Sadržaj:

1. UVODNI DIO – tehnologija op enito................................................................................. 3

Tehnologija (op enito)................................................................................................................ 3
Tehnologija gra enja .................................................................................................................. 3
Tehnološki radni procesi............................................................................................................. 3
2. A R M A T U R A ................................................................................................................. 6
2.1. Proizvodnja armature ........................................................................................................... 6
2.2. Vrste armature...................................................................................................................... 7
2.3.1. Temelji ........................................................................................................................ 11
2.3.2. Stupovi (vertikalni serklaži...)..................................................................................... 13
2.3.3. Zidovi (jednostrano ili dvostrano armirani, zakrivljeni…)......................................... 14
2.3.4. Grede (podvlake, nadvoji, horizontalni serklaži...)..................................................... 15
2.3.5. Plo e............................................................................................................................ 15
2.3.6. Stubišta........................................................................................................................ 17
2.4. Tehnologija armira kih radova u pogonima ...................................................................... 18
2.4.1. Svrha formiranja armira kih pogona .......................................................................... 18
2.5. Armira ki alati, ure aji, strojevi ........................................................................................ 22
2.5.1. Alati............................................................................................................................. 22
2.5.2. Ure aji i strojevi ......................................................................................................... 22
2.6. Vrste armira kih radova prema normama.......................................................................... 27
3. BETON ................................................................................................................................ 28
3.1. Proizvodnja betona............................................................................................................. 28
3.2. Vrste (podjele) betona........................................................................................................ 28
3.2.1. Prema težini (gusto i) ................................................................................................. 28
3.2.2. Prema tehni kim uvjetima .......................................................................................... 29
3.2.3. Prema konzistenciji..................................................................................................... 29
3.2.4. Prema vrsto i............................................................................................................. 30
3.2.5. Prema posebnim postupcima transporta i ugradnje .................................................... 31
3.2.6. Prema mjestu proizvodnje........................................................................................... 32
3.2.7. Prema uporabi armature.............................................................................................. 32
3.2.8. Prednapeti beton.......................................................................................................... 33
3.3. DODACI BETONU ( ADITIVI ) .................................................................................... 35
3.4. Tehnologija betonskih radova u pogonima i na gradilištima............................................. 38
3.4.1. Tehnologija spravljanja betona ................................................................................... 38
3.4.2. Tehnologija spravljanja elemenata i konstrukcija....................................................... 40
3.4.3. Tehnologija spravljanja, ugradnje, zbijanja i njege betona......................................... 41
3.5. Alati, ure aji, strojevi, postrojenja..................................................................................... 57
3.6. Vrste betonskih radova prema normama ........................................................................... 61
4. ARMIRANI BETON.......................................................................................................... 62
4.1. Koncept armiranog betona................................................................................................. 62
4.2. Prionjivost betona i armature ............................................................................................. 63
4.3. Zaštitni sloj betona............................................................................................................. 64
4.4. Sidrenje armature ............................................................................................................... 67
4.5. Nastavljanje armature ........................................................................................................ 70
Literatura:............................................................................................................................... 77

2
 1. UVODNI DIO – tehnologija op enito

Tehnologija (op enito) - ozna ava umije e prerade sirovina u proizvod. Kao znanost
istražuje tehniku proizvodnje u cjelini, a posebno radnog procesa kao i pojedine imbenike koji
su od utjecaja na odvijanje radnih procesa i njihovu me usobnu ovisnost. Istražuje tako er
promjenjivost odnosa pogotovo kod predvi anja sredstava za proizvodnju u odre enom
vremenu i prostoru.

Tehnologija gra enja – za tehnologiju gra enja (pa prema tome i za pojedine tehnologije
gra enja: armira ke, betonske, tesarske, zidarske…) je to zna ajno jer se radni proces odvija
na prostoru na kojem djeluje ve i ili manji broj radnika, strojeva, postrojenja ve eg ili manjeg
kapaciteta.

Radni prostor tako er može biti promjenjiv u odnosu na karakter gra evine, u dužinskom
(ceste) ili visinskom (zgrade) smislu, ime se mijenjaju i uvjeti rada. Na izbor sredstava i
odvijanje procesa utje u i prirodne pojave kao što su padaline, hladno a, vlaga, smrzavanje,
pojava podzemnih ili nadzemnih voda i sl.

Tehnološki proces ozna ava redoslijed i na in vršenja pojedinih dijelova složenog

radnog procesa za dobivanje proizvoda odre enih osobina. Rad vrše ljudi i strojevi, a za izradu
istog proizvoda mogu se koristiti razne metode rada.

Za izradu gra evinskog objekta potrebno je izvršiti razne vrste radova i radnih procesa
koji se mogu izvršiti na više na ina ovisno o primjeni mehanizacije, alata, materijala, redoslijedu
i ovisnosti radnih kapaciteta.

Odre ivanje tehnološkog procesa odnosno na ina na koji e neki posao biti obavljen
polazna je faza za organizaciju i planiranje proizvodnje, za odre ivanje trajanja pojedinih
radova, te za gra evinu ukupno.

Veliki objekti (mostovi, brane, autoputevi..) zahtijevaju prou avanje metoda rada, izbor
opreme i postrojenja i dr. prije po etka radova. O tome ovisi dobar dio troškova gra enja. Te
zadatke rješavaju timovi stru njaka. Odluke za osnovne procese donose se centralno u pripremi
rada, a detalji se esto rješavaju u pogonima ili na gradilištu.

Vezano za tehnološki proces armira ko-betonskih radova kroz slijede e

teme obradit e se tehnološki proces izrade armaturnih sklopova u pogonima,
kao i tehnološki proces izrade armirano betonskih elemenata na gradilištu.

Tehnološki radni procesi

Složenije radove ili proizvodne procese je potrebno rastaviti na jednostavnije

dijelove ili elemente radi lakše organizacije rada, odre ivanja potrebnih sredstava i
utroška vremena.

3
Primjer:

BROJ RADNIKA I
MJESTO GRADILIŠTE STRUKTURA STROJEVI ALAT
Betoniranje - Izrada oplate - Ispravljanje - Namještanje - Pokret rukom
armirano- - Montaža oplate armature šipke na stolu do šipke
betonske - Izrada armature - iš enje - Navla enje - Zahvatanje
konstrukcije - Montaža armature - Sje enje klju a šipke
- Izrada betona - Prijevoz na mjesto - Savijanje šipke - Kretanje
- Ugradnja betona savijanja - Skidanje klju a šipkom do
- Transport oplate - Savijanje - Odlaganje mjesta savijanja
- Transport armature - Odnošenje šipke - Namještanje
- Transport betona šipke
- Premještanje
SLOŽENI RADNI RADNE RADNI RADNI
PROCES PROCES OPERACIJE POSTUPCI POKRETI

Primjerom podjele složenog procesa vidi se rastavljanje istog do radnih pokreta, a

preko radnih operacija i postupaka. Na taj na in se mogu prou avati, analizirati i mjeriti te
dobrom organizacijom i planiranjem dovesti do uspješne koordinirane proizvodnje (na osnovi
odre ivanja potrebnog vremena za rad te iznalaženja normi).

Procese rada dijelimo na:

- Osnovne (odnose se na neposredno gra enje )
- Pomo ne (odnose se na pomo ne radove kojima se osigurava normalan tijek osnovnih
radova)

Osnovni procesi rada su odre eni na inom gra enja na samom objektu, a proporcionalni su s
koli inom radova.

Pomo ni radni procesi ovisni su o razvoju i industrijalizaciji gra evinske proizvodnje (primjer
proizvodnje armaturnih sklopova i betona u pogonima ili gradilištima )

Procesi mogu biti:

- individualni (kad ga može obavljati 1 radnik)
- grupni (istovremeno sudjeluje više radnika)

Procesi (ovisno o u eš u mehanizacije) mogu biti:

- automatizirani (kad se rad izvršava ure ajem koji nakon stavljanja u pogon radi bez
u eš a ovjeka, npr. automatizirana betonara)
- mehanizirani (kad se rad vrši pomo u stroja)
- polumehanizirani (kad se rad vrši pomo u mehaniziranog alata i ure aja uz
korištenje mehani ke energije)
- ru ni (kad radnik radi uz korištenje rada miši a npr. montaža armature)

Radni proces ima obilježja da se za vrijeme njegovog odvijanja ne mijenja sastav radne
grupe, dok se alat i materijal mogu mijenjati u tijeku rada.

Radna operacija je u pravilu dio radnog procesa kod ega se rad obavlja s istim
materijalom i alatom i istim sastavom radne grupe.
Promjena alata (materijala) znak je prijelaza na drugu operaciju.

4
Radni postupak je dio radne operacije koju karakterizira specifi ni dio radnje ili
prostora.

Radni pokreti su elementarni dijelovi koje izvršava radnik u cilju izvršenja odre enog
rada. Pokreti se vrše udovima, tijelom i glavom.

Podjela do radnih operacija se vrši kod odre ivanja potrebnog vremena za rad
(iznalaženje normi), kod organizacije rada i tehnološkog redoslijeda i planiranja
aktivnosti.

Osnovni cilj prou avanja pokreta od strane analiti ara radnih procesa je uklanjanje
suvišnih pokreta, olakšanje teških i zamjena gr evitih pokreta blagima. Time se uklanja
suvišan rad i pove ava proizvodnja bez pove anja utroška ljudske energije.

U graditeljstvu se obavljaju pretežno radovi s grubim pokretima ruku i nogu u

stoje em, kle e em ili u e em stavu (montaža armature), u nagnutom naprijed
ili natrag ili ak u leže em stavu.

Za postizanje racionalnijih pokreta potrebno je:

- izvršavati što kra e pokrete uz manje zamora
- podjednako optere ivati obje ruke
- koristiti linijske pokrete bez prekidanja i bez oštrih promjena pravaca
- primjenjivati lagani ritam ako je mogu e
- izabrati najpovoljniji položaj pri radu
- provesti uvježbavanje radnika za bolji na in rada

U svakoj proizvodnji postoje odre eni zastoji i gubitci, bez obzira na stupanj
organiziranosti rada. Što je lošija organizacija troškovi gradilišta su ve i.
Smanjenje gubitaka u proizvodnji ine osnovne mjere za pove anje
produktivnosti rada.

Gubici na koje radnik može direktno utjecati (iako ne u potpunosti) na svom

radnom mjestu nastaju:
- uslijed loše organizacije radnog mjesta (suvišno kretanje, loš raspored
sredstava za rad i materijala)
- radi nestru nosti ili nedovoljne uvježbanosti radnika
- uslijed nedovoljne zaštite radnika na radnom mjestu
- uslijed neispravnog ili neodgovaraju eg alata i opreme
- zbog loših odnosa me u radnicima i lošeg rukovo enja
- uslijed loših uvjeta na gradilištu (stanovanje, prehrana, prijevoz, klimatski uvjeti)
- radi kršenja radne discipline
- zbog lošeg obavljenog rada (ponavljanje rada)
- uslijed neodgovaraju eg nagra ivanja, neisplate pla e idr.

5
 2. A R M A T U R A

Armatura - gra evni proizvod koji se izra uje od elika za armiranje

proizveden u centralnoj armira nici (tvornici armature), u armira nici
pogona za predgotovljene betonske elemente ili u armira nici na gradilištu.

2.1. Proizvodnja armature

Armatura u smislu Tehni kih propisa za betonske konstrukcije smatra se i proizvodi kao:
a) elik za armiranje
b) elik za prednapinjanje i elik za armiranje
pri emu e se elik za armiranje koristiti kao armatura za armirano betonske konstrukcije, a
elik za prednapinjanje zajedno s elikom za armiranje kao armatura za prednapete betonske
konstrukcije.

Njihova tehni ka svojstva specificiraju se u projektu betonske konstrukcije

odnosno u tehni koj specifikaciji projekta.
Ozna avanje armature vrši se na otpremnicama i posebnim oznakama te se
obavezno upu uju na odre enu specifikaciju.

- elik za armiranje ozna avamo prema normama niza

n HRN EN 10080-(1-6) u skladu s
n HRN CR 10260
HRN EN 10027-1.1999
HRN EN 10027-2.1999
HRN EN 10020: 1999
- elik za prednapinjanje prema normama niza nHRN EN 10138 a u skladu s
n HRN CEN CR 10260
HRN EN 10027-1:1999
HRN EN 10027-2:1999
HRN EN 10020:1999
Uzimanje uzoraka, priprema i ispitivanje svojstava armature provodi se prema normama nizova n HRN
EN 10080 te n HRN EN 10138 i prema normama
HRN EN ISO 15630
HRN EN 10002-1
Izuzetno i HRN EN ISO 377 ako je armatura sklop elika za armiranje i dr. eli nih proizvoda (profila,
cijevi…)

Nakon što je proizvedeno iz željezne ruda e u visokim pe ima betonsko željezo i elik dalje se
obra uje do potrebnih vrsto a i oblika te specificirano transportira da nekog od mjesta budu e
proizvodnje ili stovarišta gra evinskih materijala.

Armatura se naru uje, transportira i isporu uje bilo za:

- centralnu armira nicu u tvornici armature
- armira nicu pogona za predgotovljene betonske elemente ili
- armira nicu na gradilištu

Na kojem god mjestu ugradnje armature ona bila izvedena i postavljena u oplatu
prema projektu betonskih konstrukcija, ne smije se izvršiti betoniranje ako nije
prethodno pregledana, ispitana i potvr ena sukladnost elika, zavara, preklopa,
mehani kih spojeva, spojki, cijevi za natege i morta za injektiranje.

6
2.2. Vrste betonskog elika

a) elik za armiranje ( nHRN EN 10080-1 )

Pod optere enjem se elik deformira, a što je ve u deformaciju materijal

sposoban podnijeti bez krtog loma, to je duktilniji.

Duktilnost (žilavost) je svojstvo materijala da podnese plasti nu deformaciju bez

loma.

Betonski elici se svrstavaju se u 3 razreda duktilnosti (žilavosti) A,B,C a

isporu uju se u obliku:
šipki i namota za izravnu upotrebu ili za proizvodnju zavarenih armaturnih mreža
i zavarenih rešetki za gredice
tvorni ki proizvedenih zavarenih armaturnih mreža
zavarenih rešetki za gredice

Prema normi armaturni elik se ozna ava:

- oznaka oblika proizvoda (šipka, namot, mreža ili rešetkasti nosa )
- oznaka norme n HRN EN 10080-2-4
- naziv ili oznaka (broj ) elika
- nazivne izmjere proizvoda ( u milimetrima )
- dopunske obavijesti prema n HRN EN 10080-2-6

Norme n HRN EN 10080-2 do 4 razlikuju 3 vrste površinskog izgleda

- glatki P
- profilirani I
- rebrasti R

Tablica svojstava elika za armiranje prema normama HRN EN 10080-2 do 4

Naziv i oznaka (broj) B500A B500B B450C
elika (1.0438) (1.0439) (1.04…)
Oblik proizvoda namot šipka namot šipka namot
Nazivni promjer d(mm) 4-16 6-40 6-16 6-40 6-16
Granica razvla enja
500 500 450
Rc(N/mm²)
Omjer vla ne vrsto e i granice
1,15
razvla enja 1,05 1,08
1,35
Rm/Rc
Omjer stvarne i nazivne
vrijednosti granice razvla enja - - 1,20
Rcact/Rcnom
Postotak ukupnog istezanja pri
2,5 5,0 7,5
najve oj sili Agt (%)

Primjer ozna avanja armaturne šipke promjera d 20 mm i nazivne duljine 12000 mm

ozna ava se prema nazivu elika:
- šipka n HRN EN 10080-3-B500B–20 x 12000
Ili prema broju elika
- šipka n HRN EN 10080-3-1.0439-20 x 12000

7
 Armatura treba imati 2 ili više redova paralelnih popre nih rebara koja su po
opsegu jednoli no raspore ena i imaju po cijeloj duljini jednoli ni razmak, uz eventualna
uzdužna rebra ija visina ne smije prije i 0,15 d.
Visina popre nih rebara mora biti 0.05 do 0.10 d; kul 45°, a kut =35°do 75°, a
razmak c=0.5 do 1.0 d

8
b) Zavarene mreže

Sastavljene su od me usobno okomito položenih šipki koje su na svakom spoju

(križanju) spojene elektri nim varom.
Ozna avaju se kao i elik za armiranje u namotima i šipkama
- oznakom oblika proizvoda ( mreža )
- oznakom norme n HRN EN 10080-5
- nazivom ili brojem ( oznakom ) elika
- nazivnim izmjerama proizvoda ( izmjere mreža, žica, osnih razmaka, prijepusta)

Tako er se ozna avaju pojedina ni elementi mreža:

NL - broj uzdužnih šipki
PL – osni razmak uzdužnih šipki
dL – promjer uzdužnih šipki
L – duljina uzdružnih šipki
µ1, µ2 – prijepust uzdužnih šipki

Nc – broj popre nih šipki

Pc – osni razmak popre nih šipki
dc - promjer popre nih šipki
B – duljina popre nih šipki
µ3, µ4 – prijepust popre nih šipki

Naziv ili oznaka elika B 500 A B 500B B 450 C

( 1.0438) (1.0439) (1.04…)
Nazivni promjer d ( mm ) 5-16 6-16 6-16
Granica razvla enja Rc 500 500 450
Omjer vla ne vrsto e i granice 1,15
(N/mm²) razvla enja Rm/Rc 1,05 1,08 1,35
Omjer stvarne i nazivne
vrijednosti granice razvlja enja
- - 1,20
Rcact/Rcnom
Postotak ukupnog istezanja pri
2,5 5,0 7,5
najve oj sili Agt (%)

c) Zavareni rešetkasti nosa i

Ovi nosa i sastoje se od gornjeg i donjeg pojasa i dijagonale i proizvode se od elika za

armiranje, prema normama n HRN EN 10080-1;2;3;4.

Ozna avaju se na slijede i na in:

- oznakom oblika proizvoda
- oznakom norme za ovu vrstu proizvoda
- projektiranom visinom rešetkastog nosa a
- nazivnim izmjerama gornjeg pojasa, dijagonale i donjeg pojasa
- nazivom ili brojem elika istih elemenata

9
 ELIK ZA PREDNAPINJANJE

Ova vrsta elika razlikuje tri glavne podgrupe armature; to su žice, užad i šipke.
Geometrijske zna ajke mu se definiraju pomo u nazivne ploštine presjeka s
dopuštenim odstupanjima i pomo u nazivnog promjera. Eventualno se daju i pojedinosti
oblika proizvoda.
elik za prednapinjanje obuhva en je normama n HRN EN 10138-;2;3;4 i izvještajem n HRN
CR 10260

- žice se ozna avaju:

- brojem norme n HRN EN 10138-2
- nazivom elika koji sadrži
slovo y za elik za prednapinjanje
nazivnu vla . vrsto u u MPa (1770 MPa)
slovo C za hladno vu enu žicu
- nazivnim promjerom žice u mm ( koji se kre e od 3 do 10mm)
- slovom I ako se radi o profiliranom eliku

Primjer: n HRN EN 10138-2-Y1770 C-5,0-I

- užad se ozna ava:

- brojem norme n HRN EN 10138-3
- nazivom elika koji sadrži:
slovo y za elik za prednapinjanje
nazivu vla nu vrsto u u MPa
slovo S za užad
znamenkom 3 i 7 za broj žica u užetu
slovo G - ozna ava zatvoreno uže
- nazivnim promjerom užeta u mm ( od 5,2 do 18mm)
- razredom A ili B
- slovom I – ako se radi o profiliranom eliku

Primjer: n HRN EN 10138-3 Y1860S7-16,0-A

- šipke se ozna avaju:

- brojem norme n HRN EN 10138-4
- nazivom elika koji sadrži
slovo Y za elik za prednapinjanje
nazivnu vla nu vrsto u u MPa
slovo H za vru e valjane šipke
- nazivnim promjerom žice u mm ( od 15 do 40 mm)
- slovom R za rebraste šipke

Primjer: n HRN EN 10138-4Y1030H-26-R

10
2.3. Primjena armature u konstrukcijskim elementima
U slijede em poglavlju bit e prikazani osnovni konstrukcijski elementi izra eni od
armiranog betona s objašnjenjem djelovanja optere enja, a time i okvirnim položajem armature
budu i da se za svaki konkretni slu aj konstrukcijskog elementa ona to no prora unava i
postavlja.
Bit e prikazani primjeri trakastih i temelja samaca, stupova raznih popre nih presjeka, zidova,
greda slobodno položenih i kontinuiranih, plo a (ravne, s gredama, sitnorebraste i konzolne) te
stubišta na plo ama izme u podesnih greda, stubišta na lomljenoj plo i (1 ili 2 puta lomljenoj),
stube na dva ležaja i konzolne stube.
Ostali konstrukcijski elementi koji su složeniji zahtijevali bi puno više objašnjenja i prostora te
ovdje nisu obra eni.

