
pridranja pojasom ne uzima se u obzir, zbog nedovoljnog iskustva u
svezi ponaanja sljubnice sprezanja kod visoke iskoristivosti
djelovanja vlanog polja.
Osim toga kod spregnutih mostova vrijedi
w
1.
mekane na posmik
krute na posmik
krute na posmik
mekane na posmik
za
za
Krajnje poprene ukrute mekane na posmi k krute na posmik
sa
Posmina nosivost prema EC 1993
3.4.3. Savijanje, normalna i poprena sila
Kod djelovanja normalne sile kod presjeka klase 1 i 2 utjecaj
normalne sile na punu plastinu otpornost presjeka uzima se u obzir.
Ako je kod presjeka klase 1 i 2 poprena sila V
Ed
vea od 0,5
granine sile V
Rd
presjeka, uzima se redukcija plastinog graninog
momenta uslijed djelovanja poprene sile, smanjenjem granice
poputanja u djelotvornoj posminoj povrini s faktorom
w
:

w
= 1 [ ( 2 V
Ed
/ V
Rd
) - 1 ]
2
Za presjeke klase 3 i 4 mora se
dokazati sljedei interakcijski uvjet:

Vf,Rd se kod spregnutih mostova
ne smije uzeti u obzir
sa
Interakcijski uvjet
Alternativni proraunski
postupak za dokaz nosivosti
klase 4
3.5. Proraun unutarnjih sila
Proraunski modelom i predpostavkama prorauna ima se obuhvatiti
ponaanje konstrukcije za granino stanje nosivosti (GSN).
U naelu se koristi proraun prema teoriji elastinosti.
Utjecaj poputanja spojnih sredstava moe se zanemariti, ako je
provjereno sprezanje.
Usvaja se linearni odnos moment-rotacija presjeka neovisno o razini
naprezanja.
Utjecaj povijesti optereivanja mora se dovoljno tono obuhvatiti.
momenti savijanja
elini nosa M
a
momenti savijanja
spregnuti nosa M
v
ukupni momenti
savijanja M
a
+ M
v
pomoni
stupovi
C
podizanje s
pomonim stupovima
Odnos moment - rotacija
Kod nosaa A u donjem pojasu
elinog nosaa vrlo rano se dosie
granica poputanja, zbog relativno
velikih naprezanja od vlastite teine.
U nosau B granica poputanja u
donjem pojasu elinog nosaa dosie
se tek za veu razinu djelovanja, jer
sva optereenja djeluju na spregnuti
presjek.
U nosau C ostvaruje se vlastito
stanje naprezanja uslijed podizanja
pomonih oslonaca s odtereujuim
tlanim naprezanjima u donjem
pojasu. Granica poputanja
prekorauje se tek kod vrlo velike
razine djelovanja.
Izvedba betonskih kolnikih ploa danas se u pravilu izvodi
betoniranjem u odsjecima.
Potiskivanje spregnutih presjeka naelno nije preporuljivo, jer
dovodi do neprihvatljive pojave pukotina na cijeloj duljini mosta.
Kod prorauna unutarnjih sila mora se kod betoniranja svakog
pojedinog odsjeka uzeti u obzir utjecaj kontinuirane promjene
krutosti.

