Mehanika tla i stijena str.

1
Vlasta Szavits-Nossan 8. predavanje

PRIMJENA METODE PLASTINOSTI

1. Uvod
Kada smo govorili o slomu tla, kliznoj plohi, zoni klizanja i deformacijama koje se
nastavljaju bez promjene efektivnih naprezanja, treba rei da su deformacije u zoni klizanja
(plastine deformacije) obino bar za red veliine vee od onih koje se u normalnoj uporabi
konstrukcije toleriraju. U mnogim, ali ne svim, sluajevima nepoeljne su u geotehnici.
Dok se u laboratoriju uzorak tla smicanjem dovodi u stanje sloma radi odreivanja
parametara vrstoe na nain koji omoguuje relativno jednostavnu interpretaciju rezultata,
slom tla u prirodi ili pri nekom, obino nesretnom, geotehnikom zahvatu obino je sloena
pojava koja zahtijeva neku teoretsku podlogu kako bi se mogla interpretirati, predvidjeti ili
pravilnim projektiranjem izbjei. Takvih je teorija i s njima povezanim metodama rjeavanja
problema do danas razvijeno vie, od kojih se u praksi najvie koristi neka od teorija
plastinosti ili metoda granine ravnotee.
Ovdje e se samo u kratkim crtama opisati neke od jednostavnijih metoda rjeavanja
problema sloma koje se u praksi najee koriste. Poevi od najjednostavnijeg sluaja
pritiska tla s horizontalnom povrinom na vertikalne glatke zidove, koji e se rijeiti bez
potrebe za nekom sloenom teorijom, razmatranja e se nastaviti preko prikaza metode
plastinosti za prognozu nosivosti tla ispod plitkih temelja.

2. Rankineov sluaj pritiska na vertikalne zidove

Ako pretpostavimo da je povrina tla horizontalna, u njemu je geostatsko stanje
naprezanja za koje vrijedi da se vertikalna efektivna naprezanja raunaju iz izraza v0 y
a horizontalna efektivna naprezanja iz izraza h0 K 0 v0 . Dakle, koeficijent tlaka
mirovanja je omjer horizontalnog i vertikalnog efektivnog naprezanja, koja smo dodatno
oznaili indeksom nula kako bismo naglasili da se radi o poetnom stanju naprezanja na
terenu. Ovo stanje naprezanja esto zovemo K 0 - stanjem. Dalje pretpostavimo da provodimo
CID troosni pokus u kojem je elijski tlak jednak h0 . Nakon izotropne konsolidacije,
horizontalno efektivno naprezanje u uzorku tla e biti h0 . Smicanje provodimo s takvim
inkrementom vertikalnog optereenja da e u dreniranom stanju ukupno efektivno vertikalno
naprezanje u uzorku biti v0 . Time smo doli do poetnog stanja naprezanja u tlu na terenu,
na dubini s koje je uzorak izvaen. U treoj fazi troosnog pokusa vertikalno optereenje
ostaje konstantnim, a horizontalno se optereenje smanjuje (uz otvoreni dren). Budui da se
radi o rastereenju uzorka, volumen uzorka raste. Horizontalno rastereenje uzorka provodi
se do sloma tla. To znai da anvelopa sloma tangira odgovarajuu Mohrovu krunicu
naprezanja, kao to je prikazano na slici 8-1 manjom, lijevom krunicom. Efektivno
horizontalno naprezanje pri slomu oznaeno je s p a i naziva se Rankinevim aktivnim tlakom.
Mehanika tla i stijena str. 2
Vlasta Szavits-Nossan 8. predavanje
To je minimalno efektivno horizontalno naprezanje za dano efektivno vertikalno naprezanje
v0 .

