Klasifikacija tla

1
KLASIFIKACIJA TLA

OPENITO

U strukturi od koje se sastoji tlo postoje estice razliite krupnoe. Dio estica je
vidljiv prostim okom, dok je dio vidljiv uz odreena manja do vrlo velika poveanja.
Svojstva tla ovise o udjelu estica pojedinih krupnoa u ukupnoj zapremnini tla.

Udio estica odreene krupnoe u masi tla odreuje se granulometrijskom
analizom odreene zapremnine tla. Tako nastaje granulometrijska krivulja koja se
ucrtava u granulometrijski dijagram.

Za razredbu sitnozrnatog tla koriste se Atterbergove granice. To je niz empirijskih
formula oblikovanih za potrebe odreivanja ponaanja glina pri odreenoj vlanosti.
Atterberg je odredio niz granica od kojih su se za upotrebu u mehanici tla zadrale samo
neke. Njih je kasnije doradio i standardizirao za upotrebu u SAD-u Cassagrande. Ovi se
pokusi u postojeim standardima nazivaju klasifikacijski pokusi, a rezultati tih pokusa su
granice plastinosti i indeksni pokazatelji. Temelje se na odreivanju vlanosti uzoraka u
trenutku kad se uzorak poinje ponaati na standardom odreen nain.

Albert Mauritz Atterberg 1846-1916, slika
1872.

Arthur Casagrande (1902 - 1981)


Klasifikacija tla
2
2. KLASIFIKACIJA TLA

2.1. Granulometrijski sastav

Tijekom nastanka tla na povrini Zemlje razni su geoloki inioci uzrokovali da ono
sadri zrna razliite veliine i oblika. Sadraj zrna razliite veliine u odreenoj koliini
tla izraen u postotku teine naziva se granulometrijski sastav. To je jedna od
karakteristika koja pomae da se ocijene svojstva tla, a slui kao jedan od pokazatelja za
klasifikaciju tla.
Neke granice izmeu raznih karakteristinih grupa vie manje su openito
prihvaene kao:
2 mm granica izmeu ljunka i pijeska
0,07 0,05 mm granica izmeu pijeska i praha
0,005 0,002 mm granica izmeu praha i gline

Pod nazivom glina obuhvaena su sva zrna manja od 0,002 mm bez obzira na
njihov mineraloki sastav, o kojem bitno ovise osobine gline.

Tablica 1. Vrste materijala tla prema promjeru zrna


Granulometrijski sastav odreuje se sijanjem za zrna vea od 0,06 mm u suhom ili
mokrom stanju, a areometriranjem ili sedimentiranjem u vodi za materijal kojemu su zrna
manja od od 0,06 mm. Granulometrijski sastav materijala to sadri frakcije do sitnog
pijeska utvruje se sijanjem suhog uzorka ili pomou vode, a onoga u kojem su frakcije
Klasifikacija tla
3
praha i gline nae se metodom aerometriranja. Kad materijal sadri pijesak, prah i glinu,
primjenjuje se kombinirana analiza sijanjem krupnih i areometriranjem sitnih frakcija.

Granulometrijski sastav prikazuje se dijagramom u kojem se na ordinatnoj osi
nanosi postotak ili odnos koliine koji je proao kroz sito, u linearnom mjerilu, a na
apscisi promjer zrna D u logaritamskom mjerilu.

Slika 1. Tipini granulometrijski dijagrami

2.1.1. Prosijavanje

Za prosijavanje upotrebljavaju se sita privrena na prikladan okvir, a svrstana su
u standardni niz graninih veliina. Odabrana se koliina materijala sui i vae. Uzorak se
zatim stavi na najgrublje sito, ispod kojeg su redom naslagana sve finija, sve do 0,06 mm,
i zatim je zdjela za hvatanje materijala koje prolazi kroz najgue sito. Sva se sita stave u
tresaljku, gdje ostaju tako dugo dok sav materijal ne proe kroz njih. Zatim se vau ostaci
na svakom situ.