POSTUPAK I: kontinuirano betoniranje
POSTUPAK II: na preskoke polja pa oslonci
POSTUPAK III: unatrag po poljima
Standardni presjek
POSTUPAK I
POSTUPAK II
POSTUPAK III
Primjer uzimanja i
obzir povijesti
optereivanja
razliiti postupci
izvedbe kolnike
ploe u odsjecima
POSTUPAK I
POSTUPAK II
POSTUPAK III
Momenti savijanja na spregnuti presjek od
stalne teine kolnike ploe
Za kratkotrajna djelovanja od
prometa, vjetra i temperature, kao
i za stalna djelovanja kada se
aktiviraju za proraun naprezanja
koristi se idealni ukupni spregnuti
presjek, uz uobiajene
predpostavke o ravnosti i vaenju
Hooke-ovog zakona.
Idealne znaajke presjeka
proraunavaju se svoenjem
na modul elastinosti elika tj.
s fiktivnim elinim
presjekom, pri emu se
povrina betonskog pojasa A
c
i moment tromosti I
c
reduciraju s faktorom
redukcije.
n
0
= E
a
/ E
cm
U inenjerskoj praksi se koriste dva postupka za proraun
naprezanja od puzanja i skupljanja.
sile po dijelovima
Sile preraspodjele
(primarna naprezanja
od puzanja)
Uvijeti ravnotee:
Utjecaj puzanja na unutarnje sile po dijelovima
presjeka
Prvim postupkom tzv. postupkom unutarnjih sila po dijelovima, se
direktno proraunavaju sile preraspodjele od puzanja u dijelovima
presjeka, betonu i eliku.
Naprezanja u dijelovima presjeka u trenutku t dobivaju se od
unutarnjih sila u trenutku poetka djelovanja t
0
i od sila preraspodjele
uslijed puzanja.
Drugi postupak je tzv. postupak ukupnog presjeka, koji se u praksi
najee koristi.
Utjecaj puzanja obuhvaen je analogno proraunu kratkotrajnih
djelovanja vremenski ovisnim redukcijskim koeficijentima n
L
za
povrinu i moment tromosti betona. Redukcijski koeficijenti ovise o
koeficijentu puzanja
t
i o popravnom koeficijentu
L
, ovisnom o vrsti
optereenja.
teina os
betonskog dijela
teina os
spregnutog dijela
teina os
elinog dijela
Koeficijent redukcije:
Idealne znaajke betonskog
pojasa:
Idealne znaajke spregnutog
presjeka:
Razmak teinih osi spregnutog presjeka i
betonskog pojasa:
Idealni moment tromosti
spregnutog presjeka:
Kratkotrajna djelovanja =0
Stalna djelovanja p=1,10
Skupljanje S=0,55
Slijeganje oslonaca O=1,50
Vremenski promjenjiva PT=1,10
djelovanja
Redukcijski koeficijenti i znaajke presjeka za
pojednostavnjeni postupak ukupnog presjeka
betonski presjek elini presjek
Unutarnje sile
po dijelovima
presjeka
Naprezanja
Unutarnje sile po dijelovima presjeka i
naprezanja za djelovanje momenta savijanja
betonski presjek elini presjek
Unutarnje
sile po
dijelovima
presjeka
Naprezanja
Unutarnje sile po dijelovima presjeka i
naprezanja za djelovanje normalne sile
Moment savijanja Sila prisile
Zakrivljenost usljed
temperaturne razlike:
Zakrivljenost od
puzanja:
Ekvivalentna razlika temperature:
Izraun sila prisile od puzanja pomou
ekvivalentne promjene temperature
Unutarnje sile po dijelovima i naprezanja od
skupljanja
Proraunski model
elini nosa i betonska ploa nisu
spregnuti. Slobodna uzduna
deformacija od skupljanja
ponitava se normalnom silom od
skupljanja.
Normalna sila od skupljanja zadaje
se na spregnuti presjek u obrnutom
smjeru. Usljed ekscentriciteta u
odnosu na teite spregnutog
presjeka nastaje moment skupljanja
M
Sh
.
Superpozicijom unutarnjih sila po
dijelovima i naprezanja od A i B
dobijaju se primarna naprezanja od
skupljanja.
Izraun primarnih naprezanja
od skupljanja
betonski presjek elini presjek
Unutarnje
sile po
dijelovima
presjeka
Naprezanja
Unutarnje sile po dijelovima
presjeka i naprezanja za
primarno djelovanje skupljanja
U podrujima, u kojima je betonski pojas raspucao kod prorauna
sekundarnih naprezanja od skupljanja primarna naprezanja se
zanemaruju.
raspucali beton
Zakrivljenost od skupljanja obuhvaena ekvivalentnom
zakrivljenosti od temperature.
Ekvivalentna razlika temperature:
Izraun sila prisile od skupljanja pomou
ekvivalentne promjene temperature
3.5.2. Utjecaj pojave pukotina u betonu
Utjecaji pojave pukotina u betonu moraju se uzeti u obzir.
U podrujima u kojima je premaena vlana vrstoa betona pojava
pukotina prouzrouje redukciju normalne krutosti i krutosti na
savijanje betonskog pojasa i time preraspodjelu unutarnjih sila po
dijelovima od betonskog pojasa na elini nosa.
Kod kontinuiranih nosaa pukotine nastaju samo u podruju
negativnih momenata savijanja u okolini srednjih oslonaca.
M
cr
moment raspucavanja
N
S,cr
normalna sila raspucavanja u betonskom
pojasu
N
S
normalna sila u pojasu od M
Sd
N
Sr
normalna sila u pojasu od skupljanja
N
S2
normalna sila za stanje II (raspucali beton)
N
t,S
normalna sila od sudjelovanja betona izmeu
pukotina
razmak teinih osi beton-spregnuti presjek za stanje I (neraspucali beton)
sa
sa
Odnos izmeu momenta savijanja i normalne sile u
betonskom pojasu kod pojave pukotina
podruje A: stanje I
podruje B: pojava prvih pukotina
podruje C: zavreno raspucavanje
normalna sila kod pojave prvih pukotina
-normalna sila kod dostizanja granice poputanja
-normalna sila kod zavrene pojave prvih
pukotina N
sr,n
=1,3 N
s,cr
-uzduna deformacija za stanje I uslijed N
s,cr
-uzduna deformacija za stanje II uslijed N
s,cr
isto stanje II
(raspuc. beton)
Normalna sila raspucavanja:
Stupanj armiranja:
Prosjena normalna deformacija kod pojave
