PITANJA ZA USMENI IZ RAUNOVODSTVO TROKOVA

TEORIJE O TROKOVIMA
1. Interno orijentirano raunovodstvo (pojam)
Interni korisnici: raunovodstvo trokova, menadersko i strateko raunovodstvo.
Tablica: Odnos zajednikog i posebnog u pojedinim dijelovima raunovodstva

2. Razlika izmeu pojmova rashod i troak

RASHODI: ulaganja u poslovni proces koja ne moraju uvijek biti u cilju ostvarenja uinka
(proizvoda ili usluge).
Ukazuju na poveanje obveza ili smanjenje imovine i kapitala.
a) Redovni rashodi (poslovni - rashodi proizvodnje, nabave, prodaje i
financijski prilikom pribavljanja, koritenja i vraanja financijskih sredstava).
b) Izvanredni rashodi zbog neplaniranog smanjenja dugotrajne imovine ili
neplaniranog poveanja obveza.
UTROAK: fiziko ulaganje materijalnih vrijednosti i dobara u stvaranju uinka.
Proizvodnjom troak / prodajom rashod, izvanredni rashodi (via sila, poar) odmah troak.

3. Povezanost izmeu pojmova izdatak i troak

IZDATAK: izdvajanje, odnosno smanjenje novanih sredstava u svrhu stvaranja uinka, ali i
neovisno o tome. Nastaju zbog:
investiranja (nabava dugotrajne imovine, kupnja vrijednosnih papira),
financijskih aktivnosti (plaanje dividendi, otplate kredita) ili
poslovne aktivnosti (isplate obveza prema dobavljaima, isplate plae).
TROAK: vrijednosno izraen utroak rada, dugotrajne i kratkotrajne imovine te tuih usluga
u poslovnom procesu, iskljuivo radi stvaranja uinka.
Izdatak - smanjenje novanih sredstava moe i ne mora biti vezan uz troak; npr. izdatak za
materijal koji naknadno potroite ili prvo troak elektrine energije pa onda izdatak za raun.
Rashodi, izdaci i utroci koji nisu nastali radi stvaranja uinka ne predstavljaju trokove.
4.
5.
6.
7.

Temeljna podjela trokova

Diskrecijski trokovi
Mijeani trokovi ili semivarijabilni
Proizvodni trokovi

Prema prirodnim svojstvima (temeljna podjela u financijskom raunovodstvu)

a) Trokovi materijala
b) Trokovi usluga
c) Trokovi osoblja
d) Amortizacija
e) Nematerijalni
f) Trokovi financiranja
g) Ostali trokovi
U odnosu na promjene u razini aktivnosti
a) Fiksni trokovi ne mijenjaju se (u ukupnom iznosu) s obzirom na razinu
aktivnosti:
porez na tvrtku
amortizacija (linearna metoda)
trokovi investicijskog odravanja
najamnine, zakupnine i sl.
b) Varijabilni trokovi mijenjaju se ovisno o promjenama razine aktivnosti.
c) Mijeani trokovi - posjeduju komponentu varijabilnih i fiksnih trokova:
trokovi telefona; trokovi elektrine energije (fiksna mjesena svota i dodatna
ovisno o potronji); ili semivarijabilni trokovi: npr. telefonski raun; fiksni
(paual) varijabilni (impulsi).
d) Diskrecijski trokovi - nastaju kao posljedica diskrecijskih menaderskih
odluka i mijenjaju se ovisno o elji menadera, neovisno o razini aktivnosti
poduzea: trokovi oglaavanja - trokovi reklame, propagande; trokovi
strunog usavravanja.
Prema mjestima (proizvodni, neproizvodni) i nositeljima (direktni, indirektni)
a) Proizvodni trokovi (izravni) izvjee o radu u proizvodnji je temelj za
obraun direktnih trokova.
izravan materijal,
2

 izravan rad (npr. bruto plae djelatnika izravno vezanih za proizvodnju)

