Racunovodstveni Is PANTHEON

Dr Haris Jahi
Mr evala Isakovi-Kaplan
Harun kapurevi, dipl. oec
Admira Salihagi, dipl. oec
RAUNOVODSTVENI INFORMACIONI SISTEM
Primjeri raunovodstvenog
obuhvatanja poslovnih dogaaja
PRAKTIKUM
Sarajevo, 2012.
Naziv djela RAUNOVODSTVENI INFORMACIONI SISTEM PANTHEON
Primjeri raunovodstvenog obuhvatanja poslovnih dogaaja
PRAKTIKUM
Autori Dr Haris JAHI

Mr evala ISAKOVI-KAPLAN
Harun KAPUREVI, dipl. oec
Admira SALIHAGI, dipl. oec
Izdava EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU
Za izdavaa Prof. dr. sc. eljko AIN, dekan
Recenzenti prof. dr Mehmed JAHI

prof. dr Mirko ANDRI
Design&DTP Adis DUHOVI, prof.
Tira 100 primjeraka
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
657:004.65](075.8)
RAUNOVODSTVENI informacioni sistemi Pantheon :

primjeri raunovodstvenog obuhvatanja poslovnih
dogaaja : praktikum / Haris Jahi ... [et al.]. -
Sarajevo : Ekonomski fakultet, 2012. - 216 str. :
ilustr. ; 25 cm
Bibliografija: str. 215-216.
ISBN 978-9958-25-080-4
1. Jahi, Haris
COBISS.BH-ID 20141318
SADRAJ
1. PREDGOVOR ........................................................................................................................ 5
2. Primjer 1 Kupovina licence ........................................................................................ 7

3. Primjer 2 Knjienje goodwilla ................................................................................ 23
4. Primjer 3 Kupovina zemljita i stavljanje u upotrebu .................................... 29
5. Primjer 4 Prodaja zemljita ...................................................................................... 35
6. Primjer 5 Gradnja objekta iz vlastitih i tuih sredstava ................................ 43
7. Primjer 6 Uvoz maine iz inostranstva ................................................................ 57
8. Primjer 7 Prijem donacije u opremi ...................................................................... 67
9. Primjer 8 Kupovina dionica ..................................................................................... 77
10. Primjer 9 Prodaja gotovih proizvoda na potroaki kredit ......................... 79
11. Primjer 10 Preklasifikacija zgrade na grupu ulaganja u nekretnine radi
iznajmljivanja drugima ......................................................................... 87
12. Primjer 11 Nabava materijala sa zavisnim trokovima, koji se skladiti
po stalnim cijenama ............................................................................... 89
13. Primjer 12 Vrednovanje zaliha ............................................................................... 101
14. Primjer 13 Vraanje materijala iz proizvodnje na zalihe ............................... 117
15. Primjer 14 Otpis sitnog inventar, 100% i 50% .................................................. 123
16. Primjer 15 Obraun plata ....................................................................................... 133
17. Primjer 16 Obraun regresa i toplog obroka .................................................... 141
18. Primjer 17 Faktura peditera za otpremu materijala ..................................... 147
PRIMJERI RAUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA POSLOVNIH DOGAAJA

3
19. Primjer 18 Unaprijed plaeni trokovi osiguranja .......................................... 151

20. Primjer 19 Obraun proizvodnje .......................................................................... 153
21. Primjer 20 Nabavka, prodaja i dorada robe .......................................................161
22. Primjer 21 Nivelacija cijena .................................................................................... 181
23. Primjer 22 Emisija i prodaja dionica .................................................................... 195
24. Primjer 23 Revalorizacija ......................................................................................... 197
25. Primjer 24 Obraun poslovnog rezultata - dobit .............................................199
26. Primjer 25 Obraun poslovnog rezultata - gubitak ....................................... 207
27. LITERATURA .................................................................................................................... 215
28. DODATAK DVD sa video zapisima svih prethodno uraenih primjera

4
PREDGOVOR
O
d kolske godine 2005/06., na Ekonomskom fakultetu
u Sarajevu, prelaskom na novi koncept studija (3+2+3)
baziran na principima Bolonjske deklaracije, nastavni
plan i program trogodinjeg studija Ekonomije i Menadmenta,
te Visoke poslovne kole podrazumijeva obaveznu izradu i od-
branu projekta, kao samostalnog praktinog rada studenata na
odreenom zadatku ili grupi zadataka. Projekat koji stoji pred
studentima smjera Raunovodstvo i revizija u V semestru III
godine studija je specian u odnosu na projekte koje izrauju
studenti drugih smjerova, i ogleda se u raunovodstvenom prae-
nju poslovnih dogaaja koji nastaju u odreenom preduzeu, to-
kom obraunskog perioda, kroz raunovodstveni program Pan-
theon i izradu nansijskog izvjetaja za predmetno preduzee.
Praktikum pod nazivom Raunovodstveni informacioni sistem

Pantheon Primjeri raunovodstvenog obuhvatanja poslovnih
dogaaja rezultat je viegodinje saradnje Ekonomskog fakulteta
u Sarajevu i PSS tima DataLab BH d.o.o. Sarajevo. Namijenjen je
svim studentima smjera Raunovodstvo i revizija kao obavezna i
osnovna literatura za izradu projekta na navedenom smjeru, i isti
im pomae da se upoznaju sa praktinom primjenom raunovod-
stvene evidencije poslovnih dogaaja u savremenom poslovno-
informacijskom sistemu Pantheon.
Praktikum je napisan jednostavnim i razumljivim jezikom, te

sadri:

5
primjere specinih poslovnih dogaaja koji mogu nastati u

jednom preduzeu;
njihovo rjeenje u formi dnevnika za knjienje uz pratee po-
mone radnje; i
njihovo rjeenje u poslovno-informacijskom sistemu Panthe-
on, propraeno slikama, tekstom i objanjenjima.
Sastavni dio Praktikuma jesu i video materijali koji detaljno prika-

zuju nain raunovodstvene evidencije poslovnih dogaaja kroz
program Pantheon. Uz njih neophodna je i SQL baza podataka,
koja je pripremljena i raspolae sa svim potrebnim podacima, a
koju ete nai kao dodatak na DVDu.
Nain knjienja poslovnih promjena gotovo u potpunosti je pri-

lagoen savremenoj praksi i provoenju tih poslovnih promjena
kroz softver, i kao takav moe posluiti ne samo studentima koje
priprema za samostalnu izradu projekta, ve i svim postojeim i
buduim korisnicima Pantheona. Odreene stvari su prilagoene
fakultetskom izvoenju nastave, kao to su npr. knjienja na sin-
tetika konta (podgrupe) umjesto na etverocifrena konta, samo
dva tipa naloga za knjienje zbog jednostavnosti, jedan radnik u
obraunu plata itd.