pukotina
Podruje A opisuje
ponaanje neraspucalog
presjeka.
Podruje B stanje
prve pojave pukotina
Podruje C stanje
zavrene pojave
pukotina
Naprezanja i sile po dijelovima presjeka od momenta raspucavanja
M
R
proraunavaju se s redukcijskim koeficijentima za kratkotrajna
djelovanja.
Moment raspucavanja M
R
Moment raspucavanja
Vlastita naprezanja od skupljanja
Normalna sila kod pojave prvih pukotina
Priblini proraun normalne sile
raspucavanja
koeficijent za obuhvaanje raspodjele naprezanja u
bet. pojasu:
-utjecaj nelinearne raspodjele vlastitih
naprezanja
-utjecaj poputanja u spoju
Moment raspucavanja i normalna sila
raspucavanja betonskog pojasa
A
c
povrina betonskog
pojasa unutar sudjelujue
irine
f
ctm
prosjena vlana
vrstoa betona
Prosjeno izduljenje betonskog pojasa:
Uvjet ravnotee:
Uvjet kompatibilnosti:
Prosjeno izduljenje betonskog pojasa:
Izraun unutarnjih sila po dijelovima presjeka kod zavrene
pojave pukotina uvjeti ravnotee i kompatibilnosti
Izraun unutarnjih sila po dijelovima presjeka i
naprezanja uzimajui u obzir sudjelovanje betona
izmeu pukotina
Uzimanje u obzir sudjelovanja
betona izmeu pukotina poveava
naprezanja u armaturi u odnosu na
proraun za raspucali presjek (isto
stanje II).
Naprezanja u elinom nosau
smanjuju se ako se uzme u
obzir sudjelovanje betona
izmeu pukotina i zato se kod
provjere elinog presjeka to na
strani sigurnosti smije
zanemariti.
isto stanje II
Sudjelovanje betona
izmeu pukotina
Uvoenje sile po dijelovima presjeka
Naprezanja
Armat ura elik
Zakrivljenost:
Efektivna krutost na savijanje
uzimajui u obzir raspucavanje
(pojavu pukotina):
stanje I
isto stanje II
stanje II uzimajui u obzir
sudjelovanje betona izmeu
pukotina
Izraun efektivne krutosti na savijanje kod
pojave pukotina u betonskom pojasu
Efektivna krutost na savijanje ovisi o naprezanju presjeka
momentom savijanja.
Kod prorauna unutarnjih sila je zbog toga u opem sluaju
neophodan iterativni proraun.
Da bi se ta tekoa izbjegla kod prorauna u inenjerskoj praksi,
koriste se pojednostavnjene predpostavke u pogledu krutosti na
savijanje kod pojave pukotina.
Podruje nosaa s
pojavom pukotina
Krutost na savijanje EJ1
(isto satnje II)
Krutost na savijanje EJ2,Is
Predpostavke za
raspodjelu krutosti na
savijanje kod pojave
pukotina u betonskom
pojasu
Utjecaj pojave pukotina priblino se obuhvaa usvajanjem
raspucalog presjeka (isto stanje II) na efektivnoj duljini L
cr
.
Ta duljina odreena je iz uvjeta da se kod nelinearnog prorauna s
krutosti na savijanje E I
2,ts
odprilike ostvare jednake preraspodjele
momenta savijanja kao kod elastinog prorauna s krutosti na
savijanje za isto stanje II.
Kao kriterij za odreivanje duljine L
cr
koristi se rubno naprezanje
betona za neestu kombinaciju djelovanja.
Za uzimanje obzir pojave pukotina kod prorauna unutarnjih sila daju
se tri razliita postupka I, II i III.
Kod prorauna unutarnjih sila dijelova presjeka razlikuju se tri stanja,
stanje I (neraspucali presjek), stanje pojave prvih pukotina i stanje
kod zavrenog procesa otvaranja pukotina.
Postupak I:
Negativni momenti savijanja nad srednjim osloncima, koji djeluju na
spregnuti presjek smiju se umanjiti za najvie 10% uz zadovoljenje
uvjeta ravnotee, ako su unutarnje sile odreene temeljem krutosti
neraspucalih presjeka.
Postupak I: Postupak II:
Izraun unutarnjih sila prema postupcima I i II
Postupak II:
Za mostove bez primjene mjera prednapinjanja bilo kabelima bilo
regulacijom oslonaca utjecaj pojave pukotina moe se obuhvatiti
usvajanjem krutosti na savijanje E
a
J
2
na 15% duljine susjednih polja
jednog srednjeg oslonca.
U ostalim dijelovima nosaa koristi se krutost na savijanje
neraspucalog presjeka E
a
J
1.
Postupak III:
Kod openito primjenjivog postupka III prvo se odreuju podruja u
kojima beton raspucava L
cr
, usvajanjem krutosti neraspucalog
presjeka za ne-estu kombinaciju djelovanja , uzimajui u obzir
reologiju betona.
U podrujima gdje su rubna vlana naprezanja u betonu za glavni
nosivi sustav vea od 1,3 puta vrijednosti vlane vrstoe betona
f
ctk,0,95
( 95% fraktila), usvaja se krutost na savijanje E
a
J
2
.
Postupak III:
EstI1 krutost na savijanje stanje I
EstI2 krutost na savijanje stanje II
Proraun unutarnjih sila za stanje I za
neestu kombinaciju
Izraun raspucalih podruja nosaa Lcr
pomou rubnog naprezanja u betonu
c=1,3fct, 95
Uvrtavanje EI2 u raspucalimdjelovima
nosaa
Proraun unutarnjih sila s novom
raspodjelomkrutosti
M moment preraspodjele
uslijed pojave pukotina
EstI2= Est Ist Momentni dijagram za stanje I
Momentni savijanja uzimajui u obzir pojavu pukotina
Izraun unutarnjih sila postupkom III
3.6. Bono izvijanje
U podruju srednjih oslonaca kontinuiranih nosaa treba dokazati
dostatnu sigurnost na postrano deformiranje donjeg pojasa tj. na
bono izvijanje.
Presjeci klase 1 i 2
Faktor redukcije
Presjeci klase 3 i 4
Valjani profili:
Zavareni profili:
Bono izvijanje kod spregnutih nosaa
provedba provjere
Deformacije betonskog pojasa Deformacije hrpta
Ukupna rotacija (zaokret
betonskog pojasa:
Djelotvorno torzijsko
oslanjanje
Odreivanje elastinog torzijskog oslanjanja
Dokaz se provodi, kako slijedi:
Klase 1 i 2 : M
Sd
=
LT
M
pl,Rd

