Mehanika tla i stijena str.

1
Vlasta Szavits-Nossan 10. predavanje

PLITKI TEMELJI

1. Uvod
Temelji su dijelovi konstrukcije preko kojih se ona oslanja o tlo. Preko njih se djelovanja na
konstrukciju prenose na tlo. Kako je tlo u pravilu bitno meki i slabiji materijal od
uobiajenih materijala iz kojih je izgraena konstrukcija, temelji su prijelazni dijelovi u
kojima se preraspodjeljuju unutranje sile iz vitkih i tankih elemenata konstrukcije u masivne
i iroke zone tla.
Vrste temelja su mnogobrojne i mogu se razvrstati na razliite naine od kojih je
uobiajen onaj po nainu prijenosa optereenja u tlo: plitki i duboki temelji te njihova
kombinacija. Plitki temelji prenose optereenja u plitke slojeve tla, dok duboki prenose
optereenje ili u dublje slojeve ili u sve slojeve du njihove visine. Granica izmeu plitkih i
dubokih temelja nije strogo odreena, ali se kao gruba podjela moe prihvatiti ona po kojoj je
dubina ukopavanja temelja u temeljno tlo manja od irine temelja. Plitki se, pak, temelji dalje
dijele na temelje samce, temeljne trake, temeljne rotilje, temeljne ploe te kombinaciju ploe
i rotilja. Duboki se temelji dijele na pilote, bunare, kesone te neke druge manje zastupljene
vrste (slika 12-1).

Slika 12-1. Jedna od klasifikacija temelja

Temelji samci su manji masivni kvadri ili manje ploe, iji je odnos irine i debljine takav
da im je progib od savijanja zanemariv u odnosu na slijeganje (slika 12-2 lijevo). Zbog toga
se u proraunima pretpostavlja da su kruti. Prenose optereenja pojedinanih stupova
konstrukcije. esto se koriste kao temelji stupova tvornikih i drugih hala, strojeva i stupova
mostova kad to nosivost i krutost temeljnog tla omoguuje. Nekad su se gradili od kamena i
opeke, a danas od nearmiranog i armiranog betona. Najjeftiniji su nain temeljenja.
Temeljne trake su izdueni plitki temelji, obino ispod zidova zgrada (slika 12-2 desno).
Obzirom na krutost u ravnini zidova, progib tih temelja u odnosu na njihovo slijeganje je
zanemariv kao i kod samaca pa se takoer svrstavaju u krute temelje. Grade se na slian
Mehanika tla i stijena str. 2
Vlasta Szavits-Nossan 10. predavanje
nain i iz istog materijala kao temelji samci. Uz temelje samce najjeftiniji su nain
temeljenja.

Slika 12-2. Temelj samac (lijevo) i temeljna traka (desno)

Temeljni rotilji su mrea temeljnih traka, ali uglavnom prenose optereenja stupova pa
savijanje traka vie nije ogranieno zidovima (slika 12-3 lijevo). Zato obino njihov progib u
odnosu na slijeganje vie nije zanemariv pa se svrstavaju u savitljive temeljne konstrukcije.
Izvode se u pravilu od armiranog betona. Koriste se u sluajevima kad nosivost i krutost
temeljnog tla u odnosu na optereenje konstrukcije ne omoguuje izbor temelja samaca i od
njih su zbog poveanog utroka materijala skuplji.
Temeljne ploe su plone temeljne konstrukcije, kojima progib u odnosu na slijeganje
nije zanemariv pa se svrstavaju u savitljive temeljne konstrukcije. Grade se u pravilu od
armiranog betona. Prenose optereenja stupova i zidova konstrukcije, a koriste se kad
nosivost i krutost tla ne omoguuju izbor temeljnog rotilja, a zbog poveanog utroka
materijala od njih su skuplji (slika 12-3 desno).

Slika 12-3. Temeljni rotilj (lijevo) i temeljna ploa (desno)

Kombinacija temeljne ploe i rotilja koristi se u sluajevima veih optereenja stupova

kad bi zbog lokanih koncentracija unutarnjih sila u ploi oko stupa, potrebna debljina ploe
postala nerazumno debela. Grade se od armiranog betona. Sam se rotilj moe izvesti ili na
gornjoj ili na donjoj plohi ploe.
Piloti su tapni elementi koji se ugrauju u tlo buenjem, zabijanjem ili utiskivanjem
(slika 12-4), a prenose optereenje gornje konstrukcije trenjem po svom platu i preko donjeg
kraja ili stope (gornji kraj pilota se ponekad naziva glavom pilota). Grade se od razliitih
materijala: nekad od drveta, a danas u pravilu od elika, armiranog ili prednapetog betona.
Obino se rade u grupi te spajaju s naglavnom ploom (ili gredom ako su tlocrtno poredani u
pravcu) na mjestu prikljuenja stupa gornje konstrukcije. Koriste se kad temeljenje nije
mogue izvesti plitko jer su znatno skuplji od plitkog temelja.
Mehanika tla i stijena str. 3
Vlasta Szavits-Nossan 10. predavanje