2.3.1. Temelji

Temelji su nosivi elementi konstrukcije koji optere enje sa zidova i stupova

prenose na tlo.

Oblik i vrsta temelja ovisi o konstrukcijskom elementu ije optere enje

temelj mora prenijeti na tlo (zid, stup), kao i o dubini i vrsti temeljnog tla.

Ako se ispod gra evine nalazi tlo dobre nosivosti optere enje s temelja se
prenosi neposredno na tlo, a zbog zone smrzavanja dno temelja treba biti najmanje 80
centimetara ispod kote terena.
Takve temelje nazivamo plitkim, a mogu biti izvedeni kao:
- trakasti temelji
- temelji samci
- temeljne grede (rešetkasti temelji)
- temeljne plo e

Ako se nosivi slojevi tla nalaze na ve im dubinama tad se izvode duboki temelji.
Optere enje se tad na tlo prenosi preko pilota (šipova), temeljnih bunara, sanduka,
kesona, dijafragmi i sli nih konstrukcija.
Budu i da se naj eš e primjenjuju plitki temelji prikazat emo kroz trakasti i temelje
samce neke od mogu ih na ina postavljanja armature.

Trakasti temelji izvode se ispod zidova (u masovnim konstruktivnim

sustavima) ili ispod stupova ako ih je ve i broj pri emu se traka prora unava kao
temeljna greda. Sama širina trake ovisi o ukupnom optere enju, nosivosti tla i
dopuštenom naprezanju tla.

Armatura je postavljena kao glavna,

popre no u odnosu na dužinu trakastog temelja
(1), a sporedna na njoj po dužini trakastih
temelja (2). Primjer je s trapeznim popre nim
presjekom trakastih temelja, a prora unom su
odre ene dimenzije armature, razmaci i dr.

11
 Temelji samci izvode se ispod stupova (u skeletnim konstrukcijskim
sustavima). Obi no su tlocrtnog izgleda kao i popre ni presjek stupa ispod kojeg se
nalaze (pravokutni, kvadrati, kružni, višekutni).

Armatura stope križno je postavljena pri donjoj koti temelja, a od nje polaze 4
šipke za nastavljanje armature stupa koje su povezane vilicama (sponama). Ispod
stupa, u njegovoj dvostrukoj širini križno postavljena armatura je na dvostruko guš em
razmaku nego na preostalom dijelu.

12
 Rešetkasti temelji se primjenjuju u skeletnim sustavima gdje su razmaci stupova
dosta bliski, ve e je optere enje objekta i relativno nejednoliko tlo koje ne omogu uje
ravnomjerno slijeganje pa se ovim na inom temeljenja ukupno pove ava površina tla na koju
optere enje djeluje. Ovi temelji se sastoje od dijela stupova koji naliježu na temeljne grede koje
su raspore ene pod pravim kutom i svaki stup može imati ispod grede i temelj samac ili trakasti
temelj (rje e). Grede su minimalne dimenzije 30/30cm i izvode se kao uobi ajene grede gornjih
dijelova nosivih konstrukcija pa emo ih tamo obraditi.

Temeljne plo e plošno i ravnomjerno prenose optere enje zidova ili stupova na tlo,
koje može biti i lošije kvalitete, a i izloženo podzemnim vodama. U tom slu aju armatura plo e
je i u gornjoj i donjoj zoni. Minimalne dimenzije debljina su 30 cm, a i ve e po potrebi i
prora unu. Izvode se kao plo e gornjih konstrukcijskih dijelova pa opširnije o njima pod tim
podnaslovom.

2.3.2. Stupovi (vertikalni serklaži...)

Stupovi su osnovni konstrukcijski elementi u skeletnim sustavima i naj eš e su

optere eni (naprezani) centri nom tla nom silom.

Uslijed takvog optere enja kod stupova se mogu dogoditi deformiranja u vidu
izvijanja, skra enja u uzdužnom smislu i istovremeno proširenja zbog drobljenja
strukture betona.

Armatura stupa sastoji se od uzdužne (glavne) armature i

popre ne (spona). Uzdužna preuzima tla na naprezanja kao i dio
mogu eg savijanja (od izvijanja). A popre na osigurava to an
položaj uzdužne armature i sprje ava njeno izvijanje.

Ako se radi o stupovima složenog popre nog presjeka poligonalnih oblika, u

svaki kut se stavlja po jedna šipka, a dodatno i kad razmak nose ih šipki prelazi 40 cm.
Te se šipke nazivaju montažne. Neki od primjera se nalaze na slijede oj slici.

13
 Kad je rije o spoju stupova s temeljima odn. sidrenju u temelje, tada se u temelje
ugra uje armatura odnosno šipke (sidra) iji broj i veli ina promjera odgovaraju broju i veli ini
šipki u stupu. Ova armatura polaže se u temelj do kraja, a prepušta se za duljinu prijeklopa i
približno se kre e od 60 do 100 cm. Spone se postavljaju cijelom duljinom stupa. Na dijelu koji
prolazi me ukatnom konstrukcijom odn. ako je na stup položena greda, spone i stupa i grede
obvezno se postavljaju na dijelu njihova spoja, jer je on najviše napregnut u konstrukciji. Pri
odre ivanju duljine šipke za jednu etažu vodi se ra una da ona mora pro i kroz stropnu
konstrukciju pod kutem te završiti kao sidra (ankeri) iznad nje za duljinu prijeklopa (minimalno
60 cm). Ovaj prijeklop služi za nastavak armature stupa sljede eg kata.

2.3.3. Zidovi (jednostrano ili dvostrano armirani, zakrivljeni…)

Zidovi su kao i stupovi osnovni konstrukcijski elementi, ali u masivnim sustavima i kao
takvi optere eni su naj eš e centri nom kontinuiranom tla nom silom. Odnos stranica za
odre ivanje presjeka zida je L>4t (L= duža strana; t= uža strana)
Deformacije koje se javljaju su iste kao i za stupove (izvijanje, skra enje, proširenje).

Armatura zidova se izvodi

kao jednostrana ili dvostrana.
Glavna (uzdužna) je
vertikalna, a horizontalna je
sporedna.
Potrebna preklapanja se
izvode kao vertikalna, a
tako er se u odnosu na
visinu etaže ostavljaju
preklopi za nastavke
slijede e etaže iznad
prethodne.

14
2.3.4. Grede (podvlake, nadvoji, horizontalni serklaži...)

Grede su konstrukcijski elementi koji su pretežno optere eni savijanjem kao i

plo e. Beton pri tome preuzima tla na, a armatura vla na naprezanja. Položaj armature
u presjeku nosa a ovisi o tome koja je strana nosa a izložena vla nom naprezanju.

Kod slobodno stoje e

grede pravokutnog presjeka i
„T“ presjeka armiramo donju
stranu nosa a.

Dok emo u konzolnoj (prepuštenoj) gredi imati armaturu u gornjoj zoni jer je
gornja strana nosa a razvu ena (vla na). Ako imamo gredu s prepustom ili kontinuiranu
gredu armatura e biti postavljena na mjestima vla nih naprezanja adekvatno
dijagramima momenata. Paralelno s tom glavnom armaturom u tla no podru je
postavljamo takozvanu montažnu ili konstruktivnu armaturu. Obje vežemo sponama kao
popre nom armaturom.

Na slici vidimo popre ni presjek grede s visinom ve om od 40

cm gdje se dodaje u sredini još jedan red montažne armature.
Prijelaz glavne armature iz donje u gornju vla nu zonu obavlja se
savijanjem armature pod kutom od 45º.

2.3.5. Plo e

Plo e su elementi optere eni savijanjem. Tako er mogu biti pri stati koj podjeli
ravne slobodno položene plo e, konzolne plo e s prepustima i kontinuirane, a mogu biti
izvedene s „T“ gredama ili kao sitno rebraste plo e.
Armatura se postavlja u vla ne zone kao na slikama, kod kvadratnih tlocrta plo a, nosi
u oba smjera, a ako je u pitanju plo a koja nosi u jednom smjeru glavna armatura ide
tim smjerom (nastoji se da je to smjer manjeg raspona plo e), dimenzionirana je, a
razdjelna je konstruktivna i leži okomito na nju. Iznad ležaja glavna armatura se savija u
gornji pojas kroz svaku drugu šipku u dužini 20% raspona ležaja ako nije druga ije
odre eno. Tako se na ležaju osigurava potrebna armatura za preuzimanje djelomi nog
momenta upetosti.

15
 Ako se radi o kvadratnim ili kružnim plo ama koje nose u oba smjera, glavna
armatura se prora unava i postavlja u dva okomita smjera i nema razdjelne. Osim u
iznimnim slu ajevima, plo e se armiraju mrežnom armaturom s potrebnim
preklapanjima.

Tlocrtni oblici plo a mogu biti pravokutni, kvadratni, kružni, prstenasti, poligonalni,
pravokutni, trapezni, nepravilni.

Plo e tako er mogu imati otvore za vo enje raznih instalacija ili za odvijanje
tehnoloških procesa. Oni mogu biti pravokutni, poligonalni ili kružni koji su i povoljniji
zbog manje koncentracije naprezanja.

Kod konzolnih plo a glavna armatura je u gornjoj zoni.

Kod plo a s prepustima i kontinuiranih plo a glavna armatura slijedi dijagram momenata
optere enja i nad ležajima je u gornjoj zoni.

Popre na armaturu slobodnog ruba koja obuhva a

njezinu uzdužnu armaturu možemo formirati od ukosnica
U ili postoje ih šipki stati ke armature okomite na
slobodni kraj.

16
 Oko otvora se dodaje i kosa armatura,a
ukupna ploština šipaka oko otvora mora
iznositi minimalno ploštinu presje ene
armature.
Plo e mogu nalijegati na zidove ili grede
(linijsko podupiranje) i na stupove (to kasto
podupiranje).

2.3.6. Stubišta

Konstrukcijski su stubišta kose plo e pa se tako i prora unavaju.

Razlikujemo kose plo e popre no (na 2 oslonca) ili uzdužno naprezane (od kojih
jedanput ili dvaput lomljene, koljenaste odnosno plo e na podesnim gredama sa i bez
odmorišta), konzolne (prepuštene) i zavojite (spiralne) plo e. Ovu grupu stubišta
ubrajamo u monolitna, a izvode se i brojni tipovi montažnih stubišta u betonskim
pogonima.
Najjednostavniji prijenos optere enja je kod popre no naprezanih plo a, gdje se
ona oslanja lijevo i desno u odnosu na svoju uzdužnu os. (obi no kod podruma).
Prora unavaju se kao slobodno položene plo e. Debljina plo e d se mjeri po okomici na
ravnini stubišta. Razmak glavne armature je manji ili jednak 15 cm za d do 15 cm, a
manji ili jednak 25 cm za d ve u od 25 cm i položena je u popre nom smislu u odnosu
na smjer penjanja. Razdjela je uzdužna.
Uzdužno naprezane plo e, imaju smjer glavne armature u smjeru penjanja, a
okomito na njih je sporedna. Kod koljenastih stubišta glavna armatura plo e se oslanja
na armaturu podesnih greda, a izme u dvije podesne grede se izvodi u istom smjeru
armatura odmorišta (podesta). Glavna armatura lomljene plo e položajno je ista, ali se
prekidi armature izvode samo zbog eventualne radne reške izme u donjeg odmorišta i
kraka s ostavljenim nastavcima armature.

17
2.4. Tehnologija armira kih radova u pogonima

2.4.1. Svrha formiranja armira kih pogona

Tendencija u svim gra evinskim radovima je, što više radova preseliti s gradilišta u
stalne industrijske pogone zbog smanjenja ru nog rada, loše opremljenosti strojevima,
improvizirane organizacije i teških uvjeta rada.
Rad u pogonu omogu it e koncentraciju proizvodnih kapaciteta ljudi, alata i strojeva,
bolje uvjete rada, bržu i ve u proizvodnju na principu podjele rada i specijalizacije, bolju
kvalitetu, uštedu materijala zavarivanjem.
Izradom plana savijanja armature od materijala koji se nalazi na skladištu tako er
se ostvaruju uštede.
Rad u pogonu mogu je tijekom cijele godine, a ukoliko se može posti i paralelna
proizvodnja, skratit e se vrijeme gra enja. Ukoliko se ostvari organizacija bez zastoja i
gubitaka vremena, skrati transport naši pogoni e biti konkurentni drugima zbog jeftinih
proizvoda.

2.4.2. Organizacija armira kih pogona

U dijelu 2.2. govorili smo o vrstama armature koja se može isporu ivati u
namotima (kolutima) za lake profile od 6 do 16 mm te šipkama za teške profile od 16
do 40 mm, tako er u mrežama ili kao rešetkasti nosa i.

Ovisno o opsegu rada u pogonu i tehnološkom principu proto nosti (sredstva za

rad i izvršitelji nepokretni, a predmet rada se kre e – 45% tehnološkog procesa otpada
na unutarnji transport), te prema podjeli na proizvodne linije pretpostavljamo linije za
obradu svakog od navedenih oblika armature (laki, teški profili, linije za obradu vilica,
armaturne mreže) ovisno o potrebama i mogu nostima pogona linije mogu biti i
paralelne.

Pogon možemo podijeliti na:

- glavnu proizvodnu halu i
- pomo ne prostore.

Proizvodna hala sadrži zajedni ke elemente bez obzira na nabrojane linije:

- odlagalište neobra ene armature (prijemni dio, naj eš e van hale, s

ure ajem ili sredstvom za istovar profila. Odlaganje lakih profila u namotima vrši se na
vertikalnu os radi lakšeg odmotavanja, na visini oko 50 cm od zemlje. Teški profili se
odlažu u boksove, mreže na depoe.)

- prostore za ru no ili strojno ispravljanje, iš enje, krojenje i sije enje

armature (prema tome da li se radi ru no-nepokretna linija ili strojno-nepokretna ili
pokretna linija te ovisno o kapacitetu stroja formira se broj i slijed proizvodnih linija.
Strojevi sami odmotavaju namote armature prema potrebi.)

Nakon sje enja profili se odlažu na staze ili idu do slijede e faze – prostora za
zavarivanje (naj eš e se nalaze uz strojeve za sije enje.

18
Najbolje je ako se vare elektrobljeskom.Zavarivanjem se spajaju elementi nedovoljne
dužine ili ranije odbacivani krajevi profila).
- prostor za savijanje - na njemu se može raditi ru no, ure ajem za savijanje ili
strojevima koji mogu biti na raznim stupnjevima automatizacije, te saviti manji ili ve i
broj profila odjednom. Budu i da se profili >32 mm rje e koriste esto su i aktivnosti
strojeva razdvojene prema profilima i kvaliteti elika.

Ukoliko je ovim tehnološki proces završen, savijena armatura e se sortirati po

pozicijama, vezati žicom i obilježiti, deponirati, a zatim isporu iti gradilištima.

Me utim, kako nam je cilj što više finalizirati proizvod prije dolaska na gradilište,
proizvodna hala može sadržavati i :
- prostor za izradu armaturnih sklopova s ure ajem za prijenos i dizanje (portalni
kran na otvorenom ili mosni kran za rad u hali). Ovdje se vrši spajanje savijene
armature elektrolu nim zavarivanjem, povezivanjem ili preklapanjem.

Armaturne sklopove možemo podijeliti na:

- armaturne pakete (ravne šipke s ukru enjima maksimalne dužine 20 metara, širine 4-
6 metara; mogu biti jednoredni li višeredni)
- armaturne mreže (šipke u dva pravca, maksimalne dužine 15 metara, širine 8 metara
ovisno o mogu nostima transporta, manje dimenzije se proizvode tvorni ki)
- armaturni veza i (mogu biti sastavljeni od armaturnih paketa kao prostorni elementi,
dimenzija dužine do 25 metara, a 4-6 metara širine i visine)
- armaturni blokovi (mogu biti sastavljeni od armaturnih veza a i istih dimenzija)

Nakon završenog spajanja elemente treba di i i deponirati na odlagalište gotovih

elemenata dok se ne ukaže potreba za odvozom na gradilište. Ukoliko se radi o manjim
elementima (armatura nadvoja i sl.) oni se mogu prenijeti na deponiju i ru no.

U sklopu pogona treba raditi i tehnološko-projektni biro ili posebna grupa ljudi koja e
izra ivati radioni ke crteže armaturnih sklopova i pratiti proces njihove montaže. Biro
treba ostvariti najužu suradnju s projektantima u vezi usuglašavanja projekta i koncepta
izrade armatunih sklopova.

Od pomo nih prostora trebamo spomenuti:

- skladište elika i rezervnih dijelova za strojeve
- radionice za održavanje alata i strojeva
- prostorije za boravak radnika ( sanitarije, restoran, garderobe, prostor za boravak i sl.)

19
Na slijede im slikama prikazana su etiri armira ka pogona s prikazima tehnološkog
procesa, kapacitetima i strojevima.

20
Legenda:
1. kancelarija poslovo e 8. dizalica s koloturom
2. spremište 9. ru ne i motorne škare
3. sanitarni prostor 10. odlagalište armature u namotima
4. garderoba 11. stroj za ispravljanje i sje enje
5. prostorija za radnike 12. stroj za savijanje i sje enje
6. radni stolovi 13. odlagalište šipki
7. ure aj za savijanje 14. odlagalište savijene armature
8. vitlo 15. odlagalište armaturnih skolopova

Potrebno je u radu osigurati najužu koordinaciju pogona i gradilišta, raditi na bazi primjene
mrežnog planiranja uz efikasno pra enje realizacije radova.

Nove tehnologije izvo enja armira kih i betonskih radova esto zahtijevaju
prekvalifikacije, doškolovanja armira a te se danas pored klasi nih armira a pojavljuje potreba
za zavariva ima i monterima armature.
Obi no unutarnji transport ini 45% tehnološkog procesa, te ga dobrom organizacijom
udaljenosti treba svesti na optimalne (bez križanja). Maksimalno mehanizirati i automatizirati
radni proces, kako radnih mjesta tako i transporta.
Dovoljan prostor za montažu i deponiju gotovih armaturnih sklopova bitno je osigurati da ne
do e do zastoja premještanjem istih ako ometaju radni proces.
Tako er treba osigurati dovoljne koli ine armature za obradu da iz tog razloga ne prestane rad.