LT
= (M
pl,Rk
/ M
cr
)
M
pl,Rk
plastini granini moment spregnutog poprenog presjeka za
karakteristina svojstva gradiva
a
=
c
=
s
= 1,0
M
cr
idealni moment bonog izvijanja spregnutog presjeka
Klase 3 i 4 : M
Sd
=
LT
M
el,Rd

LT
= (M
el,Rk
/ M
cr
)
Provjera nije potrebna ako je
LT
0,4
Redukcijski faktor
LT
= f (
LT
) ; za valjane profile vrijedi krivulja
izvijanja a , a za zavarene profile krivulja izvijanja c.
Proraun idealnog momenta bonog izvijanja spregnutog presjeka M
cr
Mora se uzeti u obzir utjecaj pukotina u betonskoj ploi i krivljenje
hrpta.
Odreivanje djelotvornog rotacijskog oslanjanja
Dio rotacijsko oslanjanje uslijed krivljenja profila:
Dio rotacijsko oslanjanje od krutosti na savijanje raspucale betonske
ploe:
( E
cm
I
c
)
II
6,5 E
a
I
c
I
c
= b h
c
3
/ 12 = A
s
/ b h
c
a .... raspon betonske ploe
k=2 ... ploa preko jednog raspona,
k=4 ... kontinuirana ploa preko vie raspona;

= +
, ,
1 1 1
p SL
c c c
( )

=

3
,
2
4 1
a w
p
a w
E t
c
h
( )

=
,
II
cm c
SL
E I
c k
a
Priblini izraun idealnog momenta bonog izvijanja za tap s rubnim
momentima:
Zamjenski sustav za proraun idealnog
momenta bonog izvijanja

= +

2
4
2
c
cr at a afz
k C L
M G I c E I
L
( )
( )



=

+
+

,
2
2
,
2
st y s
c
a y
F S x
F j
I h
k
I
z z i
z z
e
I
a,t
: torzijski moment tromosti elinog presjeka
I
ay
odnosno I
az
: moment tromosti elinog presjeka
I
st,y
: moment tromosti armature
planski ekcentricitet:
I
afz
: moment tromosti tlanog pojasa oko z-osi
i
x
: polarni radijus tromosti
( )