Slika 12-4. Grupa pilota s naglavnom ploom (lijevo) i temeljna ploa s pilotima (desno)

Kombinirani temelj od ploe s pilotima koriste se kod jako optereenih temelja, kao to
su na primjer neboderi, na tlu nedovoljne nosivosti (slika 12-4). Mada naoko slini temeljima
na pilotima, po mehanizmu prijenosa optereenja u tlo od njih se bitno razlikuju. Dok temelji
na pilotima prenose optereenje u tlo prvenstveno preko pilota pa se utjecaj naglavne ploe
na njihovu nosivost i slijeganje obino zanemaruje, kombinirani temelji prenose optereenje
u tlo podjednako preko ploe i preko pilota. Dok se temelji na pilotima trebaju dimenzionirati
tako da njihovo optereenje bude znatno manje od njihove nosivosti, kod kombiniranih
temelja, kod kojih ukupna nosivost obino nije upitna, piloti se mogu iskoristiti do krajnosti
to znai da se mogu opteretiti i do sloma.
Bunari su velike, sloene i zahtjevne temeljne konstrukcije oblika sanduka otvorenog s
gornje i s donje strane ili oblika upljeg valjka koje slue za prijenos vrlo velikih optereenja
stupova velikih mostova u dublje i bolje nosive slojeve tla ili na temeljnu stijenu. Sanduk
bunara obino se izvodi od armiranog ili prednapetog betona, ponekad u elinoj oplati.
Izvode se iskapanjem tla u otvorenom iz njihove unutranjosti uz istovremenu dogradnju
konstrukcije na povrini ime se oni istovremeno grade i sputaju u dubinu. Da bi se ostvarilo
njihovo sputanje u tlu, teina im mora biti vea od trenja sanduka s okolnim tlom.
Kesoni su slini bunarima, ali su s gornje strane zatvoreni kako bi se u njihovoj
unutranjosti tijekom izgradnje i iskopa tla mogao nametnuti poveani tlak zraka radi
spreavanja prodora tla i vode kroz donji otvoreni dio sanduka. Zbog zatvorenosti sanduka
kesona s gornje strane potrebno je predvidjeti posebne prelazne komore kroz koje mogu
komunicirati ljudi i oprema te kroz koje se moe iznositi iskopano tlo. To su vrlo zahtjevne
konstrukcije koje nameu izuzetno oteane uvjete rada pri iskopu (kesonska bolest) pa se
izbjegavaju gdje god to mogue.
Osim opisanih vrsta temelja, geotehnika praksa poznaje niz drugih, posebnih i rjee
koritenih temeljnih konstrukcija koje zadovoljavaju neke posebne uvjete nametnute
okolnostima gornje konstrukcije i uvjetima u tlu. Jedan primjer takve konstrukcije je duboki
temelj na vertikalnim zidovima izvedenim u tlu, koji se koristi kad je potrebna izuzetna
nosivost temelja na vodoravna optereenja, na primjer zbog bonog pritiska kliznog tijela u
klizitu na duboki temelj stupa mosta.
Mehanika tla i stijena str. 4
Vlasta Szavits-Nossan 10. predavanje