6
PRIMJER 1
kupovina licence
15.2.2011. godine kupili smo licencu ija je vrijednost 24.000 KM

+ PDV 4.080 KM. Obaveza po osnovu licence je izmirena. Ugo-
vorom je denisana mogunost koritenja licence u naredne eti-
ri godine. Licenca je stavljena u upotrebu na dan kupovine.
a) Rjeenje primjera u formi dnevnika knjienja
Iznos
Rbr OPIS Konto
Duguje Potrauje
1 Nematerijalna sredstva u pripremi 015 24.000
PDV u primljenim fakturama 270 4.080

Dobavljai u zemlji 432 28.080
Za kupljenu licencu
2 Dobavljai u zemlji 432 28.080

Transakcijski raun domaa valuta 200 28.080
Za plaene obaveze
3 Koncesije, patenti,licence... 011 24.000

Nemat. sredstva u pripremi 015 24.000
Za prenos licence u upotrebu

7
b) Rjeenje primjera kroz poslovno-informacijski sistem Pantheon
U modulu Roba Prijem Dokument izaberemo poslovni doga-

aj 110 za kupovinu osnovih sredstava i sitnog inventara, budui
da licenca spada u nematerijalna osnovna sredstva.
! Svaki poslovni dogaaj ima vlastitu internu oznaku po kojem se

jednoznano raspoznaje u sistemu. ifre je mogue proizvoljno
dodjeljivati kao i otvarati nove poslovne dogaaje. Npr. mogue
je otvoriti poslovni dogaaj 110 Nabava materijalnih osnovnih
sredstava i 110 Nabava nematerijalnih osnovnih sredstava. Si-
stem je fleksibilan i omoguava da ga proizvoljno oblikujete u za-
visnosti od potreba kompanije.
U navigacijskoj grupi tastera izaberemo Novi zapis (novi dokument)

8
! Novi zapis na dokumentu koristimo uvijek kada elimo kreirati

NOVI ulazni raun, izdavanje u proizvodnju, fakturu kupcu, nalog
za knjienje itd.
Iz padajueg menija izaberemo dobavljaa. Na listi se prikau

dobavljai koji su uneseni u ifrantu subjekata. Koristimo prede-
niranog dobavljaa Dobavlja X. U datumsko polje Prijem i
Prijem rauna upiemo datum poslovne promjene iz zadatka, ako
je navedena. U ovom sluaju konkretno 15.2.2011.
! Novog dobavljaa otvaramo u ifrantu subjekata do kojeg dola-

zimo kroz meni Postavke Subjekti Subjekti ili preicom F11. Bi-
ramo novi zapis, unosimo osnovne podatke i oznaimo kvaicom
sa lijeve strane da je rije o dobavljau. Na slici ispod oznaeni su
obavezni podaci za unos.

9
Iz padajueg menija u tabeli za unos pozicija dokument izabere-

mo artikal sa ifrom LICENCA.

10
U padajuem meniju prikau se svi artikli (pozicije) koji su une-

seni prethodno u ifrantu artikala.
! Novi artikal otvaramo u ifrantu artikala (Postavke artikli- artikli

ili preica F12). U zadacima koristite iskljuivo predefinirane ar-
tikle jer su na njima izvrena sva podeavanja koja su potrebna
za pravilna knjienja. U naprednoj fazi, moete koristiti i vlastite
artikle.
Upiemo u polje Koliina 1 (jedan), te u polje Cijena u valu-

ti 24000. Snimimo dokument klikom na kvaicu pored Novog
zapisa.
! Sistem sam vri snimanja dokumenta nakon odreenih radnji.

Ukoliko je kvaica zasivljena to znai da je dokument ve snimljen.
Kliknemo na panel Knjienja a zatim na tipku Knjii.
Otvori se prozor za knjienje poslovnog dogaaja na kojem se

nalazimo.

11
! Ukoliko smo funkciju knjienja pokrenuli sa konkretnog doku-

menta, automatski se oznai pripadajua Vrsta dokumenta i kon-
kretan dokument na kojem se nalazimo. Ukoliko funkciju knjie-
nja pokrenemo iz modula Novac, potrebno je u odjeljku Vrsta
dokumenta oznaiti check box ispred Vrste dokumenta koju
knjiimo. U ovom sluaju radi se o licenci, te obavezno provjerimo
da li je oznaena Nabavka osnovnih sredstava.
U polje datum knjienja korigujemo datum na datum poslovne

promjene i kliknemo na tipku Knjienje.

12
! Datum razdoblja se automatski popunjava sa datumom poslov-

nog dogaaja ukoliko smo knjienje pokrenuli sa tog poslovnog
dogaaja. Datum razdoblja je bitan jer se radi o datumu na osno-
vu kojeg e se knjienje uvrstiti u bilansni period. Datum knjienja
je isto evidencijski datum kada smo obavili knjienje.
Ukoliko smo pravilno radili otvorie nam se prozor koji e pri-

kazati nalog za knjienje ovog poslovnog dogaaja. Broj naloga
11-410-000001 sistem automatski dodjeljuje kao i sve ostale do-
kumente (fakture, ulazni rauni itd)
U polje Napomena upiemo Primjer 1.
! Brojeve dokumenata automatski se dodjeljuju i to na slijedeem

principu: dvocifrena oznaka tekue godine, trocifrena oznaka po-
slovnog dogaaja, estocifreni broja.
Sa ovim smo zavrili knjienje kupovine licence. Sada idemo na

stavljanje licence u upotrebu.
Vratimo se na dokument 11-110-000001 iz poslovnog dogaaja

za kupovinu osnovih sredstava i iz arobnjaka izaberemo funkci-
ju Prenosa u osnovna sredstva.

13
! Dokument u sistemu, ukoliko znate njegov broj, moete brzo pro-

nai kroz trailicu u gornjem desnom uglu programa, bez potrebe
da ga traite kroz meni.
! Svako sredstvo za kojeg se obraunava amortizacija potrebno je

prenijeti sa dokumenta u registar osnovnih sredstava ili sitnog in-
ventara, i za to slui gore navedena funkcija. Sredstvo se moe i
runo unijeti u registar do kojeg dolazimo kroz meni Novac-Osno-
va sredstva - Registar osnovih sredstava.

14
Na prozoru za prijenos u registar oznaimo:
a) da li je rije o osnovnom sredstvu ili sitnom inventaru, u na-

em sluaju OS.
b) ako je registar prazan i prvi put radimo prenos u registar odre-
dimo duinu inventarnog broja, konkretno 5 u naem sluaju
(dobie inventarni broj 00001). Svaki slijedei prijenos dobija-
e automatski svoj broj za jedan vei.
c) Odredimo datum aktivacije osnovnog sredstva. Od slijedeeg
prvog u mjesecu, poee obraun amortizacije.
d) Oznaimo kvaicu za prijenos.
e) Na kraju kliknemo na tipku PRENESI U REGISTAR i potvr-
dimo poruku.
Otvori se registar osnovih sredstava pozicioniran na nae osnov-

no sredstvo, licencu, koju smo prebacili u registar.
Unesemo konta koja su nam potrebna za knjienje stavljanja li-

cence u upotrebu.

15
! Savjetujemo da u dijelu Knjienje-konta,u poljima za konto Amor-

tizacije unesete odmah konta troka amortizacije i ispravke vrijed-
nosti, da kasnije kada budete radili obraun amortizacije ne bi bilo
problema kod obrauna.
Prebacimo se u panel Stanje, u kojem pratimo sve promjene na

osnovnom sredstvu, i sa desnim klikom na poziciju pozovemo
funkciju za knjienje pozicije stanja odnosno prebacivanja u
upotrebu.

16
Otvori se prozor za knjienje stavljanja licence u upotrebu.

17
Klikom na tipku Ispis moemo provjeriti nae knjienje, prije -

nalnog izvoenja operacije knjienja.
Sada imamo dvije mogunosti.
1. Knjienje stavljanja u upotrebu proknjiiti na zaseban nalog za

knjienje koji e dobiti novi broj naloga. Samo bi promijenili
datum knjienja na 15.2.2011 i kliknuli na tipku Knjienje.
2. Knjienje stavljanja u upotrebu moemo prikljuiti prethodno

kreiranom nalogu broj 11-410-000001 tako da oba knjigovod-
stvena stava imamo na jednom nalogu. To radimo na nain
da izaberemo opciju Prikljui i upiemo broj naloga NA KOJI
prikljuujemo trenutno knjienje. U naem sluaju prikljui-
emo knjienje stavljana licence u upotrebu na knjienje ku-
povine licence.
Izabraemo opciju Prikljui. Obje mogunosti su naravno knjigo-

vodstveno ispravne.

