INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

Fakultet politehničkih nauka

Građevinarstvo i arhitektura
Građevinartvo

SEMINARSKI RAD

Plitko temeljenje

Predmet: Mehanika tla i stijene

Mentor: Student:
Ermedin Halilbegović Mufid Koluh
Martina Rajic PT-77/18

Travnik, maj 2020.

Sadržaj
1. UVOD.................................................................................................................................................3
2. Definicija i osnovne podjele..............................................................................................................4
2.1 Temelji od kamena............................................................................................................................4
2.2. Temelji od opeke..............................................................................................................................5
2.2.1. Temelji od betona......................................................................................................................6
3. Plitko temeljenje................................................................................................................................8
4. Zaključak.........................................................................................................................................10
5. LITERATURA:.....................................................................................................................................11

1. UVOD
2
Zgrade su tehničke tvorevine koje su povezane sa zemljom te imaju svoje stalno
mjesto na nekom terenu. Vezu zgrade sa zemljom čine njezini temelji ili
fundamenti.
Temelji zgrade moraju izdržati teret cijele zgrade i svega što je u njoj. Taj se
teret preko temelja prenosi na tlo na kojem su izvedeni temelji. Prema tome
temelji i tlo ispod temelja preuzimaju najveću odgovornost za stabilnost zgrade,
pa solidni temelji na solidnom tlu garantuju i za solidnost zgrade.
Ispravno temeljenje bilo kojeg objekta je vjerovatno najvažnija faza u gradnji.
Vrijednost objekta može biti ogromna, uređenje može biti vrhunsko ali ako se
neki objekti nalaze na lošim temeljima tada je gotovo bezvrijedan. Svi ostali
elementi objekta pa čak i podrumski zidovi, mogu se obnoviti i izgraditi ponovo
ako je potrebno ali temenlji ne! Ovdje se ne štedi i ova faza ne podnosi
promašaje.
Temeljenje objekata mora postojati zbog toga što je čvrstoća tla obično uvijek
manja od čvrstoje građevinskog materijala, eventualna iznimka može biti
temeljenje na potpuno kamenom tlu.
Način temeljenja zavisi od niza faktora koje treba utvrditi prije projektovanja
temelja a izbor načina temeljenja može se prikazati dijagramom:

Slika 1: Dijagram izbora načina temeljenja

3
 2. Definicija i osnovne podjele

Temelji su najniži konstruktivni elementi objekta i u neposrednom su

kontaktu sa tlom a preuzimaju cjelokupno opterećenje od objekta i prenose ga na
nosivo tlo. Temelji na zgradama sastoje se iz:

 temeljnog zida i
 temeljne stope, kojom objekat stupa na zemljino tlo
Obzirom na različite kvalitete (nosivost) temeljnog tla i na različite dubine
nosivog sloja postoje različiti oblici temeljenja:
PLITKO TEMELJENJE:
 trakasti temelji
 temelj samac
 temeljna ploča
 temeljni roštilj
DUBOKO TEMELJENJE:
 zamjena temeljnog tla ispod temelja
 šipovi
 bunari
Prema materijalu od kojih se temelji izrađuju možemo ih pobijeliti na:
 temelji od kamena
 temelji od opeke
 temelji od betona
 temelji od armiranog betona

2.1 Temelji od kamena

4
 Odabiru se odgovarajući oblici, veći komadi idu na dno i na rubove zbog
nepravilnosti oblika i osjetljivih spojeva. Računa se da se opterećenje širi pod
uglom od 80o.
Danas se temelji od kamena rijetko izrađuju jer su nerentabilni i za njihovu
izradu je potrebna brojna radna snaga, a sama izrada je dugotrajna. Izrađuju se
najčešće u individualnoj izgradnji manjih stambenih objekata u krajevia koji
obiluju kamenom.
Najčešće se izrađuju od polutesanog kamena u cementnom malteru ka
temeljne trake sa pravouglim poprečnim presjekom u kojem je širina 10 – 15cm
veća od širine zida koji taj temelj nosi. Osim toga širina iskopa mora biti na svaku
stranu za 10cm veća od širine temelja kako bi se dobio radni prostor potreban za
namještanje kamena prilikom ugradnje.

Slika 2: Kameni temelj pravougaonog i stepenastog presjeka

2.2. Temelji od opeke

Opeka ima pravilan oblik pa način slaganja osigurava bolju vezanost i

ravnomjerniji prijenos opterećenja.

Temelje od opeke treba zidati u cementnom malteru smjese 1 : 3 – 1 :4. Na dobrom

temeljnom tlu rade se temelji pravougaonog poprečnog presjeka sa visinom 5 – 6

5
redova opeke i širinom za 6,5 cm na svakoj strani većom od širine zida koji nosi
temelj. Na stabilnom temeljnom tlu izrađuje se temeljnaa stopapotrebne širine u
visini od 3 – 5 redova opeke, a dalje se 2 po 2 reda opeke stepenuju sa širinom
svakog stepena po 6,5 cm na svakoj strani.

