Financije u graditeljstvu

TROŠKOVI = UTROŠCI(kol.-kom., t, kwh, sati rada, m, m2, m3) X JEDINIČNE NABAVNE CIJENE

Troškovi- su u novcu izražena količina elemenata proizvodnje kao i ostali izdatci koji su sastavni
dijelovi cijene koštanja učinka (proizvod ili usluga).; vezani su za proizvodnju učinaka (Učinak je
nositelj troška – tj. proizvod/usluga koji ima prodajnu cijenu. To je obično stavka troškovnika.)

Cijena koštanja učinka = svi troškovi i ostali izdatci koji su nužni da bi se proizveo proizvod/usluga
(koliko nas košta proizvod/usluga - na taj iznos se dodaje zarada/profit/dobit kako bi se dobila
prodajna/ponudbena cijena).

Isplata- predaja gotovog novca

Izdatak- ima šire značenje, pored izdavanja novca obuhvaća izdavanje materijalnih dobara, izdavanje
sirovine iz skladišta u proizvodnju, izdavanje informacija i sl.

Prihod- nastaje prodajom proizvoda/usluga

Rashod- označava svako trošenje, gubljenje ili uništavanje novčanih, materijalnih i nematerijalnih
dobara (rashod nastaje činom evidentiranja pa je on, prije svega, računovodstvena kategorija)

Gubitak- višak rashoda nad prihodima

Dobitak- višak prihoda nad rashodima

Podjela troškova:

1. Troškovi sa stajališta porijekla, supstance i funkcije

a) prirodne vrste troškova:

- troškovi materijala
- troškovi tuđih usluga
- troškovi angažiranih sredstava
- troškovi rada, radne snage
- troškovi u obliku zakonskih obveza

b) funkcionalne vrste troškova (raspored troškova po mjestima troškova):

- troškovi proizvodnje
- troškovi prodaje
- troškovi nabave
- troškovi upravljanja i administracije
- troškovi istraživanja i razvoja
- troškovi po drugim funkcijama

2. Troškovi prema načinu uračunavanja u cijenu proizvoda i usluga:

- direktni (izravni) troškovi

- indirektni (opći) troškovi
 3. Troškovi u odnosu na obujam proizvodnje/obujam poslovanja:

- fiksni ili nepromjenjivi troškovi

- varijabilni ili promjenjivi troškovi

Amortizacija- vrijednosni izraz pretpostavljenog trošenja sredstava za rad

- sredstva za rad prenose na novi proizvod dio po dio svoje vrijednosti, materijalno ne
ulaze u novi proizvod

Uzroci smanjenja vrijednosti osnovnih sredstava- fizičko trošenje i ekonomsko zastarijevanje

Metode amortizacije:

- VREMENSKA: Otpis vrijednosti u godišnjem postotku od nabavne vrijednosti prema zakonu.

- FUNKCIONALNA: Otpis prema ostvarenim satima rada u odnosu na ukupne sate u radnom vijeku
stroja.

Cijena koštanja - troškovi i ostali izdatci

Ukupni troškovi: - ukupnog obujma proizvodnje (poslovanja)

-jedinice učinka

Struktura cijene koštanja:

MATERIJAL ZA IZRADU + PLAĆE DIREKTNIH RADNIKA = DIREKTNI TROŠKOVI

OPĆI TROŠKOVI IZRADE (OTI) + OPĆI TROŠKOVI UPRAVE (OTU) = INDIREKTNI TROŠKOVI

CIJENA KOŠTANJA

Prodajna/ponudbena cijena- cijena koštanja + dobit

Kalkulacija- postupak izračunavanja cijene (CK ili PC) sa svrhom izrade ponude

Direktni troškovi- izračunavaju se direktno putem analize cijena za svaku jedinicu proizvoda iz
troškovnika: m2 oplate, m3 betona, kg armature, ... itd.