18
Kliknemo na tipku KNJII i obaviemo prikljuenje na prethod-

no kreirani nalog.

19
Ostalo je jo platiti obaveze prema dobavljau za kupljenu licen-

cu. Plaanje obaveza dobavljaima i evidentiranje uplata kupaca
je jedan od poslovnih dogaaja koji se radi runo (osim u sluaju
automatskog uvoza izvoda iz banke) i njega obavljamo u okviru
poslovnog dogaaja 400- Runo knjienje poslovnih promjena.
! U praksi se za evidentiranje plaanja i uplata otvore poslovni do-

gaaji Knjienje izvoda, razraeno po bankama, npr. 410-Knjie-
nje izvoda-Raiffeisen, 411-Knjienje izvoda-HYPO, 412-Knjienje
izvoda-SPARKASSE itd, ali smo zbog jednostavnosti kod zadataka
koristili samo 2 poslovna dogaaja za sve mogue tipove knjie-
nja, jedan za automatsko knjienje promjena 410, a drugi za runo
knjienje promjena 400. Vrste poslovnih dogaaja proizvoljno se
mogu otvarati i to u modulu do kojeg dostupamo kroz Postav-
ke-Program-Vrste dokumenata. Na slici dole prikazana je razrada
tipova naloga u jednom kompleksnom preduzeu.

20
Plaenje emo obaviti u poslovnom dogaaju 400 te ga izaberemo

iz menija Novac-Knjienje-Runo knjienje poslovnih promjena.
Sa tipkom Novi zapis (novi nalog) otvorimo novi nalog. Upiemo

datum knjienja i datum razdoblja. U polje napomena upiemo
Primjer1: plaanje obaveze.
U polje konto upiemo konto 432 i iznos obaveze koju zatvaramo

na dugovnoj strani, u iznosu od 28080KM. Pritisnemo strelicu
dole, spustimo se u novi red i upiemo konto iro rauna i odliv
na potranoj strani u istom iznosu.
Ukoliko smo pravilno radili dobiemo nalog na slici dole, sa po-

datkom IZRAVNATO u kontroli salda.

21
PRIMJER 2
knjienje goodwilla
15.03.2011. izvrena je kupovina preduzea B, tako to je predu-

zee A kupilo neto vrijednost preduzea B nakon ega je dato
preduzee prestalo da postoji. Kupovina je izvrena po trinom
principu. Preduzee A je platilo na trinom principu za bilan-
snu imovinu preduzea B 800.000 KM.
Na dan kupovine bilans preduzea B po knjigovodstvenoj i pro-

cijenjenoj fer vrijednosti izgledao je ovako:
Broj Knjigovod. Procijenjena

Opis
rauna Vrijednost fer vrijed.
Graevinski objekti 021 450.000 500.000
Oprema 022 300.000 400.000
Zalihe materijala 101 150.000 100.000
Kupci u zemlji 211 80.000 50.000
Ukupno aktiva: 980.000 1.050.000
Upisani uplaeni osnovni

300 680.000
kapital
Dugoroni krediti 413 200.000 200.000
Dobavljai u zemlji 432 100.000 100.000
Ukupno pasiva: 980.000 300.000

23
Red. Iznos
OPIS Konto
Broj Duguje Potrauje
1 Graevinski objekti 021 500.000
Postrojenja i oprema 022 400.000
Sirovine i materijal 101 100.000
Kupci u zemlji 211 50.000
Dugoroni krediti uzeti u zemlji 413 200.000
Transakcioni rauni domaa
200 800.000
valuta
Goodwill 012 50.000
Za kupovinu neto imovine
preduzea B
Knjienje goodwilla je tipina poslovna promjena koja se u Pan-

theonu obavlja runo. S tim u vezi izabraemo iz menija Novac-
Knjienje, poslovni dogaaj za runo knjienje.

24
U navigacijskoj grupi tastera izaberemo Novi zapis (novi dokument)
U zaglavlju naloga upiemo datum knjienja, datum razdoblja te

napomenu. Broj naloga sistem e automatski dodijeliti, kao i kod
robnih dokumenata.
! Datum knjienja je iskljuivo evidencijski podataka kada smo oba-

vili proces knjienja, dok Datum razdoblja je podatak na osnovu
kojeg se podaci smjetaju u bilansne evidencije.
Nakon to smo unijeli podatke u zaglavlje naloga, pristupamo

unosu pozicija knjienja. Redoslijed runog unosa po pravilu je
konto, subjekat (ako je bitan podatak), dugovni ili potrani iznos.
Sa unosom pozicija kreemo tako to kliknemo u tabeli na bijelu
povrinu ispod naziva polja KONTO:
Fokus e se postaviti na polje konto. Upiemo broj konta, ili ga

izaberemo iz padajue liste.

25
! Kada traimo odreen konto npr. 021, ukoliko u polje utipkamo

0, program e automatski izbor konta suziti na sva konta klase 0,
dalje dodavajui broj 2, dakle ako unesemo 02 program e auto-
matski suziti izbor konta na sva konta iz grupe 02. Ovu tehniku
poeljno je koristiti kada ne znamo taan konto, ali znamo njego-
vu grupu.
Nakon unosa konta, unesemo jo i dugovni/potrani iznos.
! Kada smo zavrili sa unosom prve pozicije knjienja pritiskom na

strelicu dole, otvaramo novu poziciju za knjienje.
Ukoliko smo unijeli konto, ali smo preskoili unijeti dugovni ili
potrani iznos, program e nas upozoriti o tome sa porukom:
Istu poruku dobiemo ako nismo unijeli konto na poziciju

knjienja.

26
Nakon zavrenog unosa nalog za knjienje bi trebao izgledati

ovako:
Nalog snimimo klikom na kvaicu pored novog zapisa.
! Identino kao i kod robnih dokumenata, sistem sam vri snimanja

naloga nakon odreenih radnji. Ukoliko je kvaica zasivljena to
znai da je dokument ve snimljen.

27
PRIMJER 3
kupovina zemljita i
stavljanje u upotrebu
1.2.2011. kupili smo zemljite fakturne vrijednosti 80.000 KM. Po-

rezna uprava je procijenila vrijednost zemljita na 90.000 KM. Stopa
poreza na promet nepokretnosti i prava je 5%. Izmirene su sve oba-
veze po osnovu kupovine zemljita. Zemljite je stavljeno u funkciju.
Red. Iznos
OPIS Konto
broj Duguje Potrauje
Nekretnine, postrojenja i oprema u
1 025 80.000
pripremi
Za fakturu dobavljaa
Nekretnine, postrojenja i oprema u

2 025 4.500
pripremi
Obaveze za poreze, carine i
482 4.500
dr. dabine
Za obraunati porez

Obaveze za poreze, carine... 482 4.500
Transakcioni rauni domaa valuta 200 84.500
Za plaenu obaveze

29
4 Zemljite 020 84.500

Nekretnine, postrojenja
025 84.500
i oprema u pripremi
Za prenos zemljita u upotrebu

aj 110 za kupovinu osnovih sredstava i sitnog inventara, budui
da zemljite spada u osnovna sredstva.
Izradimo dokument prijema, vodei se smjernicama iz PRI-

MJERA 1. Unesemo dobavljaa, datum dokumenta, i iz pozicija
izaberemo 2 artikla, ZEMLJITE i POREZ NA NEPOKR.
Dokument bi trebao izgledati ovako:

30
! Kod oba artikla koristiemo poreznu tarifu P5, koja se koristi u slu-
aju poreza na promet nepokretnosti i prava, za razliku od stan-
dardne P1 tarife od 17% poreza na dodanu vrijednost. Budui da
se porez pribraja nabavnoj vrijednosti zemljita, morali smo ga
evidentirati kao zasebnu stavku i u poziciju konta na dokumentu
upisati 025 kako bi poveao vrijednost zemljita, nakon knjienja.
Nakon toga pristupamo knjienju dokumenta na identian na-

in kao u PRIMJERU 1.
Ukoliko smo pravilno radili otvorie nam se prozor koji e pri-

kazati nalog za knjienje ovog poslovnog dogaaja. Broj naloga
11-410-000002 sistem automatski dodjeljuje kao i sve ostale do-
kumente (fakture, ulazni rauni itd)
Slijedei korak jeste plaanje obaveza, prema dobavljau te porez.