2. Interakcija konstrukcija-temelj-tlo
Konstrukcija, temelj i tlo ine jedan jedinstveni sustav koji zahtijeva zajednike pomake,
rotacije, deformacije i kontaktna naprezanja na njihovim meusobnim sueljima. To meu-
djelovanje konstrukcije, temelja i tla naziva se interakcijom.
Proraunski modeli i prorauni potpune interakcije konstrukcije temelja i tla pri raznim
sluajevima i kombinacijama optereenja, koja se javljaju tijekom gradnje i koja se mogu
pojaviti za vrijeme koritenja konstrukcije, oito su vrlo sloen, zahtjevan i obiman problem
koji se u praksi vrlo rijetko provodi u svojoj potpunosti. Vrlo su esta razliita
pojednostavljenja proraunskih modela i samih prorauna, kako bi se problem pojednostavio
i uinio praktiki provedivim. Openito se preputa projektantu da se odlui na izbor
prihvatljivih pretpostavki pojednostavljenja koje vode k jednostavnijim proraunskim
modelima i jednostavnijim proraunima. Nemogue je openito klasificirati te pretpostavke
niti je mogue dati openite preporuke koje bi obuhvatile sve sluajeve u praksi.
U sluaju temelja zgrada, mostova i potpornih zidova na kruem tlu, kada se oekuju
manja slijeganja pa se koriste temelji samci ili temeljne trake ispod krutih zidova, ili piloti
ispod takvih temelja, optereenja temelja se obino odreuju u proraunu konstrukcije uz
pretpostavku da su temelji nepomini. Tako proraunate sile koje optereuju temelje unose se
u proraun stabilnosti i uporabivosti temelja kao zadane te o pomacima i deformacijama
temelja neovisne veliine. Proraunom stabilnosti i uporabivosti temelja s tako izraunatim
optereenjem dokazuje se da je rizik od dosezanja graninog stanja nosivosti dovoljno mali te
da su pomaci temelja za granino stanje uporabivosti u granicama pretpostavljeno malih
veliina.
U sluaju da se mora temeljiti na mekem tlu, na temeljnim rotiljima ili temeljnoj ploi,
opet se proraun gornje konstrukcije provodi kao da su temelji nepomini, ali se provodi
proraun interakcije temelja i tla (bez sudjelovanja konstrukcije) s prethodno izraunatim i o
pomacima temelja neovisnim optereenjima od konstrukcije. Time je proraun interakcije
samo djelomino proveden jer se zanemario utjecaj konstrukcije na optereenje sustava
temelj-tlo.

3. Kriteriji prihvatljivosti temelja

Za granina stanja nosivosti temelja najee su kritina stanja GEO i STR. Granina stanja
GEO odnose se na pojavu sloma ili velikih deformacija u tlu ili na suelju tla i temelja, dok
se granina stanja STR odnose na pojavu sloma ili velikih deformacija u samom tijelu
temelja. Od graninih stanja GEO, u sluaju temeljnih konstrukcija najvanija je nosivost
temeljnog tla. To je optereenje koje u tlu izaziva slom, a time i velike i neprihvatljive
pomake temelja i openito gubitak njegove stabilnosti.
Granina stanja uporabivosti temeljnih konstrukcija proizlaze iz posljedica gubitka
uporabivosti gornje konstrukcije (konstrukciji koju pridravaju) koju pomaci, rotacije i
deformacije temelja mogu izazvati bez da dosegnu neko od graninih stanja nosivosti.
Eurokod 7 definira slijedee pojmove vezane za vertikalne pomake temelja (slijeganja),
njihove rotacije i deformacije koje treba pri analizi prihvatljivosti temelja uzeti u obzir:
slijeganje, , diferencijalno slijeganje, , rotaciju, , kutnu deformaciju, , relativni progib,
, kvocijent progiba, , naginjanje, , te relativnu rotaciju ili kutnu distorziju, (slika 12-
Mehanika tla i stijena str. 5
Vlasta Szavits-Nossan 10. predavanje
5). Za neke od tih veliina Eurokod 7 preporua granine vrijednosti, koje ne bi trebalo
premaiti za neko od graninih stanja uporabivosti (tablica 12-1). Treba naglasiti da
vrijednosti u ovoj tablici nisu striktno zahtijevane, ve slue projektantu za snalaenje i
orijentaciju u nedostatku nekih drugih zahtjeva. Vrijednosti se mogu premaiti ako
projektant, uz odgovarajuu analizu, sagleda sve posljedice na konstrukciju, opremu i
strojeve, instalacije i njene prikljuke na zgradu, udobnost i prihvatljivost za ljude te neke
druge mogue kriterije, te na temelju toga argumentirano zakljui da je, usprkos premaenim
vrijednostima, konstrukcija ipak uporabiva.
Granine vrijednosti iz tablice 12-1 vrijede za ulegnuti oblik deformacija temelja, dok za
grbljenje (slika 12-6) ove vrijednosti treba prepoloviti.

Slika 12-5. Definicije: (a) slijeganja , diferencijalnih slijeganja , rotacije i kutnih deformacija temelja;
(b) relativnih progiba i kvocijenta progiba ; (c) naginjanja i relativne rotacije ili kutne distorzije
(EN 1997-1:2004).

