Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.

Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 1
1. OSNOVNI POKAZATELJI FIZIKALNIH SVOJSTAVA TLA

1. TROFAZNA GRAA TLA

Fizikalna svojstva tla presudna su za donoenje odluka prije provedbe raznih zahvata u tlu ili odluka
o tehnikom koritenju tla, ali su i generalno od bitne vanosti, jer ponaanje tla u raznim uvjetima
ovisi poglavito o tim svojstvima.
Kad se govori o tlu tada se prije svega treba istaknuti naroito svojstvo tla, da je to medij sastavljen
od tri faze (vrste, tekue i plinovite faze), tj. rije je o trofaznom mediju.

Redovito se podrazumjeva da su navedene tri faze jednoliko raspodjeljene po obujmu V promatranog
uzorka tla (slika 1a), to znai da kompozitni uzorak ima makrohomogeni sastav.
Uobiajeno je da se pri analizi trofazne grae tla uzorci prikazuju kao prizmatina tijela
1
(slika-b), jer
se tada relevantne veliine mogu iskazati na mnogo jasniji nain.

Slika 1: Tipini uzorak: prizmatinog oblika.

Jo vea jasnoa i preglednost postie se prikazom prizmatinog uzorka s jedininom povrinom
baze (A
b
= 1). Tada se naime, identificiraju visina (H) i obujam uzorka (V) slika 2.

Slika 2 Prizmatian uzorak tla s bazom jedinine povrine.


1
Prizmatino tijelo, tj. prizmu moemo definirati geometrijski i kinematiki. Kinematika definicija: Prizmom nazivamo svako ono tijelo koje
nastaje paralelnim klizanjem proizvoljnog ravninskog lika (tj. zatvorene ravninske konture) du pravaste osi koja prolazi teitem tog lika, uz
uvjet da nema vrtnje lika oko te osi. Tijelo koje nastaje na takav nain ima dvije paralelne baze, te spojno n-terostrana ovisno o bazi prizme koja
moe biti n-terekutna. U proirenom smislu i valjak predstavlja prizmatino tijelo kod kojeg je n=&, bez obzira ima li valjak krune, eliptine ili
baze inog zatvorenog krivolinijskog oblika.
Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 2
Uzorkom koji je tako definiran, u mogunosti smo lako izmjeriti sljedee tri svojstvene veliine
(slika-3a):

1. Obujam V (preciznim stereometrijskim mjerenjem uzorka uz koritenje prikladnog mjernog
ureaja, npr. mjerila s pominim krakovima tzv. ubler ).

2. Masu M (koritenjem vage).

3. Teinu W (koritenjem dinamometra, ili izraunavanjem mnoei masu M s gravitacijskim
ubrzanjem g)
2
.

Meutim, te tri veliine odnose se na ukupni, tj. kompozitni uzorak, pa se postavlja dodatno pitanje,
koliki je udjel pojedine sastavne feze uzorke u ukupnom obujmu V, ukupnoj masi M i ukupnoj teini
uzorka W.

Da bi se spomenuti komponentni udjel mogli vidno prikazati, uobiajilo se ukupni uzorak razdjeliti
na crteu u tri sastavne faze (slika 3b), te na osnovi toga uspostaviti elementarne relacije izmeu
cjeline i pojedinih komponenti (slika 3).

Slika 3 Prikaz cjelovitog (kompozitnog) uzorka - a), te zamiljenog uzorka sa odjeljenim
(separiranim) fazama (komponentama) b).


Na osnovi slike 3 evidentno je da vrijede ove jednakosti :

1) V = V
s
+ V
p

V
p
= V
w
+ V
a
V = V
s
+ V
w
+ V
a

2) M = M
s
+ M
w
+ M
a

M
a
0 M = M
s
+ M
w

3) W=W
s
+ W
w
+ W
a

W
a
0 W = W
s
+ W
w


Pojedini indeksi u prethodnim izrazima oznauju slijedee:
s odnosi se na vrstu fazu (engl. solid) ,
w odnosi se na tekuu fazu (engl. water, jer se najeeradi o vodi),
a odnosi se na plinovitu fazu (engl. air, jer se najee odnosi na zrak) ,
p odnosi se na upljine (pore) u tlu (engl. plural: pores ili voids, kratica v).


2
Teina se oznaava slovom W to dolazi od engl. weight = teina
Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 3
Ovim prikazom izvrili smo sve one pripreme koje su nune za jasno i nedvosmisleno definiranje i
povezivanje velike grupe fizikalnih parametara tla, s kojima se iskazuje veina osnovnih svojstava
tla.
2. GRUPIRANJE FIZIKALNIH SVOJSTAVA TLA

Arpad Kezdi u svojoj knjizi Fizika tla
3
ve u uvodnom dijelu svrstava fizikalna svojstva tla u tri
grupe, to e i ovdje biti prenjeto, i to u tabelarnoj formi :
TABLICA 1
GRUPIRANJE FIZIKALNIH SVOJSTAVA TLA

Grupa Fizikalna svojstva Tehniko koritenje
I.

Veliina estica, granulometrijski sastav,
specifina relativna gusoa, organske
primjese, kemijska svojstva
Identifikacija i klasifikacija tla;
neposredno koritenje kroz empirijske
korelacije; praktina pravila
II.
Fazna kompoicija tla, sadraj vode,
konzistencija, koeficijent pora, stupanj
saturacije, stupanj zbijenosti
Brojani pokazatelji za ocjenu fizikalnog
stanja tla
III.
Parametri vrdtoe tla (tlana i posmina
vrstoa)
Opi problemi stabilnosti tla, tlak tla,
stabilnost pokosa
III.
Deformacijski parametri tla (stiljivost,
skupljanje, bujanje, lom strukture tla)
Opi problemi deformacije tla, prorauni
slijeganja III.
III.
Hidrauliki parametri tla (gibanje vode kroz
tlo, gravitacijsko teenje, kapilarno gibanje,
termalno gibanje, propusnost tla itd.)
Konsolidacija tla; procijeivanje kroz
brane i nasipe, procjedne sile, problemi
smrzavanja tla, odvodnjavanje


Kao to se iz predhodne tablice moe vidjeti, u drugu grupu fizikalnih svojstava tla spadaju oni
pokazatelji koji se koriste za ocjenu stanja tla izraenu posredstvom brojeva. Obzirom da e upravo
to biti teina tema ovog prikaza, u daljnjem e se tekstu naglasak dati na meusobnu povezanost tih
pokazatelja (ukljuujui i specifinu relativnu gustou iz 1. grupe). Ukratko, u nekm je dijelovima ta
povezanost toliko jaka i nedvosmislena, da ak i male netonosti a pogotovo eventualne
proizvoljnosti, dovode do nesuglasja jednog dijela, ili ak cijelog lanca brojanih pokazatelja. To je i
glavni razlog da se toj temi ovdje posveuje posebna panja. Naglasak e biti dat na koherentne
materijale tla, obzirom da kod tih materijala postoji neto vei broj brojanih pokazatelja koji su u
funkcijskoj vezi, nego to je to sluaj kod nekoherentnih materijala.

3. GUSTOA MASE I OBUJAMSKA TEINA

U nizu osnovnih pokazatelja fizikalnih svojstava tla koji slijede, javlja se i grupa pod nazivom
gustoa mase tla, ili jednostavno gustoa. Treba odmah naglasiti da je ta grupa u izravnoj vezi s
jednom drugom grupom koja se naziva obujamska teina (u starijoj literaturi: zapreminska teina).
Veza izmeu gustoe i obujamske teine tla zasniva se na II.Newtonovom aksiomu mehanike, koji u
skraenom obliku glasi:

Sila je umnoak mase i ubrzanja (akceleracije), odnosno:


3
Kezdi, A. (1974); Soil Physisc (Volume 1); Esevier; Amsterdam, London, New York.
Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 4
ma F =

Obzirom da teina W nekog tijela mase M
4
predstavlja silu koja nastaje uslijed djelovanja
gravitacijskog ubrzanja g, bit e (prema slici 4):

Slika 4: Odnos mase, teine i gravitacijskog ubrzanja.