Izračun se radi na obrascu analize cijena.  za analizu cijene moramo znati: utroške rada, strojeva i
radnika (sat), utroške materijala (jedinica mjere), jedinične cijene tih utrošaka

Podloge za račun direktnih troškova:

- Tehnologija građenja: način i redoslijed operacija, vrsta i kapacitet strojeva, kategorije

radnika
- Građevinske norme: proizvodni učinci, broj radnika, broj strojeva
- Vremenski plan: trajanje aktivnosti
 Postupak analize cijena: Za izvođenje rada opisanog u stavci troškovnika odredi se
optimalni tehnološki proces (ovisno o strojevima kojima se raspolaže). Tehnološki proces
se rastavlja na operacije (napr: iskop, utovar, prijevoz, razastiranje, zbijanje). Za svaku
operaciju određuje se sastav radne grupe (strojevi i ljudi), učinak radne grupe u satu
rada i utrošak materijala. Učinci svih radnih grupa u tehnološkom procesu moraju biti
jednaki da se izbjegne čekanje – to se postiže sastavom radnih grupa. Troškovi se dobiju
množenjem utrošaka s cijenom.

Glavna analiza cijene- za svaku troškovničku stavku

Pomoćna analiza cijene- za operacije ili postupke u tehnološkom procesu koje se javljaju
u nekoliko glavnih analiza cijena: miješanje betona, prijevoz po km, iskop bagerom

Jedinični direktni troškovi jesu (dt): materijal izrade, plaće izrade, troškovi strojeva
Direktni trošak materijala izrade uključuje: nabavnu cijenu, prijevoz do gradilišta,
uskladištenje, rastur, otpad, lom.
Direktni trošak plaća izrade uključuje: neto plaće, doprinosi i porezi, dopusti i bolovanja,
dodaci za smještaj, prehranu i prijevoz
Direktni trošak stroja uključuje: amortizacija, trošak održavanja, trošak pogona – gorivo
ili energija, mazivo, osiguranje, registracija, porezi

Indirektni troškovi- izračunavaju se ukupno za cijeli ugovor:

- opći troškovi izrade - indirektni troškovi gradilišta

- opći troškovi uprave

Opći troškovi izrade (indirektni troškovi gradilišta):

- pripremni radovi
- mobilizacija i demobilizacija
- osiguranje i garancije
- najam uprave gradilišta
- osnovna sredstva izvan proizvodnje
- pomoćni i potrošni materijal i utrošeni sitni inventar
- gorivo i mazivo izvan proizvodnje
- voda, električna energija, telefon
- plaće rukovodećih i radnika izvan proizvodnje
- zaštita na radu
- kontrola kvalitete

Podloge za račun indirektnih troškova:

- Shema organizacije gradilišta: za kalkulaciju troškova pripremnih radova i strojeve i
opreme izvan proizvodnje
- Vremenski plan: trajanje aktivnosti i gradnje
- Organizacijska struktura: broj i troškovi uposlenika izvan proizvodnje
 Opći troškovi uprave:
- prostorije uprave
- uredski materijal
- osnovna sredstva i inventar
- plaće rukovodećih i radnika izvan proizvodnje
- putni troškovi
- PTT troškovi
- troškovi reklame
- najamnine i zakupnine
- troškovi novčanog i platnog prometa
- troškovi reprezentacije
- kamate na kredite za obrtna sredstva

Ne računaju se pojedinačno nego u ukupnom iznosu i u kalkulaciju se uzimaju kao

postotak od ukupnih troškova cijelog ugovora. Izračunavaju se na temelju bilance
TROŠKOVI UPRAVE
uspjeha poduzeća u prethodnoj godini: =… %
UKUPAN PRIHOD
Prihvatljiv iznos je 5-8%. Veći postotak znači neracionalnost koju ne mora plaćati
naručitelj.

Faktor- indirektni troškovi se dodaju direktnima kako bi se dobila ukupna cijena (C)
postupkom koji se zove dodatna kalkulacija. Indirektni troškovi se raspodjeljuju putem
ključa-faktora.