Slika 12-6. Ulegnuti (lijevo) i pogrbljeni (desno) oblik deformacije konstrukcije ili temelja
Mehanika tla i stijena str. 6
Vlasta Szavits-Nossan 10. predavanje
Tablica 12-1. Granine vrijednosti deformacija konstrukcija i pomaka temelja za obine konstrukcije s
ujednaenim optereenjima na temelje (EN 1997-1:2004) za ulegnuti oblik deformacija (slika 12-6)

Opis graninog pomaka, oznaka vrijednost napomena

kuta ili deformacije
najvea dozvoljena izazvat e
relativna rotacija otvorenih do
najvjerojatnije granino stanje
okvirnih konstrukcija,
nosivosti u gornjoj konstrukciji
ispunjenih okvira i nosivih obino
zidova od opeke
prihvatljivo najvee vrijedi za obine konstrukcije na
slijeganje temeljima samcima ili trakama;
vea slijeganja su prihvatljiva
ako relativne rotacije ostanu u
prihvatljivim granicama i ako
50 mm
ukupna slijeganja ne izazivaju
probleme s instalacijskim
prikljucima na zgradu,
komunikaciju s okolinom,
prevelika naginjanja i slino.

4. Opi izraz za nosivost tla ispod plitkog temelja

Autori Eurokoda 7 odluili su da se nosivost tla ispod plitkog temelja s pravokutnom
temeljnom plohom izrazi za drenirano stanje kao

(12.1)

a za nedrenirano stanje kao

(12.2)

pri emu je vertikalna otpornost tla pri slomu (sila), i su vertikalne komponente
efektivnog, odnosno ukupnog prosjenog kontaktnog naprezanja na temeljnoj plohi u
trenutku sloma za drenirane, odnosno nedrenirane uvjete u tlu, a varijable , i , s indeksima
c, q i su koeficijenti kojima se u obzir uzima nagnutost osnovice temelja (b), oblik temelja
(s) i ekscentricitet optereenja (i).
U izrazu (12.1), umjesto irine temeljne trake b, pojavljuje se b' i povrina A' (slika 12-7).
Na slici 12-7 prikazana je pravokutna povrina plitkog temelja dimenzija b l, s teitem u
toki T. Zbog ekscentrinosti djelovanja rezultanti vertikalnog i horizontalnog optereenja
(ekscentricitet eb u odnosu na stranicu b i ekscentricitet el u odnosu na stranicu l), definira se
ekvivalentna temeljna ploha A' , povrine

(12.3)
Mehanika tla i stijena str. 7
Vlasta Szavits-Nossan 10. predavanje
kojoj je teite T' u toki u kojoj djeluju rezultante vertikalnih i horizontalnih sila.
Vrijednosti svih faktora i varijabli iz izraza (12.1) i (12.2 ), za nedrenirane i drenirane
uvjete, dane su u tablici 12-2.

Slika 12-7. Ekscentrino optereen plitki temelj s ekvivalentnom temeljnom plohom povrine , mjerodavnom
za proraun nosivosti temeljnog tla, i dubinom temeljenja ( ); prema Eurokodu 7 (EN 1997-
1:2004)
Mehanika tla i stijena str. 8
Vlasta Szavits-Nossan 10. predavanje

Tablica 12-2. Izrazi za lanove u (12.3) i (12.4) za nosivost tla prema EN 1997-1:2004
Izraz
lan
Nedrenirano Drenirano
1
1 ; izraeno u radijanima
1

kad H djeluje u smjeru b

1 kad H djeluje u smjeru l;
kad H djeluje pod kutom u odnosu na l, tada je

0
-
-
- ; m kao za

5. Otpornost na klizanje
Plitke temelje optereene znaajnijom komponentom tangencijalne sile na temeljnoj plohi
(sili koja lei u ravnini temeljne plohe) treba provjeriti na opasnost od klizanja temelja po tlu
na koje temelj prenosi optereenje. Do klizanja temelja dolazi kad sila koja izaziva klizanje
dosegne otpornost na klizanje na suelju izmeu temelja i tla. Ova otpornost ovisi o karakteru
tog suelja. Neka ispitivanja i iskustvo upuuju na odrivost pretpostavke da e zbog
uobiajenog naina izvedbe temelja, lijevanjem svjeeg betona neposredno na pripremljenu
podlogu od tla, prianjanje izmeu temelja i tla biti toliko dobro da u potpunosti aktivirana
otpornost na klizanje priblino odgovara onoj koja proizlazi iz punog aktiviranja posmine
vrstoe tla. Kako je vrstoa tla izraena preko Mohr-Coulombovog zakona, mjerodavni
parametri za proraun otpornosti na klizanje su parametri vrstoe i te normalno
kontaktno naprezanje na temeljnoj plohi.
Otpornost na klizanje, izraena kao sila koja se pri klizanju temelja opire tangencijalnoj
komponenti optereenja na temelj, na razini temeljne plohe, moe se izraziti kao