proizvodne reije ili indirektni (OTP)
b) Neproizvodni trokovi (neizravni):
trokovi uprave i opi administrativni trokovi
administrativni trokovi nabave, trokovi prodaje
trokovi distribucije, promidbe (i dr. trokovi marketinga)
trokovi istraivanja i razvoja
c) Direktni nastaju u neposrednoj proizvodnji:
trokovi materijala
trokovi plaa
d) Indirektni trokovi proizvodni i neproizvodni
trokovi pogonske (proizvodne) reije (trokovi rasvjete, grijanja,
ienja pogona, amortizacija objekata i opreme pogona, plae
rukovodiocima pogona, plae radnika na odravanju, pomoni
materijali, terenski dodaci, i sl.)
trokovi
upravno-prodajne
reije (plae zaposlenih u upravi,
nabavi, prodaji i drugim strunim slubama, trokovi ienja,
odravanja,
rasvjete,
grijanja
u
tim slubama, trokovi
promidbe, putni trokovi i dnevnice, trokovi reprezentacije i sl.)
Indirektni trokovi se pomou kljua rasporeuju na odreene proizvode ili
usluge.
Prema mogunosti tereenja na zalihe
a) Uskladitivi trokovi kojima je doputeno teretiti zalihe: trokovi izravnog
materijala; trokovi izravnog rada; opi trokovi proizvodnje (trokovi
proizvodne reije).
b) neuskladitivi (trokovi razdoblja, vremenski trokovi) trokovi kojima nije
doputeno teretiti zalihe: trokovi uprave i prodaje, opi trokovi financiranja i
drugi opi trokovi.
Neuskladitivi trokovi na kraju obraunskog razdoblja odmah postaju rashodi,
dok neuskladitivi to postaju tek kada se prodaju zalihe.
Za potrebe usporedbe predvianja i planiranja trokova
a) Stvarni trokovi
- povijesni
- tekui
b) Planski trokovi temelj dugoronih, srednjoronih i kratkoronih planova, a
najee se odreuju na temelju povijesnih trokova i standardnih trokova.
c) Standardni trokovi - trokovi proraunani (planirani) za realizaciju odreenog
uinka. Oni pokazuju koliki bi trebali biti stvarni trokovi direktnog materijala,
direktnog rada i reijski trokovi u normalnim uvjetima poslovanja.
d) Ciljani trokovi - se razmatraju prije same proizvodnje. Produkt su jedne
metode Target costing. To su trokovi kojima se tei.
Ciljani trokovi = Oekivana prodajna cijena Ciljani dobitak
S aspekta kalkulativnog obuhvata (reijski, indirektni, neizravni)
Javljaju se zbog razlika izmeu planskih indirektnih trokova obuhvaenih planskom
kalkulacijom i stvarnih indirektnih trokova koji se utvruju i rasporeuju na kraju
obraunskog razdoblja.
3

a) Apsorbirani trokovi stvarni = kalkulativnim

b) Neapsorbirani trokovi stvarni < kalkulativnih
c) Preapsorbirani trokovi stvarni > kalkulativnih
8. Troak konverzije
Trokovi konverzije zaliha trokovi transformacije materijala u gotov proizvod, obuhvaaju:
trokovi direktnog rada i
fiksne i varijabilne ope trokove proizvodnje (trokove proizvodne reije)
9. Cilj upravljanja trokovima
Optimizirati trokove - kontrola trokova (drati pod kontrolom planirane trokove), redukcija
(sniavanje, ali ne previe).
Osnovni cilj upravljanja trokovima je postizanje TROKOVNE EFIKASNOSTI odnosno
postizanje optimalnog odnosa izmeu trokova i rezultata. Prema tome, upravljanjem
trokovima se nastoji postii vea dugorona korist od uinjenog troka ili postii cilj uz to
nie trokove (bez negativnih posljedica na poslovanje poput pogoranja konkurentnosti
uslijed loije kvalitete proizvoda).
Dva su temeljna naina upravljanja trokovima:
a) Redukcija (Sniavanje) trokova je dovoenje trokova na niu razinu, odnosno na
nii ukupni iznos, bez gubitka funkcije i radne sposobnosti te bez tetnih posljedica za
poduzee, zaposlene i kupce.
b) Kontrola trokova je odravanje trokova unutar zadanih okvira i sprjeavanje
prekomjernih trokova, odnosno prekoraenja zadanih trokova.

ZALIHE
1. Koji raunovodstveni standardi reguliraju zalihe?
a) Meunarodnim
standardima
financijskog
izvjetavanja/Meunarodnim
raunovodstvenim standardima (MSFI/MRS)
Prema MRS 2 zalihe su:
kupljena trgovaka roba koja se dri za ponovnu prodaju u veleprodaji ili
maloprodaji;
zemljite za ponovnu prodaju;
ostale nekretnine koje se dre za ponovnu prodaju;
proizvedena gotova roba;
proizvodnja u tijeku;
materijali i dijelovi zaliha koji se oekuju koristiti u procesu proizvodnje;
zalihe pruatelja koje ukljuuju trokove usluga za koje poduzee jo nije
priznalo odnosne prihode (proizvodnja u tijeku).
b) Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja (HSFI 10). Prema HSFI 10
zalihe su:
sredstva koja se dre u redovitom tijeku poslovanja;
sredstva u procesu proizvodnje za prodaju ili
sredstva u obliku materijala ili dijelova zaliha koje se troe u proizvodnom
procesu pruanja usluga.
4