Ovdje treba uoiti vanu fizikalnomatematiku razliku izmeu mase M, te gravitacijskog ubrzanja g
i teine W. Naime, masa je skalarna veliina dok su gravitacijsko ubrzanje i teina (sila) vektorske
veliine. U naim daljnjim analizama izostavit emo oznaku vektora iznad teine i iznad
gravitacijskog ubrzanja, obzirom da se uvijek podrazumjeva da ta dva vektora lee na vertikali i da
su usmjereni prema dolje.

Naglasimo sada da nas zanima i teina po jedinici obujma tog tijela (uz pretpostavku jednoline
raspodjele mase po obujmu tijela), a to je upravo obujamska teina tog tijela, koja se dakle dobije
dijeljenjem teine W s obujmom tijela V:

g
V
M
V
Mg
V
W
= =
Ako se uvedu oznake:
V
W
= , gustoa (tj. gustoa mase tijela)
V
W
= , obujamska teina tijela

bit e: = g odnosno:
g

To je dakle jednostavna, ali vana veza izmeu gustoe i obujamske teine.


4
Uobiajno je da se za oznaku mase nekog tijela koriste slova m ili M. slovo m redovito se koristi u okviru tehnike mehanike, posebice kod
citiranja izraza F = ma, dok je u okviru mehanike tla ili mehanike stijena uputnije koristiti slovo M, zbog konzistencije s upotrebom velikih slova
W i V, ali i zbog iskljuenja eventualne konfuzije s oznakom za metre.
Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 5
Mjerna jedinica za u SI sustavu mjernih jedinica, polazi od definicije za jedinicu sile
(odnosno teine !), dakle od definicije za njutn, dok se mjerna jedinica za moe izravno izvesti uz
pomo osnovne jedinice za masu (kg) ili posredno preko jedinice za obujamsku teinu.

Teina (tj. sila), na osnovi II. Newtonovog aksioma izraava se u njutnima jer je
5
:

[ ] ( ) N
s
m kg
s
m
kg W
SI
=

=
2 2


(Ispada dakle, da je jedan njutn sila koju tijelo mase od 1 kg daje ubrzanje od 1 m/s2).

Slijedi da je: [ ]
2 2 3
s m
kg
m
N
SI
= = mjerna jedinica za obujamsku teinu .

Dok je: [ ]
4
2
3
m
Ns
m
kg
SI
= = mjerna jedinica za gustou.

U inenjerskoj praksi, kao mjerne jedinice najee se koriste:

za gustou : [kg/m
3
] ili [g/cm
3
] ( 1 g/cm
3
= 1000 kg /m
3
),
a ponekad se gustoa izraava kroz jedinicu [t / m
3
] s time da je 1 t = 1000 kg

za obujamsku teinu najea mjerna jedinica: [kN / m
3
] (1 kN = 1000 N)

Sada se namee jedno elementarno, ali za praksu izuzetno vano pitanje: Mjere li se u
laboratoriju gustoe, ili se mjere obujamske teine tijela ?

U duhu SI sustava mjernih jedinica odgovor je nedvosmislen: Obzirom da se laboratorijska
mjerenja o kojima je rije preteno zasnivaju na vaganju, a zna se da je vaganje utvrivanje mase M
komparativnim putom
6
to onda znai da takva mjerenja kao svoj rezultat imaju gustou mase , a
ne obujamsku teinu , koju tek treba izraunati na osnovi poznate gustoe .

Tako je na primjer:
Za vodu: = 1000 kg/m
3
, a odavde: = 1000 g priblino je 10 kN/m
3

Za beton: = 2400 kg/m
3
, a odavde: = 2400 g priblino je 24 kN/m
3

Za aluminij: = 2700 kg/m
3
, a odavde: = 2700 g priblino je 27 kN/m
3

Za elik: = 7850 kg/m
3
, a odavde: = 7850 g priblino je 78,5 kN/m
3

Za olovo: = 11400 kg/m
3
, a odavde: = 11400 g priblino je 114 kN/m
3



5
Podsjetite se na konvencije prema kojoj oznaka neke fizikalne veliine stavljene u uglatu zagradu dobiva znaenje mjerne jedinice za tu
veliinu.
6
Komparativnost kod vaganja (jasno se odraava na klasinoj dvokrakoj vagi), govori da e se npr. masa pijeska od 2 kg na jednoj strani vage,
biti uvijek u ravnotei s utegom mase 2 kg na drugoj strani vage, bez obzira na vrijednost djelujueg gravitacijskog ubrzanja g. Vaganje slui za
utvrivanje mase nekog tijela. Na osnovi podataka vaganja izraunava se teina tijela (jer teina je sila !) i to prema izrazu: W = M g
Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 6
Kada je rije o tlu, susreemo se s rasponom vrijednosti za (uglavnom od
min
= 1300 kg/m
3
do

max
= 2300 kg/m
3
). Kao prevladavajui prosjek moe se uzeti da je: za prosjeno vlano tlo,

srednje
1900 kg/m
3
, a odavde:
srednje
= 1900 g 19 kN/m
3


Iz navedenih primjera oito je da se za potrebe grubih praktikih raunanja moe uzeti
aproksimativna vrijednost gravitacijskog ubrzanja u iznosu: g = 10 m/s
2
.

NAPOMENA: Za praktike potrebe u graevinarstvu, pa tako i u geotehnikom ininjerstvu, u
malom se broju sluajeva javlja potreba za izravnim koritenjem gustoe , jer se u analizama
uglavnom (osim u nekim specijalinim sluajevima!), kao raunska veliina javlja teina (a to je sila),
a ne masa. Ipak, zbog injenice da se u laboratorijskoj proceduri posredstvom vaganja mjere mase
uzoraka M (izraene u gramima ili kilogramima), a potom se uz poznati obujam V izraunavaju i
gustoe , to je izvornost podatka nadreena podatku, pa e se stoga u ovom tekstu (koji se
bavi osnovnim fizikalnim svojstvima tla) kao elementarni parametar tla tretirati gustoa , dok e
o obujamskoj teini biti govora samo tamo gdje je to nuno potrebno. U svakom sluaju, veza
izmeu ove dvije veliine proizlazi iz II. Newtonovog aksioma, pa stoga glasi: = g. Pri tome
nije na odmet imati na umu da stvarna vrijednost gravitacijskog ubrzanja g nije konstantna za
povrinu planeta Zemlje (mjenja se dakle od toke do toke), no uobiajeno je da se za mnoge svrhe
(pa tako i za geotehniko ininjerstvo), veliina g tretira kao konstanta koja poprima vrijednost:

g = 10 m/s
2
- za sve pribline, tj. grube aproksimativne proraune ,
g = 9,81 m/s
2
- za najvei broj standardnih tehnikih zadataka,
g = 9,80665 m/s
2
- za sve one sluajeve kada ima dovoljno razloga da se rauna s tzv.
normativni, tj. standardnim gravitacijskim ubrzanjem Zemlje, ija je
konvencionalna vrijednost: g
n
= 9,80665 m/s
2
.

Ovdje emo jo samo spomenuti da je gravitacijsko ubrzanje u Zagrebu:

g
Zgb
= 9,806585 (1 210
6
) m/s
2
.