Izaberemo poslovni dogaaj za runo knjienje 400.
Kreirani nalog trebao bi izgledati ovako:

31
Ostalo je jo zemljite prebaciti u registar osnovnih sredstava, te

aktivirati ga.
Vratimo se na ulaznu fakturu broj 11-110-000002 i pokrenemo

arobnjaka za prijenos u registar:
Na identian nain kao u PRIMJERU 1 izvrimo prijenos u re-

gistar osnovnih sredstava. Razlika e biti samo u tome to emo
za prijenos oznaiti samo ZEMLJITE.

32
Unesemo konta koja su nam potrebna za knjienje stavljanja ze-

mljita u upotrebu:
Zemljite stavimo u upotrebu, knjienjem pozicije stanja, na

identian nain kao u PRIMJERU 1.
Kod knjienja koristiemo metodu prikljuivanja naloga, te ga

prikljuiti na nalog broj 11-410-000002. Ukoliko smo pravilno
radili dobiemo slijedee podatke na ovom nalogu:

33
PRIMJER 4
prodaja zemljita
Prodali smo zemljite u naem vlasnitvu za 80.000KM. Knjigo-

vodstvena vrijednost zemljita bila je 80.000 KM. Potraivanje je
naplaeno.
Red. Iznos
OPIS Konto
1 Kupci u zemlji 211 80.000
Zemljite 020 80.000
Faktura za prodaju zemljita
Transakcioni rauni domaa

2 200 80.000
valuta
Kupci u zemlji 211 80.000
Potraivanje je naplaeno
Pretpostaviemo da poslovni dogaaj za Prodaju osnovnih sred-

stava (zemljita) nemamo u programu, budui da prvi put imamo
ovakvu transakciju. U modulu Roba Izdavanje - Dokument mo-
emo provjeriti da li imamo eljeni poslovni dogaaj.

35
! Ukoliko elimo kreirati novi tip poslovnog dogaaja to napravimo

u modulu Vrste dokumenata.
Rairimo modul Roba na plus (+) izaberemo Izdavanje:

36
Poslovni dogaaj za prodaju osnovnih sredstava najlake kreira-

mo tako to dupliciramo neki postojei, npr. onaj sa ifrom 300
Prodaja gotovih proizvoda (domae trite).
Kliknemo na tipku Dupliciraj:
Ukoliko smo dobro uradili, nova vrsta dokumenta dobie upitnik

(?) na kraju, konkretno 30?
Ispravimo ifru na eljenu (bitno je da ve ne postoji u ifarniku)

npr. 375 i u polje Naziv upiemo naziv poslovnog dogaaja, kon-
kretno Prodaja zemljita.
Tek nakon ovoga izmjenu snimimo sa tipkom i u arobnjaku

izaberemo funkciju Osvjei meni:
Nakon toga poslovni dogaaj mora se pojaviti u modulu Roba

Izdavanje Dokument. I moemo ga koristiti uvijek kada imamo
ovakvu transakciju. Kreiranje vrste dokumenta potrebno je ura-
diti samo jednom.

37
U donjem dijelu ifranta vrsta dokumenata, za novokreirani po-

slovni dogaaj, potrebno je podesiti jo i konta. Crveno obojena
su polja koja su obavezna za kontiranje ovog poslovnog dogaaja:
! Nakon unosa konta 210 i 020 potrebno je uraditi strelica

dole+strelica gore da program prihvati unos u tabelu. Isto tako i
kod unosa porezne stope sa oznakom P5 (0%).

38
Nakon toga pristupamo izradi fakture za prodaju zemljita. Iza-

beremo na novi poslovni dogaaj:
Klikom na novi zapis

kreiramo fakturu te izradimo je sa slijedeim elementima:

39
Prebacimo se na panel Knjienja te kliknemo na tipku Knjii:
Na prozoru za automatsko knjienje poslovni dogaaj se auto-

matski oznaio za knjienje i dovoljno je samo jo jednom kliknu-
ti na tipku Knjienje:

40
Kreirae se automatski nalog za knjienje:
Ostalo nam je evidentirati uplatu kupca, a to radimo u modulu

Runo knjienje poslovnih promjena:

41
Otvorimo novi nalog za knjienje klikom na novi zapis
A zatim ga izradimo sa slijedeim pozicijama:
! Kompletan primjer uradili smo pod pretpostavkom da nismo imali

u programu poslovni dogaaj za prodaju zemljita. U sluaju nove
prodaje nekog drugog zemljita u naem vlasnitvu, naravno, pre-
skoili bi uvodni dio sa kreiranjem poslovnog dogaaja, budui
da ga ve imamo u programu. Pristupili bi direktno kreiranju fak-
ture za prodaju.

42
PRIMJER 5
gradnja objekta iz vlastitih i
tuih sredstava-privremene
situacije
Prema investicionom programu i usvojenoj odluci organa uprav-

ljanja gradimo objekat iz vlastitih i tuih sredstava.
Vrijednost zemljita na kome e biti izgraen objekat prema

fakturi iznosi 20.000 KM. Preduzee se odluilo za odvojeno
evidentiranje zemljita u odnosu na vrijednost objekta.
Trokovi poreza na promet nepokretnosti i prava iznose 5%.
Trokovi projektovanja iznose 10.000 KM + PDV 1.700 KM.
Izmirene su dospjele obaveze sa iro rauna.
Banka nam je odobrila kredit u iznosu od 300.000 KM uz rok
otplate 3 godine i nain otplate jednakim estomjesenim rata-
ma. Sredstva odobrenog kredita banka e po potvrenim situ-
acijama plaati direktno izvoau radova. Za odobreni kredit
voditi raune vanbilansne evidencije.
Prva privremena situacija izvoaa radova iznosi 150.000 KM
+ PDV 25.500 KM.
Konana situacija izvoaa radova glasi na 375.000 KM + PDV
63.750 KM.
Obaveze su plaane kontinuirano po dospjeu iz raspoloivih
sredstava odobrenog kredita a ostatak sa iro rauna.
Vrijeme trajanja sticanja sredstva bilo je 6 mjeseci, a kamata za
taj period iznosi 9.500 KM i ista je plaena putem iro rauna
zajedno sa otplatom kredita u iznosu od 50.000 KM.
Objekat je zaprimljen od strane zajednike komisije izvoaa
radova i naruioca radova i stavljen je u funkciju.