21
Za racionalno poslovanje pogona treba pažljivo isplanirati proces rada u skladu s potrebama i
uz stalnu koordinaciju proizvodnje, transporta i montaže.

2.5. Armira ki alati, ure aji, strojevi

2.5.1. Alati

esto se za manji opseg radova kod manjih objekata i kod jednostavnije

armature koristi direktno na gradilištu armira ki alat.
Za ispravljanje armature u namotima ( kolutima ) koristi se eki težine 1 kg, za iš enje
armature od hr e od ži anih etki do brusilica raznih tipova, za sje enje armature
sjeka od kvalitetnog elika, škare za armaturu, brusilice s reznim plo ama za elik te
stariji tipovi ru nih škara oznaka:

MS-12 ( sje enje armature promjera do 12 mm )

MS-25 ( sje enje armature promjera do 25 mm )
RM-10R ( sje enje armature promjera do 10 mm )
MPM-30 ( sje enje armature promjera do 30 mm )

Za savijanje armature služi ru ni ure aj tip PM ( za promjere 6;8;10 i 12 mm) te tip PMR
( za promjere 14 i 16 mm ).

Osim ovog alata koristi se armira ki klju , eli na poluga s kukom, duga ka kliješta,
drveni metar obi no bijele boje i macola ( teži eki ).

2.5.2. Ure aji i strojevi

Stupanj mehaniziranosti ili automatiziranosti u armira kim radovima ovisit e o

koli ini radova naro ito ako se na gradilištu radi dosta objekta istog tipa ili se radi o
firmama koje nude armira ke usluge kroz pogone ( tvornice armature ).
Danas vlada velika raznolikost i neujedna enost uporabe dobrih i kvalitetnih ure aja i
strojeva na gradilištima i u armira kim pogonima. Nekad kupljeni strojevi, ako su
kvalitetni i održavani i danas su u upotrebi, a isto tako više kapacitirane firme ve su na
ve im stupnjevima automatizacije.

Kod instaliranja armira kih pogona bez obzira da li su smješteni na gradilištima ili
van njih (kao centralni pogoni) tehnološki slijed radnog procesa je približno isti i
prikazan je na nekoliko slika u poglavlju 2.4.

22
 Na svakom pogonu moramo osigurati deponije armature u namotima, šipkama i
druge. Deponije mogu biti na otvorenom prostoru ili ako se radi u zatvorenom, unutar
hale ili uz nju.
Za prijenos armature do ure aja ili strojeva za ispravljanje (ako se radi o
armaturi u namotima) služe ure aji naziva „coil spiders“ kojima se namoti obuhva aju,
dižu i naj eš e mosnim kranovima „bundle handler“ od 0.1 do 4 tone dopremaju na
mjesto obrade.

Deponije rebraste armature formirane su kao boksovi ( ograde od stupova ) za

razli ite promjere šipki koji se u snopovima vežu i podižu bilo kojim od postoje ih
ure aja („legatrice“ – ruka koja hvata snop i proslje uje ga dalje „stockmaster“ s
mosnim kranom – povezivanje snopova sajlom s ma kom nosivosti do 10 tona)

Od starijih ure aja na slijede oj

slici vidimo ure aj za odmotavanje i
ravnanje betonskog elika tip RBŽ-22,
zatim stroj za ravnanje betonskog elika
RRA 1500.

Stroj za ispravljanje, iš enje i sje enje

betonskog elika tip BNT-40 s uvodnikom
UV-2 (uvodi profile ).

23
 Kad je armatura dopremljena do stroja za rezanje slijedi ta radna operacija.
Razli iti su tipovi strojeva koji vrše i razli ite kombinacije operacija. Pa tako novije linije
strojeva „cutting plants“ nazivamo „pull line“ , „ mini pull line“, „ shear line“ i sli no.

Povla e armaturu u šipkama, režu je i

odijeljenu izbacuju u boksove.
Režu promjere šipki 12-40 mm brzinom
105-120 m/minuti, a manje linije promjere
2-11 mm brzinom 60m/minuti.

Drugi tip strojeva „cutting benches“ – reza e

klupe naziva bat; opti bat; speedy bat i dr.
režu šipke promjera 16-32 mm izuzetno
40mm brzinom 18m/min.

Stariji tipovi su SIMPLEX AL 300

Peddinghaus BSV 332 H Mubea, tip MV-
55 rezanje šipki 18-55 mm brzinom 24
m/min. Za zavarene mreže pri ovoj radnoj
operaciji za krojenje služe naprimjer
strojevi tipa KM 6 ili KM12 maksimalnog
promjera krojenja za šipke 12 mm i širine
mreža 6 metra.

Nakon što su šipke izrezane, odvojene po promjerima i dužinama slijedi nova

radna operacija: savijanje armature.
Strojevi za savijanje razlikuju se po tome koje promjere mogu savijati, da li savijaju
samo glavnu i sporednu armaturu ili i vilice ( spone ) kojom brzinom rade itko je
proizvo a .

Noviji tipovi „shaping centres“ –

oblikovni centri naziva „monorobot“;
„robomaster“ savijaju šipke promjera

24
16-40 mm brzinom 34-45 metara u minuti i služe uglavnom za glavnu i sporednu
armaturu.

Tipovi „multipurpose centres“ oblikuju i

šipke i vilice naziva su „barwiser S;
TA; PLUS“ brzina rada im je za
cjelokupnu operaciju i rezanja i
savijanja od 95-130 metara u minuti, a
obra uju se profili naj eš e od 20 do
26 mm promjera.

Tre a grupa su „Automatic proccesing

centrese“ koji obra uju i armaturu u
namotima i šipkama (ravnaju se preko
valjaka) režu je, savijaju brzinom 105-117
metara u minuti. Naziva su ovisno o
maksimalnom promjeru obrade „Eura 16 i
Eura 20“.

Strojevi koji savijaju samo vilice (spone) „stirrup benders“ obra uju i armaturu u
namotima (ravnanje) i u šipkama, režu ih i savijaju od promjera u nazivu stroja, brzina
su od 90 do maksimalno 144 metra u minuti za ve e promjere, a istovremeno mogu
izra ivati i po više vilica (spona) odjednom.

Nazivaju se „prime 12; formula; coil 16; coil 18 el-mf;

coil 20“.

Stariji tipovi strojeva za savijanje su npr.: Bifax 32K; Perfekt K Peddinghaus;

Perfekt 32 PA Peddinghaus, tip ST-36 Tehnozavod s mogu noš u rada ru no ili
automatski, dvosmjerni rad, programiranje kuteva savijanja ili tip ST-55.
Strojevi za savijanje vilica MEP Univerform 75 s programatorom za sve vrste vilica, tip
ST-16 Tehnozavod za polu-automatsko savijanje specijalnih vilica ili stroj za savijanje
armaturnih mreža tip SM-12 maksimalnog promjera savijanja šipki 12 mm, širina mreže
6 metara, kut savijanja 0-180º.

25
Prikazano na slici: stroj za
savijanje i sje enje betonskog
elika tip MS -40/35.

Sva obra ena armatura na bilo koji od na ina se odlaže bilo na deponiju
(odlagalište) ili se doprema do mjesta povezivanja u armaturne sklopove. U tu svrhu se
koriste pomo na sredstva u smislu stabilnih armira kih stolova raznih tipova naprimjer:
tip AS-12 nosivosti 2 tone, tip AS-3, armira ki pokretni stolovi tip ASM-12 nosivosti 1,5
tona i drugi.
Ovaj dio pogona mora biti povezan bilo mosnim kranom ili nekim drugim vrstama
dizalica zbog otpreme gotovih armaturnih sklopova na gradilište ili do betonskog
pogona ako su u istom sklopu objekata.

26
2.6. Vrste armira kih radova prema normama

U sadašnjem trenutku, kad svu zakonsku regulativu prilago avamo EU ne vrijede više
Gra evinske norme u visokogradnji pa prema tome i one koje su obuhva ale armira ke radove
GN 400. Me utim u nedostatku novih, i budu i da e vrijeme iz norme potrebno za obavljanje
odre enog armira kog rada biti gotovo isto, ako primjenjujemo odre ene tipove alata za ru no
obavljanje ili strojeve, razlikovat e se za nove tehnologije i na ine rada, ali e radovi odnosno
tehnološki proces biti isti, možemo se osvrnuti na „stare“ norme.

Norme razlikuju: jednostavnu, srednje složenu i složenu armaturu prema

vremenu uloženom u izradu.
- jednostavna (jednostruka armatura preko jednog raspona, nadvoji, grede,
serklaži, armatura temelja, zidova, plo a i obi no armiranih stupova…)
- srednje složena (jednostruka armatura preko više raspona, kontinuirani
temelji, grede, plo e, kružni zidovi, armatura okvira, mostova manjih raspona,
dalekovodi, armatura skloništa…)
- složena (armatura kosih okvira, mostova velikih raspona, rezervoara, cisterni,
tunelskih cijevi, zavojitih stepenica bez stupa u sredini, kupole, ljuske…)

Norme predstavljaju vrijeme potrebno da u ovom slu aju armira prosje nog
zalaganja obavi radnu operaciju na na in predvi en normom.

Radne operacije koje norme razlikuju su:

- ispravljanje
- sje enje
- savijanje armature ru no ili strojno
Pod ru nom izradom se smatra:
- ispravljanje ru nim grani nikom
- sje enje pokretnim ili stabilnim škarama i drugim alatom
- savijanje na armira kom stolu ru nim alatom
Strojna izrada je:
- ispravljanje grani nikom na elektri ni pogon
- sje enje strojem na elektri ni pogon
- savijanje strojem na elektri ni pogon
Pored nabrojenih operacija s armaturom imamo i:
- postavljanje i vezivanje armature prema nacrtu
- postavljanje armature prema nacrtu, ali u oplatu s namještanjem
podmeta a i u vrš ivanjem za oplatu
- prijenos armature s deponije do armira kog stola i obrnuto na deponiju
armaturnih sklopova ru no ili dizalicama raznih tipova, te s dizalicom na
objekt do visine 15 metara te ru ni prijenos na objektu u dužini do 20 metara.

Armatura kod postavljanja mora biti ista bez hr e, masno e i prašine te se ovaj
rad, ako se mora obaviti, ne pla a posebno.
Obra un armira kih radova vrši se po 1 kilogramu ugra ene armature koji se
prethodno izra una za sve pozicije na objektu kroz iskaze armature.
Iskazi armature ovise o vrsti armature (glatka, rebrasta, mrežasta) promjeru armature,
dužinama u pozicijama i težinama po m’ odre enog promjera, koli ini odnosno broju
odre enih elemenata, na inu savijanja, preklapanja i sli no.

27
 3. BETON
3.1. Proizvodnja betona

Beton je složen umjetni materijal, najzastupljeniji u konstrukcijskom graditeljstvu. Ima niz

prednosti pred drugim materijalima, a osnovne su prihvatljiva cijena, mala potrošnja energije pri
proizvodnji i primjeni, dostupna sirovinska baza i mogu nost primjene te relativna dugotrajnost u
najrazli itijim uvjetima.
Izrada „slu ajnog“ betona naj eš e ne zadovoljava unaprijed zahtijevana svojstva
betona, kakav nam je potreban za pojedinu konstrukciju uz optimalnu uporabu sastavnih
komponenata.
Beton je gra evni proizvod sastavljen od cementa (kao
veziva), agregata, dodataka betonu i vode.
Poznavanjem tehnologije odabrati emo najbolji materijal za odre enu konstrukciju,
kontrolirati vrstu i koli inu sastavnih elemenata betona, spravljanje, ugradnja, zbijanje te njegu
istog u cilju dobivanja betona unaprijed zahtijevane pa tako i provedene kvalitete do njegovog
o vrš ivanja.
Proizvodnja betona kao tehnološki postupak provodi se ve nabavom i dopremom
odre enih sastojaka ubudu e spravljanog betona (kvalitetnog agregata odre enih frakcija,
kvalitetnog cementa odre ene vrste, primjenom vode bez štetnih primjesa te dodataka bilo
kemijskih ili mineralnih) ,ispravno skladištenje, doziranje i miješanje kao i laboratorijske analize i
recepture naj eš e rezultiraju dobrom kvalitetom spravljenog betona.
Nakon samog spravljanja o emu u narednim poglavljima, treba se iznimno pažljivo
provesti transport, a tako i ostale faze u procesu betoniranja do o vrš ivanja i skidanja oplata.

3.2. Vrste (podjele) betona

Betoni mogu biti podijeljeni na punu na ina ovisno o kriteriju koji promatramo.
Tako možemo promatrati betone prema tome da li su nearmirani, armirani, prednapeti,
kojih su težina (gusto a), prema vrstama dodataka koje smo primijenili, kojih tehni kih
uvjeta, prema konzistenciji, prema vrsto i, prema mjestima i na inima ugradnje, prema
mjestu proizvodnje itd.

3.2.1. Prema težini (gusto i)

Tehni ki propis za betonske konstrukcije (TPBK) propisuje zahtjeve i uvjete za

osiguranje svojstava betonske konstrukcije. Svrha primjene odredaba TPBK je da
gra evina ispuni zahtjeve mehani ke otpornosti i stabilnosti te zahtjeve zaštite od
požara.
Beton koji TPBK razlikuje je
- normalno teški (obi ni), gusto e u osušenom stanju ve e od 2000 kg/m3 , ali ne
ve e od 2600 kg/m3
- lagani, gusto e u osušenom stanju ne manje od 800 kg/m3 i ne ve e od 2000 kg/m3
- teški, gusto e u osušenom stanju ve e id 2600 kg/m3

U obi ne betone ulaze nearmirani s težinom približno 2400 kg/m 3, armirani s 2500
kg/m3 , u lagane oni s dodacima za olakšanje težine (aeranti) i s raznim vrstama ispuna,
dobri su toplinski i zvu ni izolatori, a teški su betoni za specijalne objekte (oni koji zra e)
specifi nog su sastava (agregat barit, magnetit).

28
3.2.2. Prema tehni kim uvjetima

Prema tehni kim uvjetima (specifikaciji) beton se proizvodi kao:

- projektirani beton (zadavanjem svojstava)
- beton zadanog sastava
- normirani beton zadanog sastava

Za sastav projektiranog betona odgovoran je proizvo a (tvornica betona).

Za beton zadanog sastava odgovoran je uvjetovatelj (projektant, kupac, izvo a ).
Normizacijsko tijelo je odgovorno za normirani beton zadanog sastava (beton sastava iz
norme).
Prema TPBK se upotrebljava pojam porodica betona koji predstavlja skup
sastava betona kojima je utvr ena i dokumentirana veza izme u bitnih svojstava (npr.
koli ina cementa, tla na vrsto a).

Svojstva betona ovise o svojstvima komponenata i njihovoj koli ini, te na inu izrade,
transporta, ugradnje, njege i starosti betona.
Svojstva svježeg betona specificira izvo a radova, ili su prema potrebi specificirana u
projektu konstrukcije.
Svojstva o vrsnulog betona specificiraju se u projektu konstrukcije (dio: Projekt betona).
Obavezno se specificira razred tla ne vrsto e, te ostala svojstva prema potrebi
(otpornost na cikluse smrzavanja i odmrzavanja, vodonepropusnost i dr.)

3.2.3. Prema konzistenciji

Promatramo li obradivost betona, koje predstavlja važno svojstvo za dobru

ugradnju i zbijanje betona, vidjet emo da je obradivost proporcionalna koli ini energije
koja je potrebna za savladavanje unutarnjeg otpora izme u pojedinih estica (zrna) u
betonu. Obradivost izražavamo pomo u konzistencije betona koja se o ituje u mjerama
kojima opisujemo plasti no oblikovanje svježeg betona. Konzistencija ovisi o obliku i
teksturi zrna agregata, kao i vodocementnom omjeru odn. o trenju izme u zrna koje e
biti manje ako je zrno gla e s rije nim agregatom i ve om koli inom vode.
Beton se razvrstava u razred konzistencije ovisno o metodi ispitivanja
- razredi slijegavanjem S1 - S5
- Vebe razredi V0 – V4
- razredi zbijanjem C0 – C4
- razredi rasprostiranjem F1 – F6

Zna i ovisno o vrsti konstrukcije, na inu transporta i ugradnje i željenoj vrsto i (budu i
da pove anje koli ine vode smanjuje vrsto u) planirati emo i konzistenciju od
zemljovlažne do teku e.

29
3.2.4. Prema vrsto i

Vezano za vrsto u ve smo rekli da ovisi o vodocementnom omjeru, stupnju zbijenosti,

odnosu koli ini cementa prema agregatu, granulometrijskom sastavu, obliku i vrsto i
agregata itd.

vrsto a materijala je ono naprezanje pod kojim se materijal drobi i kažemo da

materijal ne može podnijeti ve i napon od vrsto e.

Svojstvo o vrslog betona je tla na vrsto a fck (vrijednost vrsto e ispod koje se može
o ekivati do 5% rezultata svih ispitivanja vrsto e za odre enu koli inu betona).

Tla ne vrsto e betona se opisuju pomo u razreda vrsto e iz slijede e tablice za

normalne i teške betone.

Tla na vrsto a prema TPBK odre uje se na uzorcima

- oblika valjaka d/h = 150/300 mm
- oblika kocke stranice a=150mm
i starosti 28 dana.

Razredi tla ne vrsto e do uklju ivo C 50/60 odnose se na obi ne, a oni iznad na
betone visoke vrsto e.
Betoni ve eg razred od C 16/20 mogu se specificirati samo kao projektirani
betoni.

RAZREDI TLA NE VRSTO E ZA OBI NE I TEŠKE BETONE

Razredi tla ne vrsto e Najmanja Najmanja Usporedba MB prema
karakteristi na karakteristi na PBAB s razredima tla ne
vrsto a valjaka vrsto a kocki vrsto e
2
fck,valj [N/mm ] fck,koc [N/mm2]
C 8/10 8 10
C 12/15 12 15 MB 15
C 16/20 16 20 MB 20
C 20/25 20 25
C 25/30 25 30 MB 30
C 30/37 30 37 MB 40
C 35/45 35 45
C 40/50 40 50 MB 50
C 45/55 45 55
C 50/60 50 60 MB 60
C 55/67 55 67
C 60/75 60 75
C 70/85 70 85
C 80/95 80 95
C 100/105 90 105
C 100/115 100 115

30
3.2.5. Prema posebnim postupcima transporta i ugradnje

Pumpani beton je naziv betona koji vrlo ekonomi no transportiramo bilo s drugog
transportnog sredstva (automješalica) ili s betonare do mjesta ugradnje (odre ene konstrukcije
esto nedostupne drugim sredstvima). Brzina dopreme se prilago ava kapacitetu proizvodnje i
kapacitetu ugradnje. Beton se može pumpati na udaljenost do 500 m i na visinu od 45 m.
Sastav betona mora biti takav da mu se pri transportu ne mijenjaju svojstva, smjesa ne smije biti
ni suviše gruba ni suviše viskozna, ni suviše suha ni previše vlažna. Bitno je da beton ima
dovoljnu koli inu finog morta za stvaranje kliznog filma i za preuzimanje i prenošenje tlaka
pumpanja. Cement ne smije biti prefino mljeven, a zrna agregata trebaju biti okrugla glatkih
površina. Dozvoljeni dodaci su plastifikatori i aeranti. Povoljnije je pumpati beton kru e
konzistencije s ve im tlakom (naro ito na malim transportnim udaljenostima) nego teku i s
manjim tlakom. Opremu za pumpanje ine betonska pumpa i cijevi sa spojnim sredstvima.
Cijevi mogu biti eli ne (najpovoljnije), aluminijske, plasti ne ili gumene. Pumpe prema
mehanizmu pumpanja klipne i vakumske. I jedne i druge mogu biti stabilne i pokretne. U ve oj
primjeni su autopumpe (pokretne) s fleksibilnom transportnom rukom (nedostatak u pove anim
otporima te enju zbog ve eg broja koljena).

