Laboratorijska ispitivanja

dio II; Proctorov pokus

Ispitivanja na poremeenim uzorcima:
- ispitivanja zbijenosti za potrebe ugradnje
zemljanih materijala
(Proctorov pokus, standardni i modificirani).


Zbijenost je svojstvo koje tlo mora zadovoljiti
kao graevinski materijal. Ovo je kljuan
pokus za utvrivanje svojstava tla koja e biti
ugraena u nasute graevine.
Odreuje se pomou standardnog i
modificiranog Proctorovog pokusa.
Temeljem ovog pokusa izrauju se umjetni
uzorci koji se dalje ispituju metodama kojim
se ispituju neporemeeni uzorci da bi se
dobili parametri potrebni za projektiranje
nasutih graevina.
Gustoa tla ovisi o nizu imbenika. Sa slike se moe uoiti razlika
u zbijenosti. O zbijenosti ovisi niz fiziko-mehanikih svojstava tla.
Rahlo tlo,
slaba nosivost
Zbijeno tlo,
dobra nosivost
Pribor za runo
nabijanje uzoraka po
Proctoru
Pribor za strojno nabijanje
uzoraka po Proctoru
Pribor za strojno
nabijanje uzoraka po
Proctoru, moderna
verzija
Uinak zbijanja tla ovisi o koliini energije koja je uloena u to zbijanje.
Energija se moe uloiti nabijanjem, gnjeenjem, pritiskom ili vibriranjem.
Dok je nabijanje, gnjeenje i pritisak uinkovit postupak za sitnozrna tla,
gnjeenje i pritisak gotovo nema uinka za krupnozrna tla.
Za krupnozrna tla najuinkovitiji postupak zbijanja je vibriranje, a manje
nabijanje. U sluaju da se zbijanje postie slobodnim padom nekog malja-
utega, uloena energija zbijanja jednaka je umnoku visine pada i teine malja.
Za ostale vidove zbijanja, energiju koja je utroena na zbijanje nije jednostavno
odrediti.
Jedna od mjera zbijenosti je suha gustoa,
d
, odreena kao masa vrstih
estica u jedininom volumenu tla. Zbijenost je to vea to je suha gustoa
vea. Suha gustoa tla je ovisna iskljuivo o porozitetu. Sve druge gustoe
ovise o vlanosti
VRSTE
ESTICE
ZRAK
VODA
e
1
V=1
n
1-n
| | % 100 *
estica vrstih zapremina
pora zapremnina
e =
| | % 100
zapremina ukupna
pora zapremnina
= n -
Trodijelni sustav
VRSTE
ESTICE
ZRAK
VODA
e
1
V=1
n
1-n
Gustoa tla
Odreuju se pomou poroziteta n i stupnja zasienja S
r

- gustoa vlanog tla (0<S
r
<1)

:
=(1-n)-
s
+n-S
r
-
w
- gustoa suhog tla (S
r
=0):

d
=(1-n)-
s

- gustoa potpuno zasienog tla (S
r
=1):

sat
=(1-n)-
s
+n-
w

VRSTE
ESTICE
ZRAK
e
1
V=1
n
1-n
| | %
V
V
pora zapremina
vode zapremina
= S
pora
vode
r
=
w 1 V
m
s
d
+

= =
w
s r
r s
d
wG S
S G

+
=
( )
w
s
s
d
wG 1
A 1 G

+

=
Suha gustoa tla moe se izraziti pomou parametara odnosa zapremina,
vlanosti, zasienosti i td. na razne naine, na primjer kao:
gdje su m
s
i V, masa vrstih estica odnosno
zapremina uzorka tla, =m/V i w=m
w
/m
s
su
gustoa odnosno vlanost uzorka tla (kao
omjer, a ne postotak),m=m
s
+m
w
, m i m
w
su
masa uzorka odnosno masa vode u uzorku,
G
s
=
s
/
w
je relativna gustoa vrstih estica,

s
i
w
su gustoa vrstih estica odnosno
gustoa vode, S
r
=V
w
/V
V
je stupanj
zasienosti (kao omjer, a ne postotak), V
w
i
>V
V
su zapremine vode odnosno pora u
uzorku, A=Va/V je udio zraka u uzorku, a Va
je volumen zraka u uzorku.
Prvi zraz je pogodan za brzo odreivanje
suhe gustoe iz jednostavno mjerljive
gustoe i vlanosti tla, dok su druga dva
izraza pogodni za grafike prikaze utjecaja
zasienosti pora za odreene kombinacije
suhe gustoe i vlanosti.
w=m
w
/m
s
Utjecaj poetne vlanosti , w, na postignutu suhu gustou,
d
, pri zbijanju obino se
prikazuje krivuljama zbijanja koje prikazuju odnos suhe gustoe i vlanosti tla pri
istoj energiji zbijanja
krupnozrno tlo sitnozrno tlo