4. RELATIVNA GUSTOA TLA

Do sada smo opisivali blisku vezu izmeu gustoe i obujamske mase . Sada emo uvesti
jo jednu veliinu koja je izravno povezana s gustoom tla. Rije je o relativnoj gustoi tla, koja se
esto javlja u anglosaksonskoj literaturi, i to poglavito vezana uz pojam specifine relativne gustoe
tla (engl. specific gravity).

Prema definiciji, specifina relativna gustoa tla je odos izmeu specifine gustoe tla (
s
) i
specifine gustoe vode (
w
)
7
, dakle :


W
S
S
G

=


7
Specifina gustoa vode, ili pojednostavljeno gustoa vode uzima se u vrijednosti W = 1000 kg/m
3 ,
to uvjetno odgovara temeraturi od 4
0
C i
tlaku zraka od 101325 Pa.
Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 7
Ukratko, relativizirali smo
s
u odnosu na
w
, pa otuda i naziv nove veliine G
s
.
Relativna specifina gustoa tla, oito se izraava u neimenovanim jedinicama (1),a tablica
vijednosti za neka tipina tla data je u nastavku (Tablica 2), i za neke referentne tekue i krute
materijale (Tablica 3).
TABLICA 2
PROSJENE SPECIFINE RELATIVNE GUSTOE
ZA TIPINE VRSTE TLA (PREMA A.Kezdi)
Vrsta tla
[ ] 1
W
S
S
G

=

ljunak, pijesak 2,65
Les, kameni prah (brano),
pjeskoviti prah
2,67
Prainasti materijal 2,70
Mrava glina 2,75
Glina 2,80
TABLICA 3
REFERENTNE RELATIVNE GUSTOE UOBIAJENIH MATERIJALA
Table A.1 Specific Gravities of Selected Engineering
Materials

(b) Common Materials (Data from
[4].)

(c) Common Manometer Liquidsat 20
0
C (Data from
[1, 2, 3].)

Material
Specific
Gravity
( )
Liquid Specific Gravity

Aluminium 2.64

E.V. Hill blue oil

0.797
Balsa wood 0.14
Meriam red oil 0.827 Brass 8.55
Benzene 0.879 Cast Iron 7.08
Dibutly phthalate 1.040 Concrete (cured) 2.4

Monochloronaphthalene 1.200 Concrete (liquid) 2.5

Carbon tetrachloride 1.595 Copper 8.91
Bromoethylbenzene (Meriam
blue)
1.750 Ice (0
0
C) 0.917
Tetrabromoethane 2.950 Lead 11.4
Mercury 13.550 Oak 0.77
Steel 7.83
Styrofoam
0.016-
0.048
Uranium (depleted) 18.7
White pine 0.43

Specific gravity, SG == p/p

H2O
(at 4
0
C) = 1000 kg/m
3

depending on aggregate





Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 8

Spomenimo jo, da se po analognom pravilu kao to je definirana specifina relativna
gustoa tla (G
s
), mogu definirati i ostale relativne gustoe, pa stoga imamo:

Za vlano tlo: Za suho tlo: Za vodu :


W
G

=
W
d
d
G

= 1 = =
W
W
W
G

Navedimo ovdje kao ilustraciju, da se suha relativna gustoa tla (G
d
) moe iskazati na
slijedei nain:
s
r s
r
d
G
S G
S G
G

=

Neka je npr. :G
s
= 2,70 ; G = 1,90 ; a stupanj saturacije neka je S
r
= 0,92, tada e biti :

487 , 1 70 , 2
92 , 0 70 , 2
92 , 0 90 , 1
=

=
d
G
Odavde slijedi da je :

suha gustoa tla:
d
= G
d

w
= 1487 kg/m
3

suha obujamska teina tla:
d
=
d
g = 1487 9,80665 = 14,58 kN/m
3


Kao saetak moe se rei, da se u bliskoj vezi (preko konstanti proporcionalnosti) tri grupe
osnovnih parametara tla:
1) grupa gustoa ;
2) grupa relativnih gustoa i
3) grupa obujamskih teina .

Izraeno simboliki, te veze su slijedee:

8

( )

= g G
W
1
ili
( ) ( ) ( ) G g G g
w w
= =

U gornjim izrazima konstante proporcionalnosti napisane su u zagradama.

Ono to je bitno, svodi se na injenicu da se poznavanjem gustoa izravno mogu iskazati
veliine G i (jer su poznate konstante
w
i g), pa emo veliine G i smatrati bliskim preslikom
gustoa . Drugim rijeima to znai da e u uoj skupini osnovnih svojstava tla gustoe imati
jo dodatnu ulogu reprezentanta relativnih gustoa (G) i obujamskih teina ( ), to znai da emo
potonje veline (G i ) spominjati u ovom tekstu samo onda kada e to doista biti nuno .


8
Treba primjetiti da se oznaka oznaka ( a analogno tome i oznake G i y) koristi u dva bliska ali ipak razliita smisla. U irem smislu slovo
predstavlja opu oznaku za bilo koju gustou, dok se u uem smislu slovom (bez indeksa) oznauje samo gustoa vlanog tla.
Analogno vrijedi i za oznake G i y.
Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 9
Spomenimo ovdje jo jednu injenicu . Naime, relativne guste (G) mogu se izraziti i kao
kvocjenti obujamskih teina, obzirom da je :

w w w
g
g
G

= =


Engleski termin specific gravity (za veliinu G
s
) izvorno je nastao upravo na osnovi takvog
kvocjienta ,tj. :
w
s
s
G

=


5. RELACIJE IZMEU MASE I OBUJMA UZORKA TLA

Da bi se relacije izmeu mase i obujma uzorka tla uspostavile na jasan i nedvosmisleni nain,
nuno je poi od idealiziranog prikaza uzorka tla u kojem su pojedine faze separirane (slika 5).



Slika 5 Idealizirani prikaz uzorka tla s tri separirane faze

Navedimo sada glavne definicija onih veliina koje imaju udjela u povezivanju mase i obujma nekog
uzorka . (Vano je napomenuti da su prve etiri veliine n, e, Sr i w definirane kao kvocjenti
dimenzijski istovrsnih veliini, pa se stoga izraavaju istim brojem, tj. neimenovanom jedinicom.
Ipak, svaka od tih veliina moe se pomnoiti sa 100 i time izraziti u postocima, to je u praksi vrlo
est sluaj. O tome, razumljivo, treba uvijek voditi rauna da bi se izbjegla zabuna.)

1. Porozitet :
V
V
uzorka cije obujam
pora obujam
n
p
=


=
log
( ) 1 0 n

2. Koeficijent pora :

s
p
V
V
faze vrste obujam
pora obujam
e =


= ( ) e 0

Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 10
Obzirom da je V
s
= V V
p
bit e:


n
n
n V
V
V V
V
e
p
p
p

=
1
1
1
1
1
1

Slijedi i relacija:

e
e
n
+
=
1


3. Stupanj zasienosti uzorka vlagom (stupanj saturacije) :

p
w
r
V
V
pora obujam
vodom ispunjen pora obujam
S =

= ( ) 1 0
r
S

4. Vlaga u uzorku :

d
w
M
M
uzorka suhog masa
uzorku u vode masa
w =


= ( ) w 0
(indeks d dolazi od engleske rijei dry = suh ; suho)

5. Relevantne gustoe (najee se izraavaju u g/cm
3
ili kg/m
3
) :
Gustoa vlanog zraka (prosjena gustoa vlanog kompozita) :
V
M
=
Gustoa suhog uzorka (kad se laboratorijskim suenjem odstrani vlaga iz uzorka):
V
M
V
M
s d
d
= = (jer je: M
s
= M
d
)
Specifina gustoa uzorka (gustoa vrste faze) :
s
d
s
s
s
V
M
V
M
= =
Razumljivo, specifina gustoa vode je :
=
w
w
w
V
M
1000 kg/m
3