Ako ima i sitnijih frakcija koje su nalijepljene na krupna ili sljepljuju sitnija zrna ,
onda se primjenjuje mokri postupak. On je jednak opisanom, samo se na svakom situ
materijal ispire vodom dok prou kroz njega sva zrna sitnija od promjera okana. Na kraju
se materijal osui i izvae.



Klasifikacija tla
4


| Sito
L
D |
n
D |
n
D | <
L
D |
L
W
L
W
L
W
p
W


Slika 2. Shema za odreivanje granulometrijskog dijagrama prosijavanjem



Slika 3. Prikaz ucrtavanja rezultata laboratorijskih pokusa sijanja i areometriranja u granulometrijski
dijagram

Klasifikacija tla
5
6

m
m
2
0

m
m
6

m
m
2
0

m
m
2
0
0

m
m
6
0

m
m
k
a
l
d
r
m
a
g
r
o
m
a
d
e
p
j
e
s
a
k

l
u
n
a
k
g
l
i
n
e

i

m
u
l
j
a



Slika 4. Nekoliko vrsta sita s obzirom na vrstu otvora i shematski prikaz sijanja

2.1.2. Areometriranje

Areometriranje je metoda odreivanja granulometrijskog sastava tla za materijal koji
sadri zrna manja od 0,06 mm (prah, glina). Budui da tako sitne estice nije mogue
sijati (nisu vidljive prostim okom), veliina i postotak pojedinih frakcija odreuju se
indirektno, mjerenjem gustoe suspenzije u odreenim vremenskim intervalima,
primjenjujui tzv. Stockesov zakon. Stockesovim zakonom se definira brzina padanja
zrnaca u mirnoj tekuini koja je to vea to su estice krupnije. Drugim rijeima, ako u
vodu uspemo malu koliinu materijala koji se sastoji od estica razliite veliine,
krupnije estice padat e bre, a sitnije sporije.
Stockesov zakon glasi:

18
2
D v
w s

=
q


(2)
Klasifikacija tla
6
a brzinu moemo pisati i kao
t
H
v =
(3)



v brzina taloenja, v = H : t

s
specifina masa tla

w
specifina masa vode

t
viskozitet vode pri temperaturi t
D promjer kuglastog zrna tla
t vrijeme itanja gustoe na areometru
H dubina taloenja

pa izjednaavanjem tih dvaju izraza dobijemo


( ) t
H
const
t
H
t
H
D
w s w s
t

18 18
=

=


=

q

q
(4)



Klasifikacija tla
7
H
15
20
10
5
25
30
0
-5
1,025
1,015
1,010
1,005
1,000
1,030
1,020
0,995
zaustaviti
A
A
B
B
2
h
H+
2
h
A
V
H
2
A
V
H
A
B



Slika 5. Shematski prikaz postupka areometriranja kojim se odreuje granulometrijski sastavAko
zamislimo da imamo neku posudu u kojoj te estice padaju i ako na putu padanja estica moemo postaviti
vrata na nekoj dubini u kojoj moemo mjeriti vrijeme u kojemu je estica potonula, od povrine do te
dubine, moemo, prema Stockesovom zakonu, odrediti njezin promjer. Meutim, budui da su estice
nevidljive prostim okom, mi njihov prolaz moramo mjeriti posredno. To inimo mjerenjem gustoe
suspenzije na vratima.