Mlazni beton je poznat pod nazivima torkret, gunit, prskani beton, a transportira se u
struji zraka pod tlakom i kroz posebne mlaznice velikom brzinom i energijom usmjerava i
nabacuje na podlogu. Udarom se i zbija i prianja uz podlogu. Zbog niskog vodocementnog
omjera i visoke gusto e ima dovoljnu vrsto u i nepropusnost, a relativno malo skupljanje.
Ugra uje se bez oplate i uspješno nabacuje u slojevima do 50 mm debljine, te na stropne
površine. Razlikuju se dva tehnološka postupka, suhi i mokri. Kod suhog postupka na mlaznicu
se u struji stla enog zraka dovodi suha smjesa betona, a kroz posebni perforirani prsten voda
pod tlakom koja se miješa sa suhom smjesom. Ona se priprema klasi no miješalicama,
doprema i ubacuje u gravitacijsku ili tla nu posudu, a zatim preko transportnog cjevovoda do
mlaznice. Prednost ovog na ina je viša kvaliteta betona i jednostavniji i sigurniji rad, nedostatak
je materijal koji se kao odskok odbio od podloge te prašini. Kod mokrog se postupka ukupna
smjesa priprema u miješalici, doprema u tla nu posudu i preko stla enog zraka ili pužem
protiskuje u tla ni cjevovod te nabacuje na mjesta ugradnje. Nema veliki odskok kao suhi
postupak, nema prašine, ujedna enije je kvalitete pa se eš e primjenjuje. Dodaci koji se
koriste su plastifikatori, ubrziva i vezanja i o vrš ivanja za zatvaranje prodora vode pri primjeni
za sekundarne obloge tunela te stabilizaciju iskopa podzemnih gra evina. esto se primjenjuje
mikroarmiranje vlaknima (preuzimanje vla nih naprezanja, pove anje žilavosti i reduciranje
pojave pukotina).

Samougradivi beton zove s i samozbijaju i, samokompaktiraju i beton, a nastaje

zbog potreba za smanjenjem udjela fizi ke radne snage pri ugradnji koja je sve skuplja i
deficitarnija, s velikom mogu nosti pogreške u radu, a time i pove anom riziku od nekvalitetnih
konstrukcija i njihovoj trajnosti. Radi se o betonima visoke kvalitete kojima se pored ostalih
dodataka pove ava koli ina veziva koje s vodom obavija svako zrno agregata u tankom sloju i
omogu uje mu te enje. Unutarnje trenje se reducira i fluidnost pove ava dodatkom finih
praškastih materijala (lete i pepeo, silicijska prašina, karbonatno kameno brašno i sli no).

Klizani beton
Klizanje je kontinuirani postupak ubacivanja i zbijanja betona u oplati, koja se pomo u
posebni vodilica oslanja na ve ugra eni i dovoljno o vrsnuli beton te hidrauli ki diže klizanjem
po zbijenom, ali još neo vrsnulom dijelu betona. Naj eš e se primjenjuje kod visokih objekata
(dimnjaka, silosa, stupova, tornjeva i sl), ali i kod horizontalnih (betonski kolnici, pasice, rubni
elementi i sl). Prednost su mu manji troškovi oplate, ve a brzina gra enja i manje radnih
spojnica (prekida betoniranja). Nedostatak mu se ogleda u osjetljivosti na skupljanje i pojavu
pukotina što je naro ito loše u agresivnim sredinama. Tome je uzrok potreba ovog betona za
finim mortom za stvaranje kliznog filma uz oplatu.

31
 Kolni ki beton se ugra uje u kolni e konstrukcije sastavljene od plo a odre enih
dimenzija, me usobno razdvojenih razdjelnicama ili od kontinuirano armirane plo e bez
razdjelnica, koje se posebnom tehnologijom ugradnje i zbijanja polažu na nosivu podlogu od
bitumenom ili cementom stabiliziranog šljunka. Posebni zahtjevi za ovaj beton su na
vodonepropusnost, otpornost na smrzavanje i prodor goriva i ulja u beton te soli. Betonske
kolni ke konstrukcije izvode se finišerima za razastiranje i zbijanje betona (pervibratori ili
vibrodaske). Dva su tipa, tra ni ki (s fiksnom bo nom oplatom) i klizni (s kliznom).

Hidrotehni ki beton je masivni beton koji se ugra uje u hidrotehni ke konstrukcije

(betonske brane) ili konstrukcijske dijelove ve ih dimenzija (beton u elementima minimalne
dimenzije ve e od jednog metra i volumena ve eg od 10 m3 ). Ovaj beton se razlikuje od
obi nog po opasnosti od visokih unutarnjih temperatura (od oslobo ene topline hidratacije) i
slijedom toga od pojave pukotina i ugrožavanja vodonepropusnosti kao osnovnog uporabnog
svojstva. Za osiguranje uvjeta provode se konstrukcijske (optimalni sastav, podjela konstrukcije
razdjelnicama, primjena armiranog betona...) i tehnološke mjere (uporaba cementa niske topline
hidratacije, odgovaraju ih dodataka, snižavanja temperature hla enjem...) kao i potreba
sniženja koli ine cementa koja se postiže uporabom mješavine agregata što ve eg zrna 63 mm
i ak 125 mm što zahtjeva ja u opremu za proizvodnju, transport i zbijanje betona
(velikokapacitirane miješalice, transportne trake, baterije pervibratora).

Valjani beton je po sastavu smjeste i svojstvima obi ni beton koji se ugra uje (zbija)
kao što se ugra uju zemljani materijali. Razlikuje se od obi nog betona po krutoj konzistenciji
smjese koja mora biti prilago ena zbijanju vibrovaljcima. Smjesa mora biti dovoljno kruta da 10
tonski vibrovaljak u nju ne propada pri zbijanju. Najekonomi nije se primjenjuje u podru jima
kvalitetnih aluvijalnih (šljun anih) nanosa koje ne treba prera ivati. Agregatu se dodaje cement
u koli inama 75 do 150 kg/m3 . Maksimalno dozvoljena veli ina zrna agregata je 150 mm, ali
bolja je do 75 mm. Da se smanji segregacija, smjesa mora imati dovoljnu koli inu pijeska.
Vodopropustan je i osjetljiv na strujanje podzemnih voda emu ne smije biti izložen kao ni
agresivnim sastojcima. Za izradu služe postrojenja kapaciteta ve eg od 250 m3 /h, ili postrojenja
kontinuiranog rada s pužnim transportom i homogenizacijom mase. Obi no su slojevi ugradbe
debljine 40 do 60 cm, a zbijanje vibrovaljcima mase oko 10 t (4*2 prijelaza). Primjena je kod
zamjena slabo nosivog tla u temeljima naj eš e hidrotehni kih gra evina, izvedba brana te
nosivih kolni kih slojeva u cestogradnji.

3.2.6. Prema mjestu proizvodnje

Beton se dijeli na
- beton proizveden u tvornici betona (centralnoj betonari)
- beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente
- beton proizveden na gradilištu
Pobliže o svakom od mjesta proizvodnje više u poglavlju 3.3 Tehnologija proizvodnje
betona.

3.2.7. Prema uporabi armature

Primjena odre enih vrsta betona kao nearmiranih, armiranih ili prednapetih ovisit
e o vrsti konstrukcije, važnosti i mjestu položaja konstrukcije, rasponima i drugom.
Tako nearmirane konstrukcije koristimo kod temelja, podnožnih zidova, nekoh
potpornih i ogradnih zidova, nogostupa, betonskih elemenata za poplo avanje,
stabilizacija tla i sli no. Koriste se betoni manjeg razreda vrsto e npr. C 16/20, C 20/25
te niži od njih.
Armirane konstrukcije smo obradili kroz poglavlje 2.3.

32
3.2.8. Prednapeti beton

Ovaj beton je nastao konstrukcijskom potrebom da se uklone nedostaci armiranog

betona. Osnovni nedostatak armiranog betona je u samom betonu ija vla na vrsto a iznosi
samo jednu desetinu tla ne. Zbog tog se u armirano betonskim konstrukcijama vla na
naprezanja povjeravaju armaturi, a tla na betonu. U slu aju optere enja beton predstavlja
nekoristan beton, odnosno suvišnu masu što ograni ava raspone ovih nosa a. Tako er kad
vla na naprezanja prekora e vla nu vrsto u betona na njemu se pojavljuju pukotine,
izloženost agresivnoj sredini ili atmosferskim utjecajima pomaže njihovom širenju te može do i
do korozije armature i ugroziti stabilnost konstrukcije.
Na in da se to sprije i i nedostaci otklone je, da u preuzimanju naprezanja sudjeluje cijeli
betonski presjek odnosno da se armirano betonski nosa izloži optere enju koje ne izaziva
vla na naprezanja ime se sprje ava raspucavanje betona u vla nom pojasu. To se postiže
unošenjem tla ne sile u nosa . Objasnimo to na na in da ako o ekujemo da e se od nekog
optere enja pojaviti odre ena vla na naprezanja u nosa u mi emo ga izložiti umjetnom
sustavu sila kojim emo unijeti tla nu silu koja e izazvati tla na naprezanja. Ovaj postupak
nazivamo prednapinjanjem jer se u nosa ima stvara stanje naprezanja suprotno djelovanju
vanjskog optere enja.
Unošenje tla ne sile u nosa se ostvaruje pomo u eli ne šipke koju smo provukli kroz
betonski nosa prihvativši je na krajevima maticama s podložnim plo icama. Nakon što beton
postigne potrebu vrsto u šipka se napinje okretanjem matice i izduljuje srazmjerno sili.
Produljenja su elasti na, šipka teži povratku u prvobitno stanje, odnosno prvobitnoj duljini, ali
matice na krajevima ne dopuštaju povratak jer se plo ica upire o krajeve nosa a. Tako se sila
prenosi na beton i izaziva tla na naprezanja. Najbolji položaj natega je izvanosni jer se tako
prenosi dvostruko ve e optere enje nego kod osnog položaja.

Vrste prednapinjanja greda i plo a

Pod pojmom natega (kabel) podrazumijeva se struna, splet struna, uže, žica,
snop žica, snop užad ili šipka.
Prednapinjanje betona greda ili plo a ostvaruje se napinjanjem eli nih struna ili
natega koji su na odgovaraju i na in razmješteni u presjeku.
Napinjanje se može ostvariti:
- prije betoniranja (prije o vrsnu a betona -> prethodno napinjanje)
- nakon o vrsnu a betona -> naknadno napinjanje

Napinjanje prije betoniranja obavlja se na tzv. stazama (duljina do 100m) za

napinjanje. eli na užad se napinje pomo u mehani kih ure aja ili hidrauli kih preša, a
potom se pristupa betoniranju nosa a. Kad beton o vrsne užad se otpušta i teži
povratku na prvobitnu duljinu u emu ih sprje ava prianjanje betona i elika. Ostvarenim
prianjanjem se na beton prenosi tla na sila.
Staza se koristi za izradu ve eg broja elemenata, a obzirom na vrijeme
o vrš ivanja betona ona bi bila u dugotrajnoj uporabi pa se koriste postupci za ubrzano
dozrijevanje betona (zaparivanje). Poslije otpuštanja natege izme u elementi se
presijecaju. Na slijede oj slici vide se faze tijeka prednapinjanja.

33
Pri naknadnom napinjanju natege se postavljaju u cijevi od rebrastog lima koje idu
duljinom nosa a. Tijekom betoniranja i o vrš ivanja betona, one su u tim cijevima
nenapete i slobodne. Kad beton dobije potrebnu tla nu vrsto u pristupa se napinjanju
natega pomo u hidrauli kih preša koje se pri tom oslanjaju na sam nosa . Po
ostvarenju projektirane sile prednapinjanja, natega se fiksira u nosa pomo u sidra.
Vrsta odn. tip sidra ovisi o sustavu prednapinjanja. U principu, sila sa žice se prenosi na
sidro pomo u klina (trenjem), a potom pomo u sidrene plo ice na beton. U slu aju
sustava BBRV (Švicarska), svaka žica je pojedina no usidrena pomo u hladno
oblikovane glavice na kraju žice.

Natege štitimo od korozije nakon napinjanja. Najviše 30 dana od sidrenja u slobodni

prostor cijevi s nategama utla uje se smjesa za injektiranje. Ona se izra uje strojno od
cementa, vode i zrna puniva (kremeno brašno, lete i pepeo itd.). Cement je iste
kvalitete kao i za element. Osim što štiti natege od korozije ona izme u betona i natege
osigurava vrstu vezu, bitnu za grani nu nosivost elementa.
Za izradu elemenata i konstrukcija od prednapetog betona upotrebljavaju se
beton i elik visoke kakvo e (otpornosti, odnosno vrsto a). Najniži razred tla ne
vrsto e betona C 30 (MB 30) je vrsto a nakon 28 dana, a na dan napinjanja ne smije
biti manja od 70% te vrsto e. Beton mora biti homogen i dobro zbijen da štiti armaturu
od korozije.
Velike vrsto e elika mogu se dobiti hladnom ili termi kom obradom elika. Žice
su promjera ø 5;7;8 iznimno 12 mm. vrsto a žica varira ovisno o promjeru od 1450 do
1900 N/mm2, i raste sa smanjenjem promjera. Pored prednapete armature koristi se u
elementima i nenapeta u popre nom i uzdužnom smislu. Gredni nosa i izvo eni na
gradilištu moraju sadržavati 0.15% nenapete armature za pokrivanje vla nih naprezanja
izazvanih slijeganjem skele i podloge, skupljanjem betona, naglom promjenom
temperature itd. Za plo e minimalni postotak armiranja presjeka obi nim elicima je
0.1%.

Primjena prednapetog betona

I pored složenosti izvedbe prednapetog betona što mu poskupljuje cijenu, on je

nezamjenjiv u podru ju primjene kod mostova i masovne proizvodnje predgotovljenih
konstrukcijskih elemenata jer pokazuje bolje osobine i ve u ekonomi nost. Uštede u betonu
dosižu i 30% (bolja iskoristivost gradiva), a u eliku i do 80% zbog primjene elika visoke
vrsto e. Glavna prednost je u rasponima koji se ne mogu svladati armiranim betonom.
Prednapete konstrukcije otklanjaju pukotine, sigurnije su i trajnije, teže dolazi do korozije,
smanjena je mogu nost njihove deformacije (manji progib), omogu ena izvedba vitkih i lakih
nosa a. Ekonomi nost se ogleda i u mogu nosti serijske proizvodnje tipskih elemenata
(montažnih) svih vrsta, željezni kih pragova, stupova kontaktnih mreža elektri nih vu nih vozila,
stupova dalekovoda, tla nih cijevi, kolni kih plo a i poletnih staza u zra nim lukama, cilindri nih
spremnika i silosa.

34
3.3. DODACI BETONU ( ADITIVI )

Dodaci betonu nisu obavezni sastojak betona.

Proizvodi koji se dodaju u vrlo malim koli inama betonu prije ili za vrijeme
miješanja kako bi se poboljšala izvjesna svojstva svježeg ili o vrsnulog betona.

Ekonomski je opravdano dodavati dodatke samo kvalitetnom betonu, jer ako

beton nije ispravan, ne e se posti i željeni efekti. Upotreba dodataka može
slijediti tek nakon odgovaraju ih ispitivanja.

Doziranje dodataka treba se vršiti to no prema uputama proizvo a a ili na osnovu

rezultata ispitivanja.
Neki materijali kao što su gips, vapno, cink, še er, dodani ak i u vrlo malim
koli inama, mogu imati negativni utjecaj na bitna svojstva betona kao što je
vezivanje, o vrš ivanje, stalnost volumena, vrsto a itd.
Dodaci betonu prema normi HRN EN 206-1 dijele se na:
mineralne i kemijske dodatke.

3.3.1. Mineralni dodaci

Mineralni dodatak je fino usitnjen materijal, koji se može dodati
betonu radi poboljšanja nekih svojstava ili za dobivanje specijalnih svojstava
betona, proizveden u tvornici dodataka betonu.
Dva su tipa mineralnih dodataka:
Tip I - punila (fileri), pigmenti
Punilo (filer) je dio agregata koji prolazi kroz sito otvora 0,063 mm, a dodaje se betonu radi
postizanja odre enih svojstava.
Pigment je vrsta mineralnog dodatka, uglavnom u obliku sitnih estica koje su gotovo netopive u
mediju u kojem se primjenjuju i ija je svrha obojati gra evne materijale na bazi cementa i vapna.

Tip II - lebde i pepeo, silicijska prašina

Lebde i pepeo je fini prah koji se uglavnom sastoji od estica sferi nog oblika, dobiven izgaranjem
ugljene prašine, uz eventualno sporedne materijale za izgaranje.
Silicijska prašina se sastoji od vrlo finih estica nastalih kao nusproizvod pri proizvodnji silicijskih
i ferosilicijskih legura.

Koli ine mineralnih dodataka Tipa I i Tipa II koje e se upotrijebiti u betonu

moraju biti pokrivene po etnim ispitivanjem (Dodatak A norme HRN EN 206-1)
pri emu treba uzeti u obzir utjecaj ve ih koli ina mineralnih dodataka i na
ostala svojstva betona (osim vrsto e).
Mineralni dodaci tipa II mogu se uklju iti u prora un sastava betona vezani
na koli inu cementa i v/c omjer ako im je utvr ena podobnost.

3.3.2. Kemijski dodaci

Kemijski dodatak - materijal kojim se modificiraju svojstva svježeg i/ili
o vrsnulog betona proizveden u tvornici dodataka betonu a dodaje se za vrijeme
miješanja betona u malim koli inama u postotku na masu cementa.