dmax

dmax

izraena OPTIMALNA VLANOST
Oito je da:
zbijenost ovisi o uloenoj energiji zbijanja,
sitnozrno tla ima jasno izraenu najveu zbijenost za neku
optimalnu vlanost pri danoj energiji zbijanja,
ta najvea zbijenost kao i optimalna vlanost ovisi o energiji
zbijanja i nisu konstante tla.
to je vea energija zbijanja najvea suha gustoe bit e
vea, a optimalna vlanost manja.
w
s
s
d
wG 1
G

+
=
w
s r
r s
d
wG S
S G

+
=
Parovi vrijednosti,
dmaks
, w
opt
, slijede priblino krivulju potpune
zasienosti Sr=1 koja slijedi iz izraza:
U standardnom kao i u modificiranom Proctorovom pokusu tlo odreene
vlanosti ugrauje se u slojevima u cilindrini kalup unutranjeg promjera
10,2 cm, visine 11,75 cm i zapremine 944 cm
3
, te se izloi zbijanju pomou
odreenog broja udara slobodno padajueg bata promjera 5,1 cm, zadane
mase, sa zadane visine za svaki sloj ponovno. Nakon nabijanja, uzorku tla se
odredi suha gustoa. Pokus se ponavlja nekoliko puta pri razliitim
vlanostima tla da bi se dobio utjecaj na veliinu suhe gustoe tla kao mjere
zbijenosti.
Osnovna svojstva standardnog i modificiranog Proctorovog
pokusa
Pokus
Broj
slojeva
Masa
bata
[kg]
Visina
pada
bata [m]
Broj
udaraca
po sloju
Ukupna
energija
[kNm/m
3
]
Standard
Standardni 3 2,49 0,305 25 592,7
ASTM D698
(1980)
Modificirani 5 4,54 0,457 25 2693
ASTM D1557
(1980)
Tipini izgled krivulja zbijanja za standardni i modificirani
Proctorov pokus
G
s
= 2,65 Mg/m
3
; priblino vrijedi:

d

maks2
-
d

maks1
=0,11 Mg/m
3
Tipini izgled krivulja zbijanja za standardni i modificirani
Proctorov pokus za razliite vrste sitnozrnih tala s istom gustoom
vrstih estica G
s
;
(za G
s
= 2,65 Mg/m
3
)
( )
s d
G n 1 =
Parovi vrijednosti, w
opt
i
dmaks
, lee na krivulji koja priblino odgovara stupnju
zasienosti od oko S
r
=0,8 (80%).
S poveanjem vlanosti preko optimalne, krivulja zbijenosti se asimptotski
pribliava krivulji Sr=1 (100%) , ali je nikada ne dotie jer zbijanjem nije mogue
istisnuti sav zrak iz uzorka.
Oito je da poveanje energije zbijanja poveava najveu zbijenost odnosno
suhu gustou
dmaks
, dok optimalna vlanost, pri kojoj se postie najvea
zbijenost, pada s poveanjem energije zbijanja.
Krivulje zbijenosti,
d
/w, lee ispod krivulje potpune zasienosti tla vodom za
koje vrijedi da je: A=0% ili S
r
=100% .
Relativni odnos krivulja zbijenosti i krivulja koje oznaavaju stupanj
zasienosti (S
r
) ili volumenski udio zraka u uzorku, A, potvruje da ovako
zbijena tla nisu potpuno zasiena. U porama je prisutan zrak to znai na se na
suelju zraka i vode javljaju kapilarni meniskusi te da je voda u porama u
reimu negativnog kapilarnog tlaka. Ovaj negativni kapilarni tlak doprinosi
vrstoi tla, posebno kod manjih stupnjeva zasienosti.
Kad se ovakvo tlo potopi pod vodu, kapilarni tlak e se izgubiti i taj
doprinos vrstoi e se izgubiti.