PRODAJNA/PONUDBENA CIJENA:

JEDINIČNI UKUPNI
Direktni troškovi dt DT
Indirektni troškovi it IT
Dobit d D

NAČIN RASPODJELE: Kao osnovica za raspodjelu indirektnih troškova na učinke mogu se

uzeti: a) ukupni direktni troškovi – DT i b) ukupne plaće izrade – P

Faktor a): ukupna cijena: C = DT + IT + D

jedinična cijena: c = dt + it + d
D+ DT +¿ dt+ d+ ¿
=F=
DT dt
slijedi: D + DT + IT = F x DT (ukupno), odnosno za jedinicu mjere c = dt + it + d = F x dt

Ukupna cijena a): Množenjem jediničnog direktnog troška (dt) dobivenog analizom
cijene neke stavke troškovnika s faktorom dobije se jedinična cijena (c) te stavke
troškovnika. Ukupnu cijenu neke stavke dobijemo množenjem jedinične cijene s
količinom radova te stavke.
 Faktor b): ukupna cijena: C = DT + IT + D
Uvrstimo DT = P + M + S

gdje je: P = plaće, M = troškovi materijala, S = troškovi strojeva

ukupna cijena: C = P + M + S + IT + D

jedinična cijena: c = dt + it + d

uvrstimo: dt = p + m + s

za jedinicu mjere: c = p + m + s + it + d

D+ ¿ d+ ¿
=F=
P p
slijedi: D + IT = F x P (ukupno), odnosno za jedinicu mjere c = p + m + s + it + d

d + it = F x p (jedinično)

c=p+m+s+Fxp

c = (1 + F)p + m + s

Ukupna cijena b): Množenjem jediničnih plaća (p) iz analize cijena neke stavke troškovnika s (1+F) i
dodavanjem jediničnih troškova materijala i strojeva, dobije se jedinična cijena (c) te stavke
troškovnika. Ukupnu cijenu neke stavke dobijemo množenje jedinične cijene s količinom radova te
stavke.

Financiranje investicijskih projekata:

- VLASTITA SREDSTVA
- ZAJEDNIČKO FINANCIRANJE (ulaganje partnera)
- ZAJMOVI/KREDITI
- FONDOVI EU
- PRORAČUN (državni, županijski, gradski …)
- LEASING
- KONCESIJE
- JAVNO PRIVATNO PARTNERSTVO

Kredit i zajam- Kreditnim poslovima se bave isključivo banke ili druge financijske institucije, a zajam
mogu dati i sva ostala fizička i pravna lica. Predmet ugovora o kreditu je isključivo novac, a kod
ugovora o zajmu mogu biti i ostale stvari. Kreditor i zajmodavac. Kod ugovaranja o kreditu uvijek se
ugovara i kamata, a kod zajmova ona se može ugovoriti i ne mora. Ako se radi o sklapanju ugovora o
zajmu između pravnih lica, podrazumijeva se plaćanje kamate zajmodavcu iako ona nije ugovorena.
Kredit – vrsta zajma.

Plan financiranja projekta- za vlastite potrebe investitora (ulagača) i/ili za potrebe dobivanja kredita
– objašnjavanje projekta i dokazivanje njegove opravdanosti i isplativosti.
Elementi plana financiranja:

- OPIS INVESTICIJSKOG PROJEKTA – detaljan opis svrhe i ciljeva, očekivanih rezultata,

građevine, ulaganja, rentabilnosti ulaganja;
- LOKACIJA - veličina i prostorni smještaj zemljišta, vlasništvo i teret, pristup, uvjeti
uređenja prostora, komunalije;
- INVESTITOR - tko su ulagači, financijska sposobnost, reference;
- TROŠKOVI;
- PRIHODI;
- UVJETI FINANCIRANJA;
- IZVORI FINANCIRANJA.

Projekt je dobar koliko i njegova najslabija karika.

NAČELA FINANCIRANJA: NAČELO SIGURNOSTI (osiguranje povrata), NAČELO STABILNOSTI

(stabilnost priljeva), NAČELO LIKVIDNOSTI, NAČELO SOLVENTNOSTI (račun nije blokiran), NAČELO
RENTABILNOSTI (odnos povrata i ulaganja)

Likvidnost je svojstvo imovine ili njezinih pojedinih dijelova da se mogu pretvoriti u gotovinu
dovoljnu za pokriće preuzetih obveza. Da bi se održala željena likvidnost poduzeća (koeficijent
likvidnosti – odnos između sredstava i kratkoročnih obveza – veći od 1), neophodno je strogo
planiranje financijskih tijekova.