=

ay
a c a
A I
e
A z A A
+
=
az ay
x
a
I I
i
A
C
4
vrijednosti za proraun M
cr
3.7. Vlano naprezani konstrukcijski elementi
3.7.1 Beton u vlaku
Za izraun naprezanja za granina stanja nosivosti (GSN), uporabe
(GSU) i zamora mora se uzeti u obzir sudjelovanje betona izmeu
pukotina.
Proraunska veliina normalne sile iznosi N
Ed
= N
si
+ 0,3 N
s,cr
N
si
normalna sila za mjerodavnu kombinaciju djelovanja
N
s,cr
normalna sila kod prve pojave pukotina za efektivnu krutost
f
ct,eff
= 0,7 f
ctm
Sudjelovanje betona na vlak izmeu pukotina
Razlikuju se etiri podruja a, b, c, i d ovisno o stavrnim naprezanjima u
armaturi:
a) neraspucali beton ( 0
s

sr
)
sm
=
s1
b) otvaranje pukotina (
sr

s
1,3
sr
)
c) zavren proces otvaranja pukotina ( 1,3
sr

s
f
y
)
sm
=
s2

t
(
sr2
-
sr1
)
d) teenje elika ( f
y

s
f
t
)

sm
=
sy

t
(
sr2
-
sr1
) + ( 1 -
sr
/ f
y
) (
s2
-
sy
)
( ) ( )
( )
+
=



2 2 1
1.3
0.3
t s sr sr s
sm s sr sr
sr

sm
prosjeno izduenje armature

su
izduenje armature za najvee optereenje = 0,025

s1
izduenje armature u neraspucalom stanju

s2
izduenje armature u raspucalom stanju u pukotini

sr1
izduenje armature u neraspucalom stanju za optereenje koje izaziva
pukotine kod dosizanja vlane vrstoe betona f
ctm

sr2
izduenje armature u pukotini za optereenje koje izaziva pukotine

t
koeficijent za uzimanje u obzir utjecaja trajanja optereenja ili ponovnog
optereenja na prosjeno izduenje
= 0,40 za pojedinano kratkotrajno optereenje
= 0,25 za trajno optereenje ili este promjene optereenja

s
naprezanje u vlanoj armaturi proraunato za raspucali presjek
(naprezanje u pukotini)

sr
naprezanje u vlanoj armaturi proraunato za raspucali presjek za
kombinaciju optereenja koja uzrokuje pojavu prvih pukotina
koeficijent za uzimanje u obzir duktilnosti armature
= 0,80 za elik visoke duktilnosti
= 0,60 za elik normalne duktilnosti
Alternativno za priblini izraun sudjelovanja betona izmeu pukotina
mogu se koristiti odnosi sa nastavno prikazane slike.
Za granino stanje nosivosti (GSN) minimalna vrijednost
proraunske normalne sile iznosi:
min N
Ed
= 1,45 A
c
f
ct,eff
( 1 +
s
n
0
)
A
c
povrina betona u vlaku;
s
koeficijent armiranja; f
ct,eff
= 0,7 f
ctm
( )
( )
=
+
0
1 0.35/ 1
s s
eff
s
E A
EA
n
3.7.2. Spregnuti konstrukcijski elementi u vlaku
Za granino stanje nosivosti (GSN) dimenzioniranje na savijanje i
vlak provodi se uz zanemarenje vlane vrstoe betona.
Utjecaj sudjelovanja betona izmeu pukotina smije se zanemariti ako
su unutarnje sile armiranog betonskog presjeka proraunate s
statikim znaajkama neraspucalog presjeka, a unutarnje sile
elinog dijela presjeka s zanemarenjem betona.
4. Granina stanja uporabe (GSU)
Za granino stanje uporabljivosti (GSU) potrebno je
provesti sljedee dokaze:
dokazi naprezanja
dokazi minimalne armature i ogranienja pukotina
dokazi protiv disanja hrpta
dokazi deformacija
dokazi vibracija
4.1. Dokazi naprezanja
Unutarnje sile i naprezanja proraunavaju se elastinim raunskim
postupcima.
Naprezanja u betonu ograniuju se za spreavanje prevelikih
deformacija od puzanja ili stvaranja mikro-pukotina.
Ogranienje naprezanja i kombinacije djelovanja
Materijal
Tlana
naprezanja u
betonu
Tlana
naprezanja
u betonu