Krivulje zbijanja za razliite vrste tla meusobno e se razlikovati. Njihov oblik,
osim to ukazuje na optimalnu vlanost, moe upuivati i na pogodnost
pojedine vrste tla za ugradnju u nasipe. One manje osjetljive na promjenu
vlanosti bit e pogodnije za ugradnju jer e postojati vea tolerancija za
vlanost potrebnu za optimalno zbijanje.
Proctorov pokus, standardni ili modificirani, izvodi se tako da se vri pet pokusa
zbijanja pri razliitim vlanostima, priblino pri vlanostima w
opt
-4%, w
opt
-2%,
w
opt
, w
opt
+2% i w
opt
+4%. Za standardni pokus, za priblino odreivanje
optimalne vlanosti mogu posluiti korelacije sa slika koje slijede, dobivene iz
niza ispitivanja razliitih vrsta sitnozrnog tla.
Pribline razlike
izmeu granice
plastinosti i
optimalne
vlanosti za
standardni
Proctorov pokus
za sitnozrna tla
Odnos
gustoe tla pri
optimalnoj
vlanosti
prema
standardnom
Proctorovom
pokusu i
optimalne
vlanosti za
niz razliitih
sitnozrnih tla
Za modificirani Proctorov pokus sline korelacije nisu poznate, ali moe
posluiti podatak da je najvea suha gustoa po modificiranom Proctorovom
pokusu vea od one po standardnom pokusu za oko 0,11 Mg/m
3
to ukazuje da
je optimalna vlanost prema modificiranom pokusu manja za oko 2 % do 3 %
od one po standardnom.
Laboratorijski Proctorovi pokusi prema relevantnim ASTM standardima izvode
se na tlima koja ne sadravaju ljunak ili vea promjera zrna od 4,74 mm, zbog
ograniene veliine kalupa za uzorke.
Ako u tlu, koje se ugrauje u nasip, ima zrna veih od tog promjera u manjim
koliinama (tonije: da manje od 30 % teine tla ine zrna promjera veeg od
3/4 ina ili 19 mm), trai se popravak ispitane vlanosti i suhe gustoe
ugraenog tla u nasip da bi ti rezultati bili usporedivi sa rezultatima
laboratorijskih ispitivanja iz Proctorovih pokusa. Za vee koliine zrna veih od
tog promjera, standardi nisu primjenjivi zbog pre malog promjera kalupa za
izradu uzorka. Korekcija rezultata za sluaj manje koliine pre velikih zrna je
potrebna jer se pretpostavlja da ona plivaju u masi osnovnog materijala od
sitnih estica, koje veu pore i vodu uza se, pa krupne frakcije ne doprinose
zbijenosti osnovnog materijala u tlu.
Popravak rezultata ispitane vlanosti i suhe gustoe ugraenog tla u nasip
provodi se na slijedei nain. Izmjerena je vlanost, w, i suha gustoa,
d
,
uzorka izvaenog iz ugraenog tla u nasip. Neka p % mase osuenog uzorka iz
ugraenog nasipa za ispitivanje vlanosti i suhe gustoe ima promjer estica
veih od 4,74 mm. Vlanost uzorka iz nasipa je odreena izrazom:
gdje je m
w
masa vode, a m
s
je masa vrstih estica u uzorku. Suha gustoa
tog uzorka je:
s
w
m
m
w =
V
m
w
d
=
gdje je V zapremina ispitanog uzorka iz nasipa. Masa krupne frakcije Am
s
u
uzorku, koja nije obuhvaena laboratorijskim Proctorovim pokusom, tada iznosi
Am
s
=(p/100)m
s
, a zapremina te krupne frakcije, AVs, se moe dobiti kao:
gdje su
s
gustoa vrstih estica, G
s
relativna gustoa vrstih estica, a
w

gustoa vode.
w s
s
s
s
s
G 100
pm m
V

A
=
Popravljena vlanost (ili vlanost frakcija manjih od ljunka) ugraenog tla u nasip tada
iznosi
100
p
1
w
m m
m
w
s s
w
o popravljen

=
A
=
a slian se nain moe dobiti i popravljena suha gustoa (ili suha gustoa frakcija manjih
od ljunka) ugraenog tla u nasip
w s
d
d
s
s s
o popravljen
d
G 100
p
1
100
p
1
V V
m m

|
.
|

\
|

=
A
A
=
Popravljena vlanost w
popravljeno
i popravljena suha gustoa
dpop.

su reprezentativni parametri uzorka iz nasipa koje treba usporediti
sa zahtijevanom vlanou i suhom gustoom iz projekta nasipa,
parametrima koji su odreeni iz Proctorovih pokusa u kojima
krupna frakcija nije bila zastupljena. Iz prikazane analize je oito
da e openito biti w
popravljeno
w i
d popravljeno

d
. To znai da e
bez provedene popravke tlo nasip djelovati manje vlano i
vie zbijeno nogo to je objektivno sluaj.
Ureaj za istiskivanje
uzorka zbijenog po
Proctoru iz
standardizirane
posude
Ukupni rezultati
zbijanja po Proctoru
na grapikim
prikazima