Potreba financiranja: Kod procjene potrebe ulaganja ulagači traže odgovor na pitanja: A) KOLIKO
NOVCA TREBA ULOŽITI U PROJEKT – troškovi projekta i B) ODAKLE NOVAC ZA ULAGANJE – izvori
financiranja

A) Troškovi projekta

1. TROŠKOVI KONCIPIRANJA PROJEKTA- To su troškovi definiranja projekta te izrade prethodne

tehničke dokumentacije i investicijske studije. Ukoliko se kroz investicijsku studiju pokaže da je
projekt neopravdan ili neisplativ, ti su troškovi izgubljeni tj. nepovratni.

2. TROŠKOVI RAZVOJA PROJEKTA- Oni uključuju projektnu dokumentaciju (idejni, glavni i izvedbeni
projekt građevine), troškove dozvola i suglasnosti te troškove izrade dokumentacije o nabavi za
građenje građevine.

3. TROŠKOVI GRADNJE GRAĐEVINE- To je najveći dio troškova projekta i uključuje, ne samo troškove
građenja, nego i nabavu i instaliranje opreme, nadzor i kontrolu kvalitete. Veličina tih troškova ovisi
o vrsti i veličini građevine kao i o dinamici izgradnje. Bez obzira na točnost procjene tih troškova,
zbog velike rizičnosti faze gradnje, postoji opasnost prekoračenja predviđenih troškova. Zbog toga se
ponekad za pokriće mogućih prekoračenja troškova procijenjenom iznosu troškova izgradnje dodaje
određeni iznos tzv. pričuvnog fonda (engl. Contingency).

4. TROŠKOVI UPORABE GRAĐEVINE, ODNOSNO PROIZVODNJE- To su troškovi upravljanja

građevinom, uporabe građevine, amortizacije, održavanja i rekonstrukcije kao i troškovi sirovina,
rada i utroška energije kad se radi o industrijskim projektima. Dio tih troškova je fiksan, tj. trošak
kapaciteta, a dio je varijabilan, tj. ovisi o uporabi odnosno proizvodnji.
5. TROŠKOVI FINANCIRANJA- Ovisno o izvorima financiranja i uvjetima pod kojima se pribavljaju
financijska sredstva - to mogu biti značajni troškovi. Uključuju: kamate, jednokratne naknade
zajmodavcu, jamstva i osiguranje zajmova, trošak bankovnog računa (provizija za svaku transakciju
banke), trošak konverzije valuta (banke uzimaju proviziju za promjenu valute).

6. POREZI I DRUGA DAVANJA

B) Izvori financiranja

Uz VLASTITA SREDSTVA, ZAJEDNIČKO FINANCIRANJE (ulaganje partnera), ZAJMOVI/KREDITI,

FONDOVI EU, PRORAČUN (državni, županijski, gradski …), LEASING, KONCESIJE, JAVNO PRIVATNO
PARTNERSTVO važno je i KREDITIRANJE.

Krediti: komercijalne banke, kredit dobavljača, kredit kupca, kredit Izvozne banke/agencije, kredit
međunarodne financijske institucije, sindicirani kredit (zajednički kredit grupe banaka).

Važno: izbor banke, uvjeti kreditiranja, postupak odobrenja kredita, naknade, servisiranje duga

Izbor banke: veličina banke, iskustvo, dokumentacija koju banka traži za kredit, zahtjevi banke u vezi
s utjecajem na upravljanje projektom, kreditna izloženost banke u određenoj zemlji.

Uvjeti kreditiranja: kamatna stopa, naknade (obično postotak od ukupnog iznosa), poček (odgoda
početka otplate), dinamika otplate (plan otplate), rok otplate, osiguranje povrata kredita (hipoteka,
garancije), valuta kredita, učešće kredita u financiranju ukupne investicije

Kamatne stope: Kamatna stopa može biti: FIKSNA ZA CIJELO VRIJEME OTPLATE i PROMJENJIVA

Promjenjiva kamatna stopa određuje se prema kretanju nekog pokazatelja: LIBOR i EURIBOR

LIBOR (London Interbank Offered Rate): Londonska međubankovna promjenjiva kamatna stopa koja
se obračunava na međusobne kredite banaka koje posluju na londonskom tržištu kapitala.