elik

Armatura

elik za
prednapinjanje
Granina naprezanja
Kombinacija Quasi-stalna Neuestala Rijetka Neuestala
Quasi-
stalna
4.2. Dokaz sigurnosti na disanje hrpta
Dokaz je potreban samo za presjeke klase 4, ako su proraunati
pomou efektivnih irina.
4.3. Minimalna armatura i ogranienje pukotina
U podrujima nosaa u kojima za neestu kombinaciju djelovanja
nastaju vlana naprezanja kod mostova s nenapetom armaturom,
odnosno tlana naprezanja manja od 1 Mpa kod mostova
prednapetih kabelima, potrebno je izvriti provjeru ogranienja
pukotina.
Za pojaseve spregnutih nosaa u naelu se zahtijeva ogranienje
pukotina na raunsku vrijednost w
k
= 0,2 mm.
Izraun minimalne armature
Skupljanje
Moment
raspucavanja
Utjecaj od vlastitih naprezanja
Popustljivost modanika
Raspodjela naprezanja u betonskom pojasu kod pojave prve pukotine
Granini promjer nenapete armature
Modificirani promjer armature za druge razrede vrstoe betona
Naprezanja u armaturi u ovisnosti o promjeni armature
Djelotvorna vlana vrstoa betona u promatranomtrenutku
Dokaz irine pukotina kod zavrenog procesa
otvaranja pukotina
Naprezanje u armaturi uzimajui u obzir
sudjelovanje betona izmeu pukotina.
Postotak armiranja
Moment savijanja za mjerodavnu
kombinaciju
Utjecaj razliitog spregnutog
ponaanja betona i prednapete
armature.
Ravnotea u pukotini
Minimalni razmak pukotina
Ravnotea u uzdunom smjeru
Kompatibilnost
Sa srednjim razmakom pukotina Sr,m=2/3sr,max sljedi:
Zavreno formiranje pukotina
4.4. Progibi i deformacije
Proraun deformacija provodi se elastinim proraunom za
mjerodavna djelovanja uz uzimanje u obzir sudjelujuih irina.
Za definiranje nadvienja koristi se quasi-stalna kombinacija
djelovanja. Kod eljeznikih mostova quasi-stalna prometna
djelovanja kod prorauna nadvienja uzimaju se s
2
= 0,20.
5. Osiguranje sprezanja
Prijanjanje betona na elik ne smije se uzeti u obzir.
Djelomino sprezanje s planskim iskoritenjem poputanja u spoju
(sljubnici) kod spregnutih mostova nije doputeno.
5.1. Granino stanje uporabljivosti (GSU)
Proraunska vrijednost nosivosti modanika za GSU iznosi 0,60 P
Rd
.
Dokaz na umornost za epaste modanike kod sprezanja glavnih
nosaa nije potrebno provesti ako su uzdune posmine sile
proraunate za stanje I (neraspucali beton) i ako je proraunska
vrijednost nosivosti modanika smanjena na 0,30 P
Rd
.
5.2 Proraun uzdunih posminih sila
Uzdune posmine sile u spoju proraunavaju se u
pravilu elastino.
Ako se uzima u obzir raspucavanje betona, mora se
raunati i s sudjelovanjem betona izmeu pukotina.
Dokaz uzdunih posminih
sila u spoju elik-beton
Ako je kod presjeka klase 1 i 2 proraunska vrijednost momenta
savijanja M
Ed
vea od elastinog graninog momenta M
el,Rd
, u
podrujima nosaa gdje je to sluaj, ima se uzeti u obzir nelinearni
odnos izmeu poprene sile V
Ed
i uzdune posmine sile v
L,Ed
.
Za pozitivne momente savijanja (beton u tlaku), uzimajui u obzir
nelinearno ponaanje, rezultantna uzduna posmina sila V
L,Ed
u
podruju L
A-B .
Modanici se u tom podruju stavljaju na jednakom razmaku.
Uzdune posmine sile kod
presjeka klasa 1 i 2
Ako je proraunski moment savijanja M
Ed,max
manji od punog
plastinog graninog momenta M
pl,Rd
normalna sila u betonskom
pojasu definirana je izrazom:
M
el,Rd
i M
pl,Rd
elastini i puni plastini granini moment presjeka
N
c,el
normalna sila u betonskom pojasu kod dosizanja
elastinog graninog momenta
N
c,f
normalna sila u betonskom pojasu kod dosizanja punog
plastinog graninog momenta M
pl,Rd
N
c,Ed
proraunska vrijednost normalne sile u betonskom pojasu
uslijed momenta savijanja M
Ed,max
Maksimalna vrijednost uzdune posmine sile v
L,Ed,max
iznosi
v
L,Ed,max
= 2 V
L,Ed
/ b
eff
, kod ega je b
eff
sudjelujua irina betonskog
pojasa.
( )
,max ,
, , , , ,max ,
, ,
za
Ed el Rd
c Ed c El cf c el el RD Ed pl Rd
pl Rd el Rd
M M
N N N N M M M
M M