Ako sada ponovimo isti CID pokus, ali u treoj fazi pokusa poveavamo horizontalno
optereenje, s konstantnim vertikalnim optereenjem (uz otvoreni dren), doi e do smanjenja
volumena uzorka. Horizontalno optereenje uzorka provodi se do sloma tla. To znai da
anvelopa sloma tangira odgovarajuu Mohrovu krunicu naprezanja, kao to je prikazano na
slici 8-1 veom, desnom krunicom. Efektivno horizontalno naprezanje pri slomu oznaeno
je s pp i naziva se Rankinevim pasivnim otporom. To je maksimalno efektivno horizontalno
naprezanje za dano efektivno vertikalno naprezanje v0 . Navedena granina naprezanja p a i
pp nazvana su prema kotskom inenjeru Rankineu koji ih je prvi utvrdio (Rankine 1857, vidi
Skempton 1979).

pasivno
aktivno stanje
stanje ' naprezanja
naprezanja p'p'v0)/2

'v0 p'a)/2

c' '
'v0
a' p'a
p'p
120.00

'v0+ p'a)/2 + a'

'v0+
93.70 p'p)/2 + a'

Slika 8-1. Mogua stanja naprezanja pri slomu, aktivno i pasivno, za dano efektivno vertikalno naprezanje na
horizontalnu ravninu.

Iz geometrijskih odnosa prikazanih na slici 8-1 slijedi

v0 pa
sin (8.1)
v0 pa 2a

odnosno

pp v0
sin (8.2)
v0 pp 2a

Preureenjem gornjih izraza slijedi za aktivni tlak

Mehanika tla i stijena str. 3
Vlasta Szavits-Nossan 8. predavanje

pa Ka v0 2c Ka (8.3)

odnosno za pasivni otpor

pp Kp v0 2c Kp (8.4)

gdje su K a i K p koeficijenti aktivnog tlaka odnosno pasivnog otpora i dani su izrazima

1 sin
Ka tg2 450 2 (8.5)
1 sin

odnosno

1 sin 1
Kp tg2 450 2 (8.6)
1 sin Ka

Izrazi (8.3) i (8.4) mogu se iskoristiti za proraun efektivnih horizontalnih naprezanja tla
(horizontalna ukupna naprezanja jednaka su efektivnim uveanim za tlak vode u porama tla)
na vertikalni glatki zid, kod kojeg je trenje izmeu zida i tla zanemarivo, a tlo iza i ispred zida
ima horizontalnu povrinu, ako se zid moe zaokretati oko svoje stope (slika 8-2).
Zaokretanje zida oznaava deformaciju tla koja se odvija s promjenom poetnog efektivnog
horizontalnog naprezanja do aktivnog tlaka (zid se odmie od tla, poveava se volumen tla),
odnosno do pasivnog otpora (zid se utiskuje u tlo, smanjuje se volumen tla). Ako zid ne
rotira, dakle ostaje nepomian, u tlu dalje vlada K 0 - stanje.
Na slici 8-2 oznaene su i ravnine sloma za aktivno i pasivno stanje naprezanja. Za
krunicu naprezanja u aktivnom stanju, pol Mohrove krunice je u toki ( p a ,0), a ravnina
sloma prolazi kroz pol i nagnuta je pod kutom 45o /2 u odnosu na horizontalu. Za
krunicu naprezanja u pasivnom stanju, pol Mohrove krunice je u toki ( pp ,0), a ravnina
sloma prolazi kroz pol i nagnuta je pod kutom 45o /2 u odnosu na horizontalu.

Na donjem dijagramu slike 8-2 naznaeni su kutovi zaokreta potrebni za dosezanje

aktivnog tlaka i pasivnog otpora. Budui da je inkrement horizontalnog optereenja do
pasivnog otpora puno vei od dekrementa horizontalnog optereenja do aktivnog tlaka,
potreban kut zaokreta za postizanje pasivnog otpora puno je vei od potrebnog kuta zaokreta
za postizanje aktivnog tlaka. Za realna tla tangens tog kuta zaokreta je reda veliine 5 % ili
vei, dok je za aktivni tlak on oko 10 puta manji, tj. oko 5 ili manji.
U praksi se potporni zidovi, ako im zakretanje nije ogranieno, upravo dimenzioniraju na
aktivni tlak (i tlak vode u porama tla, ako je prisutan). To je mnogo ekonominije nego ih
dimenzionirati na efektivno horizontalno naprezanje K 0 - stanja. Pri tome su ostvarena
efektivna horizontalna naprezanja na zid izmeu K 0 - stanja i aktivnog, odnosno pasivnog
stanja.
Mehanika tla i stijena str. 4
Vlasta Szavits-Nossan 8. predavanje
aktivno poetno pasivno
stanje stanje stanje
naprezanja naprezanja naprezanja
'v0
'v0 'v0
p'a 'h0 p'p

p'a 'h0 p'p

'v0 'v0 'v0

'