Iz navedenog uoimo izraze :
M
d
=
d
V i M
w
=
w
V
w

iz ega slijedi:

d
w
r
d
p r w
d
w w
d
w
nS
V
V S
V
V
M
M
w

= = = =
a odavde i:
w
d
r
n
w
S

=

Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 11
Ako je S
r
= 1 (potpuno zasienje uzorka) tada je:
d
w
sat
n
w

=

Uz poznate gustoe u mogunosti smo na osnovi slike 5 napisati izraz za masu ukupnog
(kompozitnog) uzorka tla na sljedei nain (masa plina M
a
u uzorku, redovito se
zanemaruje):
M = M
s
+ M
w

odnosno :
M = V =
s
V
s
+
w
V
w


Obzirom da je: V
s
= V V
p
i da je V
w
= S
r
V
r
bit e :
M = V =
s
(V V
p
) +
w
S
r
V
p


Djeljenjem s ukupnim obujmom uzorka V dobije se:

w
p r
s
p
V
V S
V
V V
+

=

odnosno:
( )
w r s
n S n + = 1


Ovo je naroito vana relacija iz koje zakljuujemo sljedee:

Ako je uzorak suh (tj. ako nema vode u uzorku), tada je S
r
= 0, pa e uz taj uvjet gornji
izraz dati suhu gustou uzorka:

d
= (1 n)
s

To ujedno znai da se gustoa vlanog uzorka moe izraziti na slijedei nain:

=
d
+ S
r
n
w

Ako se pak ovdje uvrsti izraz :
w
d
r
n
w
S

=
dobit e se:

= (1 + w)
d
ili = (1 + w) (1 n)
s


Ukoliko je uzorak potpuno zasien (S
r
= 1), tada e gornji izraz dati gustou potpuno
saturiranog uzorka.





Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 12
6. POSTUPAK NIZANJA FUNKCIJSKIH VEZA MEU PARAMETRIMA TLA PREMA
LABORATORIJSKIM PODACIMA NIL POSTUPAK


Openito govorei u NIL postupku javljaju se tri grupe numerikih podataka: laboratorijski
utvreni podaci; raunski klasifikacijski podaci i ostali raunski podaci.

1. Laboratorijski podaci: Standardnim laboratorijskim ispitivanjima koherentnih uzoraka dobije se
slijedea grupa podataka:

1.1. Suha gustoa uzorka tla,
d

[kg/m
3
]
1.2. Specifina gustoa vrste faze (supstance),
s
[kg/m
3
]
1.3. Aktualna vlanost uzorka, w
0
[%]
1.4. Atterbergove granice, w
L
, w
P
[%]

Ovdje je korisno napomenuti da se s obzirom na granicu teenja w
L
, koherentna tla (sinhronizirana
tla) ve odmah mogu podijeliti u nekoliko klasifikacijskih podgrupa:

Sukladno tzv. AC klasifikaciji postoje tri podgrupe tla:

niskog plasticiteta, w
L
< 34 %, oznala L
srednjeg plasticiteta, 35 < w
L
< 50 %, oznaka I
visokog plasticiteta, w
L
> 50 %, oznaka H

Sukladno tzv. Objedinjenom sustavu klasifikacije tla (OSKT) postoje samo dvije podgrupe:

niskog plasticiteta, w
L
< 50 %, oznala L
visokog plasticiteta, w
L
> 50 %, oznaka H

Dalje slijedi izraunavanje podataka potrebnih za klasifikaciju tla (radi se o koherentnim
materijalima tla):

2. Klasifikacijski pokazatelji, I
p
i I
c
(izraunavaju se prema konvencijalnim definicijama):

2.1 Indeksi plastinosti, I
p
[%]
I
p
= w
L
- w
p


Koritenjem dijagrama plastinosti sada je mogue provesti klasifikaciju tla putem koordinatne toke
(w
L
, I
p
)










Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 13
DIJAGRAM PLASTINOSTI
za laboratorijsku klasifikaciju koherentnih vrsta tla
10
20
30
40
50
60
70
80
60
0
0 10 20 30 40 50 70 80 100 90 110 120
7
4
Ako se usporeuju tla s istom
granicom teenja (w
L
) ali s
razliitim indeksom
plastinosti (I
p
), tada e uz
vei I
p
tlo imati i veu ilavost
i veu suhu vrstou.
I
n
d
e
k
s

p
l
a
s
t
i

n
o
s
t
i


I
p

[
%
]
Granica teenja w
L
[%]
ML ili OL
CL - ML
CH
MH ili OH
CL
5
8
,
4
%
A
-
l
i
n
i
j
a
:

I
p

=

0
.
7
3

(
w L

-

2
0
)


Slika 6 Dijagram plastinosti, sukladan Objedinjenom sustavu klasifikacije tla (OSKT)

Napomena: U literaturi se najee susreu dvije vrste Dijagrama plastinosti; onaj koji bazira na
starijoj tzv. AC klasifikaciji tla (engl. Airfield Classification System), i Dijagram plastinosti koji je
sukladan suvremenom, tzv. Objedinjenom sustavu klasifikacije tla, OSKT (engl. Unified Soil
Classification System - USCS). Dijagram na slici 6 odnosi se na OSKT sustav.

Daljnji vaniji pokazatelj koji je presudan pri ocjeni aktualnog stanja tla je:

2.2 Indeks konzistencije, I
c
[1]
p
n l
c
I
w w
I

=
Napomena: Nomenklatura konzistentnih stanja stvar je konvencije, a na slici 7 dat je prikaz
uobiajenih konvencija. (Tako je na primjer podruje plastine konzistencije, 1 0
c
I , prema
naem vaeem Pravilniku podijeljeno u tri intervala: meko, srednje i kruto stanje plastine
konzistencije; dok se u stranoj literaturi esto susree podjela na etri intervala: vrlo meko, meko,
srednje i kruto stanje. to je takoer prikazano na slici 7.


Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 14
}Lg/Tg
}Lg
}Tg/Lg
}Tg
}
Sg
1,00
0,75
0,50
0,25
0
Kruto
Srednje
Meko
1
2/3
1/3
0
P
r
e
m
a

v
a

e
m
p
r
a
v
i
l
n
i
k
u
!
P
l
a
s
t
i

n
o

s
t
a
n
j
e
k
o
n
z
.

t
l
a
I
C gran
w
L
-w
s
I
p
I
C
[1]
VRSTO
POLUVRSTO
P
L
A
S
T
I

N
O

I
T
K
O
S
T
A
N
J
E


K
O
N
Z
I
S
T
E
N
C
I
J
E


T
L
A
w [%]
- 0,50
w
s
w
p
I
p
= w
L
- w
p
w
L
p L
L
c
w w
w w
I

=
Kruto
Srednje
Meko
Vrlo meko
1

Slika 7 Nomenklatura konzistentnih stanja tla

2.3 Ostali raunski pokazatelji

Poznavajui brojane vrijednosti fizikalnih parametara tla koji su do sada spomenuti (pet
laboratorijskih podataka i dva raunska podatka), mogue je raunskim putem odrediti daljnji niz
karakteristinih podataka koji slue za numeriki opis tla. Pri tome se veliine n , e , S
r
i w
sat
mogu
izraziti preko neimenovanih jedinica ili preko postotaka, to je mnogo ee.

