You are on page 1of 10

ODABRANE TEHNOLOGIJE

1. Navedi osnovne principe provedbe pokusa po Proctoru, nacrtaj dijagram za intepretaciju rezultata,
obilježi osi i na jednoj krivulji zbijanja objasni osnovne veličine.

Cilj: naći vlažnost (iz nekoliko različitih vlažnosti) na kojoj se tlo uz istu energiju zbijanja njlakše zbija.

Postupak: u propisanom cilindru nabija se tlo udarcima klipa koji ima propisanu težinu i pada s propisane visine, u
slojevima.

Za koherentna tla koristi se manja energija zbijanja, za oko 4.7 puta nego za nekoherentna tla.

PROCTOR STANDARD PROCTOR MODIFICIRANI

Koherento tlo: Nekoherntno tlo:

3 sloja 5 slojeva

energija zbijanja E energija zbijanja 4.7 E

Ovisnost postignute gustoće o vlažnosti.

2. Navedi kako se koherentno tlo ponaša po pitanju svojstava zbijanja kada: a) povećamo energiju zbijanja;
b) povećavamo vlažnost pri istoj energiji zbijanja u pogledu stišljivosti, čvrstoće i propusnosti.

Vlažnost tla utječe na zbijanje tako što o njoj ovisi gustoća koju je moguće postići (bilo kojom energijom zbijanja)
te struktura tla koja se ostvaruje (flokulasta, disperzivna) a o kojoj ovise svojstva tla.

a) Kada povećavamo energiju zbijanja koherentno postaje manje propusno, ima veću čvrstoću.
b) Kada povećavamo vlažnost tlo postaje tlo ima manju čvrstoću, veću propusnost i stišljivije je.

3. Navedi parametre kojima se iskazuju svojstva zbijanja tla prema pokusu Proctor.

OPTIMALNA VLAŽNOST: vlažnost pri kojoj se zadanom energijom zbijanja postiže najveća gustoća; različita je
za različite energije zbijanja.

MAKSIMALNA GUSTOĆA: gustoća koja se postiže pri optimalnoj vlažnosti uz zadanu energiju zbijanja.

4. Mjerenjem zbijenosti tla u nasipu ustanovljeno je da je gustoća tla 1.65 Mg/m3. Prema pokusu Proctor
maksimalna gustoća je 1.72 Mg/m3. Koliki je stupanj zbijenosti tog tla i da li je to tlo u nasipu dovoljno
zbijeno?

Stupanj zbijenosti = 1.65/1.72 ∙ 100 = 95.93%

Zahtjev zbijenosti prema Proctoru iznosi 95-98%, te je ovo tlo dobro zbijeno.
5. Nacrtaj presjek zonirane brane od tla i opiši materijale u pojedinim zonama.

6. Kojim postupcima se provjerava zbijenost tla na terenu – opiši ih ukratko.

SPT (standardni penetracijski pokus) – udarci, broji se 3x po 15 cm prodiranja, prvi se odbacuje, a druga dva
rezultata zbrajaju

- SPT – NEPROMIJENJEN OD 1902.


- Veliko iskustvo
- Korekcije (porni tlakovi – prašinasti pijesak, dubina, energija udarca)
- Sasvim empirijske korelacije : parametri i/ili nosivost
- Oprez u glinama (poglavito mekim)
- Čistoća dna bušotine
- Voda u bušotini (uzgon, ispiranje)
- U praksi neopravdana tendencija nedisciplinirane izvedbe i nekritičnih korelacija

CPT - ne može se koristiti u šljunaku, nego samo u pijesaku, glini i prahu


- mjeri trenje pri utiskivanju dolje, svakih par centimetara daje informacije o tlu

Oprema - Konstrukcija-položaj filtera-kalibracija


Postupak - Predbušenje-temperatura-brzina utiskivanja-fluid (voda-glicerin), tvrdi proslojci

Interpretacija - Empirijske korelacije, lokalni uvjeti važni, čvrstoća bolja od stišljivosti, vrsta tla PO
PONAŠANJU, karakteristike konsolidacije – oprez, utjecajna zona qc 10 cm ispred i 20 cm iza vrha