Prema standardima postoji jo jedna kategorija zaliha: zemljite i graevinski

objekti koji su kupljeni s namjerom da ih prodamo: NEKRETNINE.
2. Podjele zaliha za potrebe financijskog izvjetavanja
Razred 3:
a) zalihe sirovina i materijala;
b) drugi dijelovi zaliha (po nabavnoj vrijednosti).
Razred 6:
a) zalihe proizvodnje u tijeku
b) zalihe gotovih proizvoda
c) zalihe veleprodaje po nabavnoj cijeni
d) zalihe veleprodaje po prodajnoj cijeni (uraunana razlika u cijeni)
e) zalihe maloprodaje po prodajnoj cijeni s uraunanim porezom (uraunana razlika u
cijeni i porez)
3. Pribavljanje (stjecanje) zaliha
a) kupnjom od dobavljaa, npr. materijal, sirovine, ambalaa, dijelove zaliha,
trgovaka roba s namjerom daljnje prodaje
b) vlastitom proizvodnjom (ukljuivo i zalihe usluga)
c) uzimanjem iz prirodnih izvora; npr. nafta, punionica vode, drvna industrija
d) darovanjem, najee za neprofitne organizacije
4. Specifine kategorije zaliha
v. predavanje 3 16.03.2015.
5. Poetno vrednovanje zaliha
Zalihe steene kupnjom (proizvodni troak), steene darom (procijenjena vrijednost).
Postupak formiranja veleprodajne i maloprodajne vrijednosti robe:
Utvrivanje VPV:
1. Neto fakturna vrijednost robe
2. Ovisni trokovi nabave
3. Troak nabave robe (1+2)
4. Mara veleprodaje (troak nabave x odreeni postotak)
5. Veleprodajna vrijednost robe (3+4)
Veleprodajna cijena = veleprodajna vrijednost/koliina
Utvrivanje MPV
1. Neto fakturna vrijednost robe
2. Ovisni trokovi nabave
3. Troak nabave robe (1+2)
4. Mara prodavaonice (troak nabave x odreeni postotak)
5. Prodajna vrijednost bez PDV-a (3+4)
6. Uraunani PDV (prodajna vrijednost x 25%)
7. Prodajna vrijednost s PDV-om (5+6)
5

Prodajna cijena = prodajna vrijednost/koliina

6. to je neto utriva vrijednost (NUV) i kad se primjenjuje?
Primjenjuje se ako se zalihe dugo zadravaju na skladitu preko 1 godine, potrebno je
utvrditi neto utrivu vrijednost na datum 31.12. Te zalihe se ne upisuju u bilancu, ali se
upisuju ako se zalihe nau u trenutku svoenja bilance na datum 31.12. i tada im se utvruje
NUV.
NUV = procijenjena prodajna vrijednost trokovi dovrenja nuni troak prodaje.
Ukoliko je NUV manja od nabavne ide OTPIS, kad je obrnuto POVRAT OTPISA do nabavne
cijene.
7. Zalihe male vrijednosti
Sitan inventar, ambalaa, auto gume.(npr. ambalaa: boca - neodvojiva nepovratna tj
izravni materijal i direktni troak; te gajba - odvojiva ide kao imovina na razred 3).
8. Troak nabave (kupnje) zaliha
Cijena robe + zavisni trokovi (carina, prijevoz, osiguranje, ukrcaj/iskrcaj)

PRAENJE ZALIHA U TRGOVINI

1. Kako se tretira trgovaki popust pri nabave robe?
Umanjenje iz nabavne vrijednosti.
2. Kalkulacija u trgovini
Kalkulacija predstavlja raunski postupak u cilju izraunavanja cijene uinaka. Kalkulacija
predstavlja i knjigovodstvenu ispravu koja se sastavlja unutar poduzea, a slui za evidenciju
u poslovnoj knjizi robno knjigovodstvo
S vremenskog aspekta kalkulacije u trgovini mogu biti:
prethodne ili planske (pretkalkualcije) i
obraunske (naknadne) ili stvarne kalkulacije.
6

