Professional Documents
Culture Documents
1. Navedi osnovne principe provedbe pokusa po Proctoru, nacrtaj dijagram za intepretaciju rezultata,
obilježi osi i na jednoj krivulji zbijanja objasni osnovne veličine.
Cilj: naći vlažnost (iz nekoliko različitih vlažnosti) na kojoj se tlo uz istu energiju zbijanja njlakše zbija.
Postupak: u propisanom cilindru nabija se tlo udarcima klipa koji ima propisanu težinu i pada s propisane visine, u
slojevima.
Za koherentna tla koristi se manja energija zbijanja, za oko 4.7 puta nego za nekoherentna tla.
3 sloja 5 slojeva
2. Navedi kako se koherentno tlo ponaša po pitanju svojstava zbijanja kada: a) povećamo energiju zbijanja;
b) povećavamo vlažnost pri istoj energiji zbijanja u pogledu stišljivosti, čvrstoće i propusnosti.
Vlažnost tla utječe na zbijanje tako što o njoj ovisi gustoća koju je moguće postići (bilo kojom energijom zbijanja)
te struktura tla koja se ostvaruje (flokulasta, disperzivna) a o kojoj ovise svojstva tla.
a) Kada povećavamo energiju zbijanja koherentno postaje manje propusno, ima veću čvrstoću.
b) Kada povećavamo vlažnost tlo postaje tlo ima manju čvrstoću, veću propusnost i stišljivije je.
3. Navedi parametre kojima se iskazuju svojstva zbijanja tla prema pokusu Proctor.
OPTIMALNA VLAŽNOST: vlažnost pri kojoj se zadanom energijom zbijanja postiže najveća gustoća; različita je
za različite energije zbijanja.
MAKSIMALNA GUSTOĆA: gustoća koja se postiže pri optimalnoj vlažnosti uz zadanu energiju zbijanja.
4. Mjerenjem zbijenosti tla u nasipu ustanovljeno je da je gustoća tla 1.65 Mg/m3. Prema pokusu Proctor
maksimalna gustoća je 1.72 Mg/m3. Koliki je stupanj zbijenosti tog tla i da li je to tlo u nasipu dovoljno
zbijeno?
Zahtjev zbijenosti prema Proctoru iznosi 95-98%, te je ovo tlo dobro zbijeno.
5. Nacrtaj presjek zonirane brane od tla i opiši materijale u pojedinim zonama.
SPT (standardni penetracijski pokus) – udarci, broji se 3x po 15 cm prodiranja, prvi se odbacuje, a druga dva
rezultata zbrajaju
Interpretacija - Empirijske korelacije, lokalni uvjeti važni, čvrstoća bolja od stišljivosti, vrsta tla PO
PONAŠANJU, karakteristike konsolidacije – oprez, utjecajna zona qc 10 cm ispred i 20 cm iza vrha
DMT (dilatometar) – papuča se utiskuje u tlo, mjerimo tlak koji je poteban da se izbaci van
Oprema - Kalibracija prije i poslije pokusa
Postupak - Utiskivanje ili zabijanje, otporan, jednostavan. Mjerenje unutar 10 sekundi dovoljan mali pomak (1 mm)
Interpretacija - Dobra prognoza slijeganja i čvrstoće, dobra ocjena zbijanja, slabije uspješan u karakt.
konsolidacije (disipacija);
PMT (presiometar) – pusti se u gotovu bušotinu, mjeri se njegovo širenje, otpor koji je od tla
CBR je broj koji pokazuje koliko je neko tlo (u određenom stanju zbijenosti) mekše od čvrsto zbijenog
drobljenca za kojeg je CBR=100 (%).
8. Kolike približno smiju biti debljine slojeva koherentnog i nekoherentnog tla pri ugradnji u nasip
(razastrto/zbijeno)?
Tlo se zbija u slojevima: - glina i koherentna tla: visina slojeva 20-25 cm u zbijenom stanju
- nekoherentna tla (G,S): 30-100 cm, u zbijenom stanju
- krupni kamen: 100-200 cm
10.Kako visina sloja zbijanog tla ovisi o sredstvu za zbijanje (ručno, valjak, statički, vibrirajući)?
Izbor stroja za zbijanje ovisi o tipu tla, uvjetima zbijanja (blizina građevine ne dopušta vibracije), debljini
slojeva, tipu konstrukcije.
- statičko zbijanje: bez vibracija, tipično za koherentna tla, (ježevi, glatki i gumeni valjci)
- zbijanje uz vibracije: nekoherentna tla
Na pokusnoj dionici utvrđuje se kojim strojem, u kojem režimu (broj prelaza, brzina kretanja, frekvencija i
amplituda vibracija), koja debljina sloja se može zbiti na potrebnu gustoću. Na njima se utvrđuje optimalna
vlažnost i potreban broj prijelaza.