EURIBOR (Euro Interbank Offered Rate): To je kamata koja se unutar Eurozone (zemlje koje koriste
euro) obračunava na depozite između prvoklasnih banaka.

Postupak odobrenja kredita: Zajmoprimac/Klijent- zahtjev za kredit, predinvesticijska studija,

financijska izvješća o poslovanju, garancija, instrumenti osiguranja; Banka- analiza kreditne
sposobnosti, analiza projekta, ocjena menadžmenta, ocjena garancije i instrumenata osiguranja,
mogućnost servisiranja duga

Uobičajene naknade: naknada za obradu zahtjeva, naknada za rezervirana, a neiskorištena sredstva,

interkalarna kamata, naknada za administriranje kredita.

Otplata kredita u ANUITETIMA: Anuiteti podrazumijevaju jednake iznose tijekom cijelog razdoblja
otplate, a unutar tih iznosa tijekom vremena mijenja se odnos udjela glavnice i kamate. Na početku
razdoblja, anuitet se sastoji većim dijelom od kamata, a manjim dijelom od glavnice te se s
vremenom taj odnos mijenja u korist glavnice.
Otplata kredita u RATAMA: Otplata u ratama je, za korisnika. Povoljnija jer omogućuje bržu i jeftiniju
otplatu kredita s obzirom da će korisnik tim načinom vraćanja kredita platiti niže ukupne kamate u
odnosu na ukupne kamate kod otplate u anuitetima. Međutim, odabir otplate u ratama zahtijeva
veću kreditnu sposobnost s obzirom da su početne rate značajno veće u odnosu na anuitete.

Prema Zakonu o kreditnim institucijama (NN

47/20) banka ima obvezu pružiti korisniku informacije o njegovom otplatnom planu što
podrazumijeva: iznos otplate glavnice i kamata (uključujući i ostale troškove), rokove otplate te broj i
visinu otplatnih obroka.

INTERKALARNA KAMATA je kamata koju zaračunava banka od datuma kada je odobren kredit do
datuma kad se taj isti kredit počinje otplaćivati (I rata).

ukupaniznos kredita∗godišnja kamata(nominalna kamatna stopa)∗broj dana između I . i II . datuma

36500
Leasing- je poseban oblik financiranja koji se zasniva na ideji da je objekt leasinga bolje koristiti nego
kupiti. Leasing omogućuje korisniku da neku opremu ili nekretninu dobije na korištenje za vrijeme
koliko mu je potrebna, umjesto da ju kupi. Može biti operativni ili financijski.

Operativni leasing- Predmet najma ostaje u vlasništvu davatelja najma (leasing tvrtke) za cijelo
vrijeme njegovog trajanja, ali se po njegovu isteku može prodati trećim osobama. Po završetku
leasinga oprema se može zamijeniti novom i modernijom.

Financijski leasing- Predmet najma prelazi u potpuno vlasništvo korisnika sa zadnjom botplaćenom
ratom leasinga.

Je li bolje uzeti kredit na duži rok uz manji mjesečni anuitet ili obrnuto?

To je vječna dilema koja ipak ovisi od slučaja do slučaja. Duži rok automatski znači da ćete platiti i
više kamata. Istina je da uz manji mjesečni anuitet možda možete investirati dio novaca ili vam ostaje
više novaca za život. Uz kraći rok prije ćete otplatiti kredit i manje ćete platiti kamata samo je pitanje
možete li plaćati visoki anuitet. Pravilo je da se nikada ne zadužujete na maksimalno veliki anuitet.
Naime ako jedva spajate kraj s krajem i uzmete visoki anuitet kako biste što prije vratili kredit, što će
se dogoditi ako banka poveća kamatnu stopu ili se promjeni tečaj? Od čega ćete onda živjeti?
Zaboravite ona vremena visoke inflacije i fiksnih kamatnih stopa kada su anuiteti na kraju iznosili
kutiju cigareta. Također ne računajte kako će vam plaća samo rasti jer se može dogoditi i da se
smanji.