43
Red. Iznos
OPIS Konto
1 Zemljite u pripremi 0250 20.000
Za fakturnu vrijednost zemljita
2 Zemljite u pripremi 0250 1.000

Obaveze za poreze, carine i dr. dabine 482 1.000
Za trokove poreza
3 Graevinski objekti u pripremi 0251 10.000

Za trokove projektovanja

Obaveze za poreze, carine i druge dabine 482 1.000
Za plaene fakture
5 Ostala vanbilansna aktiva 888 300.000

Ostala vanbilansna pasiva 898 300.000
Za odobreni kredit

Za prvu privr.situaciju

Za plaenu fakturu

44
8 Ostala vanbilansna pasiva 898 175.500

Ostala vanbilansna aktiva 888 175.500
Za iskoriteni dio kredita

Za konanu situaciju

Za plaenu fakturu
11 Ostala vanbilansna pasiva 898 124.500

Ostala vanbilansna aktiva 888 124.500
Za iskoriteni dio kredita

Unaprijed obraunati rashodi perioda 490 9.500
Za kapitalizaciju kamate
13 Unaprijed obraunati rashodi perioda 490 9.500

Za plaene obaveze
14 Zemljite 020 21.000

Zemljite u pripremi 0250 21.000
Za stavljanje sredstva u upotrebu
15 Graevinski objekti 021 394.500

Graevinski objekti u pripremi 0251 394.500
Za objekat stavljen u upotrebu

45
U vrsti dokumenta 110 - Nabava osnovnih sredstava i sitnog inv,

evidentiramo fakturu za zemljite. Dokument izradimo na iden-
tian nain kao u PRIMJERU 1:
Nakon izrade fakture, proknjiimo je u vrstu naloga 410. Budui

da e i zemljite i porez biti proknjieni na isti konto, prilikom
knjienja oznaimo opciju Knjii svaku poziciju na svoje knjie-
nje, da nam sistem ne bi sumirao iznos na kontu u jednoj poziciji:

46
Izraeni nalog ima slijedee pozicije:
Nakon toga poziciju broj 3 razdijelimo na dvije pozicije, na kontu

432 da bude 20 000KM, i na novoj poziciji, na kontu 482 1000KM.
Nalog e nakon toga izgledati ovako:
Slijedei korak jeste evidentiranje trokova projektovanja. Ove

trokove evidentiramo u vrsti dokumenta 120:

47
! Sve raune trokova (npr. voda, elektrina energija, internet, tele-

fon, razne usluge...) evidentiramo u vrstu dok. predvienu za ta-
kve fakture, a to je vrsta dokumenta 120
Postupak izrade takvog dokumenta je identian kao i bilo kojeg

drugog ulaznog dokumenta. Na poziciji dokumenta samo u tom
sluaju biramo konkretan troak odnosno uslugu koja nam je
izvrena:
Naravno, ukoliko se troak po prvi puta javlja, i nije deniran u

sistemu, potrebno ga je prije svega otvoriti u okviru ifranta arti-
kala, sa svim neophodnim podacima.
! Dvoklik na ifru artikla/troka vodi direktno u ifrant artikala gdje

moemo pogledati podatke o konkretnom artiklu/troku.
! Metoda prikljuivanja ukoliko imamo knjienje vie dokumena-

ta, kao u ovom primjeru, a elimo da nam se nalaze svi na istom
nalogu za knjienje tada koristimo ovu metodu, tj. ve knjieni na-
log oznaimo

48
Ulaznu fakturu proknjiimo metodom prikljuivanja i dobijemo

nalog za knjienje sa slijedeim pozicijama (crveno oznaene po-
zicije odnose se na knjienje trokova projektovanja, dok prve 4
pozicije su vezane za prehodno knjienje kupovine zemljita).
U slijedeem koraku evidentiraemo plaanje obaveze prema do-

bavljau te poreza.
Plaanje kreiramo u vrsti dokumenta 400. Nalog izgleda ovako:

49
Kredit emo evidentirati u modulu Novac- Krediti Primljeni

krediti:
Klikom na novi zapis otvorimo novi unos kredita:
Unesemo bitne podatke, oznaene crvenim:

50
Zbog jednostavnosti kredit smo unijeli kao jednu ratu od

300 000 KM. Nakon unosa podataka kliknemo na tipku Pripremi
rate. Ukoliko smo dobro radili u donjem dijelu prikazae se reka-
pitulacija kredita:
Na panelu knjienja zatim podesimo konta za knjienje kredita.

51
I proknjiimo kroz automatsko knjienje kredita:
Oznaimo da elimi knjiiti Primljene kredite te kliknemo na tip-

ku Izaberi:

52
U donjem dijelu oznaimo kredit koji elimo knjiiti, uz naravno

podeavanja bilansnog razdoblja i vrste dokumenta u koju emo
knjiiti:
Kliknemo na tipku Proknjii.
Nalog za knjienje izgledae ovako:

53
Slijedei korak jeste evidentiranje privremene situacije te nakon

toga konane situacije. Privremene/konane situacije evidentira-
mo u vrsti dokumenta 115:
Dokument izgleda ovako:
Privremenu situaciju proknjiimo i dobijem nalog:

54
Privremena situacija je plaena iz kredita. Sredstva dobav-

ljau plaa direktno banka po potvrivanju situacije. Kre-
dit kod nas vodimo vanbilansno i skidamo za iskoriteni dio
kredita.
Dobili smo raun za krajnju situaciju i evidentiramo ga:
Nakon toga proknjiimo ga:

55
Vrimo plaanje krajnje situacije:
Na pretodni nalog jo emo doknjiiti i kapitalizaciju kamate te

plaanje obaveza:
U ovom primjeru potrebno je sredstvo jo staviti u upotrebu, tj.

unijeti u Registar stalnih sredstava kao to je to prikazano u
Promjeni 1. da bi knjienje bilo kompletno.

56
PRIMJER 6
uvoz maine iz inostranstva
Uvezli smo mainu od dobavljaa iz Njemake po cijeni od 15.000

eura. Srednji kurs za euro iznosi 1,95583 KM. Prilikom uvoza
carinarnica je obraunala carinu po uvoznoj carinskoj deklara-
ciji u iznosu od 1760,24 KM kao i PDV. Prevoz kupljene robe
od granice od naeg skladita izvrilo je transportno preduzee
pedicija, za to je ispostavilo fakturu u iznosu od 250 KM +
PDV 42,50 KM. Mainu smo stavili u upotrebu. Obaveza prema
ino dobavljau je izmirena sa transakcijskog rauna u stranoj va-
luti, dok su ostale obaveze iz nabavke uredno izmirene u domaoj
valuti.
Red. Iznos
OPIS Konto
Broj Duguje Potrauje
Nekretnine, postrojenja i
1 025 29.337,45
oprema u pripremi
Dobavljai u inostranstvu 433 29.337,45
Za primljenu fa.ino-dobavljaa
2 Dobavljai u inostranstvu 433 29.337,45

Transakcijski rauni strana valuta 201 29.337,45
Za plaenu fakturu

57
Nekretnine, postrojenja
3 025 1.760,24
i oprema u pripremi
Obaveze za poreze, carine i dr. dabine 482 1.760,24
Za obraunatu carinu
Obaveze za poreze, carine

4 482 1.760,24
i druge dabine
Transakcioni rauni domaa valuta 200 1.760,24
Za plaenu carinu
5 PDV plaen pri uvozu dobara 271 5.286,61

Obaveze za PDV koji se plaa pri uvozu 484 5.286,61
Za obraunati PDV
6 Obaveze za PDV koji se plaa pri uvozu 484 5.286,61

Transakcioni rauni domaa valuta 200 5.286,61
Za plaeni PDV
Nekretnine, postrojenja i
7 025 250
oprema u pripremi
PDV u primljenim fakturama 270 42,50
Dobavljai u zemlji 432 292,50
Za fakturu peditera
8 Dobavljai u zemlji 432 292,50

Transakcioni rauni domaa valuta 200 292,50
Za plaene trokove prevoza
9 Postrojenja i oprema 022 31.347,69

Nekretnine, postrojenja i oprema u prip. 025 31.347,69
Za opremu putenu u rad

58
Pomone radnje:
Fakturna vrijedost u KM 15.000 x 1,95583 = 29.337,45
Vrijednost PDV: 29.337,45 + 1.760,24 = 31.097,69 x 17% = 5.286,61

aj 195 za kupovinu iz inostranstva.
Izradimo dokument prijema, vodei se smjernicama iz PRI-

MJERA 1. Unesemo dobavljaa, datum dokumenta, i iz pozicija
izaberemo artikal MAINA.