Naime, ako imamo vie estica razliitog promjera, onda e kroz ta vrata proi prvo
grupa krupnih estica, a slijedit e je grupe estica manjih promjera. Te grupe estica
treba zamisliti kao reetke u ijim su vorovima estice. Sve reetke kreu istovremeno
(jer su sve estice prije pokusa jednoliko raspodijeljene u suspenziji), ali one s veim
zrnima padaju bre, a s manjim, sporije. Ako na vratima imamo ureaj za mjerenje
Klasifikacija tla
8
gustoe, taj e registrirati promjenu gustoe suspenzije tek kad zadnja estica iz krupne
reetke proe mimo njega.


e
H
e
H
e
H
t=t
3
(c)
t=t
2
(b)
t=t
4
(d)
t=t
1
(a)
1 2 3 4
t t t t > > >
e
H









Klasifikacija tla
9

Slika 6. Prikaz ucrtavanja rezultata laboratorijskih pokusa areometriranja u granulometrijski dijagram

Ako moemo registrirati promjenu mase (ili gustoe) uzorka, zbog estica koje su
prole kroz vrata, u odnosu na poetnu masu uzorka, dobit emo vezu promjene mase
(kao kod sijanja ostataka na sitima) i promjera pripadajue grupe estica.
U ovom se pokusu za mjerenje prolaza estica koristi u gustoama umjereni
(badareni) plovak koji se zove areometar. Areometar (jo ga nazivaju i hidrometar)
mjeri gustou na dubini gdje pluta njegovo teite. Gustoa suspenizije se oitava na
vratu areometra, na mjestu gdje vrat areometra izviruje iz vode (skala u jedinicama
gustoe).

Klasifikacija tla
10

Slika 7. Areometri

AC klasifikacija

AC klasifikacija (po Arthuru Cassagrande-u) nastala za vrijeme II svjetskog rata za
potrebe amerike avijacije. Zasniva se na podjeli tla prikazanoj na slici. Podjela tla na
krupnozrnata i sitnozrnata nadalje se dijeli ponovo po krupnoi. Iz daljnje je podjele
iskljueno visokoorgansko tlo kod kojeg jo nije dovren proces raspadanja. Takvo tlo
ima izrazito vlaknastu strukturu, moe imati neugodan miris i vrlo je nepovoljno za
graevinsko tlo. Naziva se treset.

Osnovna AC podjela:

Krupnozrnato
TLO
ljunak
(G)
Prah
(M)
Sitnozrnato
Pijesak
(S)
Organski
prah i glina
(O)

Klasifikacija tla
11

W dobro graduirano L nisko plastini (w
L
<35%)
P slabo graduirano I srednje plastini (w
L
<35%<50%)
U jednoliko graduirano H visokoplastini (w
L
<50%)
C dobro graduirano s glinom
F dobro graduirano s dosta
sitnog





















Slika 8. Osnovna AC podjela


Prema engleskim nazivima osnovnih grupa (zrna koja dominiraju u
granulometrijskoj krivulji) odabrano je prvo slovo za razredbenu oznaku:

Klasifikacija tla
12
G ljunak (gravel)
S pijesak (sand)
M prah (mud)
C glina (clay) anorganska
O organsko tlo (organic) glina, prah
Pt treset (peat)



Tablica 2. Tipine granulometrijske krivulje po AC klasifikaciji














Sljedea, finija podjela je razliita za krupnozrnata i sitno zrnata tla. Za nekoherentna tla
razredba se temelji na osobinama (obliku) granulometrijske krivulje. Dobrograduirano tlo
(W) ima krivulju u kojoj su jednakomjerno zastupljene sve frakcije izmeu najkrupnije i
najsitnije. Ukoliko je raspon od najkrupnije do najsitnije frakcije uzak materijal je
jednoliko graduiran (U). Kada nedostaje neka frakcija (krivulja postaje pravac paralelan s
osi apcisa) radi se o slabo graduiranom materijalu (P). Kada uz oznaku za krupnozrnati
materijal stoji oznaka (C), znai da materijal sadri veu koliinu gline. Oznaka (F) uz
oznaku za krupnozrnati materijal oznaava da ima dosta sitne frakcije, ali da nije
dominantna glina, ve pijesak i prah uz ljunak, odnosno prah i glina uz pijesak.