Koliko je zaista važna kamata stopa? Kolika je razlika između 5% i 6%?

Kamatna stopa je JAKO VAŽNA. Najvažnija. Razlika između 5% i 6% kod kredita koji se uzimaju na 20
ili 30 godina je ogromna. Recimo u gornjem primjeru je kamatna stopa 5%. Da je slučajno 6%
mjesečni anuitet bi bio 707,29€ (50 € veći!!), a ukupan iznos kamate bi umjesto 56.921,00 € bio
69.749,00€ (platili bi 12.800,00 € više kamata!!)

Fiksna ili promjenjiva kamata?

Svakako je sigurnija fiksna. Ukoliko ne želite neugodna iznenađenja uzmite fiksnu kamatnu stopu.
Promjenjiva bi trebala biti niža od fiksne, a budući u početku plaćate najviše kamate možete proći
jeftinije u konačnici. Naravno možete proći i puno, puno skuplje ukoliko se kamatna stopa promjeni.

Javna infrastruktura ne može biti u privatnom vlasništvu jer: infrastruktura je opće dobro, to nije
predviđeno zakonom (npr. Zakon o komunalnom gospodarstvu, Zakon o javnim cestama, itd.)

Financiranje nije moguće osigurati hipotekom na takve objekte ili je to vrlo otežano i nesigurno za
financijere jer građevine nemaju tržišnu vrijednost.

Javna vlast: postavlja prioritete, nalazi izvore financiranja (proračun ili zajam), izdaje jamstva, snosi
rizik, sklapa ugovore, upravlja objektom i održava objekt.

Povrat ulaganja: naplata od korisnika, porezi i takse

Financiranje iz proračuna ide na račun čitave zajednice, pa i onih ljudi koji je neće koristiti.
Tradicionalno financiranje omogućuje gradnju infrastrukture koja je društveno potrebna, ali nije
nužno financijski isplativa. Zadovoljavaju se društvene potrebe koje se očekuju da zadovolji javna
vlast (ceste, mostovi, vodoopskrba, odvodnja, željeznice i sl.).

Koncesija: dopuštenje, dozvola, povlastica

“Na općem dobru nitko ne može imati neko stvarno pravo – ono je extra commercium.”

Koncesija na općem dobru omogućuje privremeno i naplatno korištenje objekata izgrađenih na

koncesiji. Prestankom koncesije stvari postaju opet javno (opće) dobro.

1. Javna vlast dozvoljava određenom subjektu, fizičkom ili pravnom, domaćem državljaninu ili

strancu... (ŠTO?)

2. ... upotrebljavanje ili iskorištavanje određenih dobara, izvođenje određenih radova ili obavljanje

kakve djelatnosti.

Koncesiju daje DAVATELJ KONCESIJE.

Koncesiju dobiva KONCESIONAR.

Koncesija se dodjeljuje JAVNIM NATJEČAJEM.

Koncesija se uvijek dodjeljuje NA ODREĐENO VRIJEME.

Koncesionar plaća NAKNADU ZA KONCESIJU.

Za dodjeljivanja koncesije sklapa se POSEBAN UGOVOR.

Nad radom koncesionara mora biti uspostavljen NADZOR.

Koncesija se daje za:

1. za istraživanje i/ili eksploataciju mineralnih sirovina,

2. za korištenje voda,
3. za pravo lova na državnim lovištima i uzgajalištima divljači,
4. na pomorskom dobru,
5. za pojedine djelatnosti unutar zaštićenih područja prirode te za korištenje drugih zaštićenih
prirodnih vrijednosti i speleoloških objekata,
6. u području energetike,
7. za obavljanje linijskog i obalnog pomorskog i riječnog prijevoza,
8. za luke,
9. za javne ceste,
10. za javni prijevoz,
11. za zračne luke,
12. u području sporta,
13. na kulturnim dobrima,
14. za komunalne djelatnosti,
15. u području javnih vodnih usluga,
16. u području željeznica,
17. u području žičara,
18. za djelatnosti gospodarenja otpadom,
19. u području turizma,
20. u području zdravstva,
21. za pružanje medijskih usluga televizije i radija te
22. za slobodne zone.