(12.6)
Mehanika tla i stijena str. 9
Vlasta Szavits-Nossan 10. predavanje
gdje se integracija vrstoe na suelju tla i temelja provodi preko onog dijela temeljne
povrine preko kojeg se prenosi normalno optereena, a to je ekvivalentna temeljna ploha .
Kao i u tlu, na suelju izmeu temelja i tla prisutni su bilo drenirani bilo nedrenirani
uvjeti. Ovi posljednji praktino mogu biti mjerodavni samo u sitnozrnatim tlima. U
dreniranim se uvjetima pri procjeni vrstoe u praktinoj primjeni u pravilu zanemaruje
utjecaj efektivne kohezije zbog mogue poremeenosti tla pri iskopu i izgradnji temelja,
pa je vrstoa izraena kao , dok u nedreniranim uvjetima ona iznosi ,
gdje je nedrenirana vrstoa temeljnog tla. U dreniranim uvjetima treba uzeti u obzir da
vrstoa ovisi o efektivnom normalnom naprezanju na kontaktu temelja i tla, pa u
raun vrstoe treba uzeti u obzir, osim normalnog naprezanja i mogui tlak porne vode
ako je osnovica temelja ispod ili na razini podzemne vode. U zoni kapilarne podzemne vode
na negativni tlak vode, koji bi poveao normalno naprezanje , ne treba raunati.
esto se u praksi temelj izvodi lijevanjem svjeeg betona u pripremljenu jamu u tlu. Pri
tome se, naroito za sitnozrnato tlo, dno jame pripremi tako da se na svjee iskopano tlo
nasipa i zbije tanji sloj pijeska, ljunka ili lomljenog kamena. To se izvodi kako se svjei
beton ne bi lijevao na razmoenu i mekanu izloenu povrinu tla te kao bi se dobila uredna
ravna povrina. Klizanje tako izvedenog temelja moe se ostvariti na suelju izmeu betona
temelja i nasutog krupnozrnatog tla ili na suelju nasutog krupnozrnog tla i originalnog
temeljnog tla, ovisno o tome na kojem je suelju manja posmina vrstoa. U oba sluaja
otpornost na klizanje treba raunati samo po efektivnoj temeljnoj plohi .

6. Provjera pouzdanosti prema Eurokodu 7

6.1. Granina stanja nosivosti i uporabivosti

Oblik i dimenzije temelja prema Eurokodu 7 treba izabrati tako da rizik od dosezanja bilo
kojeg mogueg graninog stanja bude dovoljno mali. To se postie raunskim provjerama
primjenom odgovarajuih parcijalnih koeficijenata.
Eurokod 7 popisuje najea mogua granina stanja za plitke temelje te trai da se za
svaki posebni sluaj u geotehnikom projektu izradi lista onih graninih stanja koja se mogu
za taj sluaj predvidjeti. Najea mogua granina stanja nosivosti za plitke temelje su:
gubitak ope stabilnosti pri kojem neki dio temeljnog tla zajedno s temeljom i
konstrukcijom postaje klizno tijelo, a mehanizam klizanja odgovara onom kod
nestabilnih kosina (granino stanje GEO); ovakvi se sluajevi javljaju kad je
temelj na kosini ili blizu ruba kosine;
slom tla ispod temelja izazvan prevelikim pritiskom kojim temelj optereuje tlo
(granino stanje GEO); kontaktni pritisak ili kontaktno naprezanje izmeu temelja
i tla koje izaziva slom u tlu je nosivost tla;
gubitak stabilnosti klizanjem pri kojem dolazi do klizanja temelja po temeljnoj
plohi zbog prevelikog bonog optereenja temelja (granino stanje GEO);
kombinirani slom konstrukcije, temelja i tla (granino stanje STR/GEO);
Mehanika tla i stijena str. 10
Vlasta Szavits-Nossan 10. predavanje
slom konstrukcije uslijed pomaka temelja, pri emu u tlu ne mora doi do sloma
(granino stanje STR); ovaj se sluaj moe javiti kod temelja na mekom tlu u
kojem su deformacije i pomaci tla veliki i prije sloma;
Najea granina stanja uporabivosti su:
prevelika slijeganja ili diferencijalna slijeganja unutar temelja ili meu susjednim
temeljima;
preveliko izdizanje temelja uslijed bujanja tla, djelovanja mraza i drugih uzroka;
neprihvatljive vibracije koje se mogu javiti kod temelja strojeva;
preveliko naginjanje temelja.