DMT (dilatometar) – papuča se utiskuje u tlo, mjerimo tlak koji je poteban da se izbaci van
Oprema - Kalibracija prije i poslije pokusa
Postupak - Utiskivanje ili zabijanje, otporan, jednostavan. Mjerenje unutar 10 sekundi dovoljan mali pomak (1 mm)

Interpretacija - Dobra prognoza slijeganja i čvrstoće, dobra ocjena zbijanja, slabije uspješan u karakt.
konsolidacije (disipacija);

PMT (presiometar) – pusti se u gotovu bušotinu, mjeri se njegovo širenje, otpor koji je od tla

- izuzetno osjetljiv na kvalitet bušenja


- različiti tipovi membrane – drugačije ponašanje
- utiskivanje ili ulaganje u bušotinu
- U stijenama i u tlu
- Naponsko-deformacijska krivulja
- Projektiranje nosivosti pilota
- Složeno i skupo ispitivanje
VST (krilna sonda) – torzijom lomi tlo, mjerimo otpor tla pri slamanju

- Za tla cu ≤ 100 kPa


- Moguće pogreške u prašinastim glinama
- Osjetljiv na brzinu rotacije / brzinu sloma
- Korekcije za plastičnost tla
- U mekim glinama referentna nedrenirana čvrstoća
- Vršna i rezidualna čvrstoća
- Trenje na šipkama kod rotacije

7. Što je to pokus CBR, kako se izvodi i čemu služi?

CBR je broj koji pokazuje koliko je neko tlo (u određenom stanju zbijenosti) mekše od čvrsto zbijenog
drobljenca za kojeg je CBR=100 (%).

CBR se ispituje na uzorcima formiranim po postupcima Proctor u posebnim


cilindrima, mjerenjem dubine utiskivanja propisanog klipa u zbijeno tlo.

Postupak: tlo se zbije u cilindar, utiskuje se metalni klip brzinom 1 mm/min;


mjeri se sila na svakih 0.25 mm, do 7.5 mm; veća sila od dvije (na 2.5 mm i
na 5.0 mm) uzima se kao mjerodavna.
Važno je zapamtiti: CBR je direktno ovisan o nedreniranoj čvrstoći, pa
vrijedi 1% (CBR)=25 kPa (cu)

8. Kolike približno smiju biti debljine slojeva koherentnog i nekoherentnog tla pri ugradnji u nasip
(razastrto/zbijeno)?

Glina i koherentna tla: visina slojeva 20-25 cm u zbijenom stanju


Nekoherentna tla (G,S): 30-100 cm, u zbijenom stanju
Krupni kamen: 100-200 cm
Za svaki se tip tla određuje efikasnost valjka putem probne dionice.
Kvalitet izvedbe slojeva dnevno se kontrolira uzimanjem uzoraka ili ispitivanjem na terenu, ili na oba načina.
Posebni specijalisti obavljaju taj zadatak, dovoljno brzo i točno da se ne zaustave radovi a da se osigura perdviđeni
kvalitet objekta.

9. Kako visina sloja zbijanog tla ovisi o vrsti tla?

Tlo se zbija u slojevima: - glina i koherentna tla: visina slojeva 20-25 cm u zbijenom stanju
- nekoherentna tla (G,S): 30-100 cm, u zbijenom stanju
- krupni kamen: 100-200 cm

10.Kako visina sloja zbijanog tla ovisi o sredstvu za zbijanje (ručno, valjak, statički, vibrirajući)?

Izbor stroja za zbijanje ovisi o tipu tla, uvjetima zbijanja (blizina građevine ne dopušta vibracije), debljini
slojeva, tipu konstrukcije.
- statičko zbijanje: bez vibracija, tipično za koherentna tla, (ježevi, glatki i gumeni valjci)
- zbijanje uz vibracije: nekoherentna tla

Glatki valjci - debljina zbijanja 10 do 20 cm


Vibrovaljak - 30 do 60 cm
Valjak jež bez vibriranja - 20 do 30 cm
Vibronabijači - do 60 cm
Vibroploče - 30 do 80 cm
11. Kako se izvode i čemu služe probne dionice?

Na pokusnoj dionici utvrđuje se kojim strojem, u kojem režimu (broj prelaza, brzina kretanja, frekvencija i
amplituda vibracija), koja debljina sloja se može zbiti na potrebnu gustoću. Na njima se utvrđuje optimalna
vlažnost i potreban broj prijelaza.