'/2
'/2 '
c'
'v0
'h0
p'a
p'p
120.00

'h

p'p

'h
'h0
p'a

Slika 8-2. Rankineovo aktivno i pasivno stanje plastine ravnotee

Slika 8-3 prikazuje raspodjelu efektivnih horizontalnih naprezanja du vertikalnog

glatkog zida, od tla s horizontalnom povrinom za aktivno i pasivno stanje. Tlo ima koheziju,
zbog koje se, do neke dubine, u aktivnom stanju javljaju vlana efektivna horizontalna
naprezanja. Prema izrazu (8.3) vlano efektivno horizontalno naprezanje javlja se do dubine
za koju vrijedi

pa 0 (8.7)

odnosno

2c
v0 (8.8)
Ka
Mehanika tla i stijena str. 5
Vlasta Szavits-Nossan 8. predavanje

a ) aktivno stanje b) pasivno stanje

A B A B

pa pp

450 /2 C 450 /2 C

Slika 8-3. Pritisci tla na vertikalni zid za Rankineova stanja naprezanja (tlo ima horizontalnu povrinu, nema
trenja izmeu tla i zida)

Budui da je v0 y , dubina yc do koje se javljaju vlana horizontalna efektivna

naprezanja iznosi

2c
yc (8.9)
Ka

Kako tla imaju zanemarivu vlanu vrstou, ak i u sluaju da imaju koheziju, do dubine
yc javit e se iza zida vertikalne vlane pukotine. Do te dubine zid nee biti pod efektivnim
horizontalnim naprezanjem, ali moe biti pod hidrostatikim tlakom vode uslijed kie koja
lako napuni vlane pukotine. Aktivni se tlak uzima u obzir samo za njegove pozitivne
vrijednosti, ispod dubine yc .

3. Teorija plastine ravnotee i priblino rjeenje za

nosivost tla ispod plitkog temelja
Teorija plastinosti bavi se problemima raspodjele naprezanja u tijelu koje je djelomino
ili potpuno u stanju sloma, tj. stanjima naprezanja i pripadnim rubnim uvjetima koji
zadovoljavaju zakon sloma. Metoda plastine ravnotee polazi od Mohr-Coulombova zakona
sloma i diferencijalnih jednadbi ravnotee neprekidne sredine. Polazei od diferencijalnih
jednadbi ravnotee za naprezanja i Mohr-Coulombovog zakona sloma, Ktter (1888) je
izveo diferencijalne jednadbe ravnotee za dvodimenzionalno stanje naprezanja koje moraju
biti zadovoljene ako se razmatrane zone tijela nalaze u slomu.
Prandtl i Reissner rijeili su diferencijalne jednadbe tijela u slomu za tijelo bez vlastite
teine. Prandtl je pri tome uzeo u obzir samo koheziju materijala, a Reissner samo njegov kut
unutarnjeg trenja. Njihovo se rjeenje moe primijeniti za temeljno tlo optereeno plitkim
temeljem. Do sloma u temeljnom tlu dolazi kada optereenje temelja dosegne nosivost tla
q f . Prandtl-Reissnerovo rjeenje za nosivost besteinskoga tla ispod plitkog temelja je

qf c Nc q 0N q (8.10)
Mehanika tla i stijena str. 6
Vlasta Szavits-Nossan 8. predavanje

gdje su N c i N q faktori nosivosti, koji ovise o kutu unutarnjeg trenja, dani izrazima