35
Ukupna koli ina bilo kojeg kemijskog dodatka ne smije prije i maksimalnu
koli inu preporu enu od strane proizvo a a dodatka, niti 50 g dodatka po kg
cementa, osim ako se utvrdi utjecaj ve e koli ine dodatka na svojstva i trajnost
betona.
Kemijski dodaci koji se primjenjuju u koli inama manjim od 2 g/kg cementa,
dopušteni su samo ako su disperzirani u dijelu vode za izradu betona.
Tehni ka svojstva kemijskih dodatka betonu moraju ispunjavati op e i posebne zahtjeve
bitne za svojstva betona prema normama HRN EN 934-2, nHRN EN 934-5, normama na koje te
norme upu uju i na temelju odredbi Priloga E i to ovisno o vrsti dodatka betonu, za sljede e
tipove dodataka:
- Plastifikator
- Superplastifikator
- Dodatak za zadržavanje vode
- Aerant
- Ubrziva vezivanja
- Ubrziva o vrš ivanja
- Usporiva vezivanja
- Dodatak za vodonepropusnost
- Usporiva vezivanja/plastifikator
- Usporiva vezivanja/superplastifikator
- Ubrziva vezivanja/superplastifikator
- Ubrziva vezivanja/plastifikator
- Dodatak za betoniranje pri niskim temperaturama

- Plastifikatori
To su tvari koje se daju betonu prilikom miješanja, a smanjuju trenje izme u zrna
agregata. Zbog toga se može smanjiti koli ina vode za pripremu betona, bez
promjene konzistencije, a to zna i pove anje vrsto e betona. Upotrebljava se za
proizvodnju visokovrijednih betona, prednapregnutih betona i naro ito je
pogodan za transportne betone, jer uz plastificiraju e djelovanje usporava i
vrijeme vezanja betona, pa se postiže i dulje vrijeme obradljivosti. Zbog jakog
plastificiraju eg djelovanja može se poboljšati konzistencija betona ili smanjiti v/c
omjer, ime se znatno pove ava vrsto a betona.

- Superplastifikatori
Djeluje fizikalno - kemijski, znatno poboljšava disperziju cementa i s time se jako
smanjuje viskoznost cementne paste i dobiva se beton sa sposobnoš u te enja i
velikim smanjenjem potrebne koli ine vode (20 - 30%) a bez promjene sadržaja
vode omogu avaju bitno pove anje konzistencije slijeganjem /rasprostiranjem.

- Dodatak za zadržavanje vode

Smanjuje mogu nost izdvajanja vode iz betonske mješavine

- Aeranti
Prilikom miješanja uvla e odre enu koli inu malih jednoliko raspore enih
zra nih pora, koje ostaju u betonu i nakon o vrš ivanja. Na taj na in sprje avaju
razaranje betona kad do e do smrzavanja. Omogu avaju stvaranje stabilnih
mikropora i smanjuje v/c faktor.

36
 - Regulatori vezivanja
Ovi dodaci služe za ubrzavanje ili usporavanje po etka vezanja betona.
a) usporiva i se dodaju kad beton treba transportirati na velike udaljenosti.
Oni otapaju prve nastale kristale, ali su novi sve manji i guš i tako da ne
smanjuju vrsto u betona. Prevelike koli ine mogu izazvati potpuno ko enje
stvrdnjavanja betona (npr. še er 0,2 - 1,0 % kol. cem.)
Upotrebljava se kod duljeg transporta betona, pri betoniranju velikih
betonskih plo a bez dilatacija, pri visokim vanjskim temperaturama. Dodatak
usporava vezanje betona i produžava vrijeme obradljivosti. Omogu ava
optimalno zguš ivanje prije po etka vezanja, smanjuje radne fuge, smanjuje
stvaranje pukotina, smanjuje v/c faktor, pove ava vrsto e betona.
b) ubrziva i se upotrebljavaju kod konstrukcija koje se e brzo osloboditi
oplate i sl. Dodaju se CaCl, NaCl, no oni su štetni za armirani beton. Primije eno
je naknadno opadanje vrsto e betona izra enog na taj na in.

- Ubrziva i stvrdnjavanja betona

Ovi dodaci se upotrebljavaju kod konstrukcija koje želimo brzo osloboditi iz
oplate. Ubrziva stvrdnjavanja betona je npr. kalcijev klorid CaCl2 u koli ini od 0,5
do 1,0% od koli ine cementa. Opasan je za koroziju armature. Osim što ubrzava
stvrdnjavanje betona, pospješuje osloba anje hidratacione topline, a utje e i na
pove anje po etne vrsto e, pa je dobar i za betoniranje po zimi.

- Dodatak za vodonepropusnost
Smanjuju kapilarno upijanje o vrsnulog betona, djeluje jako plastificiraju e.
Poboljšava obradljivost i prionjivost za podlogu. Olakšava zagla ivanje.
Upotrebljava se za izradu vodonepropustne žbuke, mortova, betona i estriha.

- Usporiva vezivanja/plastifikator
Primarno utje u na smanjenje vode, a sekundarno na usporavanje vezanja

- Usporiva vezivanja/superplastifikator
Primarno utje u na zna ajno smanjenje vode, a sekundarno na usporavanje
vezanja, bez utjecaja na promjenu konzistencije

- Ubrziva vezivanja/plastifikator
Primarno utje u na smanjenje vode, a sekundarno na ubrzavanje vezanja

- Zaptiva i
To su sredstva koja se dodaju betonu da bi bio što guš i i ispunjavaju pore
betona ili pak odbijaju vodu.

- Dodaci protiv smrzavanja za bet pri niskim temp

To su razli ite kemikalije koje pove avaju toplinu hidratacije cementa, odnosno
snižavaju to ku smrzavanja i na taj na in zašti uju beton od smrzavanja.
Konstrukcije postaju higroskopne, pa ovi dodaci ne dolaze u obzir kod stambenih
zgrada i skladišta osjetljive robe.

37
3.4. Tehnologija betonskih radova u pogonima i na gradilištima
3.4.1. Tehnologija spravljanja betona

Ukupni tehnološki postupak betonskih radova, kao i organizacija njegove

provedbe, obuhva aju ove proizvodno-tehnološke i organizacijske faze:
• doprema i uskladištenje sastojaka betona,
• doziranje i miješanje,
• vanjski transport,
• gradilišni transport,
• ugradba,
• završna obrada slobodne površine betona,
• njegovanje betona.

Slika: Shema faza u proizvodnji betona

Danas se proizvodnja svježeg betona u uvjetima suvremenih tehnologija i sve ve e

podjele rada, sve više odvija u pogonima za proizvodnju betona ili takozvanim tvornicama
betona. One obi no opslužuju desetke gradilišta koja se nalaze u blizini betonare, a ovisno o
njihovim kapacitetima. Po vremenu rada i zoni opsluživanja tvornice betona se mogu podijeliti
na stacionarne (stalne) ili polustacionarne i pokretne (mobilne).

38
 Stacionarne tvornice betona su posebne
proizvodne organizacije stalnog ili dužeg vremenskog
postojanja na jednom mjestu. Pri ovoj proizvodnji može se
napraviti gotova betonska smjesa ili samo suha mješavina
koja se kasnije transportira automješalicama. Stacionarne
tvornice imaju ure aje s kojima je omogu en neprekidan
rad tijekom cijele godine (nemaju sezonski karakter).

Polustacionarne tvornice betona su namijenjene opsluživanju uglavnom samo

jednog objekta. One se mogu premještati s jednog mjesta na dugo, jer njihova
konstrukcija i ure aji kojima su opremljeni upravo to omogu uju. Vrijeme trajanja
rada ovakvih betonara na jednom mjestu je dvije do tri godine .

Pokretne tvornice betona namijenjene su za potrebe samo jednog

gra evinskog objekta i to za kra e vrijeme rada na jednom mjestu. Obi no je to za
vrijeme jedne gra evinske sezone, a zatim odlaze na drugo gradilište.

Tvornice ili pogoni za proizvodnju svježeg betona su u stvari sklop

strojeva i prate ih ure aja namijenjenih za proizvodnju betona, koji
uskla eno rade upravljani s jednog mjesta.

Osnovni stroj takvog sklopa je miješalica za beton, a prate e ure aje ine dozatori za
cement, aditive, agregat i vodu te silosi za odgovaraju i materijal. Ure aji za uskladištenje
agregata i cementa su neophodni svakom stroju za proizvodnju betona iz razloga osiguranja
dovoljne rezervne koli ine sirovina za siguran rad pogona. Uskladištenje agregata može biti u
otvorenim boksovima ili u zatvorenom prostoru u silosima što je bolje jer je zašti en od
one iš enja i atmosferskih utjecaja (nekontrolirano vlaženje, smrzavanje zimi i sl.). Ako se
cement skladišti u vre ama obavezno mora biti na suhom, a ako se isporu uje u rasutom stanju
isklju ivo se skladišti u eli ne ili betonske silose. Sam prijem cementa može se obaviti nekim
od pneumatskih ure aja (fuler pumpa, pneumatski kotao). Što se ti e daljeg usmjeravanja
cementa iz silosa do miješalice najpogodniji na in je uz pomo takozvanog arhimedovog puža
preko dozatora. Silosi za cement su obi no pokretni i eventualno montažni,a izra uju se u
veli inama 100, 150, 200 do 3000 KN. Cement se doprema u silo-vagonima ili silo-kamionima.
Da se pri proizvodnji betonu osigura dobra homogenost potrebno je pravilno dozirati sastojke
betona. Na in doziranja ovisi o stupnju automatiziranosti postrojenja. Doziranje može biti po
zapremini ili po težini. Zapreminsko je znatno jednostavnije, ali ima i nedostataka, naro ito kod
najsitnijih frakcija, jer su one osjetljive na promjenu vlažnosti ime se mijenja zapreminska
težina. Težinsko doziranje daje to nije rezultate, koristi se kod rada s ve im objektima i kad se
zahtjeva beton bolje kvalitete. Rukovanje dozatorima može biti ru no, poluautomatsko i
automatsko. Razlikujemo zapreminske i težinske dozatore. Vrste i njihov na in rada, kao i vrste
i karakteristike rada miješalica (naj eš e prinudnog tipa) predmet su tehnologije gra enja.

Sa stajališta organizacije tvornice betona po na inu rada miješalice

(osnovna operacija) dijelimo na tvornice ciklusnog i kontinuiranog rada.
Tvornice betona na nekom gradilištu dolaze u obzir samo kad su potrebe gradilišta za betonom
ve e od 25, 30 m3 i za vremenski period od bar nekoliko mjeseci.
Za dimenzioniranje i izbor tvornice su mjerodavne vršne potrebe za betonom, a ne prosje na
potrošnja. Proizvodnja se ozna ava u m3/h. Obi no se uzima da je kapacitet za 1,3 do 1,5 puta
ve i od srednje zahtjevnog kapaciteta. Tvornice betona trebaju imati u blizini ve u deponiju
agregata s rezervom za rad od 10 do 15 dana.

39
 Na slijede oj karti tehnološkog
procesa vidimo jedan od na ina
proizvodnje betona, pristup betonskoj
bazi je s rijeke te se agregat doprema
rije nim putem, a ostalo je uobi ajeno.

3.4.2. Tehnologija spravljanja elemenata i konstrukcija

U pogonima za proizvodnju betonskih elemenata i konstrukcija uobi ajeno je

da se tehnološki proces odvija sadržajno i prostorno u tri faze:
- spravljanje betona
- izrada betonski elemenata i konstrukcija
- odlaganje gotovih proizvoda
Ponekad su pogoni za proizvodnju betona smješteni zajedno s ovim pogonima, a ako to nije
mogu e, beton se nakon proizvodnje doprema automješalicama i presipava u pretovarni silos.
Kapaciteti automješalica i pretovarnog silosa su uskla eni.
Prethodno su pripremljeni kalupi (metalni ili drveni) u koje su uloženi armaturni sklopovi.
Ukoliko je u sklopu ovog pogona i armira ki pogon, armaturni sklopovi (ve i) su preneseni
mosnim ili drugim dizalicama, a ako su sklopovi manji, kolicima ili ru no.
Svježi beton se iz pretovarnog silosa pretovara u korpe „kible“ koje se dizalicom prenose
do mjesta ugradnje odnosno kalupe. Kad je ugra en, beton se vibrira bilo pervibratorima
(unutrašnje vibriranje) za manje elemente, vibroplo ama (vanjsko), vibrostolovima za plošne
elemente i sl. Radi bržeg postizanja vrsto e elementi se izlažu pari. Da bi se to moglo provesti
moraju postojati ure aji za zagrijavanje medija odnosno vode do pare (kotlovnica). Ona ima
rezervoar za gorivo kao i priklju ak na vodovodnu mrežu. Nakon što je voda pretvorena u paru,
ona se potiskuje preko metalnih i gumenih cijevi do razgranatih, perforiranih cijevi na kalupima.
Nakon vibriranja element se pokriva nepropusnom ceradom i po inje zaparivanje. Ono se
provodi 24 sata, a vrši se tako da se prvo temperatura pare pove ava ovisno o dnevnoj
odnosno po etnoj temperaturi do 80ºC. Na toj temperaturi se element održava 6 sati, a zatim se
postepeno smanjuje temperatura do dnevne.

40
 Proces zaparivanja odvija se uglavnom no u, da ne ometa proizvodnju i slijede eg dana
je završen. Elementi se osloba aju kalupa, kontroliraju i u slu aju potrebe se izvrše korekcije
(beton kozmetika). Dizalicom se prenose do odlagališta gotovih elemenata. Procesom
zaparivanja postiže se 80% krajnje vrsto e betona (za što bi ina e trebalo preko 20 dana ).
Proizvodnja se vrši na osnovu dnevnog plana proizvodnje.
Za ispitivanje kvalitete ugra enog betona koriste se usluge laboratorija. U formularima treba
navesti koji su popravci izvršeni na gotovom proizvodu.
Ukoliko ne postoji potreba za ubrzavanjem o vrš ivanja odnosno element ima dovoljno
vremena za odležavanje (bar 10 dana) nije potrebno zaparivanje tim prije što se pogotovo zimi
troše velike koli ine goriva.

Na slici je prikazana karta tehnološkog procesa proizvodnje u nepokretnim kalupima.

Što se ti e proizvodnog asortimana sve

ovisi za koga pogon proizvodi, da li za
visokogradnju, niskogradnju, da li je
proizvodnja usmjerena samo za vlastite
potrebe ili za potrebe šireg tržišta.
Uglavnom se proizvode elementi i
konstrukcije za montažno gra enje
stambenih objekata, esto prednapetih
(stupovi, grede, plo e,rubni nosa i, zidovi
ukrute, fasadni elementi, stubišni krakovi i
dr.), u cestogradnji i mostogradnji elementi
konstrukcije mostova, betonska galanterija
(rubnjaci, rigoli, kanali i, cijevi za
kanalizaciju, betonski poplo nici, plo e
raznih tipova, obalno-utvrdni elementi,
blokovi i dr.).

3.4.3. Tehnologija spravljanja, ugradnje, zbijanja i njege betona

U prethodnim poglavljima naveli smo mogu nosti spravljanja betona u

centralnim pogonima. Na gradilištu beton se može spravljati na na in centralnih
betonara – postrojenja manjih i pokretnih kapaciteta (na na ine koje smo obradili),
dovoziti s centralnih betonara (na na ine odre ene u poglavlju Ure aji i strojevi za
transport i ugradnju) ili za manje radove koristiti gravitacijske miješalice. Ru no
spravljanje nije dozvoljeno ako želimo imati kvalitetan, zahtijevani beton.

Pripremni radovi na gradilištu

Nakon što je odjel pripreme rada u nekom od graditeljskih poduze a dobio sve
potrebne podatke o budu em objektu (projekte, rezultate ispitivanja, gra evinsku
dozvolu, elaborat iskol enja i dr.) može pristupiti izradi situacijskog plana odnosno
razradi sheme gradilišta te nakon toga organizaciji pripremnih radova.

41
 U pripremne radove ubrajaju se:
- površinsko ure enje gradilišta odn. uklanjanje svega što bi smetalo
budu em objektu i organizaciji radova na gradilištu (postoje i objekti, drve e, grmlje,
gra evinski i drugi otpad) te planiranje površine tako da se oborinska voda ne zadržava
ve što brže ocijedi s nje.
- odvodnjavanje viška vode bilo površinske ili podzemne (drenažom ili na drugi
na in osigurati normalne uvjete rada)
- priklju ak potrebnih instalacija vode, kanalizacije, elektri ne energije i dr. (za
normalno funkcioniranje strojeva za osvjetljenje, vodu za pi e, higijenu i izgradnju).
Priklju ak moraju izvesti stru ne osobe na osnovu nacrta postoje ih instalacija.
- izvedba prometnih puteva (vanjski prema potrebi, unutarnji obvezno)
- dovoz i smještaj materijala (on mora biti pravovremen da ne do e do zastoja
u radu, moraju se izbje i nepotrebni prijenosi, ošte enja i gubitci vremena vezano za to.
U blizinu objekta smještamo materijal koji nije potrebo prera ivati, a nešto dalje onaj na
kojemu još radimo.)
- smještaj prostorije (barake) za rukovodstvo gradilišta i dokumentaciju
- smještaj radnika (ovisno o dužini boravka na gradilištu, a na prvom mjestu
izrada sanitarnog vora)
- smještaj pogona (prema potrebi betonskih, armira kih, tesarskih...) ovisno o
vrsti radova, veli ini gradilišta, organizaciji...
- smještaj strojeva (stalnih, odnosno nepokretnih – dizalice, miješalice... ; i
prema operativnim planovima pokretnih)
- obra ivanje gradilišta (prema specifi nostima istih; ograda, prometni znakovi
ili na drugi na in)
- ozna avanje plo om kojom se definira gra evina

Ovisno o vrsti gradilišta, duljini izvo enja radova i dr. pripremni radovi se mogu
mijenjati, proširivati ili smanjivati po opsegu. U svakom slu aju privremene gra evine
moraju odgovarati zahtjevima protupožarne, zaštite od eksplozija, zaštite na radu i dr.
Tako er se sve privremene gra evine, oprema, neutrošeni i drugi materijal moraju
ukloniti prije izdavanja uporabne dozvole, najbolje odmah po dovršetku radova na
gradilištu.

Iskol enje (obilježavanje temelja)

Nakon površinskog ure enja pristupa se obilježavanju temelja budu e gra evine. Ono
se vrši prema ve izra enom i ustupljenom elaboratu iskol enja, gdje su jasno vidljive
regulacijska i gra evinska linija, gra evinska parcela za lokaciju našeg objekta kao i oblik i
veli ina objekta.
Prvo se utvr uje položaj objekta u odnosu na regulacijsku liniju (linija javne površine s
gra evinskom parcelom). Ona se postavlja natezanjem žice izme u dviju to aka na granicama
parcele. Nakon toga odre uje se položaj gra evinske linije (linije fronte objekta). Postavljaju se
okomice na regulacijsku liniju i odmjeravaju dužine do gra evinske. To ke se obilježe kol i ima
s avlima u sredini. Nakon utvr ene regulacijske i gra evinske linije, na gra evinskoj se
postavlja jedna referentna to ka od koje se dalje odre uju ostale karakteristi ne to ke vanjske
konture objekta.
Sam postupak se svodi na odmjeravanje dužina najbolje eli nim mjernim lancem, a na
kosim terenima i daskama ravnja ama, libelama i viskom. Za odre ivanje pravog kuta najbolji
su geodetski instrumenti, a za jednostavnije i priru ne na ine zadovoljit emo se i
pravokutnicima od drveta ili metala, konstrukcijom simetrale istokra nog trokuta žicom kao
šestarom te putem konstrukcije pravokutnika primjenom Pitagorinog pou ka.