Prema Zakonu o koncesijama, pripremne radnje jesu: imenovanje stručnog povjerenstva za

koncesiju; izrada studije opravdanosti davanja koncesije ili analize davanja koncesije; procjena
vrijednosti koncesije te izrada dokumentacije za nadmetanje.

Studija opravdanosti davanja koncesije posebno uzima u obzir: javni interes, utjecaj na okoliš,
zaštitu prirode i kulturnih dobara, financijske učinke koncesije na državni proračun, odnosno
proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i usklađenost s gospodarskim
razvojnim planovima i planovima davanja koncesije.

Monetizacija: pretvaranje manje likvidne ili nelikvidne imovine u novac.

Monetizacija: svako unovčavanje, pretvaranje u novac.

Iznos koji država traži od koncesionara je zbroj koncesijskih naknada kroz razdoblje koncesije koje
se plaćaju unaprijed – pri potpisu ugovora o koncesiji.

Koncesionar neće platiti apsolutni zbroj koncesijskih naknada – sve naknade se diskontiraju na
sadašnju vrijednost.

Kriteriji investicijskih projekata: veličina (u financijskom ili prostornom smislu), kompleksnost,

trajanje i značaj za gospodarstvo

Projekte razvrstavamo na:

 a) Gospodarska područja: gospodarenje otpadom, vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje
voda, promet, prijenos i distribucija energije, obrazovanje i znanost, zdravstvo i socijala,
telekomunikacije, kultura, industrija, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, turizam, sport i
rekreacija
b) Prema izvorima i načinu financiranja:

1. Javni projekt- financiran iz javnih sredstava (proračun ili zaduživanje)

2. Privatni projekt- financiran privatnim sredstvima
3. Mješoviti projekt- financiran javnim i privatnim sredstvima; bez ili uz osnivanje nove pravne
osobe komercijalni projekti
4. Projekt javno- privatnog partnerstva
Oni kojima je svrha ulaganje s namjerom stvaranja dobiti se financiraju privatnim ili
mješovitim sredstvima

Javno privatno vlasništvo- „ulaganje privatnog novca za stvaranje javnog dobra ili pružanje javne
usluge“; nije partnerstvo kojem je svrha komercijalna djelatnost (npr. turizam)

Zašto ga koristiti: smanjenje ukupnih životnih troškova projekta (financiranje+gradnja+održavanje+

upravljanje), brža realizacija potrebne infrastrukture ili javnih objekata, inicijativa privatnog sektora
za uvođenjem racionalizacije i efikasnosti, poboljšanje kvalitete usluge, potreba priv. ulaganjem u
ovjetima proračunskih ograničenja, nema kapitalnih investicija niti zaduženja javnog sektora,..

Javno-privatno partnerstvo- nije jednoznačno definirano na razini EU, ali postoje dokumenti
Europske Komisije koji služe kao upute za primjenu tih modela: GREEN PAPER (daje preporuke o
postupcima nabave i ugovaranja) i GUIDELINES FPR SUCCESSFU PRIVATE-PUBLIC PARTNERSHIP

Primjenjuje se u: energetici, vodoopskrbi, zdravstvu (bolnice), obrazovanju (škole), sigurnosti

(policijske postaje, zatvori), javnim upravama (zgrade poglavarstva), socijalnim ustanovama (domovi
za starije)

Nadmetanje za projekte je obvezno kriterij je isključivo ekonomski najpovoljnija ponuda, a izabrani

ponuditelj mora osnovati društvo posebne namjene

Ponuda za JPP je složena i skupa pa se primjenjuju: ograničeni postupak javne nabave, natjecateljski
dijalog

Investicija (kupnja ili izgradnja)- trajno ulaganje (investitor ili ulagač) novčanih sredstava (kapitala) u
investicijski objekt sa svrhom održavanja kontinuiteta poslovanja i razvoja gospodarskih subjekata
dobra investicija mora ostvarivati i dodatni dobitak kao nagradu za rizik i odgovornost ulaganja