3.1 Porozitet, n [1]:
s
d
n

=1 odavde slijedi
d
= (1 n)
s


3.2 Koeficijent pora, e [1]:
1 =
D
S
e

odavde slijedi
e
s
d
+
=
1

Pri tome je veza izmeu poroziteta i koeficjenta pora:
n
n
e

=
1
odnosno
e
e
n
+
=
1






Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 15
3.3 Stupanj zasienja (saturacije), S
r
[1]:

w
d
r
n
w
S

= ili [ ] 100 %
w
d
r
n
n
S

=

Napomena: Ako je vlanost uzorka jednaka prirodnoj vlanosti (w = w
n
), tada S
r
predstavlja stupanj
zasienja prirodno vlanog uzorka.


3.4 Vlanost uzorka pri punoj saturaciji, w
sat
[1]:

Obzirom da je prema 3.3. w = S
r
n
w
/
d
to e uvrtavanjem veliine S
r
= 1 proizai:

d
w
sat
n
w

= ili [ ]

= 100 %
d
w
sat
n
w

Ako se pak u prethidni izraz zamjeni relacija 3.1, gdje je n = 1 (
d
/
s
) dobit e se:
) (
d s
s d
w
sat
w

=

3.5 Vlana gustoa uzorka, [kg/m
3
]:
( )
d
w 1 + =

Napomena: Ako je w = w
n
, tada predstavlja gustou prirodno vlanog uzorka vrijednost za
moe se izraziti i putem S
r
, obzirom da je w = S
r
n
w
/
d
, pa je:

w r d
n S + =

3.6 Gustoa potpuno zasienog tla,
sat
[kg/m
3
]:

w d sat
n + =

Napomena: Izraz je dobiven nakon uvoenja vrijednosti S
r
= 1 u prethodni izraz.

Ukoliko se umjesto
d
uvrsti (prema 3.1):
d
= (1 n)
s

dobije se:
) (
w s s sat
n =


3.7 Gustoa uronjenog uzorka, [kg/m
3
]:

) )( 1 ( '
w s
n =

Oznakom
w
obiljeena je gustoa vode, koja iznosi
w
= 1000 kg/m
3
. Inae. izraz za
'
nastaje
djelovanjem uzgona na potpuno saturirani uzorak tla, pa je zato:
Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 16

w sat
= '

Na taj nain uz prijanjih 7 parametara dobiveno je novih 7 parametara, pa na kraju moemo rei da
svih 14 parametara predstavljaju osnovu za numeriki opis tla.


7. POSTUPAK NIZANJA FUNKCIJSKIH VEZA MEU PARAMETRIMA TLA PREMA
TERENSKIM PODACIMA NIT POSTUPAK

I dok NIL postupak predstavlja nizanje podataka zasnovanih na laboratorijskom utvrivanju
jedne grupe podataka, dotle NIT postupak polazi od svega nekoliko osnovnih terenskih podataka o
tlu. Nakon toga, koristei egzaktne relacije meu parametrima, ali pritom strogo vodei rauna o
granicam vrijednosti pojedinih parametara (pogotovo se to odnosi na S
r
, n i w
sat
), NIT postupak
uspostavlja visokovjerojatni i matematiki korektni niz funkcijskih veza meu parametrima tla.
Pored ostalog NIT postupak moe se koristiti kao kvalitetna kontrola skupa vrijednosti onih
parametara koje prezentira bilo koji geomehaniki laboratorij kao rezultate svojih ispitivanja. Ovo je
vano zbog toga jer praksa pokazuje da nisu rijetki sluajevi da se u geomehanikim laboratorijima
dogaaju greke, bilo sluajne, zbilo zbog pogreaka kadra, a nisu iskljueni ni drugi razlozi.

Na kraju, NIT postupak omoguuje izradu praktikih i korektnih kolskih zadataka za potrebe
nastave iz predmeta mehanike tla, kada je rije o obradi parametara koji opisuju ope stane tla.



7.1 ALGORITAM NIT POSTUPKA

Algoritam NIT postupak polati od svega nekoliko terenskih podataka o tlu, a sastoji se od 5
osnovnih koraka:

1. korak: To je polazni korak u kojem se uzima da je poznata terenska klasifikacija tla, pa se
uvidom u Dijagram plastinosti (Sl.6 ili Sl.7), utvruju brojani podaci za W
L
i I
P
.


Prema tome onbzirom da postaje poznato w
L
i I
P
, izraunava se w
P
:

w
P
= w
L
I
P



Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 17
Classification of soils
20
40
60
80
60
0
0 20 40 80 100
120
Liquid limit w
L
[%]
P
l
a
s
t
i
c
i
t
y

i
n
d
e
x


I
p

[
%
]
L
i
n
e

O
r
g
a
n
i
c

s
o
r
t

a
n
d

s
t
o
g

L
o
e
s
s

(
H
u
n
g
a
r
y
)

S
o
r
m
a
t
i
o
n

c
l
a
y

(
B
u
d
a
p
e
s
t
)

C
l
a
y

(
T
i
s
s
o

v
e
l
t
e
y

H
u
n
g
a
r
y
)
K
o
o
t
i
n

t
y
p
e

(
t
o
y
s

(
V
e
r
a
,

W
a
s
h
)

T
o
r
t
o
n
i
o
n

c
l
a
y

(
B
u
d
a
p
e
s
t
)

Organic sitts
Koatin (Mica, Wash)
Mica,po=der
o


Slika 8 Dijagram plastinosti s naznaenim vrstama sitnozrnog tla

2. korak: Obzirom da uz terensku klasifikaciju tla treba obvezatno biti naznaen i opis stanja
konzinstencije tla, to se uz pomo Dijagrama koji prikazuje podruja stanja konzistencije moe
dosta pouzdano procjeniti brojana vrijednost indeksa konzistencije I
C
a potom iz relacije:
p
o L
c
I
w w
I

=

izraunati i aktualna vlanost uzorka tla
9
:

w
0
= w
L
I
P
I
C


3. korak: Koristei izraz za stupanj saturacije:
te supstitucijom
d
= (1 n)
s
, dobiva se:

S
r
n
w
= w
0
(1 n)
s
i odavde porozitet:

9
Kad je rije o NIT postupku, tada bi aktualna vlaga tla (W0) morala teoretski biti identina prirodnoj vlazi tla (Wn), pa se u tom sluaju mogu
koristiti obje oznake, jer je: W0 = Wn.

w
d o
r
n
w
S

=
Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 18
s o w r
d o
w S
w
n


+
=

Obzirom da je vrijednost za w
0
ve izraunata, a istovremeno vrijednost specifine gustoe vrstih
estica uzorka redovito lei u vrlo uskim granicama (2650 do 2800, uglavnom oko 2700 kg/m
3
), to je
uz izbor stupnja saturacije S
r
1,0 (koji se moe procjeniti u vezi sa stanjem konzistencije tla!),
mogue izraunati porozitet uzorka n.