Klasifikacija tla
1
Tablica 3. AC klasifikacija KRUPNOZRNATO TLO
Klasifikacija tla
2
Tablica 4. . AC klasifikacija SITNOZRNATO TLO
Klasifikacija tla
1
2.3. USCS klasifikacija

Ova se razredba zasniva na Cassagrandeovoj razredbi s izvjesnim preinakama. Dobila je
naziv po United Soil Classification System, a danas se standardno najee primjenjuje.


Tablica 5. USCS klasifikacija tla
Glavna podjela Simbol Opis



Krupnozrnata
tla

Vie od 50%
materijala ostaje
na situ br. 200
ljunak i
ljunkovita
tla
Vie od 50%
krupne frakcije
ostaje na situ br. 4
isti ljunak
(s malo ili bez primjesa sitnih
estica)
GW
dobro graduirani ljunci, mjeavine ljunak
pijesak, s malo ili bez sitnih estica
GP
loe graduirani ljunci, mjeavine ljunak
pijesak, s malo ili bez sitnih estica
ljunak s primjesom sitnih
estica
(znaajnija kol. sitnih estica)
GM
prainasti ljunci, loe graduirane mjeavine
ljunak pijesak, - prah
GC
zaglinjeni ljunci, loe graduirane
mjeavine ljunak pijesak, - glina
Pijesak i
pjeskovita tla
Vie od 50%
krupne frakcije
prolazi kroz sito
br. 4
isti pijesak
(s malo ili bez primjesa
sitnijih estica)
SW
dobro graduirani pijesci, ljunkoviti pijesci,
s malo ili bez sitnijih estica
SP
loe graduirani pijesci, ljunkoviti pijesci, s
malo ili bez sitnijih estica
Pijesak s primjesom sitnijih
estica
(znaajnija kol. sitnijih estica)
SM
prainasti pijesci, loe graduirane mjeavine
pijesak, - prah
SC
zaglinjeni pijesci, loe graduirane mjeavine
pijesak, - glina


Sitnozrnata
tla
Vie od 50%
materijala prolazi
kroz sito br. 200

Praine i gline
Granica teenja ispod 50%
ML
anorganski prah i vrlo sitni pijesci, kameno
brano, prainasti ili zaglinjeni sitni pijesci
ili zaglinjeni prah neznatne plastinosti
CL
anorganske gline niske do srednje
plastinosti, ljunkovite gline, pjeskovite
gline, prainaste gline
OL
organski prah i organsko prainaste gline
niske plastinosti

Praine i gline
Granica teenja iznad 50%
MH
anorganski prah, tinjasti sitni pijesak,
prainasta tla
CH
anorganske gline visoke plastinosti, masne
gline
OH
organske gline srednje do visoke
plastinosti
Visoko organska tla PT
treset, humus, blato, movarna tla s visokim
sadrajem organske tvari











Klasifikacija tla
2
INDENTIFIKACIJSKI POKUSI

Identifikacijskim pokusima se raspoznavaju i razvrstavaju uzorci tla na terenu. Postupci
indentifikacije tla su razliiti za krupnozrnata i sitnozrnata tla. Velika je prednost AC
klasifikacije to su identifikacijski pokusi vrlo jednostavni, mogu se brzo nauit i izvesti
na terenu bez posebnih pomagala. Na osnovi sljedeih pokusa mogu se vrste tla dovoljno
tono rasporediti u jednu od grupa.

ZA KRUPNOZRNATO TLO
Oblik zrna utvrujemo pregledom uzorka i oznaujemo ga kao:
UGLAST bridovi su otri
POLUUGLAST bridovi su otupljeni
POLUZAOBLJEN bridovi su zaobljeni
OBLI bridova nema
Nadalje, razlikujemo zbijena zrna, izduena i ploasta oblika.

Gradacija granulometrijskog sastava
Ocjenjuje se vizualno tako da uzorak razastremo na ravnu podlogu, pa promatramo
raspodjelu zrna po grupama razne veliine i odreujemo uestalost zrna u raznim
grupama.