42
 Izrada nanosne skele

Nakon što smo obilježili konture zgrade, izra uje se pomo na tesarska
konstrukcija koju nazivamo nanosna skela, a koja se sastoji od stupova presjeka 12/12
cm (po 3 na svakom kutu konture objekta, a po 2 na eonim stranama unutarnjih zidova
i temelja), te dasaka koje se zabijaju na stupove. Skela je odmaknuta 0.6 do 1.2 m od
obilježenih kontura, a služit e nam za obilježavanje dimenzija vanjskim temelja i
prizemnih ili podrumskih zidova. Daske su pribijene horizontalno, a na njihove rubove
se prenesu konture objekta zarezivanjem i zabijanjem avala, na koje se razvu e žica u
širinama temelja ili zida. Križanja žica suprotnih smjerova se provjeravaju viskom u
odnosu na ve prethodno postavljenje to ke kontura. Kad su sve dimenzije prenešene,
skidaju se kol i i kontura da ne smetaju pri iskopu. Na poravnatom tlu konture temelja
(objekta) se obilježavaju daskama položenim tako da je unutarnji brid daske to no pod
vrhom viska obješenog na žicu nanosne skele. Daske se u vrš uju kol i ima. Isti je
princip za obilježavanje nepodrumljenih kao i podrumljenih objekata s tim što se kod
zadnjih dodatno nakon iskopa još prenose dimenzije na dno iskopa.

Uz obilježavanje temelja obilježava se i visina nul-

to ke od koje se odmjeravaju visini i dubine pojedinih
dijelova objekta. Ona se naj eš e nalazi na visini ulaznog
podesta prizemlja. Sve visinske kote na objektu proizlaze
iz njenog položaja. Nju obilježavamo zarezom na stupu
nanosne skele ili na nekom drugom s kojeg e se visina
lako prenositi.
Prije po etka iskopa nanosnu skelu pregledavaju
projektant i nadzorni inženjer.

Oplate i skele

I oplate i skele smatramo pomo nim konstrukcijama koje se mogu izra ivati od
drvene gra e te raznih suvremenih elemenata i materijala ( elik, aluminij, plastika,
pocin ane itd.). Dok su drvene oplate i skele izra ivali i postavljali tesari, danas
suvremene oplate postavljaju monteri oplata ili skela.
Osnovna podjela oplata svodi se na:
- klasi ne daš ane oplate
- lake montažne oplate
- suvremene, velikoplošne oplate
- tunelske (prostorne) oplate
- klizne oplate
- specijalne vrste oplata

Danas se klasi ne daš ane oplate koriste za pojedina ne, manje objekte i radove, budu i da se
ova oplata esto na može iskoristiti za drugi razli iti objekt ili se mora uskla ivati što zna i da se
maksimalno koristi 3 do 4 puta. Nisu ekonomi ne, zahtjevne su i za izradu se koristi dosta
radnog vremena, a u nedostatku drvene gra e i kvalitetne radne snage, op enito se prišlo
novim tehnološkim rješenjima suvremenih oplata, koje su prilago ene svojim elementima za
skoro sve izvedbe konstrukcija. Prakti no su trajne ako se pravilno održavaju i uvaju od
mehani kih ošte enja. Montaža, iako djeluju složeno, je vrlo jednostavna pa i priu eni radnici
lako savladavaju tehniku.

43
 U slijede em dijelu teksta emo povu i paralelu daš anih oplata za konstrukcijske
elemente koje smo obradili u dijelu 2.3 sa suvremenim tipovima oplata.
Skelama se izvode radovi na visini, a mogu biti pokretne (pomi ne) i nepokretne
(fiksirane). Konstrukcijski se razlikuju po složenosti ovisno o tipu konstrukcije koja se izvodi,
visini do koje se postavljaju, po materijalima, dužni trajanja radova itd.
Za manje i kratkotrajnije radove od nepokretnih imamo skele na ljestvama, skele na
stupovima, skela od eli nih bešavnih cijevi i sli nih novih tipova (aluminijskih, pocin anih), a od
pokretnih skele na nogarima bilo drvene ili od eli nih cijevi te razni tipovi složivih tornjeva
nosivih skela koji umetanjem i promjenom donje dijela, umjesto nožica podupira a dobiju
to ki e za kretanje i premještanje.
Osim ovih podjela možemo skele promatrati kao nosive, penjaju e, radne i zaštitne.
U svakom slu aju koliko kod oplata pravilno postavljenih, u vrš enih i dr. ovisi to nost i
izgled pojedine armirano betonske konstrukcije, tako se skelama osigurava stabilnost
konstrukcije dok ona ne postigne potrebnu vrsto u, a isto tako sigurnost i zaštita radnika pri
radu na visini.

OPLATE
Klasi ne drvene
osiguranje širokog iskopa

osiguranje uskog iskopa

- temeljne trake za dubine 1,5 – 2 m u zemlji 2. i 3. ktg

44
- temeljne trake za dubine 2-3 m u zemlji 2., 3. i 4. ktg

oplate podnožnih zidova

- jednostrane za niži i viši zid

- dvostrana

45
Suvremene – temelja samaca, trakastih temelja, podnožnih zidova ….

Oplate zidova – za ravne i zaobljene zidove

Klasi ne daš ane

Suvremene

46
Oplate nadvoja – ravni i polukružni
Klasi ne daš ane

Oplate serklaža

47
Oplate stupova raznih popre nih presjeka
Klasi ne drvene

Suvremene

48
Oplate greda
Klasi ne i suvremene

Oplate stropova ravne, plo e s gredama

Klasi ne drvene

- detalj spoja daš ane oplate plo a i greda s podupiranjem

49
Suvremene – stropni stolovi

Oplata stubišta
Klasi ne drvene

50
Pomi na oplata
Primjenjuje se pri betoniranju visokih zidova gdje je otežano vanjsko ukru enje zidova.
Oplata se konstruira tako da se može podizati uvis prema napredovanju radova s tim, što joj
donji dio mora obuhvatiti završeni dio betonskog zida.

Klizna oplata
Klizna oplata je velikoplošna oplata koja se u odnosu na penjaju u ne demontira i
ponovo montira u vertikalnoj izvedbi zidova, ve se montira samo jednom, nakon ega se
mehani ki, vertikalno pomi e. Na taj na in se zidovi izvode kontinuirano. Upotrebljava se za
izvedbu zidova visokih objekata (silosa, dimnjaka, stubišnih šahtova, rezervoara, stupova
mostova i sl.). Poslije stvrdnjavanja betona odre ene sekcije se povla i uvis pomo u specijalnih
dizalica (hidrauli kih preša). Demontira se po završetku cjelokupnog betoniranja.

Prijenosne ili penjaju e (kletter) oplate

Sustav ove oplate sastoji se od penjaju e konzole koja je sidrena
na donjem ve izbetoniranom dijelu zida. Ta konzola služi kao pomo na
nosiva konstrukcija za montažu i naslanjanje elemenata oplate. Na
konzolu se može objesiti vise a radna platforma za eventualni popravak i
naknadnu obradu zidova. Premještanje penjaju ih konzola i elemenata
oplate, zajedno s vise om radnom platformom i radnom skelom na vrhu
elemenata oplate, obavlja se pomo u toranjske ili neke druge dizalice.
Nakon betoniranja jedne sekcije zida oplata se demontira i prenosi na
sljede u sekciju, vješanjem na sidra u predhodno izbetoniranoj sekciji.

Na slici:
1. jedinica koja se podiže
2. penjaju i nosa
3. radna platforma

51
Tunelske oplate
Predstavljaju razne tipove oplata ija je površina naj eš e od eli nih limova s nosivom
konstrukcijom, a omogu uje istovremeno betoniranje zidova i stropova. Elementi se spajaju kao
dvije poluškoljke i ine „tunel“ jer se nižu do potrebne veli ine.

Specijalne oplate – na ini opla ivanja

Stvorene su u novije vrijeme zbog potrebe sve zahtjevnijih oblika gra evina te
uvjeta pod kojima se izvode.

Napuhane oplate se izra uju od gumenih ili elasti nim materijala zatvorenog
oblika cilindra ili sli nog. Pune se zrakom pod tlakom i pove avaju promjer. Nakon
o vrš avanja betona zrak se ispušta i oplata se izvla i kroz predvi ene otvore u
konstrukciji (mostovi, brane, cjevovodi)
Izrada zakrivljenih betonskih ploha (ljuski): bez oplate se izvode na na in da se
izme u osnovnih nosa a to kasto vare šipke armature dok se ne ostvari željeni oblik.
Zatim se izvana postavlja gusto ži ano pletivo otvora okana 3-6 mm. U vrste se. Zatim
se tako er izvana, najbolje mlaznim betonom, nabacuju slojevi 3-4 cm po cijeloj
površini. Nakon 4-7 dana o vrš avanja nastavlja se betoniranje s unutarnje strane.

Izgubljene oplate: pojam za sve vrste oplata koje ostaju u konstrukciji nakon
izvedbe, uglavnom kod objekata s unutarnjim otvorima jer ne postoji mogu nost
izvla enja iste (mostovi, šuplji elementi, grede velikih raspona) ili su kao takva
tehnološka rješenja.

52
 SKELE

Nosive (sastoje se od podupira a ili su kao složivi tornjevi nosa i stropnih stolova,
stubišni tornjevi ili nose velika optere enja)

Montaža

Penjaju e skele; radne skele i zaštitne skele

53
Ugradnja betona i armature

Ve smo opisali na ine spravljanja betona, transporta i u vrstama betona, ugradnju betona
pumpama. Još je jedan na in preostao, a to je transport automiješalicama i sipanje betona u
korpe koje se podižu dizalicama i svježi beton ubacuje u prethodno pripremljenu oplatu i na
postavljenu i u vrš enu armaturu.
Opisane oplate i skele primijenit emo ovisno o konstrukciji, a kod svih je bitno da se
geodetskim instrumentima odre uje visinski položaj i os skele i oplate. Položaj se prati tijekom
betoniranja da ne do e do popuštanja ili deformacije. Odmah treba ispraviti nedostatke.
Najekonomi nije oplate za stambene objekte su prostorne oplate koje se kao i ostale višekratne
lako postavljaju i skidaju dizalicama. da se sprije i prianjanje betona i oplate, drvena se vlaži
vodom, a metalne uljima. Ne smije se pretjerivati zbog narušavanja strukture ili vanjskog izgleda
elementa.
Armaturu smo dobili iz centralnog armira kog pogona bilo ve u armaturnim sklopovima
koji se ve gotovi ulažu u postavljene oplate, ili na gradilištu postoji prostor za vezivanje ili
cjelokupne armira ke aktivnosti o kojima smo ve pisali. Ako se radi o složenim elementima s
gusto postavljenom (predvi enom) armaturom ona se onda ne može na drugi na in vezati osim
ru no na mjestu ugradnje.
Armatura se postavlja na mjesto predvi eno planom armature, redoslijedom prema
važnosti konstrukcijskog elementa. Prvo se postavlja u oplatu glavnih nosa a, a zatim
sporednih (ukru enja i sl.), a na kraju plo e. Armatura ne smije dodirivati oplatu ni ležati na njoj
kako prilikom montaže tako i pri betoniranju. Razmak odnosno zaštitni sloj betona štiti armaturu
od vanjskih utjecaja. Isto tako i izme u pojedinih šipki mora biti odre eni razmak. Te razmake
održavamo pomo u vilica, posebnih komadi a armature, posebno oblikovane armature,
„ ešljeva“ od tanke žice, podložaka od cementnog morta te gotovih podložaka

Postavljenu armaturu ne smijemo iskriviti ni pomjeriti gaženjem i hodanjem po

njoj. Da to sprije imo, naro ito za vrijeme ugradnje betona izra ujemo staze za hodanje
s kojih ne bih trebalo silaziti, a tako er i radne skele s kojih obavljamo ugradnju, ime se
osigurava nesmetan rad i ne ugrožava sigurnost radnika.

Prije ugradnje betona armaturu provjeravaju projektant i nadzorni inženjer.

54
Zbijanje betona

Ugradnja betona važna je koliko i ispravan transport i proizvodnja. Veliku ulogu u

dobivanju kvalitetnog betona ima zbijanje. Tim postupkom osigurava se homogena
zbijena struktura bez šupljina u betonu što mu osigurava vodonepropusnost i trajnost.
Može se vršiti pervibratorima koje se uranja u betonsku masu. Uronjeni dio je spojen s
motorom preko elasti nog crijeva, razli itih su oblika. Postavljaju se u odre enom
radijusu, široke su primjene i efikasni.

Oplatni vibratori se pri vrš uju na oplatu i preko nje prenose vibracije na beton.
Koriste se za stupove, zidove, plo e i dr.

Površinski vibratori su po konstrukciji sli ni oplatnim, ali su u neposrednom kontaktu s

betonskom masom. Varijante su vibroletve i vibrostolovi. Uglavnom služe kod zbijanja
plo a.

Naj eš a uporaba ovih ure aja je u tvornicama predgotovljenih betonskih elemenata.

55
Njega betona

U njegu betona ubrajamo sve postupke kojima se ugra eni

beton štiti od vanjskih utjecaja (vjetra, oborina, visokih i niskih
temperatura, agresivnih uvjeta i mehani kih ošte enja) u
nekoliko dana do nekoliko tjedana odn. do postizanja ve eg
dijela vrsto e.

U vrijeme isporuke i ugradnje, temperatura okoline i betona ne smije biti ispod 5°C.
Smrzavanjem vode u betonu došlo bi do razaranja njegove kristalne strukture.
Zaštita od smrzavanja može se provoditi dodacima kojima emo ubrzati vrijeme vezanja (ako
o ekujemo hladno vrijeme), zagrijavanjem komponenti (voda i agregat na 30-35 C), postupcima
zaparivanja elemenata (u tvornicama betona), upotrebljavati cemente s ve om toplinom
hidratacije i dr., a u svakom slu aju zaštiti gornje površine daskama, PVC folijama i sli no ili
izbjegavati betoniranje kod niskih temperatura. Pri betoniranju, oplatne plohe trebaju imati
termoizolaciju radi sprje avanja toplinskih gubitaka svježe betonske mase.
Ako temperatura prije e 25°C i konstrukcija je izložena osun anju ili vjetru, do i e do naglog
gubljenja vode iz betona ime beton gubi vodu potrebnu za vezanje i po inje dobivati pukotine.
U postupku proizvodnje betona dodaju se usporiva i jer visoke temperature zraka skra uju
vrijeme vezivanja betona, a zbog bržeg isušivanja betonske mase, mogu u kona nici biti i manje
vrsto e betona. Beton se mora štiti vlaženjem, polijevanjem i pokrivanjem (materijalima koji
zadržavaju vlagu).

Tako er u vremenu izme u po etka i kraja vezanja cementa (pri stvaranju kristala cementa pri
hidrataciji) ne smije do i do potresanja betonske mase zbog pojave pukotina.
Nakon pravilno provedenih postupaka njege betona i postignute zahtijevane vrsto e možemo
pristupiti demontaži oplata. Podupira e kod elementa naprezanih na savijanje možemo uklanjati
u slijede im rokovima (dodaje se broj dana za temperature niže od 5°C jer tada nema
o vrš ivanja).

Raspon konstrukcije [m] Rok (dani)

do 3 5 – 10
3–6 10 – 20
>6 15 – 28

POSLJEDICE LOŠE NJEGOVANOG BETONA

Izgled površine neadekvatno njegovanog betona

56
3.5. Alati, ure aji, strojevi, postrojenja

Spravljanje svježeg betona danas zna i što je više mogu e izbjegavati ru ne na ine
spravljanja zbog nemogu nosti kontrole kvalitete dobivenog betona vezano za zadane uvjete
odnosno sastav.
Alati koje emo pri spravljanju i ugradbi koristiti su lopate, zidarski alati (kašike, „fangle“,
vodena vaga, visak), aluminijske letve za ravnanje površina, eki i i drugo, a od specifi nih
ure aja su razni tipovi pervibratora za zbijanje svježeg betona u oplatama.
Kao i ure aji za vibriranje odnosno zbijanje ve ih površina s ugra enim svježim betonom, a to
su: oplatni vibratori, vibrostolovi, vibroletve i drugo.
Ru no spravljanje kao i strojno s miješalicama manjeg kapaciteta dozvoljeno je samo za
manje sporedne radove. Za sve ostale se o ekuje kontrolirani sastav, a time i uvjet za kasnije
postizanje potrebne vrsto e betona. Zbog tog se proizvodni postupak u principu svodi na
automatizirano doziranje i miješanje komponenata betona, najbolje u tvornicama betona.

Osnovna funkcija spravljanja betona – miješanje može se provoditi kroz razne tipove strojeva ili
postrojenja.

Miješalice za beton rade uglavnom u ciklusima iako postoje i neke vrste

kontinuiranih.
Cikli ke miješalice dijele se na dvije osnovne grupe:
- gravitacijske miješalice
- prisilne miješalice
U cikli nom na inu spravljanja betona dozirana koli ina komponenata utvr uje se uglavnom
maseno (vaganjem) u optimalnom sastavu po odre enoj recepturi te se ubacuje u bubanj
mješalice.

Gravitacijske miješalice miješaju slobodnim padom sve vrste betona bez

ograni enja u pogledu krupno e zrna. Osnovu strojne konstrukcije ine posebno
oblikovani okretni bubanj s posebno oblikovanim rebrastim „lopaticama“ u vrš enim po
unutarnjem plaštu bubnja. Ove lopatice odižu mješavinu te tako omogu uju njezin
slobodan pad i uranjanje u masu donjeg dijela bubnja te daljnje miješanje prevrtanjem.
Trajanje jednog radnog ciklusa miješanja je od 2 do 4 minute.

Miješalice s vodoravnim bubnjem

Koje imaju dva otvora sa strane, jedan za punjenje i
jedan za pražnjenje, uvijek su s vodoravnom osi okretanja
prilikom miješanja. (punjenje i miješanje se izvodi
okretanjem bubnja u jednom smjeru, a pražnjenje u drugom)
rade s oko 15 okretaja u minuti. Mogu biti samostalne,
vu ene ili lako prenosive (manje).

Druga vrsta gravitacijskih miješalica s preokretnim bubnjem

imaju kosu os okretanja pri miješanju. Punjenje i miješanje je s
otvorom bubnja prema gore, a pražnjenje okretanjem bubnja s
otvorom prema dolje. Rade s oko 20 okretaja uminuti. To su
miješalice manjih kapaciteta za ru no punjenje, samohodne na
kamionskom podvozju ili velike miješalice u okviru tvornica
betona.

57
Prisilne miješalice rade po principu intenzivog okretaja jedne ili više zasebnih sustava
lopatica unutar nepokretnog bubnja. Okretanje sustava lopatica je do 40 okretaja u minuti, a
trajanje jednog radnog ciklusa je 1 do 2 minute, a za sitnozrne betone dvostruko dulje 2 do 4
minute.
Sastoje se od koso položenog šupljeg valjka blago nagnutog, unutar kojeg se nalazi
osovina s lopaticama. S gornje strane se neprekidno doziraju komponente betona, a na donjoj
strani izlazi gotov beton. Budu i da daju beton ve ih razli itosti manje se koriste.
Kapaciteti bubnjeva prethodno nabrojanih vrsta su od : 75; 150; 250; 500; 750; 1000;
1500; 2500 l…

Za uporabu na gradilištima ovisno o potrebnim

koli inama betona za isporuku esto služe samohodne
mješalice na kamionskom podvozju, polustacionarne ili
pokretne tvornice betona.

Ako se radi o stalno smještenim tvornicama betona, njih nazivamo stacionarnim, a

prema veli ini dijelimo ih na:
- tvornice betona manjih proizvodnih kapaciteta od 10 do 25 m3/h (djelomi no
automatizirane) obi no se primjenjuju u visokogradnji, mogu imati raspored boksova za
agregat u obliku zvijezde i silos za cement.