4. korak: Obzirom da je u prethodnih 3 koraka algoritma odreeno 7 nunih parametara tla (w
L
, I
P
,
w
P
, I
C
, w
0
,
s
i S
r
), a osmi je na koncu egzaktno izraunat (n), to u 4. koraku slijedi rutinsko
raunanje preostalih 6 parametara:

4.1 Koeficijent pora, e [1]:
e =
n
n
1


4.2 Suha gustoa tla,
d
[ ] 3 / m kg :

Sada se moe provjeriti koeficijent pora:
e =
d
s

- 1
4.3 Vlana gustoa tla, [ ]: /
3
m kg

=
d
(w
0
+ 1)

4.4 Gustoa potpuno zasienog tla,
sat

[ ]
3
/ m kg
:

sat
=
d
+ n
w


4.5. Gustoa uronjenog tla,
[ ]
3
/ m kg
:

= (1 n) (
s

w
)

4.6. Vlanost uzorka pri punoj saturaciji, W
sat
[ ] 1 :

W
sat
=
d
W
n

Pored navedenog, za kontrolu (rije je iskljuivo o numerikoj kontroli!) moe se ponovno izraunati
stupanj saturacije S
r
= W
0

d
/n
w
koji bi morao biti jednak onom odabranom (3. korak), a niti u
kojem sluaju ne smije biti vei od 1. Isto tako vana numerika kontrola odnosi se na W
sat
koji
mora biti vei ili najvie jednak vrijednosti w
0
. Razumljivo je da i vrijednosti ostalih veliina moraju
biti u odreenim logikim fizikalnim relacijama, a dobro je da su jo uz to i u oekivanom rasponu
vrijednosti (to naroito vrijedi za
d
i )!
( ) n
s d
= 1
Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 19
7.2 SAETAK

Na kraju, moemo remizirati: U svakom od dva opisana postupka javlja se skup od 14 parametara
koji slue za numeriku ocjenu stanja tla. Nizanje tih parametara ide slijedeim redom:

NIL POSTUPAK:

' ), , ( ) , , , ,
sat sat r c p p L o s d
w S e n I I w w w

NIT POSTUPAK:

sat sat d r s n o c p p L
w e n S w w I w I w = ' ) ( ) , (

Napomena: U oba postupka uzima se da je poznat podatak
W
= 1000 kg/m
3
(gustoa vode)


8. NUMERIKI PRIMJERI


8.1 PRIMJER NIL POSTUPKA

Zadatak: Laboratorijskim ispitivanjem uzorka koherentnog tla utvrene su vrijednosti slijedeih pet
(5) parametara tla.

d

= 1270 kg/m
3

s

= 2570 kg/m
3

w
0
= 32,4 %
w
L
= 38 %
w
p
= 27 %

Treba odrediti vrijednosti preostalih parametara koji slue kao numerika osnova za ocjenu stanja
tla.

Rjeenje: Odmah se moe rei da je prema OSKT klasifikaciji tla, rije o materijalu niske
plastinosti, jer je w
L
< 50%. Dalje slijedi izraunavanje ostalih parametara.

Indeks plastinosti: I
P
= w
L
w
P
= 38 27 = 11% (I
P
= 0,11)

Indeks konzistencije: I
c
= w
L
- w
o
) / I
p
= (38 32,4)/11 = 0,51

Prema nomenklaturi konzistentnih stanja tla (slika 7), rije je o plastinom konzistentnom stanju tla,
preciznije, o stanju srednje plastine konzistencije tla jer je: 1/3 < (I
C
= 0,51) < 2/3.

Porozitet: n = 1 (
d
/
s
) = 1 1270/2570 = 0,506 ili, izraeno u postocim, n = 50,6%

Koeficijent pora: e = (
s
/
d
) - 1 = (2570/1270) 1 = 1,02 odnsno, e = 102%

Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 20
Stupanj zasienja: S
r
=
w
d o
n
W

=
1000 506 , 0
1270 324 , 0

= 0,813
odnosno, S
r
= 81,3%

Vlanost uzorka pri punoj saturaciji: w
sat
= n
w
/
d

W
sat
=
1270
1000 506 , 0
= 0,398
odnosno: W
sat
= 39,8%

Vlana gustoa uzorka:

=
d
(W
o
+ 1) = 1270(0,324 + 1) = 1680 kg/m
3


Gustoa potpuno zasienog uzorka:

sat
=
d
+ n
w
= 1270 + 0,506 1000 = 1776 kg/m
3

Gustoa uronjenog uzorka:

= (1 n)(

s

w
) = (1 0,506)(2570 1000)

= 776 kg/m
3
(To je isto kao: =
sat

w
)

Time su odreeni osnovni parametri za numeriku ocjenu stanja tla.

8.2 OSVRT NA PITANJE PLIVANJA TIJELA U VODI

Uz poslijednji podatak ( = 776 kg/m
3
) netko bi mogao postaviti pitanje je li taj materijal
pliva(?), jer rije je o brojci, koja je manja od gustoe vode,
w
= 1000 kg/m
3
. Odmah treba rei da
tu treba biti oprezan, jer pitnje plivanja ili neplivanja nekog tijela na vodi, moe se promatrati na dva
naina koji se ne smiju pobrkati. Prvi je taj da se ispita prosjena gustoa uronjenog tijela , te ako
se dobije da je > 0, tijelo tone; a ako je < 0 tijelo pliva (to je izravno u vezi s djelovanjem
sile uzgona, pa je stoga za porozno tijelo definirano izrazom: =
sat

w
. Drugi nain
provjere (ne)plivanja je taj, da se naini usporedba gustoe vode (
w
= 1000 kg/m
3
) s prosjenom
gustoom neuronjenog tijela, koje mora biti definirano tako da obujam tijela bude ogranien plohom
kroz koju voda ne prolazi niti se prelijeva. Drugim rijeima to znai da je iz mase tijela iskljuena
sva ona voda koja se eventualno nalazi unutar kontura tijela, ali koja moe doi u komunikaciju i
potom hidrostatsku ravnoteu s vodom u koju e to tijelo biti uronjeno i time preputeno testu
plivanja.
Uzmimo sad kao primjer brod, tada se gore spomenuta prosjena gustoa dobiva dijeljenjem ukupne
mase broda M
b
(u kojoj moe biti sadrana i eventualna voda u nekim brodskim rezervoarima!) s
onim obujmom V
b
kojeg omeuje dno, te bokovi broda i zamiljena horizontalna ploha preko rubova
prve palube broda (ovo zato, jer ta paluba ne smije biti potopljena!)*
)10
, dakle:

10
Slijedom logike ovog jednostavnog pravila lako se moe odrediti (ili unaprijed zadati) dubina gaza broda. Ukratko, na eljenoj poziciji trupa
broda provue se zamiljena horizontalna ravnina kojoj je korespodentan sasvim odreeni obujam broda Vbgaz, koji se nalazi ispod te ravnine.
Ukupna masa broda (na suhome!) Mb morat e biti upravo takva da bude zadovoljen uvijet:
Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 21

b
= M
b
/ V
b
, a uvjet da brod pliva je:
b
<
Qw
= 1000 kg/m
3
.

Kod poroznog tla, gdje postoje komunikacije svih pora s vanjskom okolinom (takva
pretppostavka uzima se za realno tlo), prosjena gustoa tla (to se dakle odnosi samo na skup vrstih
estica), bit e:

t
= M
t
/V
t
; s tim da je, M
t
=
d
V

(indeks t odnosi se na tlo, ali sukladno kontekstu, oito je da se odnosi samo na skup vrstih estica)
dok je, V
t
= V n V = (1 n)V (dakle, rije je samo o obujmu vrstih estica!)