S aspekta obuhvata elemenata strukture cijene postoje:

kalkulacije trokova nabave robe tj. kalkulacija nabavne cijene robe, i
kalkulacija prodajne cijene robe.
3. Raspored ovisnih trokova nabave
Osnovica za raspored:
Vrijednost robe: kad volumen i teina robe ne utjeu znaajno na visinu ovisnih
trokova (npr. TV, telefoni, telefaksi, hladnjaci, radioaparati, strojevi za pranje sua i
sl.).
Volumen robe: kad je volumen dominantan uzrok visine ovisnih trokova (npr.
prijevoz brodom eljeza i pamuka).
Teina (masa) robe: kad je masa dominantan uzrok visine ovisnih trokova (npr.
eljezo i kartonska ambalaa istodobno u kamionu).
Faktor vrijednosti svih artikala - postotak prema npr. masi ili volumenu ve to je
dominantnije
4. Zaduenje robe u sustavu rabata
Rabat razlika u cijeni koju odobrava proizvoa ili trgovac veleprodaje.
U sustavu rabata proizvoa odreuje konanu cijenu, a trgovcu odobrava rabat u postotku od
prodajne cijene. Rabat se oduzima kod odreivanja trokova kupnje (knjii se kao mara).
5. Roba u komisijskoj prodaji
Komisionar prodaje robu u svoje ime, a za tui (komitentov) raun.
Ugovor o komisiji komisionar (trgovac tj. posrednik) i komitent (vlasnik robe).
Roba u komisiji se moe prodavati na veliko i malo.
Roba koju komitent daje komisionaru u komisiju ostaje i dalje u vlasnitvu komitenta i
iskazuje se na kontu 662 - Roba dana u komisijsku prodaju sve dok komisionar ne dostavi
obraun o odjavi prodane robe u komisiji, odnosno dok prodajom ta roba ne prijee u
vlasnitvo kupca.
Komisionar primljenu robu evidentira u izvanbilannoj evidenciji (skupina konta 99).
Naknada trgovca (komisionara) je u obliku provizije koja se uobiajeno ugovara kao postotak
od prodajne cijene prodane koliine robe. Stoga se kod komisijske prodaje javljaju dva
prometa:
1. izmeu komisionara i komitenta (vlasnika robe) i
2. izmeu komisionara i kupca.
6. Roba u tranzitu
Prodaja robe u tranzitu ako se prodaje roba bez skladitenja, tj. izravno se od dobavljaa
prevozi i isporuuje kupcu.
Ako se obavlja tranzit kupnjom robe u inozemstvu i prodajom iste robe drugom kupcu u
inozemstvu rije je o reeksportu.
Reeksport moe biti:
1. indirektni reeksport kada se roba uvozi u Hrvatsku, a zatim izvozi, ili
2. direktni reeksport kada se roba kupuje od dobavljaa u inozemstvu i prodaje kupcu
takoer u inozemstvu bez ulaska robe na teritorij Republike Hrvatske.
7

O uvjetima prodaje ovisit e:

knjienje prodaje robe u tranzitu i
realna mogunost pojave zaliha robe u tranzitu u bilanci na kraju godine (konto 667
Roba na putu)
Tranzitnu trgovinu mogu obavljati samo trgovci koji su registrirani za trgovinu na
veliko.
Prodaja robe u tranzitu moe se obavljati u tuzemstvu, ali i u poslovanju s inozemstvom, pa se
razlikuje:
a. kupnja robe u tuzemstvu i tranzitna prodaja u tuzemstvu;
b. kupnja robe u tuzemstvu i tranzitna prodaja kupcu u inozemstvu;
c. kupnja robe u inozemstvu i tranzitna prodaja kupcu u tuzemstvu, te
d. kupnja i prodaja robe u inozemstvu (reeksport).
7. Knjigovodstvene isprave u trgovini
Narudbenica, ulazni raun, otpremnica, gotovinski raun, R-1, predraun, povratnica

8. Naknadni (dodatni) trokovi zaliha u trgovini

Dorada, oplemenjivanje, obrada (npr. voe - dozrijevanje)
Ukoliko se naknadno utvrdi da proizvod ima greku (nedostatak) potrebno je vratiti ga na
popravak.
U poduzeima koja primjenjuju sustavno upravljanje kvalitetom postoji sustavna kontrola
kvalitete (meu ostalom i) gotovih proizvoda.
Kontrola kvalitete utvruje ispravnost gotovih proizvoda te one koji su nesukladni sa
specifikacijom (tj. proizvode koji imaju nedostatak) vraaju u proizvodni proces pri emu se
otvara novi radni nalog za ispravljanje nedostataka.
Kada se kartni proizvod vraa u pogon potrebno je izdati povratnicu.