Cilj: odrediti uvjete izvedbe slojeva od JEDNEvrste tla (koji valjak, koliko debeli sloj razastrti)

Ovisi o materijalu – polju:

- Jedan stroj, jedan režim rada


- kontrola broja prelaza prekoistog mjesta
- Preklop traka valjanja 0,5 m
- Unaprijed se odrede mjesta kontrolnih profila za kontrolu postignutih svojstava – gustoća, nosivost
pločom, ili drugo
- Uzorci se vade iz sredine sloja i ispituju u laboratoriju : vlažnost,gustoća, i porede sa rezult. Pokusa
po Proctor-u (%)

12. Kakav je najčešći zahtjev na zbijenost tla u odnosu na pokus Proctor?

Vlažnost tla utječe na zbijanje tako što o njoj ovisi gustoća koju je moguće postići (bilo kojom energijom
zbijanja) te struktura tla koja se ostvaruje (flokulasta, disperzivna) a o kojoj ovise svojstva tla.

Presudan je položaj vlažnosti tla prema optimalnoj vlažnosti - tj. w wopt.

Gustoća tla definira fizikalna i mehanička svojstva: propusnost, stišljivost, čvrstoću.

13. Kako svojstva (štišljivost, čvrstoća, propusnost) ovise vlažnosti koja je veća ili manja od optimalne?

FLOKULASTA STRUKTURA – kada je vlažnost manja od optimalne

- Veća čvrstoća
- Manja stišljivost
- Veća propusnost

DISPERZIVNA STRUKTURA – kada je vlažnost veća od optimalne

- Manja čvrstoća
- Veća stišljivost
- Manja propusnost

14. Što je izvorište (nalazište) materijala i na koji način ga je potrebno istražiti?

Potrebne pripreme u pozajmištu:

- Dodatna provjera svojstava (vlažnost, uslojenost)


- Izrada plana eksploatacije – koja zona, do koje dubine, kako se kopa – bagerom, dozerom, ..
- Osiguranje ocjeđivanja i zaštite pokosa, zaštita od vode
- pripremni poligon za postizanje uvjeta vlažnosti u tlu prije odvoza na mjesto ugradnje
- Provedba planskih detaljnih kontrola svojstava tla u pozajmištu – praktično: podijeliti nalazište u
kvadrante, u svakom ispitati svojstva i napraviti detaljan opisuvjeta u tlu, te na osnovu toga odrediti
redoslijed eksploatacije, izvedbu puteva i platoa za manevarski prostor za vozila
- Ako treba spuštati vlagu – u slojevima, oranje i sušenje na suncu i vjetru
- Ako treba dodavati vlagu: odrediti posebno mjesto,navesti iskopano tlo u slojevima, usitniti tlo i
svaki sloj vlažiti, polaže se jedan sloj na drugi, kontrolirati vlažnost dnevno,
15. O kojim faktorima ovisi način ekspoloatacije nalazišta (pozajmišta)?

Prethodnim istražnim radovima dokazana jekvaliteta i potrebna količina raznih vrsta tla u nalazištima (istražne
jame, istražne bušotine, obično do 5-6 m dubine, labor. pokusi: granice konzistentnih stanja, granice sastav,
Proctor pokus, svojstva stišljivosti, svojstva čvrstoće, svojstva propusnosti)

16. Kako se statistički interpretiraju rezultati kontrole zbijenosti?

Rezultati kontrole zbijenosti (gustoće i vlažnosti) se statistički interpertiraju prema postotku zbijenosti
materijala u odnosu na postupak Proctor standart.

(prema Proctor standardu dobro zbijeno tlo ima zbijenost od 95-98%)

17. Koje su faze rada s tlom od pozajmišta do ugrađenog tla u nasuti objekt?

Potrebne pripreme u pozajmištu:

- Dodatna provjera svojstava (vlažnost, uslojenost)