Prema tome:

t
=
V n
V
d
) 1 (

= v
s

Obzirom da je uvjet za plivanje:
t
<
w
= 1000 kg/m
3
, a prozalo je
t
=
s
, dok je ve reeno
da je za veinu vrsta tla
s
= 2650 do 2800 kg/m
3
, to je oito, da je u skladu s time ne moe plivati
tlo kod kojeg sve upljine komuniciraju meusobno i s vanjskom okolinom. Ipak, u praksi se
ponekad mogu pojaviti sluajevi da uzorak tla pliva (barem za neko krae vrijeme), a to je najee
posljedica postojanja zatvorenih (izoliranih) pora unutar suhog tla koje je jo pri tome i izrazitog
organskog porijekla, pa je vrijednost gustoe takvog tla
s
bliska vrijednosti 1000 kg/m
3
.
Na koncu navedimo jo ekstremnu pretpostavku da su sve pore suhog tla u izoliranom stanju
(analogno kao kod stiropora!), tada e biti:
M
t
=
d
V i V
t
= V
pa je:
t
=
V
v
d

=
d
Obzirom da je
d
= (1 n)
s
to e opet plivanje takvog uzorka na vodi (uz pretpostavku
standardnog mineralnog sastava tla, tj.
s
= 2700 kg/m
3
) biti mogue samo ako je porozitet tog
uzorka vrlo visok, odnosno n = 63% ili vie, jer tada e biti:


t
= (1 0,63) 2700 = 999 kg/m
3
<
w
= 1000 kg/ m
3


No ipak, ovaj raun bazira se na pretpostavkama koje se praktiki jedva mogu ostvariti
(prvenstveno se to odnosi na pretpostavku o potpunoj izolaciji pora), pa to znai, da malu
vjerojatnost ima i izvedena mogunost plivanja hipotetskog materijala tla.
Ovaj mali dodatak o moguem plivanju tijela (odnosno tla), namjerno je uklopljen u ovaj okvir
osnovne teme, jer praksa pokazuje da mnogi inenjeri nemaju jasnu predodbu o toj problematici, pa
se shodno tome ponekad javljaju ak i paradokslni stavovi u vezi s time*
)11
.


bgaz
b
V
M
= bgaz = w = 1000 kg/m
3
Samo u tom sluajupozicija gaza bit e identina poziciji zamiljene horizontalne ravnine koju smo unaprijed provukli kroz trup
broda.

11
Zanimljivo je navesti da se problemom plivanja tijela bavio i drevni znanstvenik Arhimed(287.p.n.e. 212.p.n.e.), najvei matematiar i fiziar
antikog doba. U njegovom dijelu O plivanju tijelesa sadran je II. osnovni zakon hidrostatike (Arhimedov zakon o gubitku teine) koji glasi:
Svako tijelo uronjeno u tekuinu prividno guni od svoje teine onoliko, koliko je teka njime istisnuta tejuina. (Razumljivo, taj se zakon moe
analogno izraziti zamjenjujui terminom masa u nekom gravitacijskom polju gdje postoji odreeno gravitavijsko ubrzanje g).

Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 22

8.3 PRIMJER NIT POSTUPKA

Zadatak: Vizuelnom klasifikacijom na terenu ocjenjeno je za odreeni uzorak tla da je rije o
anorganskoj glini visokog plasticiteta, lako do teko gnjeivog konzistentnog stanja.Na osnovi
tih informacija treba NIT postupkom odrediti vrijednosti parametara za numeriku ocjenu
stanja tla.

Rjeenje:

1. korak : Uz pomo dijagrama plastiosti za anorgansku glinu visoke plastinosti (CH)
moe se pretpostaviti kao identifikacijska toka:

(w
L
, I
P
) = (60, 32) Dakle: w
L
= 60%; I
P
= 32%

Slijedi: w
P
= w
L
I
P
= 60 32 = 28%

2. korak: Na osnovi terenski ocjenjenog stanja konzistencije (Lg / Tg konzistentno stanje),
moe se procjeniti da je rije o materijalu na granici meke i srednje plastine konzistencije
s pripadnim indeksom konzistencije:

I
C
=1/3 = 0,33 (33%)
Na osnovi toga slijedi:
w
n
= w
L
I
P
I
C
= 0,60 0,32 0,33 = 0,49
w
n
= 49%

3. korak: n =
s n w r
s n
W S
W


+


Obzirom na Lg/Tg konzistentno stanje visoko plastine organske gline, moe se ocijeniti da je
uzorak tla gotovo u stanju pune saturacije, pretpostavimo stoga: S
r
= 95%, te uz vjerojatnu
vrijednost
s
= 2700 kg/m
3
i uz poznatu vrijednost
w
= 1000kg/m
3
, dobiva se:
n =
2700 49 , 0 1000 95 , 0
2700 49 , 0
+

= 0,582 (58,2%)

4. korak: Slijedi niz od 6 preostalih parametara:
e =
n
n
1
=
582 , 0 1
582 , 0

= 1,39 (139%)

d
=
s
(1 n) = 2700 (1 0,582) = 1129 kg/m
3
=
d
(W
n
+ 1) = 1129 (0,49 + 1 ) = 1682 kg/m
3

sat
=
d
+ n
w
= 1129 +0,582 1000 = 1711 kg/m
3

* = (1-n)(
s

w
) = (1 0,582)(2700 1000) = 711 kg/m
3


i na koncu:
w
sat
=
d
w
n

=
1129
1000 582 , 0
= 0,52 (52%)

Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 23
9. OSVRT NA NEKE VARIJACIJE NIT POSTUPKA

U provedbi NIT postupka mogue su neke varijacije koje omoguuju da se jo kvalitetnije
spregnu procjenjeni i izraunati podaci, a pri tome redovito prva dva koraka postupka u cjelosti
ostaju nepromjenjena, a to znai:

1. korak: Temeljem terenske identifikacije odreenog koherentnog materijala (CL, CH, ML,
MH, OL ili OH ), a pogotovo dobrom prosudbom granice plastinosti (W
L
), nije u obliku
neke bitno ograniene zone; u idealnom sluaju kao toke s koordinatama W
L
, I
P
) unutar
dijagrama plastinosti:
Time se dolazi u mogunost da se procjene vrijednosti za tri parametra:

za: w
L
, I
P
te za w
P
(jer je: I
P
= w
L
w
P
)


2. korak: Obzirom da je za aktuelno stanje koherentnog uzorka od presudne vanosti indeks
konzistencijje (I
c
), nuno ga je na terenu im tonije procijeniti. Postoje razne mogunosti
koreliranja indeksa konzistencije s nekim jedinstvenim terenskim laboratorijskim pokusima
(nnpr. na terenu je veza uspostavljanja izmeu I
C
i N, a u laboratoriju izmeu I
C
i
u
ili I
C
i
c
u
), pa je vano da se dobro ovlada osjeajem za te koleracije, tako da se posredstvom
runog opipa, gnjeenjem i utiskivanjem, kvalitetno procijeni iznos tog vanog parametra.

Poznavajui I
C
, w
L
i I
p
moe se odrediti aktualna vlaga (w
o
)
12
obzirom da je:
Do tuda je sve isto kao u ranijem opisu NIT postupka, no dalje se mogu primjeniti neke
varijacije (a sve ovisno o tome s kojim je parametrima pojedini geotehniar vie familijaran).


3. korak: Jedan od geotehnikih parametara za iji raspon vrijednosti se stie razmjerno
stabilan osjeaj, zasigurno je aktuelna gustoa ( ), definiran kvocijentom:

[ ]
3
/ m kg
V
M
=
Tu je M masa uzorka (koji u sebi sadri odreenu akzualnu vlagu w
o
) dok je V obujam tog
uzorka. Uputno je im ee provoditi mjerenja i vaganja npr. na malim valjkastim uzorcima
iz SPP cilindra (to su PU
SPP
uzorci, dakle rije je o poremeenim uzorcima, ali vieg ranga
od PU
jez
uzorka koji se po volji uzimaju iz nabuene jezgre, a redovito su nepravilnog
oblika), jer na taj se nain permanentno usmjerava i verificira osjeaj za skalu vrijednosti
gustoe tla.