PRAENJE ZALIHA U PROIZVODNJI

1) to ukljuuju zalihe proizvodnje?
Zalihe u proizvodnom procesu:
zalihe sirovina i materijala
dijelovi zaliha koji se troe u proizvodnom procesu
zalihe proizvodnje u tijeku
zalihe nedovrene proizvodnje ili poluproizvoda koji ekaju da budu ponovo ukljuene
u proces proizvodnje i
zalihe gotovih proizvoda.
2) Kako se prema MRS-u 2 dijele neizravni trokovi proizvodnje?
a) Fiksni trokovi proizvodne reije (npr. struja stroja u pogonu; pomoni materijal):
nastaju relativno neovisno o opsegu proizvodnje i opsegu koritenja kapaciteta,
imaju obiljeja vremenskih trokova,
trokovima zaliha pridruuju se na temelju normalnog kapaciteta.
b) Varijabilni trokovi proizvodne reije (npr. amortizacija postrojenja, osiguranje..):
mijenjaju se ovisno o promjenama razine aktivnosti, tj. opsega proizvodnje,
u troak zaliha i na svaku jedinicu proizvodnje rasporeuju se na temelju stvarne
upotrebe proizvodnih kapaciteta,
u troak zaliha biti e ukljueni samo do visine uobiajenih iznosa za tu vrstu
proizvodnje,
trokovi koji prekorauju uobiajene iznose predstavljaju rashode razdoblja
(neuobiajeni iznos otpadnog materijala, rada ili drugih proizvodnih trokova).
10

3) Temeljni raunovodstveni sustavi u djelatnosti proizvodnje

U uvjetima kad se proizvodi vie vrsta proizvoda ili u sluaju proizvodnje po posebnim
narudbama, neophodno je uspostaviti i kontrolu zaliha materijala i gotovih proizvoda. Pritom
se koriste dva osnovna raunovodstvena sustava i to:
raunovodstvo u sustavu radnih naloga i
raunovodstvo proizvodnog procesa.
Raunovodstvo u sustavu radnih naloga kad se radi o sustavu pojedinanih narudbi ili u
sluaju heterogenih proizvoda (proizvodnja brodova, namjetaja, postrojenja i sl., servisne
radionice).
Raunovodstvo procesa u uvjetima masovne proizvodnje i kontinuiranog tijeka
proizvodnih operacija, gdje je potrebno utvrditi jedinine trokove DM, DR i TPR za svaku
fazu obrade (rafinerije nafte, elektrane, proizvoai u prehrambenoj industriji, tekstila, gume,
boja, stakla, i sl.)
4) Metode vrednovanja (procjene) zaliha proizvodnje
Metoda potpunih trokova (metoda ukupnih trokova): u zalihe proizvodnje ulaze trokovi
rada, materijala i svi trokovi proizvodne reije.
osnovna metoda procjene zaliha
primjenjiva za eksterno izvjetavanje
Temelji se na podjeli trokova:
1. po funkcijama,
2. po nositeljima i
3. prema reagiranju na promjenu aktivnosti
U vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda ukljuuju se ukupni trokovi
proizvodnje (proizvodni trokovi).
Neproizvodni trokovi (trokovi razdoblja) - rashodi razdoblja
Metoda varijabilnih trokova (metoda izravnih trokova): u zalihe proizvodnje se ukljuuju
samo varijabilni trokovi: DM, DR i varijabilni TPR, dok se fiksni dio TPR tretiraju kao
trokovi razdoblja.
Alternativna metoda vrednovanja zaliha proizvodnje.
U uporabi je iskljuivo za interno izvjetavanje menadmenta.
Koristi menadementu pri donoenju poslovnih odluka.
Nije dozvoljena za eksterno izvjetavanje!
U vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda ukljuuju se samo varijabilni
trokovi proizvodnje.
Prema ovoj metodi rashode razdoblja ine fiksni trokovi proizvodnje i neproizvodni trokovi
(trokovi razdoblja).
5) Alokacija trokova u proizvodnji
Metode rasporeda trokova proizvodne reije na jedinice proizvodnje moemo podijeliti na
dvije iroke skupine:
1. klasine metode i
2. suvremene metode.

11

Tradicionalne metode rasporeda trokova proizvodne reije odnose se na trokovne objekte