Slika 3: Temelj od opeke pravougaonog i stepenastog presjeka

2.2.1. Temelji od betona

Za izradu temelja beton materijal koji se najviše upotrebljava. Mehanizacijom

proizvodnje betonske smjese i njezine ugradnje omogućena je brza i kvalitetna
izrada velikih kubatura u kratkim rokovima, a uz razmjerno malenu upotrebu radne
snage. Druga prednost je čvrstoća i trajnost betona. Čvrstoća betona dozvoljava
razmjerno male širine temelja i razmjerno male visine temeljnih stopa. Vlaga i
voda mu ne štete nego još povećavaju njgovu trajnost. Betonskoj smjesi može se
dodati do 25% zdravog lomljenog kamena pa ga zoemo – mršavi štedni beton.
Temelji od nabijenog betona prema porečnom presjeku mogu biti:
 temelji pravougaonog presjeka
 temelji traprzastog presjeka
 temelji stepenastog presjeka

6
Temelj pravougaonog presjeka se izrađuju onda kada širina stope ne mora prelaziti
više od 15 cm na svaku stranu nošenog zida. Normalna visina takve stope je 40 –
50 cm.
Temelj trapezastog presjeka izrađuje se onda kada širina stope mora prelaziti više
od 15 cm na svaku stranu nošenog zida. Donji dio stope izrađuje se pravougaono u
samom iskopu visine barem 20 – 30 cm. Visina skošenog dijela ovisna je o
tangensu priklonog ugla pod kojim se teret s nošenog zida proširuje na temeljno
tlo.
Kod temelja stepenastog presjeka širina pojedinig stepena ne smiju prelaziti 15 cm.

Slika 4: Temelj od betona pravougaonog, trapezastog i stepenastog poprečnog

presjeka

7
 3. Plitko temeljenje

Obavlja se na praktično površini terena uz minimalno ukopavanje (min 80 cm) jer

je nosivo tlo vrlo plitko u odnosu na površinu terena a na nivou temelja nema
podzemne vode i izbjegava se smrzavanje nosivog sloja. Konstrukcija mora biti
takva da su opterećenja prihvatljiva. Plitki temelji se mogu izvoditi kao:
 TRAKASTI TEMELJ – dužina im je daleko veća od širine i dubine pa ih
možemo nazvati i kontinuirani. Rade se ispod nosivih zidova kod masivnog
sistema gradnje pa cijelom svojom dužinom prenose opterećenje na temelje.

Slika 5: Prikaz trakastog temelja

 TEMELJ SAMAC – preuzimaju i prenose na tlo opterećenja konstrukcija

koje su opterećene koncentrisanim opterećenjem kao što su stubovi

8
 Slika 6: Prikaz temelja samca
 TEMELJNI ROŠTILJ – nekoliko temeljnih nosača međusobno okomitih i spojenih u
jednu cjelinu.

Slika 7. Prikaz temeljnog roštilja

 TEMELJNE PLOČE – izvode se ispod čitave površine zgrade u

slučajevima kada se očekuju različita slijeganja tla, kada bi opterećenja
trakastih temelja ili samacasbog svog smještaja doveli do deformacije tla,
kada su pojedini dijelovi konstrukcijeviše opterećeni.
Često se izvode u kombinaciji s dubokim temeljima ako je nosivo tlo na
većim dubinama.

9
 Slika 8: Prikaz pločastog temelja

4. Zaključak

Ispravno temeljenje bilo kojeg objekta je vjerovatno najvaznija faza u gradnji.

Dubina temeljenja mora biti veća od granice smrzavanja tla. Temelji koji nisu
dovoljno ukopani imaju za posljedicu značajna podizanja uslijed formiranja
kristalića leda a tada mogu nastati velika oštećenja jer led razara strukturu
betona stvarajući tako još veće pukotine u koje kasnije prodire voda koja šteti
armaturi te otvara put za novo veće i jače smrzavanje unutar cijele strukture.
Kod nas se smatra da je granica smrzavanja tla između 0,8 i 1,2 m. Dakle,
temelji moraju biti ukopani najmanje toliko.

Ukoliko se neki objekt temelji niže od temelja susjednog objekta tada se temelji
moraju učvrstiti. To učvršćivanje se izvodi zidovima, armiranim betonom,
grubogranuliranim vrstama tla ili injektiranjem kemijskih supstanci za
učvršćivanje temelja. Kod ovakvih situacija potrebno je prije početka radova
snimiti i dokumentirati stanje susjednih građevinskih objekata.

10
 Odluku o vrsti i konstrukciji temelja nekog objekta određuje statičar a projekt
temelja je sastavni dio projektne dokumentacije svakog objekta. Kod izrade
projektne dokumentacije te kod ishodovanja potrebnih dozvola za gradnju i
ovisno o lokaciji gradnje biti će potrebno prije izrade same dokumentaciji
provesti geomehaničko ispitivanje tla. Na osnovu rezultata ovog ispitivanja
statičar će odlučiti o vrsti temelja.

Već se u neobrađenu jamu iskopa postavljaju osnovne instalacije (keramičke,

metalne ili instalacije od tvrde plastike) za odvodnju (temeljna kanalizacija) te
za odvodnju oborinskih voda. Pri postavljanju ovih instalacija potrebno je
obratiti pozornost na ispravan pad instalacija (1 do 1,5 posto).

5. LITERATURA:

 Dž. Sarač, “Mehanika tla i stijene“, Građevinski fakultet, Sarajevo.

 M.Selimović,“ Mehanika tla i temeljenje“, Građevinski fakultet, Mostar.

11