Cilj: odrediti uvjete izvedbe slojeva od JEDNEvrste tla (koji valjak, koliko debeli sloj razastrti)
Vlažnost tla utječe na zbijanje tako što o njoj ovisi gustoća koju je moguće postići (bilo kojom energijom
zbijanja) te struktura tla koja se ostvaruje (flokulasta, disperzivna) a o kojoj ovise svojstva tla.
13. Kako svojstva (štišljivost, čvrstoća, propusnost) ovise vlažnosti koja je veća ili manja od optimalne?
- Veća čvrstoća
- Manja stišljivost
- Veća propusnost
- Manja čvrstoća
- Veća stišljivost
- Manja propusnost
Prethodnim istražnim radovima dokazana jekvaliteta i potrebna količina raznih vrsta tla u nalazištima (istražne
jame, istražne bušotine, obično do 5-6 m dubine, labor. pokusi: granice konzistentnih stanja, granice sastav,
Proctor pokus, svojstva stišljivosti, svojstva čvrstoće, svojstva propusnosti)
Rezultati kontrole zbijenosti (gustoće i vlažnosti) se statistički interpertiraju prema postotku zbijenosti
materijala u odnosu na postupak Proctor standart.
17. Koje su faze rada s tlom od pozajmišta do ugrađenog tla u nasuti objekt?
18. Koje sredstvo zbijanja smatrate najpogodnijm za zbijanje gline, a koje za šljunak. Objasni!
Izbor stroja za zbijanje ovisi o tipu tla, uvjetima zbijanja (blizina građevine ne dopušta vibracije), debljini
slojeva, tipu konstrukcije.
statičko zbijanje: bez vibracija, tipično za koherentna tla, (ježevi, glatki i gumeni valjci)
zbijanje uz vibracije: nekoherentna tla
Izbor vrste stroja i režima rada (broj prelaza, način vibriranja) utvrđuje se na pokusnoj dionici.
19. Što je to pokus kružnom pločom, kad se koristi i koji se parametri njime dobivaju/kontroliraju?
Pokus kružnom pločom se koristi kako bi dobili podatke o krutosti i čvrstoći materijala, te modula elastičnosti
postupak se provodi In-situ s instrumentom koji se naziva kružna ploče.
Dijelovi instumenta:
- Manometar
- Oslonac
- Klip
- Mjerenje deformacije
- Ploča
Često se kanali izvode tako da se kopa profil i na njemu izvodenepropusni slojevi od pogodne gline.
Ta glina treba imati svojstva plastičnosti– granica tečenja manja od 45% (nepreplastična) i indeks plastičnosti
veći od 10%. Ovaj materijal je i otporan na eroziju.
Izravno iskopom: materijal treba biti stabilan u iskopu, ako nije dovoljno propustan onda se izvodi obloga
Nasipavanjem: nasipani materijal ne mora biti homogen. Radi stabilnosti može se raditi od šljunka, ali se
neporpusna obloga iznutra radi od glinenog pokrivača, eventualno se asfaltira ili postavlja betonska obloga.
Pokosi se ojačavaju tako da se geotekstil (geomreža) kao plošna sidra postavljaju u tlo na određenim visinama i
svojom vlačnom čvrstoćom (a time i trenjem o tlo) izvan zone kliznog klina doprinose njegovoj stabilnosti.
U slučaju potrebe povećanja nosivosti temeljnog tla nasipa (i spriječavanje klizanja pokosa nasipa) geosintetik
može poslužiti kao membrana (zatega) ispod tla i time smanjiti posmične deformacije u temeljnom tlu, pa tako
povećati njegovu nosivost.
Dakle, nosivost tla (opterećenje koje tlo može primiti u granicama dopuštenih deformacija) se može povećati
uporabom geosintetika kao sredstva kojim “armiramo” tlo.
22. Kakva svojstva nepropusnosti mora imati glina za brtvene slojeve odlagališta otpada?
Za brtvene slojeve odlagališta komunalnog otpada moguće koristiti prirodne materijale s propusnosti manjom od
10-9 m/s, u debljini min 1 odnosno 0.8 m, ali i druge materijale koji imaju jednaku učinkovitost kao i mineralni
slojevi.
Glina treba imati dovoljnu plastičnost i dovoljno sitnih čestica da bi bila odgovarajuće nepropusna nakon zbijanja.
k<10-9 m/s
Pokosi se ojačavaju tako da se geotekstil (geomreža) kao plošna sidra postavljaju u tlo na određenim visinama i
svojom vlačnom čvrstoćom (a time i trenjem o tlo) izvan zone kliznog klina doprinose njegovoj stabilnosti.
U slučaju potrebe povećanja nosivosti temeljnog tla nasipa (i spriječavanje klizanja pokosa nasipa) geosintetik
može poslužiti kao membrana (zatega) ispod tla i time smanjiti posmične deformacije u temeljnom tlu, pa tako
povećati njegovu nosivost.
Dakle, nosivost tla (opterećenje koje tlo može primiti u granicama dopuštenih deformacija) se može povećati
uporabom geosintetika kao sredstva kojim “armiramo” tlo.