(proizvode).
1. Metode rasporeda ukupnih trokova proizvodne reije zasnovane na jednom
zajednikom kriteriju rasporeda i
2. metode rasporeda koje se temelje na formiranju skupina srodnih vrsta trokova kod
kojih se svaka skupina trokova rasporeuje na temelju njoj odgovarajueg kriterija
rasporeda.
Ad. 1) U praksi se odreuju na temelju pokazatelja koji se prema njihovoj prirodi mogu
razvrstati u tri skupine:
1. tehniki pokazatelji - utemeljeni na opsegu koritenja proizvodnih faktora:
koliina koritenog materijala
broj sati izravnog rada i
broj sati rada strojeva
2. pokazatelji trokova - utemeljeni na vrijednosnom izrazu koritenih proizvodnih
faktora:
trokovi direktnog materijala
trokovi direktnog rada
primarni trokovi
3. pokazatelji rezultata - utemeljeni na koliinskim ili vrijednosnim elementima
proizvodnje:
opseg (koliina) proizvedenih jedinica proizvodnje
vrijednost proizvedenih jedinica proizvodnje
Ad. 2) Metode rasporeda koje se temelje na formiranju skupina srodnih vrsta trokova
proizvodne reije:
koriste se da bi se otklonili nedostaci prethodnih metoda,
svaka skupina trokova rasporeuje se na temelju njoj odgovarajueg kriterija
rasporeda,
kako bi se omoguilo dinamiko praenje i knjienje tih trokova prema odredbama
MRS-a 2, potrebno je trokove proizvodne reije dodatno podijeliti na fiksne i
varijabilne.
Suvremene metode alokacije trokova
Temelje se na novim tehnolokim pristupima i razvijenoj informatikoj potpori.
Activity-based costing (ABC) metoda:
a) mjeri trokove i performanse aktivnosti resursa i trokovnih objekata,
b) temelji se na osnovnom naelu promatranja proizvodnje kao skupa aktivnosti,
c) proizvodni resursi se doznauju trokovnim objektima i to na temelju njihova
koritenja pri realizaciji trokovnih objekata.
6) to se dogaa s ukupnim proizvodnim trokovima ako se primjenjuje
raunovodstvena metoda rasporeda trokova?
Ukupni proizvodni troak je isti, preporuka koristiti vie kljueva.
Velika poduzea sa razvijenim raunovodstvom trokove e grupirati unutar varijabilnih OTP
i fiksnih OTP uz koritenje min. 2 kljua (moe ih biti i vie unutar grupe).
Primjenom metode (klju) za raspored opih trokova proizvodnje dobit emo razliitu
proizvodnu cijenu. Najei primjer je jedan klju: utroak materijala; utroak rada.

12

7) Analitiko raunovodstvo proizvodnih procesa

Za praenje i raunovodstveno evidentiranje zaliha proizvodnje u praksi se razvilo pogonsko
knjigovodstvo.
Temeljna obiljeja pogonskog knjigovodstva su:
sustavno evidentiranje trokova vezanih za proizvodnju,
sustavno praenje trokova obzirom na mjesta trokova i nositelje trokova
proizvodnje,
sastavljanje odgovarajuih izvjea, prorauna odnosno kalkulacija o trokovima
proizvodnje i njihovu rasporedu na mjesta i nositelje trokova za potrebe financijskog
raunovodstva kao i za potrebe upravljanja trokovima,
evidentiranje stvarnih trokova u radnim nalozima i usporeivanje istih s
proraunskim te o tome izvjeivati financijsko raunovodstvo odnosno upravu.
Proces proizvodnje je naelno neprekidan proces u kojem se elementi proizvodnje
kontinuirano troe to je neophodno kontinuirano pratiti i aurno evidentirati.
Sintetika evidencija trokova proizvodnje obavlja se u financijskom raunovodstvu (glavna
knjiga) dok se analitika evidencija vodi odvojeno za svakog nositelja posebno u pogonskom
knjigovodstvu (pomone evidencije).
Analitika evidencija kretanja i iskazivanja stanja svake pojedine vrste gotovih proizvoda
slina je robnom i materijalnom knjigovodstvu. Prema tome, pogonsko knjigovodstvo ima
ustrojstvo srodno materijalnom i robnom knjigovodstvu.
8) Metode rasporeda trokova kod povezane proizvodnje
Najee koritene metode rasporeda povezanih trokova mogu se svrstati u dvije grupe:
1. metode fizike mjere, koje obuhvaaju metodu fizike mjere u njenom osnovnom i
modificiranom obliku, te
2. metode monetarne ili trine mjere, koje ukljuuju:
a) metodu relativne trine vrijednosti,
b) metodu neto utrive vrijednosti, te
c) metodu pribline neto utrive vrijednosti
Metoda fizike mjere
Kao osnova za alokaciju trokova najee se koristi broj proizvedenih jedinica
proizvoda u povezanom proizvodnom procesu, teina proizvoda li neka druga, za
proizvodnju osobita (i mjerljiva) veliina.
Povezani trokovi rasporeuju se na proizvode sukladno udjelu pojedinog povezanog
proizvoda u ukupnom outputu povezane proizvodnje.
Rasporeuje se jednak iznos jedininog troka bez obzira o kojoj je kategoriji
proizvoda rije. Zanemaruje se sposobnost pojedinog povezanog proizvoda za
generiranje prihoda.
Metoda fizike mjere je jednostavna za primjenu, ali obzirom da zanemaruje trinu
cijenu svakog od proizvoda (tj. mogunost generiranja prihoda) ne primjenjuje se za
potrebe odluivanja.
Modificirani oblik metode fizike mjere ukljuuje dodatnu varijablu (npr. sati izrade)
kojom se definira nova baza za raspored povezanih trokova na povezane proizvode.
Takoer, mogu se uvesti i ekvivalentni brojevi u kalkulaciju.