59
! Kod uvoza iz inostranstva, Nain nabavke na dokumentu mora biti

UVOZ, i izabrana odgovarajua valuta. U naem primjeru im smo
izabrali dobavljaa iz Njemake, automatski se popunila valuta
EUR. Tu postavku odredimo u ifrantu subjekata, u dijelu Dobav-
lja-Valuta. Tako e se valuta automatski povlaiti na dokument
na kojem se pojavi ovaj dobavlja.
Budui da je uvoz optereen i sa dodatnim trokovima i carinom,

potrebno je i njih adekvatno evidentirati. To radimo u panelu
Kalkulacija nabave, gdje unesemo iznose transportnih trokova
i carine.
Takoe izraunamo PDV osnovicu (fakturna vrijednost dobav-

ljaa + carina) * 17% te podatke o osnovici i PDV upiemo u po-
ljima OSNOVA ZA PDV IZ JCD i ULAZNI PDV.

60
Kada smo zavrili sa kalkulacijom, potvrdimo je na tipku PO-

TVRDI. Ukoliko smo pravilno postupili dobiemo poruku:
! U polju Cijena za vrednovanje evidentira se ukupni jedinini tro-

ak nabave (fakturna cijena dobavljaa + carina + svi ostali troko-
vi nabavke).
Nakon toga pristupamo knjienje dokumenta. Prebacimo se na

panel Knjienje, provjerimo da li je konto obaveze 433 i kliknemo
na tipku Knjii.

61
Na novootvorenom prozoru kliknemo jo jednom na tipku

Knjienje:
Automatski e se otvoriti kreirani nalog za knjienje:
Provjeriti obavezno da li je na poziciji 2 konto 025.
Potrebno je jo evidentirati raun peditera/prijevoznika, za izvr-

ene usluge transporta. To emo uraditi u okviru vrste dokumen-
ta 120 Rauni trokova u meniju Roba Prijem Dokument.

62
! Na poziciji dokumenta obavezno izaberemo konto 025, koji e se

knjiiti na dugovnu stranu i na taj nain emo zatvoriti obraunski
konto (potrano knjienje prilikom knjienja nabavke maine).
Dokument proknjiimo, i to na taj nain to emo knjienje ovog

rauna prikljuiti ve postojeem knjienju uvoza.
! Ulazni ili izlazni dokument moemo uvijek knjiiti na 2 naina. Za

dokument moemo kreirati zaseban nalog za knjienje ili njegovo
knjienje moemo prikljuiti ve postojeem nalogu.
Prikljuivanje obavimo tako to na prozoru za knjienje, odabe-

remo opciju Prikljui i OBAVEZNO jo upiemo broj naloga na
koji prikljuujemo knjienje, te pritisnemo tipku Knjienje.

63
Otvorie se nalog koji izgleda ovako:
Na kraju moramo jo mainu prebaciti u registrar osnovnih sred-

stava, a to uradimo identino kao to je opisano u PRIMJERU 1.
Nakon prebacivanja upiemo jo konta za stavljanje u upotrebu i

proknjiimo, takoer kao u PRIMJERU 1, samo to emo kori-
stiti opciju Prikljui.

64

65
Nalog za knjienje na kraju e izgledati ovako:

66
PRIMJER 7
prijem donacije u opremi
Preduzee je primilo donaciju u opremi u fer-vrijednosti od

40.000.- KM. Procijenjeni vijek upotrebe te opreme je 5 godina.
Proknjiiti prijem opreme i trokove i prihode tekueg perioda na
polugodinjem nivou.
Red. Iznos
OPIS Konto
1 Nekretnine, postrojenja i oprema u pripremi 025 40.000
Unaprijed naplaeni i dr. odloeni prihodi 407 40.000
Za primljenu opremu bez naknade
2 Postrojenja i oprema 022 40.000

Nekretnine, postrojenja i oprema u pripremi 025 40.000
Za opremu putenu u rad
3 Amortizacija do visine porezno pr. rashoda 540 4.000

IV opreme po osnovu amortizacije 0228 4.000
Obraunata amortizacija
4 Unaprijed naplaeni i drugi odloeni prihodi 407 4.000

Prihodi od donacija 652 4.000
Za prenos prihoda od donacije

67
Donaciju emo evidentirati u vrsti dokumenta predvienoj za do-

nacije, u meniju:
! Poziciju dokumenta izradimo sa stopom P0, na koju se ne obrau-

nava PDV, budui da je u pitanju donacija.

68
Dokument proknjiimo i dobijemo nalog:

69
Opremu prebacimo u registar osnovnih sredstava, na nain opi-

san u prethodnim primjerima, te upiemo konta za knjienje:
Proknjiimo poziciju stanja, i prikljuimo je na prethodno

knjienje:

70
Nalog e izgledati ovako:
U zadatku se trai i da obraunamo amortizaciju opreme na po-

lugodinjem nivou.
! Konta za troak amortizacije i ispravku vrijednosti unosimo na ni-

vou osnovnog sredstva, za svako osnovno sredstvo. Slika dole.

71
Nakon to smo odredili konta za troak amortizacije i ispravku

vrijednosti, pristupamo obraunu amortizacije za to osnovno
sredstvo. Obraun amortizacije radi se u okviru Novac Osnov-
na sredstva Obraun amortizacije:
U prozoru koji se otvori, OBAVEZNO unesemo period OD i

DO, koji se odnose na period obrauna, datum i datum obrauna
(obino zadnji dan krajnjeg obraunskog perioda):
! Na desnoj strani prozora za obraun amortizacije, izaberemo

osnovno sredstvo za koje radimo obraun. Ukoliko prozor ostavi-
mo prazan, to znai da e se obraun izvesti za sva osnovna sred-
stva. Slika dole.

72
Na kraju jo kliknemo na tipku OBRAUN u donjem dijelu

prozora:
Dobiemo poruku koju potvrdimo:
U nastavku je prikazano knjienje amortizacije i priznavanje pri-

hoda od donacije.
! Ovaj korak u preduzeima se radi pred obraun finansijskog rezul-

tata, tj. prilikom obrauna amortizacije i na ostala stalna sredstva.
Ovdje se samo eli prikazati kako se to radi!
U istom panelu u donjem desnom uglu imamo opciju za

knjienje:

73
Klikom na tipku Knjienje dobijemo sljedei prozor:
Ukoliko smo imali vie obrauna amortizacije potrebno je oda-

brati koji elimo knjiiti, zatim postaviti datume i proknjiiti do-
kument koji bi, ukoliko ste sve radili kako je navedeno, trebao
izgledati ovako:

74
Kod donacije naravno trebamo priznati prihod koji pripa-

da datom vremenskom periodu. To radimo putem Runog
knjienja:

75
PRIMJER 8
kupovina dionica
Preduzee A kupilo je dionice preduzea B radi dranja u pe-

riodu duem od godinu dana i tom prilikom platilo za iste 100.000
KM. Ovom transakcijom preduzee A postalo je 70 % vlasnik
dionica preduzea B.
Red. Iznos
OPIS Konto
Uea u kapitalu
1 060 100.000
povezanih pravnih lica
Transakcioni rauni 200 100.000
Za kupovinu 70% dionica
preduzea B
Kupovinu dionica evidentiraemo direktno na nalogu za knjie-

nje, budui da je to tipian poslovni dogaaj koji se runo knjii.
Nalogu pristupimo kroz meni NOVAC KNJIENJE 410 Ru-
no knjienje poslovnih promjena:

77
Nalog izradimo runo identino kao u PRIMJERU 2. Kreirani

nalog izgleda ovako:

78
PRIMJER 9
prodaja gotovih proizvoda na
potroaki kredit
Sa skladita gotovih proizvoda prodato je namjetaja kupcima

pod sljedeim uslovima:
prodato je 15 komada trosjeda

cijena kotanja jednog trosjeda je 600 KM
prodajna cijena trosjeda je 1.000 KM
namjetaj je prodat uz potroaki kredit na 18 mjeseci
kamatna stopa je 8 % godinje (na iznos kredita)
nain otplate kredita je mjeseni.
Naplatiti prvi anuitet.
Red. Iznos
opis Konto
Potraivanja po osnovu
1 071 19.656
prodaje na kredit
Prihodi od prodaje uinaka na
611 15.000
domaem tritu
PDV po osnovu isporuka drugim
470 2.106
obveznicima PDV-a
Unaprijed naplaeni i
407 2.550
drugi odloeni prihodi
Za prodaju GP na kredit

79
2 Smanjenje vrijednosti zaliha uinaka 596 9.000

Proizvodi u skladitu 120 9.000
Za isknjiavanje prodatih GP
3 Transakcijski rauni - domaa valuta 200 1.092

Potraivanja po osnovu
071 1.092
prodaje na kredit
Za naplaen 1.anuitet
Unaprijed naplaeni i drugi

4 407 117
odloeni prihodi
Prihodi od kamata 661 117
Za oprihodovanu kamatu
Kalkulacija prodajne vrijednosti gotovih proizvoda
Cijena kotanja g.p. = 15 x 600 = 9.000

Razlika u cijeni 6.000
Prodajna vrijednost g.p. = 15 x 1.000 = 15.000
Porez na dodanu vrijednost 2.550
PV sa PDV 17.550
Kamata 2.106
Ukupno potraivanje po kreditu 19.656
Mjeseni anuitet 1.092
Mjesena otplata 975
Mjesena kamata 117
Prodaju gotovih proizvoda evidentiraemo u vrsti dokumenta

300 Prodaja gotovih proizvoda domae trite. Do dokumenta
dostupamo kroz meni:

80
Izradimo fakturu za 15 komada PROIZVOD XX, po veleprodaj-

noj cijeni od 1000KM. Cijena kotanja je 600KM, tako da emo tu
cifru upisati u polje Cijena za vrednovanje.
! U panelu Analiza, moemo pogledati analizu ostvarene razlike u

cijeni, vrjednosno i procentualno. Slika dole.

81
U napomenu upiemo sve potrebne izraune:
! Dvoklik na napomenu na dokumentu, poveae prozor za upis

napomene.
Nakon toga fakturu proknjiimo. OBAVEZNO prije knjienja,

na panelu Knjienje, promijenimo standardni konto potraivanja
prema kupcima 211, na konto 071 - Potraivanja po onovu pro-
daje na kredit.

82
Proknjiena faktura izgledae ovako:
Doknjiiti runo emo jo i iznos kamate, na konto 407 - Unapri-

jed naplaeni i dr.odl.prih. Na ovaj konto proknjiiemo vrijed-
nost po osnovu kamate na osnovu prodaje na kredit, u iznos od
2106 KM.
Nakon toga nalog e izgledati ovako:
Budui da smo gotove proizvode prodali, slijedei logian korak

jeste napraviti rasknjienje, kako bi se zalihe gotovih proizvoda
skinule sa stanja (nansijskog konta zalihe gotovih proizvoda).
! Rasknjienje robe, materijala, gotovih proizvoda radimo u mo-

dulu Novac Automatsko knjienje Rasknjienje

83
Da bi se osigurali da emo rasknjiiti pravilnu/pravilne vrste do-

kumenta, uvijek se prvo prebacimo na panel SVI. Desnim klikom
mia na bijelu povrinu otvorimo izbornik gdje izaberemo opciju
ODZNAI SVE. Zatim izaberemo eljenu vrstu dokumenta koju
elimo rasknjiiti, a to je 300 Prodaja gotovih proizvoda:

84
U gornjem dijelu odaberemo jo i vremenski period za koji radi-

mo rasknjienje:
Zatim kliknemo na tipku PRIKUPI koja e nam prikazati sve do-

kumente koji odgovaraju izabranim kriterijima:
Klikom na tipku Knjienje obavimo rasknjienje. Nalog e se au-

tomatski otvoriti.

85
Ostalo je evidentirati naplatu anuiteta i prihod po osnovu kamate

(koji evidentiramo prilikom naplate anuiteta).
To emo uraditi u okviru vrste dokumenta 400, za runo knjie-

nje poslovnih promjena. Izraeni nalog izgledae ovako:

86
PRIMJER 10
preklasifikacija zgrade na
grupu ulaganja u nekretnine
radi iznajmljivanja drugima
Preduzee posjeduje poslovnu zgradu koja je koritena za potrebe

proizvodnog procesa 20 godina. Nabavna vrijednost zgrade izno-
si 750.000 KM. Akumulirana amortizacija je 250.000 KM. Zgrada
je klasicirana na grupu ulaganja u nekretnine radi iznajmljivanja
drugima.
Red. Iznos
OPIS Konto
Ulaganja u vlastite
1 032 750.000
graevine
Ispravka vrijednosti
0218 250.000
graev.objekata
Graevinski objekti 021 750.000
IV ulaganja u vlastite
0328 250.000
graevine
Za prenos sredstava
Preklasikaciju zgrade u grupu ulaganje u nekretnine radi iznaj-

mljivanja drugim, obaviemo u okviru naloga za runo knjienje
poslovnih promjena, kao i u prethodnom primjeru.

87
Izraeni nalog izgledae ovako:

88
PRIMJER 11
nabavka materijala sa zavisnim
trokovima, koji se skladiti po
stalnim cijenama
Nabavili smo 12.000 kg materijala a i 8.000 kg materijala b.