- Izrada plana eksploatacije – koja zona, do koje dubine, kako se kopa – bagerom, dozerom, ..
- Osiguranje ocjeđivanja i zaštite pokosa, zaštita od vode
- pripremni poligon za postizanje uvjeta vlažnosti u tlu prije odvoza na mjesto ugradnje
- Provedba planskih detaljnih kontrola svojstava tla u pozajmištu – praktično: podijeliti nalazište u
kvadrante, u svakom ispitati svojstva i napraviti detaljan opis uvjeta u tlu, te na osnovu toga odrediti
redoslijed eksploatacije, izvedbu puteva i platoa za manevarski prostor za vozila
- Ako treba spuštati vlagu – u slojevima, oranje i sušenje na suncu i vjetru
- Ako treba dodavati vlagu: odrediti posebno mjesto, navesti iskopano tlo u slojevima, usitniti tlo i
svaki sloj vlažiti, polaže se jedan sloj na drugi, kontrolirati vlažnost dnevno,

18. Koje sredstvo zbijanja smatrate najpogodnijm za zbijanje gline, a koje za šljunak. Objasni!

Izbor stroja za zbijanje ovisi o tipu tla, uvjetima zbijanja (blizina građevine ne dopušta vibracije), debljini
slojeva, tipu konstrukcije.

statičko zbijanje: bez vibracija, tipično za koherentna tla, (ježevi, glatki i gumeni valjci)
zbijanje uz vibracije: nekoherentna tla

Izbor vrste stroja i režima rada (broj prelaza, način vibriranja) utvrđuje se na pokusnoj dionici.

19. Što je to pokus kružnom pločom, kad se koristi i koji se parametri njime dobivaju/kontroliraju?

Pokus kružnom pločom se koristi kako bi dobili podatke o krutosti i čvrstoći materijala, te modula elastičnosti
postupak se provodi In-situ s instrumentom koji se naziva kružna ploče.

Dijelovi instumenta:

- Manometar
- Oslonac
- Klip
- Mjerenje deformacije
- Ploča

Ovaj postupak se najčešće koristi u cestogradnji.


20. Kako ispravno izvoditi nepropusne slojeve u kanalima? Skiciraj i opiši.

Često se kanali izvode tako da se kopa profil i na njemu izvodenepropusni slojevi od pogodne gline.

Ta glina treba imati svojstva plastičnosti– granica tečenja manja od 45% (nepreplastična) i indeks plastičnosti
veći od 10%. Ovaj materijal je i otporan na eroziju.

Izravno iskopon Nasipavanjem

Izravno iskopom: materijal treba biti stabilan u iskopu, ako nije dovoljno propustan onda se izvodi obloga

Nasipavanjem: nasipani materijal ne mora biti homogen. Radi stabilnosti može se raditi od šljunka, ali se
neporpusna obloga iznutra radi od glinenog pokrivača, eventualno se asfaltira ili postavlja betonska obloga.

21. Kako se štite pokosi nasipa od erozije?

Pokosi se ojačavaju tako da se geotekstil (geomreža) kao plošna sidra postavljaju u tlo na određenim visinama i
svojom vlačnom čvrstoćom (a time i trenjem o tlo) izvan zone kliznog klina doprinose njegovoj stabilnosti.

U slučaju potrebe povećanja nosivosti temeljnog tla nasipa (i spriječavanje klizanja pokosa nasipa) geosintetik
može poslužiti kao membrana (zatega) ispod tla i time smanjiti posmične deformacije u temeljnom tlu, pa tako
povećati njegovu nosivost.

Dakle, nosivost tla (opterećenje koje tlo može primiti u granicama dopuštenih deformacija) se može povećati
uporabom geosintetika kao sredstva kojim “armiramo” tlo.

22. Kakva svojstva nepropusnosti mora imati glina za brtvene slojeve odlagališta otpada?

Za brtvene slojeve odlagališta komunalnog otpada moguće koristiti prirodne materijale s propusnosti manjom od
10-9 m/s, u debljini min 1 odnosno 0.8 m, ali i druge materijale koji imaju jednaku učinkovitost kao i mineralni
slojevi.

Glina treba imati dovoljnu plastičnost i dovoljno sitnih čestica da bi bila odgovarajuće nepropusna nakon zbijanja.
k<10-9 m/s

Poželjne dovoljno dobre


svojstvo
vrijednosti vrijednosti*

Granica tečenja, wL, % 30 25-30

Indeks plastičnosti, Ip, % 15 10-15

Sadržaj čestica  0.074 mm,% (prah + glina) 50 40-50

Sadržaj čestica  0.002 mm, % (glina) 25 18-25


23. Kojim geosinteticima se pojačavaju pokosi nasipa i kako se to objašnjava?

Pokosi se ojačavaju tako da se geotekstil (geomreža) kao plošna sidra postavljaju u tlo na određenim visinama i
svojom vlačnom čvrstoćom (a time i trenjem o tlo) izvan zone kliznog klina doprinose njegovoj stabilnosti.