13

Metoda relativne trine vrijednosti

Ova metoda uzima u obzir prodajnu cijenu i ukupni prihod kojeg stvara svaki od
povezanih proizvoda.
Kao baza za raspored povezanih trokova se uzima (oekivana) prodajna cijena u toci
odvajanja.
Ova metoda uzima u obzir i fiziku mjeru povezanih proizvoda, ali trokovi se
proporcionalno rasporeuju na one proizvode koji imaju veu sposobnost generiranja
prihoda.
Proizvodi s manjom procijenjenom trinom vrijednou e biti tereeni i manjim
iznosom povezanih trokova
Metoda neto utrive vrijednosti (NUV)
Ova metoda uzima u obzir fiziku mjeru, trinu vrijednost i dodatne trokove koji e
se javiti pri prodaji povezanih proizvoda.
Alokacija povezanih trokova je sukladna udjelu neto utrive vrijednosti svakog od
proizvoda.
Metoda pribline neto utrive vrijednosti
Kada u povezanom proizvodnom procesu za sve (ili samo neke) proizvode ne postoji
trite u toci odvajanja primjenjuje se metoda pribline neto utrive vrijednosti.
Priblina neto utriva vrijednost = konana prodajna cijena razdvojeni trokovi
Kada je utvrena priblina neto utriva vrijednost, povezani trokovi se alociraju na
proizvode temeljem udjela pribline NUV.
METODE OBRAUNA UTROKA ZALIHA I UPRAVLJANJE ZALIHAMA
Obiljeja pojedinih metoda utroka zaliha
U okviru financijskog raunovodstva neophodno je:
- voditi zalihe sirovina i materijala te odrediti metodu utroka zaliha:
1. Metoda standardnog troka koristi se u proizvodnim djelatnostima
- ako su rezultati u pogledu vrijednosti zaliha u bilanci i trokova za prodano u
raunu dobiti i gubitka priblini troku
- ako postoji razlika, treba vrijednost zaliha uskladiti na stvarnu razinu trokova
- ako su stvarni trokovi < od standardnih imamo pozitivna odstupanja
2. Metoda trgovine na malo
o temelji se na prodajnoj vrijednosti robe
o trokovi se raunaju u postotku od prodanog, a ne za svaki artikal
o doputena je ukoliko su rezultati priblini troku
o doputena za sve vrste maloprodaje
o najvee uinke postie u maloprodaji mjeovite robe male vrijednosti
3. Metoda specifine identifikacije pojedinanih trokova koristi se za trokove
predmeta zaliha koji:
nisu redovito meusobno razmijenjivi
za proizvedene i odvojene robe
za usluge odvojene za posebne projekte
Ova metoda pridruuje trokove zaliha u ovisnosti o stvarnom tijeku zaliha to kod ostalih
metoda ne mora biti sluaj.