Bez obzira to se osjeaj za vrijednost gustoe

moe razmjerno brzo stii i stabilizirati,
vrijedno ga je stalno komarirati s podacima iz literature, koji su esto i tabelirani.
Veza izmeu gustoe ( ) i obujamske teine ( ) data je poznatom relacijom:

g =

12
Kod NIT postupka aktualna vlaga (wo) morala bi teoretski biti identina prirodnoj vlazi (wn).
P
o L
C
I
w w
I

=
Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 24
U priloenoj Kezdijevoj Tablici 7 za razne su vrste tla navedeni tipini rasponi vrijednosti za
slijedee fizikalne parametre: porozitet (N), koeficjent pora (e), te za etri obujamske teine:

suhu obujamsku teinu:

g
d d
=

prirodnu obujamsku teinu (rije prirodna odnosi se zapravo na aktualnu vlagu
uzoraka koja doista tijekom odvijanja istranih radova identina s prirodnom):
g =
obujamsku teinu pri punom zasienju zraka (tj. pri punoj saturaciji tj. kada je
S
r
= 1):

g
sat sat
=

TABLICA 7
POROZITET, KOEFICJENT PORA I KARAKTERISTINE
OBUJAMSKE TEINE ZA RAZNE VRSTE MATERIJALA
Obujamske teine [kN/m
3
]
Vrsta tla Stanje tla
Porozite
t
n [%]
Koeficjent
pora
e [1]
Suha
Prirod
na
Zasien
a
Uronjen
a
rahli 38 42 0.61 0.72 14 17 18 20 19 21 9 11
Pjeskoviti ljunak
zbijeni 18 25 0.22 - 0.33 19 21 20 23 21 24 11 14
rahli 40 45 0.67 0.82 13 15 16 19 18 19 8 9 Krupan do srednji
pijesak
zbijeni 25 32 0.33 0.47 17 18 18 21 20 21 10 11
rahli 45 48 0.82 0.82 14 15 15 19 18 19 8 9 Jednolini sitni
pijesak zbijeni 33 36 0.49 0.56 17 18 18 21 20 21 10 11
rahli 45 55 0.82 1.22 13 - 15 15 19 18 19 8 9
Krupni pijesak
zbijeni 35 40 0.54 0.67 16 17 17 21 20 21 10 11
meki 45 50 0.82 1.00 13 15 16 20 18 20 8 - 10
plastian 35 40 0.54 0.67 16 17 17 21 20 21 10 11 Prah
krut/tvrd 30 35 0.43 0.49 18 19 18 19 18 22 11 - 12
meka 50 55 1.00 1.22 13 14 15 18 18 20 8 - 10
plastina 35 45 0.54 0.82 15 18 17 21 19 21 9 11
Mrava glina (CL)
kruta/tvr
da
30 35 0.43 0.54 18 19 18 22 21 22 11 12
meka 60 70 1.50 2.30 9 15 12 18 14 18 4 - 8
plastina 40 - 55 0.67 1.22 15 - 18 15 - 20 17 - 21 7 - 11
Masna glina (CH)
kruta/tvr
da
30 - 40 0.43 0.67 18 - 20 17 - 22 19 - 23 9 - 13


uronjenu obujamsku teinu (uzorak je prividno olakan zbog uzgona):

g ' ' =

Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 25
Kod preraunavanja u i obrnuto, baziranih na podacima iz Tablice 7, moe se za ubrzanje sile
tee uzeti zaokruena vrijednost
13

g 10 m/s
2


Prema tome, uz pretpostavku da smo dobro ocijenili (ili vaganjem utvrdili) aktualnu gustou uzorka
tla (koji sadri aktualnu vlagu wo) moemo iz poznate relacije:
( )
d o
w + = 1
izraunati suhu gustou uzorka d :
o
d
w +
=
1


To bi bio zavretak treeg koraka NIT postupka.
Sada slijedi prva kontrola naih procjena i pretpostavki, a potom se postupak odvija vie-manje
na rutinski nain, s time da se za gustou vode uzima
w
= 1000 kg/m
3
a za specifinu gustou
vrste faze uzorka uzima se vrijednost iz uskog raspona najeih vrijednosti
s
=2650 kg/m
3
do

s
=2800 kg/m
3
, pa je najuputnije uzimati zaokruenu srednju vrijednost:
s
=2700 kg/m
3
.

4. korak: Stupanj zasienja (saturacije) rauna se kao redoviti podatak (S
r
), no jo i vie
kao kontrola niza naih procjena i pretpostavki.

Pri tome se koristi izraz:
d s
d s
w
o
r
w
S



=

Oito je da su vrijednosrti svih veliina na desnoj strani poznate, pa se postavlja osnovno
pitanje, hoe li rezultat ui u fizikalno uvjetovani raspon vrijednosti:

1 0
r
S
Ukoliko se izraunati rezultat ne nae unutar naznaenog raspona, analizu treba prekinuti,
vratiti se natrag i utvrditi gdje su nae procjene zakazale. To se mora ponavljati toliko puta
dok kontrolni rezultat (S
r
) ne ue u svoj fizikalni raspon vrijednosti ( 1 0
r
S )

5. korak: Svi se daljnji podaci raunaju rutinski, dakle:

5.1 Porozitet [1]:
s
d
n

=1
5.2 Koeficjent pora [1]:
1 =
d
s
e

ili
n
n
e

=
1

5.3 Gustoa potpuno zasienog tla [kg/m
3
]:
w d sat
n + =



13
Kada se radi o podacima konkretnih laboratorijskih mjerenja, tada se za preraunavanje mora koristiti tonija vrijednost za g. barem g=9,81
m/s
2
, a jo bolje g = 9,80665 m/s
2

Veleuilite u Varadinu Geomehanika I.
Studij graditeljstva Osnovni pokazatelji fizikalnih svojstva tla

Boo Soldo 26
5.4 Gustoa uronjenog tla [kg/m
3
]:

) )( 1 ( '
w s
n =

5.5 Vlanost uzorka pri punoj saturaciji [1]:

d
w
sat
n
w

= ili u postotcima: [ ] 100 %

d
w
sat
n
w

=

Napomena: Razumljivo, podatak w
sat
moe biti vei ili najvie jednak vrijednosti aktuelne
vlage w
o
. Ako to nije, znai da nam podaci nisu kompatabilni, pa opet treba korigirati ulazne
podatke ili treba otkloniti eventualnu numeriku greku.

Time smo ponovo povezali 14 osnovnih parametara tla (s ukljuenim podatkom o gustoi
vode
w
1000 kg/m
3
) i to na slijedei nain:

sat sat r s w d o c p p L
w e n S w I w I w ' ) , ( , , ) , (


10. ZAKLJUAK

Kroz prethodni tekst obuhvaena je specifina problematika geotehnikog inenjerstva, koja je u
sutini jednostavna, pa je zato, naalost, esto i podcjenjena. Praksa to i potvruje. Koja je dakle
poruka ovog teksta. Ukratko u tome, da za sve te elementarne pojmove korisnik treba usvojiti jasne i
nedvosmislene definicije, a potom ovladati cjelovitim sustavom funkcijskih veza meu tim
pojmovima, odnosno fizikalnim veliinama.

Tlo je specifian medij koji se sastoji od tri faze: vrste, tekue i plinovite, pa svaka ocjena o
stanju nekog konkretnog tla mora tu injenicu obuhvatiti implicitno i eksplicitno.

Niz parametara tla obuhvaenih u ovom prikazu koji se koriste za numeriku ocjenu stanja tla,
sastoji se od slijedeih 14 fizikalnih veliina:

. , , , , , , , , , ' , , , , e n S w w w w I I
r sat p L o c p sat s d


U tekstu je jasno naznaena razlika, ali i veza izmeu pojma obujamske teine ( ) i pojma
gustoe mase nekog materijala ( ), pa se za obujamsku teinu, a slino i za relativnu gustou (G),
smatra da su automatski poznate ukoliko je poznata gustoa .

I na kraju, funkcijska veza izmeu 14 prethodno naznaenih parametara prikazana je u tzv.
NIL postupku (Postupak nizanja funksijskih veza na osnovi laboratorijskih podataka) i u drugom tzv.
NIT postupku (postupak nizanja funkcijskih veza na osnovi terenskih podatak). Ova dva postupka
ujedno predstavljaju okosnici ovog teksta.