- tvornice srednjih kapaciteta od 30 do 60 m3/h (automatizirane i djelomi no

programirane) izra uju se od eli ne nosive konstrukcije nad zemljom. Imaju
pneumatske i elektrokomande, mogu se lako premještati, a primjenjuju se kod izgradnje
autocesta, aerodroma, odnosno u niskogradnji.

58
- tvornice velikih proizvodnih kapaciteta od 80 do 600 m3/h, izra uju se u obliku tornja,
potpuno su automatizirane i programirane, ak robotizirane, primjena im je kod
betonskih radova u velikim koli inama npr. hidrotehni ki objekti i sli no.

Op a podjela u ovisnosti o sklopu ure aja bi mogla biti na tvornice:

- toranjskog
- horizontalnog (parternog) tipa.

Toranjske betonare se zovu i visinske (jedno stupanjske). Komponte betona se

samo jedanput podižu. Svi ure aji su postavljeni u tornju, a materijali iz boksa ispadaju
odozgo prema dolje gravitacijom.
Kod horizontalnih, prizemnih betonara (više stupanjske), svi strojevi i ure aji
su raspore eni horizontalno. Brzo se montiraju i demontiraju, pa su pogodne za
premještanje. Nedostatak im je u zauzimanju ve ih površina za postavljanje i
funkcioniranje, što troši više energije za podizanje materijala pa im je zbog tog manja
brzina rada.
U svakom slu aju oprema za proizvodnju betona se sastoji od:
- skladišta agregata (boksovi ili silosi odn. otvoreni ili zatvoreni tip uskladištenja
- silosi za cement
- sredstva za unutarnji tehnološki transport

za agregat:
– bageri sajlaši sa skrejperskom kašikom za povla enje agregata iz boksova
- elevatori ili skip ure aji za neposredni transport agregata do miješalice
- transportne trake kod silosa za transport agregata do miješalice
za cement
- cijevni transporter
ure aji za mjerenje (doziranje) sastavnica
- dozatori ili vage agregata i cementa kao pokretni (idu od silosa do silosa) ili
nepokretni
- proto ni mjera i koli ine vode
- mjera i vlažnosti agregata
- miješalice za beton (gravitacijske, prisilne, valne)
Pojedini tipovi ure aja su prikazani na drugim mjestima uz objašnjenja.

59
Ure aji za transport betona

Naj eš i na in transporta beton od mjesta pripreme (tvornice betona) do mjesta

ugradnje (gradilište) se odvija automješalicama (mikserima). Mogu i su i drugi npr. suhi
ili zemljovlažni beton – kamionima kiperima, ako je udaljenost mala transportnim
trakama i dr.
Atuomješalice su raznih kapaciteta od 1 m3 do 10,11 m3 , a usklade se s
potrebama dopreme, kako po koli inama tako i po vremenu.
Tijekom transporta posuda, odnosno mikser s betonom rotira umjerenom
brzinom (2 do 6 okretaja/min) i time s sprje ava zbijanje segregaciju betona.
Homogenizacija smjese se postiže ve om brzinom rotacije ( 4 do 16 okretaja/min).
Trajanje transporta se mora prilagoditi tako da gubitak obradivosti uslijed transporta
ostane u prihvatljivim granica. Kod duljeg transporta ili ugradnje betonu se dodaju
usporiva i vremena vezanja, a tako i obradivosti.

Iz atomješalice beton se prebacuje ovisno o potrebnoj

koli ini, mjestu i udaljenosti ugradnje kranom i korpama,
pumpama za beton ili transportnim trakama.

Ure aji za ugradnju betona

- su autopumpe, finišeri za beton i dr. , ali o njima više u poglavlju Vrste betona prema
na inu ugradnje.

Ure aji za zbijanje betona

- su pervibratori, oplatni vibratori (horizontalni ili vertikalni), vibracijske letve i dr., o njima
u poglavlju Tehnologija ugradnje na gradilištu.

60
3.6. Vrste betonskih radova prema normama

Kao što se je navedeno u armira kim radovima, tako se i kod betonskih radova
možemo poslužiti Gra evinskim normama u visokogradnji za izra un potrebnog
vremena za obavljanje pojedinih poslova ugradbe betona ovisno o tome da li se radi
ru no ili strojno, kojim od strojnih na ina, kakvi su ugradbeni elementi (malih presjeka,
srednjih, velikih, površinske ugradbe, o visini na koju se ugra uju itd.) koji su na ini
transporta ili prijenosa, te tako er o udaljenostima ugradnje i vrstama betona prema
vrsto ama ili konzistenciji.

Gra evinske norme GN 400-1 obuhva aju ove grupe radova odnosno ugradnje
betona:
1. GN 400-300 Ru na ugradnja betona nearmiranih i armiranih konstrukcija od
visinske kote 0,00 i niže.
Konstrukcije u koje se ugra uje beton su:
- malih presjeka do 0,12m³ betona, na m² ili m¹ konstrukcije
- srednjih presjeka od 0,12 do 0,30 m³ betona na m² ili m¹ konstrukcije
- velikih presjeka preko 0,30 m³ betona na m² ili m¹ konstrukcije
Spravljanje betona je strojno ili se gotovi beton dovozi, ru no se ugra uje i
transport je do mjesta ugradbe razli itim sredstvima.

2. GN 400-400 Ru na ugradba betona za nearmirane i armirane konstrukcije od

kote 0,00 i više. Pored ve prethodno nabrojanih konstrukcija (1.) beton se u ovoj grupi
normi ugra uje i u složene konstrukcijske elemente, a tako er se izra uju armirano-
betonski zidovi debljine do 8 cm.
Spravljane betona je strojno ili se gotovi beton dovozi, ru no se ugra uje i
transport je od mjesta ugradnje razli itim sredstvima.

3. GN 400-500 Strojna ugradba betona za nearmirane i armirane konstrukcije od

kote i niže. U ovoj grupi normi dvije su osnovne vrste konstrukcija:
- konstrukcije malih presjeka do 0,30 m³ betona po m² ili m¹ konstrukcije
- konstrukcije velikih presjeka preko 0,30 m³ betona po m² ili m¹ konstrukcije
Spravljanje je strojno ili je beton dopremljen iz tvornice betona, strojna je ugradba
kao i transport.

4. GN 400-600 Strojna ugradba betona za nearmirane i armirane konstrukcije od

kote 0,00 i više. Konstrukcije na koje se norme ove grupe odnose su iste kao i u
prethodnim normama (3.).
Spravljanje betona je strojno ili je beton dopremljen iz tvornice betona, strojna je
ugradnja kao i transport betona.

5.GN 400-700 Strojna ugradba betona armirano-betonskih plo a za kote 0,00 i

više te debljina 8; 10; 12; 15; 20 i 25 cm.

6. GN 400-800 Strojna ugradba polumontažnih stropova Monta; TM3; TM5 te

monolitne sitnorebraste plo e.

7. GN 400-900 obuhva aju betoniranje nogostupa, podova i betona za pad na

ravnim krovovima.

61
 4. ARMIRANI BETON

4.1. Koncept armiranog betona

Prednosti i mane betonskih konstrukcija

Prednosti:
- ekonomi nost (jeftino i dostupno gradivo)
- trajnost (dobra otpornost i mali trošak održavanja)
- izbor raznih oblika
- monolitnost
- dobra protupožarna svojstva i zaštita armature
- dobri zdravstveno-higijenski uvjeti (bez šupljina)

Mane
- velika vlastita težina
- otežani uvjeti prepravaka, poja anja, uklanjanja, sanacije
- dobro provodi toplinu i zvuk (loša toplinska i zvu na izolacija)

Nearmirani beton
- slom preko jedne pukotine
- vla na vrsto a ft 15 do 20 puta niža od tla ne fc
- duktilnost nula: krti slom
- mehanizam sloma: dosegnuta vla na vrsto a betona
- iskorištenost tla nog pojasa 5% do 7%

Armirani beton
- nosivost 15 do 20 puta ve a
- slom preko brojnih pukotina vla nog pojasa (grani no izduženje elika
100 puta ve e od grani nog izduženja betona)
- duktilnost izražena (raspucanost presjeka i veliki progibi)
- koeficijent sigurnosti neusporedivo ve i

definicija: Armirani beton jest beton oja an (armiran) betonskim elikom

osnovna karakteristika i pretpostavka:

- spregnuti materijal
- deformacija susjednih estica identi ne
osnovni preduvjeti koji osiguravaju pretpostavku:
- prionljivost
- isti temperaturni gradijent
- lužnatost betona (zaštita armature)

62
 Dva razli ita materijala koja moraju zajedni ki djelovati u cjelini gotovog armirano
betonskog elementa, jer o tome ovisi trajnost tog elementa ili konstrukcije krenuvši od
same proizvodnje, transporta, preko ugradnje i njege ovise o mnogo pojedina nih
uvjeta.

Proizvodnja betona odre enog razreda tla ne vrsto e koji mogu biti razli iti u
odnosu na zahtijevane, ovisno o vodocementnom faktoru , granulometrijskom sastavu
agregata, na inima zbijanja, ugradnje betona, a isto tako izvedba ispravnog armaturnog
sklopa (zna i pravilno dimenzioniranog, savijenog, oblikovanog i povezanog u cjelinu)
preko potrebne minimalne debljine zaštitnog sloja betona ovisno o razredima izloženosti
te me usobne prionljivosti armature i betona samo su neki od uvjeta koji mogu utjecati
na ispravnost i kvalitetu armirano betonskih konstrukcija.

4.2. Prionjivost betona i armature

Ovo svojstvo je bitno kod armiranja betona koji nije prednapet odnosno kad se
primjenjuje elik za armiranje (glatka, rebrasta, profilirana armatura, zavarene mreže i
rešetkasti nosa i).
Prionjivost je važna jer osigurava zajedni ko djelovanje betona i armature pa su
unutarnji naponi istovremeno preuzeti od oba materijala.
Prionjivost ovisi o površini armature, izmjerama elementa te položaju i nagibu
armature tijekom betoniranja.

Razlikuju se dobra i umjerena prionjivost ovisno o ostvarenim uvjetima.

Dobra je prionjivost ostvarena kad:
- su sve šipke armature s nagibom od 45º do 90º prema vertikali tijekom betoniranja
- su sve šipke s nagibom od 0 º do 45 º prema vertikali tijekom betoniranja koje su:
ugra ene u elemente kojima debljina u smjeru betoniranja ne prelazi 250 mm
ugra ene u elemente deblje od 250 mm a koji su ili min h/2 iznad donje plohe
svježeg betona ili minimalno 300 mm ispod gornje plohe odsje ka betoniranja.

- se štapni konstrukcijski elementi (npr. stupovi) izvode u leže em položaju,

vibriraju vibracijskom iglom i ije vanjske izmjere nisu ve e od 500 mm.

U svim drugim slu ajevima se prionjivost ozna ava umjerenom. Isto vrijedi i za
konstrukcijske elemente koji se izvode kliznom oplatom.

63
 Kod nastupanja stanja grani ne nosivosti i uporabljivosti konstrukcijskih
elemenata bitno je znati i grani nu vrijednost prionjivosti koja daje dostatnu sigurnost da
ne do e do zakazivanja prionjivosti. Tu prora unsku vrijednost prionjivosti fbd dobijemo
iz formule

fbd=2,25 x fctk0,05 / c

gdje je fctk0,05 karakteristi na vla na vrsto a betona.

Dakle odnos tla ne vrsto e betona za šipke ds 32mm i dobru prionjivost s

prora unskom vrijednosti vrsto e prionjivosti fbd vidimo iz tablice:

Karakteristike tla ne vrsto e betona fck[N/mm2 ]

10
12 16 20 25 30 35 40 45 50 55 60 70 80 90
fbd[N/mm² 0
] 1, 2, 2, 2, 3, 3, 3, 4, 4, 4, 4, 4, 4, 4,
4,9
6 0 3 7 0 4 7 0 3 4 5 7 8 9
Za armaturu umjerene prionjivosti vrijednosti se množe sa 0,7

Kod šipki armature ds>32mm vrijednosti fbd množe se faktorom (132-ds)/100.

Vrijednosti u tablici se smanjuju za 1/3 kad okomito na os nastavka armature djeluje
popre ni vlak koji izaziva pukotine paralelno s osi armature u podru ju sidrenja.

4.3. Zaštitni sloj betona

Trajnost armirano betonskim i prednapetim konstrukcijama i elementima osiguravamo

zaštitnim slojem betona dovoljne debljine i gusto e za odre ene uvjete.
Zaštitni sloj betona je udaljenost vanjskog ruba armature ( uklju ivo spone – vilice ) do
najbliže vanjske plohe betona.
Najmanjom debljinom zaštitnog sloja osigurava se:
- prionjivost betona s armaturom ( prijenos sila )
- zaštita elika od korozije
- neodlamanje betona
- zaštita od požara

Najve a opasnost i najve a mogu nost je da elik korodira zbog stalne izloženosti u
odre enoj okolini ako je došlo do ošte enja zaštitnog sloja na neki od mogu ih na ina.
Zbog toga se najmanje veli ine zaštitnog sloja Cnom odre uju u ovisnosti o razredu
izloženosti za koroziju i razredu minimalne tla ne vrsto e betona.

Nazivna veli ina zaštitnog sloja Cnom

Cnom = Cmin + c

sastoji se od najmanje veli ine zaštitnog sloja i dodatne vrijednosti Ac koja e se

primijeniti za odre enu okolinu.

Ne smije biti manja od vrijednosti u tablici ovisno o razredu agresivnog djelovanja

okoliša. Tako er za površine betona s više izraženih razreda mjerodavan je najve i
zaštitni sloj.

64
 Uvjet za osiguranje prionjivosti - cmin ne smije biti manja od
- cmin ds - za elik za armiranje
ds – max promjer uzdužne armature
- cmin dsv=ds(n)1/2 - za grupiranu armaturu
n – broj armature u grupi
dsv – ne smije biti manji od promjera armature koja zamjenjuje grupu
- za prednapeti beton
- cmin 2.5dp – za užad – prethodno napinjanje
- cmin 3dn – za rebrastu armaturu
- cmin dn – vanjski promjer zaštitne cijevi kod naknadnog napinjanja

Zbog ve e osjetljivosti elika za prednapinjanje na koroziju od elika za armiranje,

potrebna je ve a debljina najmanjeg zaštitnog sloja. Za natege se ve inom koriste žice
manjih promjera (6 mm) kod kojih se korozija u postotku ja e odražava na nosivost
nego kod ve ih promjera elika za armiranje.

Najmanje debljine zaštitnog sloja

RAZRED AGRESIVNOG DJELOVANJA OKOLIŠA

Korozija Korozija Korozija
UVJETI ZA karbonatizacijom kloridima kloridima
ZAŠTITNI SLOJ xc xd xs
1 2 3 4 1 2 3 1 2 3
Za pojedine armature cmin ds cmin ds cmin ds
Za grupne armature (odn.dsv) odn.dsv (odn.dsv)
elik za armiranje
10 20 25 40 40
Cmin [mm]
elik za
prednapinjanje 50 50
20 30 35
Cmin [mm]
C [mm] 10 15 15 15 15
Za razrede XM – izložene habanju dodaju se na ove vrijednosti za XM1 c min + 5mm; za XM2 c min
+10mm; za XM3 c min +15mm

Beton svojom alkalnom (lužnatom) reakcijom i zrako-nepropusnoš u štiti armaturu od

korozije.

65
RAZREDI AGRESIVNOG DJELOVANJA OKOLIŠA NA BETON S NAZNAKOM RAZREDA TLA NE
VRSTO E BETONA
Razred Opis okoliša Minimalni
agresivnog razred tla ne
djelovanja vrsto e
1. Bez opasnosti od korozije
Za nearmirani temeljni beton i beton bez ugra enih
C12/15
XO metala te unutarnje nearmirane konstrukcije i elemente
LC12/13
( bez leda, habanja i kemijski agresivnog okoliša )
2. Korozija uzrokovana karbonatiziranjem
Armirani beton izložen vlazi u unutrašnjim elementima
XC1 (kuhinja, kup.,sušionica) ili uvijek mokrom (beton u vodi) C16/20
Armirani beton u mokrom (posude za vodu) ili rijetko LC16/18
XC2 suhom (temelji)
Vanjski armirani betonski elementi ili unutarnji s C20/25
XC3 visokom vlažnosti zraka (bazeni, staje, kuhinje) LC20/22
Vanjski armirani betonski elementi koji su naizmjence
C25/30
XC4 izloženi promjenama vlažnosti (elementi kod promjena
LC25/28
razina vode i sl.)
3. Korozija uzrokovana kloridima, ali ne iz mora
Armirani beton ili betonske površine izložene umjerenoj
C30/37
XD1 vlažnosti s kloridima u zraku (prometne površine)
Elementi konstrukcija izloženi industrijskim vodama s
XD2 kloridima esto više mokrim nego suhim (bazeni)
C35-45
Dijelovi konstrukcija izloženi naizmjence promjenama
XD3 vlažnosti (mostovi, kolni ke plo e, garaže)
4. Korozija uzrokovana kloridima iz morske vode
Vanjski elementi uz more (sol u zraku, bez izravnog
XS1 kontakta s vodom) C30/37
XS2 Dijelovi konstrukcija u moru pod vodom
Dijelovi konstrukcije u moru, ali izložene prskanju,
C35/45
XS3 udarima valova
5. Korozija smrzavanjem i odmrzavanjem sa soli ili bez
XF1 Vanjski elementi izloženi srednjem vlaženju bez soli C25/30
Vertikalne površine cestovnih konstrukcija izložene
C25/30
XF2 smrzavanju i solima za održavanje (prskanje)
C35/40
Horizontalne površine betona izložene kiši i smrzavanju
LC25/28
XF3 (veliko vlaženje bez soli)
Prometne površine izložene velikom vlaženju sa solima
C30/37
XF4 za održavanje
C40/50
Konstrukcijski elementi postrojenja za pro iš avanje
LC30/37
otpadnih voda…
6. Kemijska korozija betona
Beton je izložen kemijskom djelovanju tla, podzemna
XA1 voda
C25/30
slabo agresivno (posude pre iš iva a)
Beton izložen agresivnim tlima ili elementima u dodiru s
XA2 morskom vodom C35/45
XA3 Beton izložen agresivnim otpadnim vodama
7. Beton izložen habanju - mehani kom
XM1 Prometne površine s kretanjem vozila na pneumaticima C30/37
– umjereno habanje LC30/33
XM2 Prometne površine izložene jakom habanju C30/37
(vozila s punim i pneumatskim gumama) C35/45
LC30/33
XM3 Površine izložene vrlo jakom habanju ( gusjeni ari) C35/45
LC35/38

66
Posebni zahtjevi za osiguranje dostatne zaštite od požara navedeni su u normi HRN
ENV 1992-1-2. Specifi ne konstrukcije kao što su mostovi ili prednapete konstrukcije
imaju i dodatnih zahtjeva za dostatne debljine zaštitnih slojeva.

PRIMJERI ODRE IVANJA ZAŠTITNOG SLOJA:

Ako je površina betona izložena agresivnom djelovanju morskog okoliša ili kemijskim utjecajima
najmanja vrijednost debljine zaštitnog sloja je 50 mm.

Kod kemijski jako agresivnog okoliša predvi amo i dodatne mjere.

Za beton neravnih površina pove avamo c. Pa tako beton direktno ugra en na tlo treba imati
cmin 75 mm. Na pripremljenoj podlozi s podložnim betonom cmin 40 mm.
Ako se dodatno betonira sloj na postoje i vrijede druga pravila.