Investicijska kalkulacija- računski postupak kojim se na temelju odnosa priljeva i odljeva (primitci i
izdatci) novčanih sredstava ocjenjuje isplativost ulaganja kapitala i to:

a) tijekom izgradnje (početno ulaganje jednokratno ili višekratno)- u razdoblju korištenja

(godišnji primitci i izdatci)

Investicija ima životni vijek- za svaku godinu životnog vijeka investicije mogu se računati razlike
između primitaka i izdataka = godišnji neto primitci, a ukupna razlika svih primitaka i izdataka
ukazuje na pozitivan ili negativan učinak investicije
Investicijska odlika se temelji na investicijskoj studiji koja definira namjeravanu investicijsku aktivnost
i obrazlaže: opću korisnost, isplativost i tehničku izvodljivost investicije

očekivani porast poslovnogrezultata

Ocjena isplativosti=
uloženi kapital
Problem je VREMENSKI RASKORAK između trenutka ulaganja kapitala (izgradnja) i trenutka
ostvarivanja rezultata (korištenje)

KAMATNI RAČUN je usporedba novčanih iznosa ulaganja i rezultata nastalih u razl. vremenskim
trenutcima

Novac vrijedi danas više nego sutra jer ispravnim ulaganjem se može uvećati današnji kapital i
budućnost donosi rizik

Metode ocjene investicijske kalkulacije:

a) dinamičke (u obzir se uzimaju primitci i izdatci svih godina investicije koji se diskontiranjem
svode na isti vremenski trenutak)- metoda i indeks neto sadašnje vrijednosti, metoda
relativne sadašnje vrijednosti, metoda interne stope povrata-interne rentabilnosti, metoda
modificirane interne rentabilnosti
b) statičke (najveći nedostatak je to što ne uvažavaju vremensku vrijednost novca)

Izračunavanje sadašnje vrijednosti novca pretpostavka: neki novčani iznos vrijedi danas više od
istog iznosa u nekom budućem razdoblju jer taj iznos uložen daje neki prinos-kamatu- do tog
budućeg razdoblja; rješenje: budući se novčani tijekovi primitaka i izdataka ili samo njihova razlika po
pojedinim godinama moraju diskontirati- vrijednosti se smanjuju za neki iznos kamate te se svode na
sadašnju vrijednost kako bi budući novčani tijekovi bili usporedivi sa sadašnjim  određeni iznos
ukamaćujemo tako da ga pomnožimo s (1+i)n  1000 (kn uloženo na godinu dana) x (1+0,16
(16%kamate)1(1godina)= 1160,00kn

(1+i)n- kamatni/diskontni faktor

buduća vrijednost novčanihtijekova

=sadašnja vrijednost
kamatni faktor
Problem kod ocjene isplativosti projekta: određivanje diskontne stope (previsoka umanjuje
vrijednost koristi i troškova, preniska prevelik broj zahvata čini prihvatljivim), procjena budućih
novčanih tijekova

Metoda neto sadašnje vrijednosti- korist i trošak u sadašnje vrijeme ima veću vrijednost nego u
budućnosti  NSV= sadašnja vrijednost-početna investicija; NSV > 0 PROJEKT JE PRIHVATLJIV
opravdan, NSV=0 PROJEKT JE NA GRANICI PRIHVATLJIVOSTI opravdan, NSV<0 PROJEKT JE
NEPRIHVATLJIV neopravdan

Ova metoda se može koristiti samo u slučaju da su investicije jednake i traju jednako dugo (treba
osigurati usporedivost neto sadašnjih vrijednosti)

Indeks neto sadašnje vrijednosti: uspoređuju se omjeri sadašnje vrijednosti koristi i troška

Metoda očekivane neto sadašnje vrijednosti- za vrednovanje projekata u uvjetima nesigurnosti

(kada novčani tijekovi nisu sigurno poznati treba predvidjeti nekoliko različitih ocjena novčanih
tijekova, vrednovati više mogućih događaja)
Metoda interne rentabilnosti- interna stopa rentabilnosti je ona stopa uz koju je neto sadašnja
vrijednost investicijskog projekta jednaka nuli