= + <

Raspodjela uzdunih posminih sila od primarnih naprezanja na krajevima nosaa (a)

kao i uslijed naprezanja normalnom silom i momentom savijanja na krajevima
odsjeaka betoniranja (b)
5.3. Nosivost epastih modanika
Granina posmina sila jednog epastog modanika dobija se kao
manja vrijednost od:
P
Rd
= 0,8 f
u
( d
2
/ 4 ) 1 /
v
P
Rd
= 0,25 d
2
( f
ck
E
cm
) 1 /
v
d promjer tijela modanika
f
u
specificirana vlana vrstoa materijala modanika, ali najvie
450 Mpa
f
ck
karakteristina vrijednost cilindrine tlane vrstoe betona
odgovarajue starosti
E
cm
nazivna vrijednost sekantnog modula elastinosti betona
= 0,2 (( h / d ) + 1) za 3 h / d 4
= 1,0 za h / d > 4
h ukupna visina modanika nakon zavarivanja

v
= 1,25 parcijalni koeficijent sigurnosti za GSN
5.4. Konstruktivno oblikovanje sprezanja epastim modanicima
Visina modanika mora biti vea od 3x promjer tijela modanika.
Ako modanici nisu smjeteni direktno iznad hrpta elinog profila,
promjer modanika ne smije biti vei od 2,5 vrijednost debljine
elinog pojasa.
Minimalne izmjere vuta i poloaj armature za
sidrenje protiv odizanja
Osni razmak modanika u smjeru uzdune posmine sile ne smije
biti manji od 5d.
Najvei razmak modanika u uzdunom smjeru ne smije biti vei od
4x debljina betonske ploe odnosno ne vei od 800 mm.
Razmak e
D
izmeu vanjskog ruba modanika i ruba elinog pojasa
ne smije biti manji od 25 mm.
Konstruktivno minimalno oblikovanje kod
poprenih okvira
Konstruktivno minimalno oblikovanje kod
poprenih ukruta
5.5. Nosivost betonskog pojasa na uzduni posmik
Poprena armatura i betonski pojas dimenzioniraju se za GSN tako
da je prijevremeno odkazivanje uslijed uzdunog posmika i lokalnog
uvoenja optereenja izbjegnuto.
Potrebna poprena armatura odreuje se prikladnim reetkastim
modelima, ovisnim o tome da li je betonska ploa u vlaku ili tlaku.
Tlani pojas
Vlani pojas
Reetkasti modeli za odreivanje poprene
armature od posminih sila
Proraunske vrijednosti nosivosti na posmik u pojedinom presjeku
proraunavaju se, kako slijedi:
V
Rd,l
: proraunska vrijednost nosivosti na posmik kod sloma tlanih
dijagonala
V
Rd,l
= 0,2 A
cV
f
cd
A
cV
pripadna povrina betona u presjeku ploe
= 1,0 za normalni beton
V
Rd,2
: proraunska vrijednost nosivosti na posmik poprene armature
V
Rd,2
= V
cd
+ A
s
f
cd
A
s
: povrina armature u promatranom presjeku ploe
V
cd
: nosivost betona na posmik
V
cd
= 2,5 A
cV

Rd
Razmak izmeu slobodnog ruba i osi najblieg modanika ne smije
biti manja od 6xpromjer tijela modanika.
presjek
Tipini presjeci kod odkazivanja betonskog
pojasa od uzdunog posmika
Osnovna vrijednost vrstoe na
posmik:

Rd
= 0,34 MPa (C30/37)
0,37 MPa (C35/45)
0,41 MPa (C40/50)
0,44 MPa (C45/55)
6. Spregnute betonske ploe
6.1 Openito
Spregnute ploe sastoje se od ravnih limova sa navarenim
modanicima i betona izvedenog in situ.
elini lim kod betoniranja mora biti pridran ukrutama, tako da
progib ne bude vei od 5% debljine ploe.
Dimenzioniranje za globalna djelovanja
Spregnuta ploa se dimenzionira tako da je osigurana dovoljna
nosivost za normalne sile i momente savijanja od globalnog
djelovanja, kao i od poprenog savijanja.
Kod tlanih naprezanja proraunska nosivost dobiva se kao zbroj
nosivosti betonskog pojasa i elinog lima unutar sudjelujue irine
ako je sprezanje odgovarajue izvedeno.
Kod vlanih naprezanja proraunska nosivost dobiva se kao zbroj
nosivosti elinog lima i armature unutar sudjelujue irine.
Dokaz stabilnosti tlano optereene pojasnice nije potrebno provesti
ako granine vrijednosti razmaka modanika, navedene u tablici nisu
prekoraene.
Smjer tlanih naprezanja Oslanjanje pojasa Klasa 2 Klasa 3
Okomito na smjer
tlanih naprezanja
U smjeru
tlanih naprezanja
Jednostrano oslonjen pojas