24. Objasni kako se izvodi potporni zid od armiranog tla i na što ga treba provjeriti (skice).
Potporne konstrukcije od armiranog tla kao tip zasipanih potpornih konstrukcija zasnivaju svoju stabilnost na
međudjelovanju vlačnih elemenata (armature) i okolnog nasipanog tla.
Iste se izvode na način da se nasip iza prednjeg lica potporne konstrukcije izvodi u kombinaciji s vlačnim
elementima poput geomreža, zatega i slično. Prednje lice konstrukcije služi za sprječavanje lokalne erozije i ima
estetsku funkciju te nema bitnog doprinosa na stabilnost cjelokupne konstrukcije.
S obzirom na oblik i izgled prednjeg lica potpornih konstrukcija od armiranog tla razlikujemo:
S obzirom na vrste vlačnih elemenata koji se koriste za međudjelovanje s okolnim nasipom razlikujemo:
- Heksagonalnu mrežu
- Geomrežu
- Nosive trake (ojačanja od čeličnih ili geositntetičkih traka)
Kombinacijom navedenih oblika prednjeg lica i vrsta vlačnih elemenata formirani su sljedeći sustavi armiranog
tla koji su prisutni na tržištu:
26. Navedi koji se prirodni i/ili umjetni materijali primjenjuju kod odlagališta otpada, za koje svrhe i kakva
svojstva moraju imati pri primjeni za pojedinu svrhu?
Prednosti - trajnosti
- osiguranja kvalitete pri izvedbi
- djelotvornosti u konstrukciji,
- kontaktne posmične čvrstoće
28. Kakva svojstva mora imati glina ugrađena u nepropusni sloj odlagališta otpada?
Iskustvo i istraživanja pokazuju da je za izvedbu dobrog glinenog brtvenog sloja potrebno zadovoljiti slijedeće:
Geomembrane (GM), geotekstili (GTX), geodrenovi (GD), bentonitni tepisi (GCL), geokompoziti i cijevi raznog
oblika.
30. Koji materijali se mogu koristiti za brtvene slojeve u odlagalištu otpada i sa kakvim svojstvima i
rasporedom?
Materijali za izvedbu:
UMJETNI: geosintetici
Najvažnije je da glina ima propisanu vodonepropusnost (manje od 10-9 m/s), zatim gustoću i vlažnost koja je
nešto veća od optimalne (oko 2-4%)
a) mjerenje na terenu (npr. infiltrometrom ili putem cijevi utisnute u tlo), koje je skupo i dugotrajno (nekoliko
tjedana do nekoliko mjeseci), pa se obično izvodi na probnim dionicama prije izvedbe barijere;
b) povećanim brojem ispitivanja u laboratoriju čiji rezultati su 3-5 puta bolji od zahtijevanih
Iskop podzemnih prostora se vrši razaranjem stijene – najčešće metode su miniranje i iskop strojevima različitih
konstrukcija
Kod izgradnje tunela primijenjene tehnike iskopa moraju što manje oštetiti stijensku masu u okolini iskopanog
prostora.
TEHNIKE ISKOPA:
Miniranje je klasična tehnika tehnika iskopa koja podrazumijeva: bušenje minskih bušotina udarnim ili udarno-
rotacijskim bušenjem, punjenje minskih bušotina eksplozivom i njihovo povezivanje detonatorima radi inicijacije
paljenja s projektiranim vremenskim pomakom te paljenje (detoniranje) eksplozivnog punjenja.
35. U kojim uvjetima je pogodno iskop tunela vršiti hidrauličkim čekićem i lopatama?
Iskop hidrauličkim čekićima i lopatama pogodno je koristiti kod stijena niske čvrstoće koje se mogu kopati na
ovaj način.
36. Koja je uloga sidara u izvedbi tunela?
Sidra služe za podgrađivanje iskopa – izvodi se odmah nakon iskopa kako bise osigurali sigurni radni uvjeti, a cilj
im je aktivirati spregnuto djelovanje okolne stijene i mlaznog betona. Povećavaju kvalitetu stijena povećavajući
joj posmičnu čvrstoću
STROJEVI ZA ISKOP U PUNOM PROFILU – krtice – rezna glava nije okomita na os stroja. Osim kružnog
profila mogu kopati i tunele eliptičnog presjeka, a kombinacijom više strojeva u jednu cjelinu – mogu se dobiti
različiti oblici presjeka.
STROJEVI S POKRETNOM GLAVOM – alat za rezanje nalazi se na rotirajućoj glavi koja se može proizvoljno
kretati po profilu tunela koji se kopa
BLIND SHAFT BORER – koristi se sličan stroj i rezna glava kao kod raise borer tehnike, razlikuje se po tome
što se iskop sada vrši prema dolje. Transport iskopanog materijala vrši se zračnim transportom kroz osovinu.
RAISE BORER – ovaj način iskopa uglavnom se koristi kod iskopa okana i tunela malog promjera. Iskop se vrši iz
podzemne prostorije prema površini terena.
Sidra s mehaničkim usidrenjem, injektirana sidra, sidra koja nose trenjem (frikcijska