U slučaju potrebe povećanja nosivosti temeljnog tla nasipa (i spriječavanje klizanja pokosa nasipa) geosintetik
može poslužiti kao membrana (zatega) ispod tla i time smanjiti posmične deformacije u temeljnom tlu, pa tako
povećati njegovu nosivost.

Dakle, nosivost tla (opterećenje koje tlo može primiti u granicama dopuštenih deformacija) se može povećati
uporabom geosintetika kao sredstva kojim “armiramo” tlo.

24. Objasni kako se izvodi potporni zid od armiranog tla i na što ga treba provjeriti (skice).

Potporne konstrukcije od armiranog tla kao tip zasipanih potpornih konstrukcija zasnivaju svoju stabilnost na
međudjelovanju vlačnih elemenata (armature) i okolnog nasipanog tla.

Iste se izvode na način da se nasip iza prednjeg lica potporne konstrukcije izvodi u kombinaciji s vlačnim
elementima poput geomreža, zatega i slično. Prednje lice konstrukcije služi za sprječavanje lokalne erozije i ima
estetsku funkciju te nema bitnog doprinosa na stabilnost cjelokupne konstrukcije.

s montažnim elementima na licu, s armaturom na licu

25. Navedi načine izvedbe potpornih zidova pomoću armiranja tla.

S obzirom na oblik i izgled prednjeg lica potpornih konstrukcija od armiranog tla razlikujemo:

- Prednje lice od predgotovljenih elemenata – blokova


- Gabionske koševe
- Ozelenjeno prednje lice

S obzirom na vrste vlačnih elemenata koji se koriste za međudjelovanje s okolnim nasipom razlikujemo:

- Heksagonalnu mrežu
- Geomrežu
- Nosive trake (ojačanja od čeličnih ili geositntetičkih traka)
Kombinacijom navedenih oblika prednjeg lica i vrsta vlačnih elemenata formirani su sljedeći sustavi armiranog
tla koji su prisutni na tržištu:

26. Navedi koji se prirodni i/ili umjetni materijali primjenjuju kod odlagališta otpada, za koje svrhe i kakva
svojstva moraju imati pri primjeni za pojedinu svrhu?

PRIRODNI: glina, pijesak, šljunak


UMJETNI: geosintetici
KOMBINACIJA: prirodni + umjetni --- danas se preporuča kombinacija
27. Navedi prednosti korištenja geosintetika kod odlagališta otpada?

Prednosti - trajnosti
- osiguranja kvalitete pri izvedbi
- djelotvornosti u konstrukciji,
- kontaktne posmične čvrstoće

28. Kakva svojstva mora imati glina ugrađena u nepropusni sloj odlagališta otpada?

Iskustvo i istraživanja pokazuju da je za izvedbu dobrog glinenog brtvenog sloja potrebno zadovoljiti slijedeće:

- koristiti dobar materijal


- ugrađivati tlo pri dobroj vlažnosti
- ispravno pripremiti površinu podložnog sloja za prijem novoga sloja
- zbijati tlo ispravnom energijom zbijanja odgovarajućeg valjka
- zaštititi gotov sloj od oštećenja

29. Koji se geosintetici i zašto koriste u odlagalištima otpada?

Geomembrane (GM), geotekstili (GTX), geodrenovi (GD), bentonitni tepisi (GCL), geokompoziti i cijevi raznog
oblika.

Koriste se zbog: - trajnosti


- osiguranja kvalitete pri izvedbi
- djelotvornosti u konstrukciji,
- kontaktne posmične čvrstoće

30. Koji materijali se mogu koristiti za brtvene slojeve u odlagalištu otpada i sa kakvim svojstvima i
rasporedom?

Materijali za izvedbu:

PRIRODNI: glina, pijesak, šljunak

UMJETNI: geosintetici

KOMBINACIJA: prirodni + umjetni

31. Koje brtvene sustave razlikujemo kod odlagališta otpada?

POKROVNI BRTVENI SUSTAV

TEMELJNI BRTVENI SUSTAV


32. Navedi vrijednost propusnosti koju mora postići glina za odlagališta otpada. Kako se utvrđuje ta
nepropusnost?

Najvažnije je da glina ima propisanu vodonepropusnost (manje od 10-9 m/s), zatim gustoću i vlažnost koja je
nešto veća od optimalne (oko 2-4%)

Vodopropusnost se mjeri u laboratoriju i na terenu.