ZA SITNOZRNATO TLO
Suha vrstoa
Odreuje se na grumenu tla koji se potpuno osui. Ocjenjuje se prema otporu na
drobljenje to ga prua grudica potpuno suha materijala kad je stisnemo s prstima.
vrstoa pritom moe biti:
Vrlo velika grudica se ni pod velikim pritiskom ne mrvi, ili je to teko izvesti
- karakteristino za glinu visoke plastinosti
Srednja do velika grudica se drobi uz stanovit pritisak
- karakteristino za anorganske gline srednje plastinosti i organske
visoke plastinosti
Mala grudica se mrvi pod prstima bez naroitog pritiska
- karakteristino za anorganske gline niske plastinosti, za prinaste
gline i prah
Klasifikacija tla
3

Sjaj
Odreuje se zarezivanjem povrine suhog ili malo vlanog uzorka. Povrina moe biti
votanog sjaja ili sasvim mutna. Votani sjaj ima glina CH, mutan CL, a mutan sjaj ili
bez sjaja su sve vrste M i OL

ilavost (tvrdoa) valjia
Utvruje se valjanjem vlanog materijala u valjie i njihovim prignjeivanjem u kuglice
sve dok se valji 3 mm debljine pone raspadati. Pritiskom u prstima ocjenjuje se
njegova tvrdoa. Ona je mala za sve materijale niske plastinosti, te za prah i organsku
glinu, srednja je za glinu srednje plastinosti visoka za onu visoke plastinosti. Nakon to
se valjlii ispitaju meu prstima, pokuaju se pregnjeiti u kuglice. To e uspjeti s
materijalom visoke plastinosti, ako je materijal srednje plastinosti, kuglica e se
raspasti, a onaj koji ima nisku plastinost nee se ni moi oblikovati. Pri tom pokusu se
takoer biljei da li se materijal lijepi za prste. Materijali skupina C i O su ljepljivi, a oni
iz skupina M i Pt nisu.

Reakcija na potresanje
Na dlanu se potresa polukugla veliine lopte za stolni tenis i promatra se brzina pojave
vodenih kapi na povrini.Visokoplastini materijal pri tom nee isputati kapi vode, dok
e materijali kao sitan prainast pijesak i prah koji se preteno sastoje od fragmenata
osnovne stijene vodu ispustiti veoma brzo.

Miris i boja
Ustanovljuju se na svjee zarezanoj povrini vlanog uzorka. Miris moe biti zemljan, po
organskoj trulei, ili ga nema. Miris organskih materijala pojaava se zagrijavanjem. Boja
uzorka ne utjee na klasifikaciju, ali moe dati indikacije o postanku tla.

Konzistentno stanje u prirodnim uvjetima
Odreuje se prema mogunou oblikovanja, tj. prema otporu to ga prua uzorak
neporemeena tla kad ga gnjeimo. Ovdje razlikujemo:
vrsto konzistentno stanje uzorak se gnjeenjem mrvi u manje komadie
Poluvrsto konzistentno stanje uzorak moemo pregnjeiti, ali se drobi kad se
valja u valji promjera 3 mm
Klasifikacija tla
4
teko gnjeivo uzorak je na granici mogunosti valjanja u valji debljine 3 mm,
a da se pri tom ne drobi
lako gnjeivo moe se valjati u valji tanji od 3 mm
itko konzistentno stanje ne moe se valjati

Podruje u kojima se nalaze pojedini materijali moe se prikazati pomou tzv. dijagrama
plastinosti tj. odnosom veliina granice plastinosti i indeksa plastinosti.


Klasifikacija tla
5
To je polazni korak u kojem se uzima da je poznata terenska klasifikacija tla, pa se
uvidom u Dijagram plastinosti, utvruju brojani podaci za w
L
i I
P
.


Prema tome onbzirom da postaje poznato w
L
i I
P
, izraunava se w
P
:

w
P
= w
L
I
P


Indeksa konzistencije I
C
:
p
o L
c
I
w w
I

=


Klasifikacija tla
6



Klasifikacija tla
7


Klasifikacija tla
8