Obostrano oslonjen pojas
Jednostrano i
obostrano oslonjen pojas
t debljina lamela
Dimenzioniranje spojnih sredstava
Ako je elini lim uraunat kao armatura, razmak modanika u oba
smjera se smije biti vei od trostruke debljine betonskog pojasa.
Za granino stanje uporabljivosti kod nosaa sa irokim pojasevima
utjecaji posminog poputanja spregnutog pojasa i poputanja u
spoju na uzdune posmine sile od globalnog djelovanja uzimaju se
u obzir kako slijedi.
Na jedan modanik na razmaku x od blieg hrpta djeluje uzduna
posmina sila P
Ed
definirana izrazom :
v
L,Ed
proraunska uzduna posmina sila na jedinicu duljine u spoju uslijed globalnog
djelovanja.
n
tot
ukupan broj modanika jednake veliine na jedinicu duljine unutar irine b.
n
w
broj modanika na jedinicu duljine unutar razmaka a
w
od hrpta prema.
b pola razmaka susjednih hrptova ili razmak od hrpta do slobodnog ruba pojasa.
0,17
2
,
3,85 3 1 0,15
L Ed w
Ed
tot tot
v
n x
P
n n b




= +





Razmak modanika treba odabrati dovoljno malim, da se sprijei
lokalno izboavanje lima.
Definicije oznaka u jednadbi
Armatura u obliku petlje
Raspodjela modanika kod
presjeka s dvostrukim
sprezanjem oznake
7. Kolnike ploe s predgotovljenim dijelovima
Za djelomino predgotovljene ploe u kombinaciji s betonom
izvedenim na licu mjesta vrijede dalje navedena pravila.
Debljina betona izvedenog na licu mjesta mora iznositi
najmanje 20 cm u podruju kolnika i najmanje 15 cm u
podruju hodnika.
Sljubnice izmeu predgotovljenih elemenata imaju se
oblikovati tako da je osiguran zatitni sloj nom c prema
propisima za betonske mostove.
Za predgotovljene elemente mora se provesti dokaz
ogranienja pukotina i kada su predviene kao nenosive i
sudjeluju samo izmeu sljubnica. Istosmjerna naprezanja od
betoniranja se pri tome superponiraju.
isti razmak izmeu modanika i predgotovljenih elemenata u
podruju sljubnica i tednih otvora mora biti najmanje 25 cm.
8. Pravila projektiranja za rasponske sklopove
cestovnih mostova sa glavnim nosaima na
malom razmaku i/ili betonskim poprenim
nosaima nad osloncima
Spregnuti sklopovi sa uzdunim nosaima na malom razmaku
preporuljivo su rjeenje za rasponske sklopove cestovnih mostova
manjih raspona.
Uzduni nosai mogu biti zavareni nosai, valjani nosai ili
sanduasti nosai.
Primjer jednog presjeka s uzdunim nosaima
na malom razmaku
Kod projektiranja i izvedbe treba se pridravati sljedeih pravila:
razmak uzdunih nosaa zbog odravanja ne manji od 2,4 m; kod
djelomino predgotovljenih ploa a
LTR
3 m,
prepust do vanjskog ruba grede vijenca mora iznositi najmanje 1,6
m,
nosai i kolnika ploa trebaju biti tako projektirani, da se izbjegnu
popreni nosai u poljima,
popreni nosai u osi leajeva mogu se izvesti u u betonu,
za smanjenje broja leajeva po mogunosti primijeniti indirektno
oslanjanje,
ako se netonost kod ugradbe leajeva ne moe iskljuiti
konstruktivnim mjerama, potrebno je kod dimenzioniranja ukljuiti i
sluaj optereenja s
leaj
= 3,0 mm u najnepovoljnojoj kombinaciji
za granina stanja nosivosti i uporabe.
Kod projektiranja rasponskih sklopova s poprenim nosaima od
betona nad leajevima minimalne irine betonskih poprenih nosaa
iznose:
upornjaci: indirektno oslanjanje 0,80 m; direktno oslanjanje 0,60 m
stupovi: 0,90 m
Tri razliite varijante betonskih poprenih nosaa A-C
Upornjak - PN
Stup - PN
Varijanta A: popreni nosai jednake visine
Varijanta B: elini nosa utisnut u betonski popreni nosa
Varijanta C: elini nosa s eonom tlanom
eona ploa moe se
alternativno upustiti u
beton za = 2 cm