14

4. FIFO znai da e zaliha koja je u fizikom toku nabavljena prva, prva biti
tereena i na trokove ili rashode. Temelji se na fizikom toku ulaza tj. nabave zaliha:
bez obzira na visinu cijena tih zaliha
bez obzira hoe li zalihe stvarno biti utroene po tom redoslijedu
NABAVLJENE ZALIHE = KOLIINA X CIJENA (po redoslijedu)
TROKOVI OBRAUNANIH ZALIHA = zalihe na poetku + nabavljene zalihe - zalihe na
kraju
ZALIHE NA KRAJU = STANJE NA SKLADITU X ZADNJA CIJENA
PREDNOST: kod velikog obrtaja zaliha vrijednost zaliha na kraju priblino odgovara tekuim
trokovima nabave zaliha jer su one vrednovane po posljednjim viim cijenama.
NEDOSTATAK: u uvjetima inflacije (trokovi znatno podcijenjeni).
5. METODA PPC temelji se na pretpostavci da e obraun utroka ili prodaje zaliha
biti izveden po prosjenoj cijeni zaliha raspoloivih za troak ili prodaju.
PREDNOSTI: jednostavnost primjene, programiranja i i upotrebe od strane korisnika,
najlake se percipiraju rezultati i ne izazivaju dvojbe u tehnikom smislu.
NEDOSTATCI: u uvjetima rasta cijene, ne daje ni realne trokove ni realnu vrijednost
zaliha.
1) Vanost upravljanja zalihama
Upravljanje zalihama je postupak osiguranja adekvatne koliine zaliha za normalno odvijanje
proizvodnog procesa i omoguavanje odgovarajue opskrbe na tritu.
Upravljanjem zalihama se upravlja i ukupnim trokovima.
Upravljanje zalihama prvenstveno ovisi o prirodi same zalihe (npr. mlijeni proizvodi se
trebaju prevesti hladnjaom i to iziskuje vee trokove; drvo i namjetaj na zalihi mogu stati
due vremena).
2) Metode upravljanja zalihama
Metoda standardnog troka - standardni troak je najee predvien za period od mjesec
dana. Kod tipine masovne proizvodnje, a u novije vrijeme i u ugostiteljstvu i hotelijerstvu tj.
u svim djelatnostima gdje postoje normativi rada i materijala.
Metoda trgovine na malo - metoda razduivanja maloprodaje; koristi se u maloprodaji, kod
malih trgovina koje nemaju razvijene informatike sustave.
FIFO i PPC metode - za masovni obrtaj zaliha, podrazumijeva blagu inflaciju odnosno
povremeno poveanje ulaznih cijena.
3) Pojam optimalnih zaliha
Optimalne zalihe su koliina materijala/proizvoda/robe na zalihi koja e poduzetniku izazvati
najnie ukupne trokove dranja zaliha, a nee dovoditi u pitanje kontinuitet proizvodnog ili
poslovnog procesa.
4) Sigurnosne zalihe
Minimalne zalihe su najmanja razina ispod kojih se dovodi u pitanje nesmetanost proizvodnje.
15

5) Signalne zalihe
Signalne zalihe su vee od minimalnih.
Maksimalne su najvea koliina zaliha preko koje se javljaju dodatni trokovi skladitenja.
6) Optimalne zalihe kod EOQ i JIT modela
EOQ - model ekonomine koliine nabave jednostavan je za primjenu i temelji se na
sljedeim pretpostavkama:
potranja je poznata, konstantna i neovisna,
vrijeme isporuke (vrijeme koje proe od narudbe do primitka robe) je poznato i
konstantno,
prijem zaliha je trenutan i sveukupan,
koliinski popusti nisu mogui,
jedine dvije vrste trokova u modelu su trokovi nabave i trokovi dranja zaliha,
nedostatak zaliha moe biti u cijelosti izbjegnut ako se narudba izvri u pravo
vrijeme.
Ukoliko je poznato da je:
P = 6000 kg (mjesena planska potronja materijala)
V = 25 dana (vrijeme izmeu dviju nabava)
R1 = 480 kg (poveanje planske potronje materijala)
R2 = 5 dana (poveanje vremena izmeu dviju nabava)
Optimalna koliina zaliha se izraunava na sljedei nain:
Zop = (6000 + 480) x (25 + 5)
Zop = 6.480 x 30
Zop = 194.400 kg
Znai da bi optimalna koliina zaliha materijala iznosila 194 400,00 kg.
Kod JIT modela minimalne zalihe su isto to i sigurnosne zalihe ispod kojih ne smijemo ii.
Prema ovom modelu zalihe trebaju biti dostupne kad su poduzeu potrebne, nita prije i nita
kasnije. Sustav funkcionira na bazi signalnih zaliha. Naime, kada stanje materijala,
poluproizvoda, proizvoda i robe dosegne odreenu razinu to predstavlja signal za realizaciju
narudbe.
Kada se smanji veliina proizvodne serije (narudbe) uz istodobno skraivanje vremena
isporuke postiu se znaajni uinci u upravljanju zalihama.
Ti uinci ogledaju se prije svega u smanjivanju svih vrsta zaliha: signalnih, maksimalnih i
sigurnosnih (minimalnih) zaliha, to pridonosi poveanju efikasnosti radnog kapitala.
OPTIMALNE ZALIHE po JIT modelu su u rasponu izmeu signalnih i maksimalnih zaliha.
(Npr. razina od 5 000 kom ili 10 000 kom predstavlja optimalnu razinu, dok je 3 000 kom
minimum, a sa npr. 12 000 kom premaen je maksimum (prelazimo u nepotrebne trokove)).
Druga vana informacija odnosi se na maksimalne zalihe koje se izraunavaju na sljedei
nain:
Zmax = Q + Zsig
gdje je: Zmax - maksimalna koliina zaliha na skladitu; Q veliina proizvodne serije.
Temeljem navedenog razvidno je da veliina serije ne smije biti manja od veliine signalnih
zaliha.

16