U laboratoriju je potrebno provestikontrolu propusnosti za vodu i za očekivani filtrat, koji se može zamijeniti i
tekućinompogodnog pH /10/.
Mjerodavna je vodopropusnost ustanovljena na terenu ako je utvrđenana velikom volumenu tla. Taj postupak
je skup i dugotrajan.

Postoje dva rješenja da se ustanovi dovoljna kvaliteta glede vodonepropusnosti :

a) mjerenje na terenu (npr. infiltrometrom ili putem cijevi utisnute u tlo), koje je skupo i dugotrajno (nekoliko
tjedana do nekoliko mjeseci), pa se obično izvodi na probnim dionicama prije izvedbe barijere;
b) povećanim brojem ispitivanja u laboratoriju čiji rezultati su 3-5 puta bolji od zahtijevanih

33. Nabroji tehnike iskopa tunela.

Iskop podzemnih prostora se vrši razaranjem stijene – najčešće metode su miniranje i iskop strojevima različitih
konstrukcija
Kod izgradnje tunela primijenjene tehnike iskopa moraju što manje oštetiti stijensku masu u okolini iskopanog
prostora.

TEHNIKE ISKOPA:

 Miniranje klasične tehnike iskopa


 Strojni iskop (najčešće korištene)

 Iskop rezanjem stijena


 Iskop hidrauličkim čekićima i lopatama
 Iskop bagerima tehnike iskopa koje
 Hidrauličko razaranje stijena se koriste u posebnim
 Korištenje ekspanzivnih materijala za prilikama i uvjetima
razaranje stijena
 Iskop rezanjem

34. Opiši postupak miniranja kod iskopa tunela.

Miniranje je klasična tehnika tehnika iskopa koja podrazumijeva: bušenje minskih bušotina udarnim ili udarno-
rotacijskim bušenjem, punjenje minskih bušotina eksplozivom i njihovo povezivanje detonatorima radi inicijacije
paljenja s projektiranim vremenskim pomakom te paljenje (detoniranje) eksplozivnog punjenja.

35. U kojim uvjetima je pogodno iskop tunela vršiti hidrauličkim čekićem i lopatama?

Iskop hidrauličkim čekićima i lopatama pogodno je koristiti kod stijena niske čvrstoće koje se mogu kopati na
ovaj način.
36. Koja je uloga sidara u izvedbi tunela?

Sidra služe za podgrađivanje iskopa – izvodi se odmah nakon iskopa kako bise osigurali sigurni radni uvjeti, a cilj
im je aktivirati spregnuto djelovanje okolne stijene i mlaznog betona. Povećavaju kvalitetu stijena povećavajući
joj posmičnu čvrstoću

37. Navedi i ukratko opiši tehnologije strojnog iskopa.

STROJEVI ZA ISKOP U PUNOM PROFILU – krtice – rezna glava nije okomita na os stroja. Osim kružnog
profila mogu kopati i tunele eliptičnog presjeka, a kombinacijom više strojeva u jednu cjelinu – mogu se dobiti
različiti oblici presjeka.

STROJEVI S POKRETNOM GLAVOM – alat za rezanje nalazi se na rotirajućoj glavi koja se može proizvoljno
kretati po profilu tunela koji se kopa

BLIND SHAFT BORER – koristi se sličan stroj i rezna glava kao kod raise borer tehnike, razlikuje se po tome
što se iskop sada vrši prema dolje. Transport iskopanog materijala vrši se zračnim transportom kroz osovinu.

RAISE BORER – ovaj način iskopa uglavnom se koristi kod iskopa okana i tunela malog promjera. Iskop se vrši iz
podzemne prostorije prema površini terena.

38. Koje vrste sidara se primjenjuju pri izvedbi tunela?

Sidra s mehaničkim usidrenjem, injektirana sidra, sidra koja nose trenjem (frikcijska

You might also like