Iz svega možemo zaklju iti da e nam cnom nazivna (-ukupna, stvarna za odre enu konstrukciju
) veli ina zaštitnog sloja biti minimalna za odre eni razred agresivnog djelovanja okoliša, a
pove avati e se do tražene ovisno o tla noj vrsto i betona, dodacima za beton, zaštiti od
požara, posebnim uvjetima i mjestu izloženosti konstrukcija, vrsti konstrukcije, izvedbi i drugim
uvjetima.

Armira – betonira e podatke o potrebnom zaštitnom sloju za konstrukciju ili

element koji treba izvesti dobiti od nadre ene osobe (poslovo e, voditelja
gradilišta) ili e mu biti vidljiv iz izvedbenog projekta po kojem e izvoditi radove.

Osiguranje debljine zaštitnog sloja prilikom izvedbe vršimo posebnim elementima. To su

podmeta i, drža i razmaka (distanceri) i nosa i armature kojima se fiksira položaj
armature u vrijeme betoniranja. Moraju izdržati i dodatna optere enja (hodanje radnika).
Izra uju se iz raznih materijala, ali su naj eš e plasti ni.

4.4. Sidrenje armature

Osnovnu vrijednost (veli inu) duljine sidrenja lb ini duljina sidrenja ravne šipke uz
pretpostavku konstantne prionjivosti fbd uzduž i po opsegu šipke za mogu i prijenos sile
Fs=As x fyd
lb =ds/n x fyd/ fbd gdje je

ds – promjer armature
fyd = fyx/ys prora unska granica popuštanja elika
fbd – prora unska vrsto a prionjivosti

Šipke armature moraju osigurati unos sila u beton bez uzdužnih pukotina i odlamanja
betona u podru ju sidrenja.

Razlikujemo više vrsta sidrenja:

- ravnom šipkom
- šipkom s kukom
- šipkom s ravnim ( pravokutnim ) lukom
- šipkom s petljom

67
Tablica vrsta dopuštenih vrsta i na ina sidrenja armature

Šipke promjera ds>32 mm sidre se kao ravne šipke ili posebnim sidrenim elementima.
Zabranjeno je sidrenje u vla nim podru jima.
Ako nema popre nog tlaka za ds >32mm u podru ju sidrenja je potrebna dodatna
popre na armatura koja ne smije biti manja od:

a) paralelno s plohom betona Ast = n1 x 0,25 As

b) okomito na plohu betona Asv = n2 x 0,25 As

gdje su:
As – plotina presjeka jedne usidrene šipke
n1 – broj razina armature koje se sidre u istom presjeku
n2 – broj šipki armature koje se sidre u jednoj razini

U podru ju sidrenja popre nom armaturom se preuzimaju lokalne popre ne sile,

a preuzete su kad:
- konstrukcijske mjere odn povoljni utjecaji kao što je popre ni tlak onemogu avaju
raspucavanje betona
- ili kad je ugra ena min konstrukcijska armatura spona (kod greda i stupova) ili
popre ne armature ( kod plo a i zidova ).
Za tla nu armaturu dopuštene su samo ravne šipke za sidrenje.

68
 Odlamanje betona može se izbje i uz pridržavanje min vrijednosti promjera za
savijanje armature dbr i ako ne nagomilavamo sidrenje svih šipki na jednom mjestu.
U slijede im tablicama dane su okvirne minimalne vrijednosti promjera trnova za
savijanje rebraste armature i zavarene armature dbr.

MINIMALNI PROMJERI TRNOVA ZA REBRASTU ARMATURU

Kuka, ravna kuka, petlja

Minimalna debljina zaštitnog sloja
Promjer armature okomito na površinu betona
>100mm >50mm 50mm
ds<20mm ds 20mm
i >7ds i 3ds i 3ds
Min vrijednosti
dbr 4ds 7ds 10ds 15ds 20ds

MINIMALNI PROMJERI TRNOVA ZA ZAVARENU ARMATURU

DULJINA SIDRENJA ARMATURE

Dobije se izra unom:

lbnet = a x lb x As potr / As odab lb min

gdje je As reg = As potr prora unski potrebna ploština armature

As prov = As odabr odabrana ploština armature
lb min = minimalna vrijednost duljine sidrenja
lb min = 0,3 x a x lb 10ds
100 mm za sidrenje vla nih šipki
lb min = 0,6 x a x lb 10ds
100 mm za sidrenje tla nih šipki
a = koeficijent djelotvornosti pojedinih vrsta sidrenja

69
4.5. Nastavljanje armature

Pri izradi projekta betonske konstrukcije vodi se ra una o duljinama šipki odn
kontinuitetu armature, te se on mora osigurati nastavljanjem bilo preklapanjem (bez
kuka ili pomo u njih) pomo u petlji ili izravno zavarivanjem ili mehani kim spojkama.

• Armatura od elika za armiranje ima nastavke u obliku preklopa, zavara ili mehani kog
spoja.
- Preklopi se izvode prema Pravilniku i normi HRN ENV 1992-1-1:2004
- Zavari se izvode prema HRN ENV 1992-1-1:2004 i prEN ISO 17660:2000

Ispitivanje postupaka zavarivanja i osposobljenosti zavariva a vrši se

prema prEN ISO 17660 ili HRN EN 287-1

- Mehani ki spojevi se izvode prema tehni koj specifikaciji ili projektu betonskih
konstrukcija.

• Armatura od elika za prednapinjanje uklju uje natege, spojke i cijevi za natege.

- Na natege se primjenjuju odredbe Pravilnika za elik za prednapinjanje

- Spojke se proizvode prema tehni koj specifikaciji
- Cijevi za natege se proizvode prema n HRN EN 523:2004
- Mort za injektiranje natega prema normi HRN EN 447:2000, a postupci
injektiranja prema HRN EN 446:2000

Razlozi nastavljanja uglavnom su konstruktivne prirode naprimjer nedostatak armature

potrebne duljine naro ito kod ve ih promjera, uvjeti prijevoza i sli no.

Preklop se mora izvesti tako da je:

- osiguran prijenos sile izme u dvije nastavljene šipke
- da u podru ju nastavljanja nema odlamanja betona
- da širina pukotina na kraju preklopa ne prelazi grani ne vrijednosti

Preklapanje armature ds>32mm dopušteno je samo u elementima koji su pretežno

optere eni savijanjem i za tu armaturu vrijede i dodatna pravila (o njima nešto kasnije).

Preklapanje treba izvesti s uzdužnim izmicanjem, a cijeli nastavak (kad je sva

nastavljena armatura u jednom presjeku) ne smije biti u jako naprezanom podru ju.

Nastavci u plasti nim zglobovima nisu dopušteni. Preklapanje se smatra izmaknutim

kad je uzdužna udaljenost sredina me usobnih preklopa minimalno 1,3 duljine
nastavljanja ls.

U podru ju preklapanja mora se

ugraditi popre na armatura prema
slijede oj slici.

70
Pravila koja važe su:
- ukupna ploština popre ne armature ne smija biti manja od ploštine As jedne šipke
u nastavku ( Ast 1,0 x As ) Kad je svijetli razmak nastavljenih šipki > 4ds pravilo
vrijedi za svaku šipku popre ne armature
- popre na armatura elemenata pretežno naprezanih savijanjem i razmakom s 12
ds, mora biti oblikovana kao spona ( vilica ) ina e može biti ravna šipka
- popre na armatura mora biti ugra ena izme u uzdužne armature i vanjske
površine betona
- kad se kod armature u više razina nastavlja više od 50% armature jedne razine
preklopi se moraju obuhvatiti sponama (dimenzioniraju se na silu vladaju u u
nastavljenim šipkama)
- kad je promjer ds nastavljanje armature < 16 mm ili je udio preklopom nastavljene
armature u popre nom presjeku maksimalno 20% nije potrebna dodatna popre na
armatura.

Duljina preklopa armature

Duljina preklopa ne smije biti manja od ls=lbnet x 1 ls min

Pri emu je:
lbnet –duljina sidrenja
1 – koeficijent duljine preklapanja
lsmin – minimalna duljina nastavljanja
lsmin=0,3x 2 x 1 x lb 15ds 200mm

2 –koeficijenta na ina sidrenja

lb – osnovna vrijednost duljine sidrenja za sidrenje jedne šipke

Ukoliko je svijetli razmak nastavljene armature >4ds duljina preklopa mora se pove ati
za omjer izme u stvarnog svijetlog razmaka i nds.

71
Tablica koeficijenata 1 – duljine preklapanja
Udio nastavljene armature jedne razine u jednom
presjeku bez izmicanja
30% > 30%
Vla ni nastavak ds<16mm 1,2 a 1,4a
ds 16mm 1,4a 2,0b
Tla ni nastavak 1,0 1,0
a/kad je s 10ds i s 5ds 1=1,0
b/kad je s 10ds is 5ds 1=1,4

Da bi brzo odredili duljine sidrenja i preklopa poslužit emo se slijede im tablicama za

ravne šipke armature za dobru i umjerenu prionjivost za beton razreda vrsto e C25/30
(MB 30) i armaturu B 500.

Za ostale razrede vrsto e betona i armaturu B 450 iz tablice korekcijskih faktora uzet
emo koeficijente koje emo pomnožiti s vrijednostima iz 3. nadolaze e tablice.

Tablica duljina sidrenja ravnih šipki armature za dobru prionljivost

fyk=500 fbd=2,7 (C25/30) a=1,0 lb min

ds lb Asreg/Asprov vlak tlak

0,3 a 10 0,6x
mm cm 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 x lb 10ds cm lb
10 41 9 12 17 21 25 29 33 37 41 12 10 25
12 49 10 15 20 25 29 34 39 44 49 15 12 29
14 57 12 17 23 29 34 40 45 51 57 17 14 34
16 65 13 20 26 33 39 45 52 58 65 20 16 39
20 81 17 25 33 41 49 57 65 73 81 25 20 49
10
25 101 21 31 41 51 61 71 81 91 101 31 25 61
28 113 23 34 45 57 68 79 91 102 113 34 28 68
vlak tlak

Tablica duljina sidrenja ravnih šipki armature za umjerenu prionjivost

fyk=500 fbd=2,7x 0,7 (C25/30) a=1,0 lb min

ds lb Asreg/Asprov vlak tlak

0,3 a 10 0,6x
mm cm 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 x lb 10ds cm lb
10 58 12 18 23 29 35 41 46 52 58 18 10 35
12 69 14 21 28 35 42 49 56 63 69 21 12 42
14 81 17 25 33 41 49 57 65 73 81 25 14 49
16 92 19 28 37 46 56 65 74 83 92 28 16 56
20 115 23 35 46 58 69 81 92 104 115 35 20 69
10
25 144 29 44 58 72 87 101 115 130 144 44 25 87
28 161 33 49 65 81 97 113 129 145 161 49 28 97
vlak za druge odnose potrebne i ugra ene arm. umnožiti s k ograni enje
k=Agreg = 1,0 za vlak min k=0,3 Asprov za tlak min k=0,6

72
 Tablica duljina nastavljanja preklopa ravnih šipki armature
vla . nastavak preklapanjem Tla ni
a=1,0 Udio nastav.arm. 1 razine u pop.pr. bez izmicanja nastavak
preklapanjem
fyk=500 ls za 30% ls za>30% 0 -100%
fbd=2,7(C25/30) s<10ds s 10ds s 5ds s<10ds s 10ds s 5ds
I II I II I II I II I II
ds ls min cm
200
mm 15ds cm cm cm cm cm cm cm cm cm cm
mm
10 15 49 69 41 58 57 81 41 58 41 58
12 18 58 83 49 69 68 97 49 69 49 69
14 21 68 97 57 81 79 113 57 81 57 81
16 24 91 129 65 92 129 184 91 129 65 92
20 30 113 161 81 115 161 230 113 161 81 115
20
25 38 141 202 101 144 202 288 141 202 101 144
28 42 158 226 113 161 226 322 158 226 113 161
I-dobra prionljivost
II-umjerena prionljivost

Tablica korekcijskih faktora prema razredima tla ne vrsto e betona i kvaliteti elika B 450

C16/20 C20/25 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60

1,35 1,17 0,9 0,79 0,73 0,675 0,628
kvaliteta elika B 450 k=0,9
vrijednost u prethodne 3 tablice množe se s odgovaraju im koeficijentima

73
Dodatna pravila za rebrastu armaturu promjera ve ih od 32 mm

Uporabu ove armature treba odobriti investitor.

Dodatni uvjeti odnose se na ograni enje širina pukotina raspore ivanjem potpovršinske
armature. Ona se izvodi od mrežaste armature ili šipki armature dsl 10 mm na razmaku 150
mm i smješta se s vanjske strane spona.
Ploština ove armature ne treba biti manja od 0,01 Act ext u vertikalnom smjeru i 0,02 Actext
paralelno s glavnom armaturom Actext je ploština presjeka vla no naprezanog betona izvan
spona popre ne armature.

- šipke armature promjera ds>32 mm smiju se ugra ivati u konstrukcijskim

elementima minimalne debljine 15 ds.
- najmanja debljina zaštitnog sloja iznosi c ds
- svijetli razmak ( horizontalno i vertikalno) izme u paralelnih šipki ne treba biti manji
od maksimalnog promjera armature ili dg + 5 mm gdje je dg promjer najve eg zrna agregata
- vrijednosti vrsto e prianjanja fbd množe se s koeficijentom (132 )/100
- ne dopušta se nastavljanje samo preklapanjem
- za sidrenje treba osigurati dodatnu popre nu armaturu ako ne postoji popre ni tlak.

Ona ne smije biti manja od Ast=n1 x 0,25 As (n1= broj redova sidrenih šipki) paralelno
donjoj površini nosa a i Asv =n2 0,25As (n2= broj šipki u redu ) okomito na donju
površinu. Ona se ugra uje ravnomjerno duž podru ja nastavljanja na razmaku 5 ds.

Grupiranje armature u snopove

Kad postoji potreba za ve im postotkom armature ili ju se zamjenski u nedostatku odre enih
promjera armature mora tako izvesti da ih je više od prethodno odre enih, armaturu emo
formirati u snopove u skupini od po dvije ili tri šipke promjera d s 28mm. One e se dodirivati i
pridržavati na okupu odgovaraju im mjerama.
Ako nije druga ije odre eno sve dosad navedeno vrijedi i za ovu armaturu osim što se umjesto
pojedina nog promjera armature ds primjenjuje dsv (zamjenski promjer svih armatura iz snopa)
dsv=ds x n
On ne smije prije i vrijednost dsv=36 mm kod elemenata s pretežno vla nim djelovanjem. Za
razred vrsto e betona C70/85 i više tako er je ograni ena vrijednost dsv, ali na 28 mm.

74
 Na slici su prikazane šipke armature u snopovima zajedno s debljinom zaštitnog sloja te
me usobnim razmacima a (svijetli otvori)
a dsv, a 20 mm ili maksimalna veli ina zrna agregata kao uobi ajeno pravilo za razmak

Kod sidrenja u snopovima krajevi pojedina nih šipki se moraju izmaknuti. Izuzetno vla no
naprezani snopovi (neovisno o dsv) mogu se završiti iznad krajnjih i srednjih oslonaca, a vla no
naprezani snopovi zamjenskog promjera dsv 28mm smiju završiti ispred oslonaca na jednom
mjestu bez uzdužnog izmicanja.

Na slijede oj slici prikazano je izmicanje šipki armature s razmaknutim krajevima prora unskih
to aka E, (u prora unu promjer svake šipke ds)

te izmicanje s izravnim nastavljanjem (u prora unu zamjenski popre ni presjek dsv)

Kod tla no napregnutih snopova dopušten je završetak svih šipki na jednom mjestu.
Kad je vrijednost zamjenskog promjera dsv>28 mm u podru ju kraja snopa treba minimalno 4
spone promjera ds=12 mm (ako nije prihvat vršnog tlaka rješen razmještanjem krajeva šipki u
plo i, tad je dovoljna jedna spona van podru ja sidrenja).

Duljina preklopa ls uobi ajeno se prora unava. Snopovi po dvije šipke s d sv 28 mm mogu
se nastavljati bez izmicanja, a prora un duljine ls se provodi s dsv.

Kod snopova s dsv 28 mm ili s tri šipke, šipke se izmi u jedna u odnosu na drugu za minimalno
1,3 ls u uzdužnom smjeru pri emu u svakom presjeku nastavljanja može biti maksimalno 4
šipke. ls se ra una s pojedina nim promjerima.

75
Kod lakih betona snopovi se primjenjuju iskustveno lil nakon ispitivanja,a promjer snopa ne
smije prije i 20 mm.

Savijanje ve ugra ene armature

Doga a se iznimno i izaziva dodatna naprezanja za armaturu i okolni beton. Može se vršiti kao
hladno savijanje za maksimalno dopušteni promjer ds=14mm i kao toplo savijanje ( 500ºC)u
prora unu se uzima karakteristi na granica popuštanja fyk=250 N/mm² (upola manja od
uobi ajenog).

Preklapanje mreža

Armaturne mreže popre nog presjeka armature as 12cm²/m1 mogu se nastavljati u jednom
presjeku.

Nastavak mreža ve eg popre nog presjeka dopušta se

samo za unutrašnju mrežu u više slojeva kod ega
nastavljeni udjel ne smije biti ve i od 60% potrebnog
presjeka armature.

Duljina preklopa uzdužne armature ne smije biti manja od

ls=lb x 2 x as potr / asugr lsmin

gdje je
lp – osnovna vrijednost preklopa
2- koeficijent popre nog presjeka

2=0.4+asugr/8 1.0 2 2.0

aspotr- potrebna armatura popre nog presjeka cm²/m1
asugr- ugra ena armatura popre nog presjeka cm²/m1
lsmin- minimalna potreba vrijednost preklopa
lsmin=0.3 x 2lb sq 200 mm
sq= razmak zavarene popre ne armature
Popre na armatura plo a i zidova smije se preklapati u jednom presjeku. Najmanje duljine
preklopa popre ne armature su dane u slijede oj tablici. Pri tome bar dvije šipke uzdužne
armature moraju biti u podru ju preklopa kao b) na prethodnoj slici.

Promjer popre ne armature

ds>6 mm ds>8.5 mm
ds>12mm
ds 6mm 8.5 mm 12 mm
Minimalna
duljina
preklopa s1 s1 s1 s1
popre ne 150mm 250mm 350mm 500mm
armature
S1 - razmak šipki uzdužne armature

76
Literatura:

1. Betonske konstrukcije-priru nik

Jure Radi i suradnici
Hrvatska Sveu ilišna naklada, GF Sveu ilišta u Zagrebu, Andris 2006.

2. Tehni ki propisi za betonske konstrukcije NN 01/2005. s prilozima A-F

3. Tehnologije betona
Nikola Bujak
Srednja škola Bedekov ina, 2007.

4. Armirani beton
Boris Behaim
Kratis, Zagreb 1995.

5. Konstruktivni elementi zgrada I i II

uro Peuli
Tehni ka knjiga, Zagreb 1991.

6. CD-i SCHNELL group – proizvo a armira kih strojeva 2004.

7. Prospekti „Peri“ oplata i skela 2006.

8. Organizacija gra enja

Josip Klepac
GF Sveu ilište u Zagrebu 1984.

9. Organizacija gra evinskih pogona – diplomski rad

Romana Rigo Mihajlovi

77