1 sin tg tg
Nq e tg2 450 e (8.11)
1 sin 2

Nq 1
Nc (8.12)
tg

a q 0 je efektivno vertikalno naprezanje od vlastite teine tla na razini osnovice temelja, tj. na
razini dubine ukopavanja temelja d 0 (slika 8-4). Naime, smatra se da temeljno tlo poinje od
razine osnovice temelja, a q 0 je optereenje temeljnoga tla koje osigurava poveanje njegove
nosivosti. To je razlog zato se plitki temelji ukopavaju u tlo.
Na slici 8-4 prikazane su klizne plohe iz Prandtl-Reissnerovog rjeenja za trakasti temelj.
Pri slomu temelj gura prema dolje klin (u dvodimenzionalnom prikazu trokut) tla ispod
osnovice temelja, pri emu dolazi do poveanja volumena klina (Rankineovo aktivno stanje
naprezanja). Time ovaj klin gura dva klina tla (lijevo i desno) pri povrini temeljnoga tla, koja
smanjuju volumen (Rankineovo pasivno stanje naprezanja). Izmeu prvog klina i druga dva,
klizne plohe imaju oblik logaritamske spirale.

qf
qO qO

-10 -8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8 10

Legenda
karakteristike -4

karakteristike
Slika 8-4. Zone sloma u plastinom poluprostoru optereenom trakastim jednolikim optereenjem qf (Prandtl-
Reissnerovo rjeenje)

Danas se smatra dovoljno dobrim priblino rjeenje za nosivost tla zapreminske teine ,
u obliku

qf 1 bN c Nc q 0N q
2
(8.13)

gdje se dodatni faktor nosivosti N odreuje iz izraza

N 2(N q 1)tg (8.14)

a b je irina temelja.
Mehanika tla i stijena str. 7
Vlasta Szavits-Nossan 8. predavanje
U izrazu (8.13) treba obratiti pozornost na u prvom lanu i na q0 u treem lanu. Ako
je, naime, razina podzemne vode ispod osnovice temelja, umjesto koristi se . se koristi
ako je voda na razini osnovice temelja ili iznad nje. Ako voda struji kroz tlo na razini
osnovice temelja, pod hidraulikim gradijentom i, tada umjesto treba koristiti ( i w),
ovisno o smjeru strujanja vode. Ista pravila vrijede za odreivanje q0.
Prema izrazu (8.13), nosivost tla ovisi, izmeu ostalog o efektivnim parametrima
vrstoe. U nedreniranim uvjetima ( u 0 ) je

N 0, Nq 1, Nc 2 (8.15)

pa je

qf (2 ) cu q0 (8.16)

Kao to je ve reeno, nedrenirani se uvjeti pojavljuju u sitnozrnatim potpuno saturiranim

tlima nakon brze primjene optereenja na takvo tlo. Ovdje brza primjena znai relativno
brza u odnosu na vrijednost koeficijenta propusnosti tla. U krupnozrnatim potpuno
saturiranim tlima (najee rahli saturirani pijesci) nedrenirani se uvjeti obino javljaju
prilikom potresa, to predstavlja izrazito brzo optereenje u odnosu na koeficijent propusnosti
takvih tala. U takvim sluajevima moe doi do likvefakcije krupnozrnatoga tla, to znai da
tlo iz rahlog stanja prelazi u tekue stanje. Pri likvefakciji tla, zgrade i ostali objekti temeljeni
na tome tlu vie nemaju oslonac te se rue (slika 8-5).

Slika 8-5. Posljedice likvefakcuije pri potresu u Niigati (Japan) 1964. Godine.

Izrazi (8.13) i (8.16) mogu se u praksi koristiti samo pri dimenzioniranju trakastih temelja
s vodoravnom temeljnom plohom, optereenih silama ija je rezultanta vertikalno linijsko
optereenje, koje djeluje u uzdunoj osi trake, dakle centrino u odnosu na popreni presjek
trakastog temelja. U praksi se javlja potreba za dimenzioniranjem i drugaije oblikovanih
temelja, posebno pravokutnih, kvadratnih ili krunih temelja samaca, kao i drugaije
optereenih temelja, posebno onih s kosim i ekscentrinim optereenjem. Za tako oblikovane
temelje i takvu vrstu optereenja nije izvedeno ope rjeenja teorije plastinosti, ve su
Mehanika tla i stijena str. 8
Vlasta Szavits-Nossan 8. predavanje
naena priblina rjeenja za neke posebne sluajeve. Odreivanje nosivosti plitkih temelja za
ove kompleksnije sluajeve bit e naknadno obraeno prema Eurokodu 7.
Zbroj sile od vlastite teine temelja i sile optereenja na temelj, podijeljen s povrinom
osnovice temelja, mora biti manji od nosivosti tla.