Fakturna vrijednost materijala a je 114.000 KM + 19.380 KM,
a za materijal b 228.000 KM + 38.760 KM. Trokovi prevoza
po fakturi prevoznika za materijal a i b iznose 1.000 KM +
170 KM i rasporeuju se na nosioce prema koliini nabavlje-
nog materijala. Trokovi osiguranja prevoza prema fakturi osi-
guravajueg drutva iznose 600 KM, a na nosice rasporeuju se
prema vrijednosti istog. Materijal je uskladiten po stalnim cije-
nama: materijal a vodi se po 10 KM/kg, a materijal b po 24
KM/kg. Knjiiti nabavku materijala na analitikim raunima
materijala.
) Rjeenje primjera u formi dnevnika knjienja
Red. Iznos
OPIS Konto
Fakturna vrijednost
1 10000 114.000
materijala a
Fakturna vrijednost
10001 228.000
materijala b
Za fakturnu vrijednost materijala

89
2 ZTN-prevoz materijala a 10010 600

ZTN-prevoz materijala b 10011 400
PDV u primljenim fakturama 270 170
Za trokove prevoza
materijala
3 ZTN-osiguranje materijala a 10020 200

ZTN-osiguranje materijala b 10021 400
Dobavljai u zemlji 432 600
Za trokove osiguranja
materijala
Sirovine i material a u
4 10100 120.000
vl. skladitu
Fakturna vrijednost
10000 114.000
materijala a
ZTN-prevoz materijala a 10010 600
ZTN-osiguranje materijala a 10020 200
Odstupanje od st.cijena mat.a 10800 5.200
Za uskladitenje
materijala a
Sirovine i material b u
5 10101 192.000
vl. skladitu
Fakturna vrijednost mater.b 10001 228.000
ZTN-prevoz materijala b 10011 400
ZTN-osiguranje materijala b 10021 400
Odstupanje od st. cijena mat b 10801 36.800
Za uskladitenje
materijala b

90
U primjeru imamo materijal koji se skladiti po stalnim cijenama,

s tim u vezi moramo prvo postaviti stalnih cijene materijala. To
vrimo u modulu za postavke stalnih cijena, do kojeg dostupamo
kroz meni:
Otvori se prozor za unos stalnih cijena:
Stalne cijene unesemo na slijedei nain, u prozoru za unos stalnih

cijena kliknemo na novi zapis
a zatim unesemo datum od kojeg vae stalne cijene, te u tabeli za
unos unesemo nazive artikla i njihove stalne cijene. Nakon unosa
tabela e izgledati ovako:

91
! Stalne cijene koristimo za materijal ili proizvode koje evidentira-

mo na skladitima koja se vode po stalnim cijenama. Pored meto-
de vrednovanja po stalnim cijenama, poznajemo jo FIFO metod
te metod prosjenih cijena. Koji metod emo koristiti odreujemo
u ifrantu subjekata, gdje naemo eljeno skladite, prebacimo se
na podpanel Skladita i odredimo opciju Vrednovanje zalihe. Uko-
liko je za skladite odabran neki metod vrednovanja, on vrijedi za
sve artikle koji se zaprimaju na to skladite. Slika dole:

92
Nabavku materijala evidentiraemo u vrsti dokumenta 100 Na-

bava materijala domai dobavlja. Veoma bitno je da prije uno-
sa materijala, na dokumentu izaberemo skladite koje se vodi po
stalnim cijenama. Zbog lakeg snalaenja, skladite je nazvano
Skladite mat stalne cijene.
! Budui da u zadatku nam je data vrijednost materijala, ne i jedi-

nina cijena, pozicije emo unijeti na nain da nakon unosa kolii-
na, u polje Vrijednost u valuti unesemo vrijednosti materijala. U
praksi nain unosa obino ide od jedinine cijene, prvo se unese
koliina, zatim cijena a program rauna automatski vrijednost bez
pdv i sa pdv. Kada unesemo Vrijednost u valuti program e una-
zad izraunati jedininu cijenu.

93
Takoe, primjetite kako su u polju Cijena za vrednovanje, upisa-

ne stalne cijene materijala, koje smo prethodno unijeli u modulu
za Postavljanje stalnih cijena.
! Prije unosa materijala ili proizvoda na dokument, moraju postoja-

ti uneene njihove stalne cijene u modulu za Postavljanje stalnih
cijena. Ukoliko nisu, cijena za vrednovanje bie 0, te njihovo knji-
enje na konta zalihe nee biti mogue.
Nabavku materijala prate trokovi prevoza i trokovi osiguranja.

Da bi imali tanu cijenu nabave, unijeti emo ove trokove u pa-
nel Kalkulacija nabave.

94
Nakon unosa kalkulaciju potvrdimo sa tipkom Potvrdi, i prebaci-

mo se na panel Pozicije kalkulacije:
Pantheon zavisne trokove rasporeuje uvijek prema vrijednosti.

U naem sluaju trokovi prijevoza se rasporeuje po koliini.
Zbog toga moramo vrijednost trokova prijevoza korigovati na
pozicijama kako bi imali tane vrijednosti.
Izraun troka prijevoza po pozicijama:
1.000 KM / ( 12.000 kg + 8.000 kg ) = 0,05 KM/ kg
MATERIJAL A 0,05 KM/ kg * 12.000 kg = 600 KM
MATERIJAL B 0,05 KM/ kg * 8.000 kg = 400 KM
Dobijene vrijednosti runo upiemo u polje transporta:

95
Nakon toga dokument je spreman za knjienje. Pokrenemo

knjienje:
Knjienjem dobiemo nalog:

96
Na kontima 10080 i 10081 pratimo odstupanje stalne od stvarne

cijene:
Ostalo nam je evidentirati i raun za troak prijevoznika/pedite-

ra, to emo uraditi u okviru dokumenta 120 Rauni trokova.
Dokument proknjiimo, i to prikljuivanjem na prethodni nalog

knjienja, na kojem smo evidentirali nabavku materijala. Nalog
e izgledati ovako:

97
Iznos sa pozicije 11, na kontu 10010, razdijeliemo na dvije po-

zicije, na kontu 10010 ostae iznos od 600KM, dok emo runo
dodati novu poziciju, na kontu 10011 u iznosu od 400 KM.
Sa ove dvije pozicije, zatvaramo obraunska konta prijevoza iz

inicijalnog knjienja.
Na kraju evidentiramo jo i raun troka vezan za osiguranje.

98
I proknjiimo ga, na nain da ga prikljuimo na prethodni nalog,

te na isti nain razdijelimo trokove osiguranja, kao to smo ura-
dili i za prijevoz. Na poziciji 15, na kontu 10020 iznos korigujemo
na 200KM, a na novu poziciju, na konto 10021 upiemo iznos
400KM. U konanici nalog e izgledati ovako:

99
PRIMJER 12
vrednovanje zaliha
Materijal A nabavljan je u tri razliita perioda po razliitim

cijenama:
fa br. 20 6.000 kom. po cijeni od 11 KM/kom.

fa br. 23 4.000 kom. po cijeni od 10 KM/kom.
fa br. 25 5.000 kom. po cijeni od 12.5 KM/kom.
U proizvodnju je prema trebovanju br. 6 dato 12.000 kom.

materijala A.
Troak materijala je potrebno obraunati po:
a) FIFO metodi
b) Prosjenoj cijeni
c) Stalnoj cijeni, ako se materijal evidentira u skladitu po cijeni
od 12 KM/kom.
Napomena:
Troak materijala po metodama: FIFO i prosjena cijena po-

trebno je samo obraunati dok troak materijala po stalnim
cijenama potrebno je i proknjiiti na T raunima.

101
Ad 1) FIFO metod
Koliina Vrijednost
OPIS Cij.
Ulaz Izlaz Stanje Dug. Pot. Saldo
Fa br. 20 6.000 - 6.000 11 66.000 - 66.000
Fa br. 23 4.000 - 10.000 10 40.000 - 106.000
Fa br. 25 5.000 - 15.000 12,5 62.500 - 168.500
Tr.br. 6 - 6.000 9.000 11 - 66.000 102.500
- 4.000 5.000 10 - 40.000 62.500
- 2.000 3.000 12,5 - 25.000 37.500
Ukupno 15.000 12.000 3.000 XX 168.500 131.000 37.500
Ad 2) Prosjena cijena
Koliina Vrijednost
OPIS Cij.
Ulaz Izlaz Stanje Dug. Pot. Saldo
Fa br. 20 6.000 - 6.000 11 66.000 - 66.000
Fa br. 23 4.000 - 10.000 10 40.000 - 106.000
Fa br. 25 5.000 - 15.000 12,5 62.500 - 168.500
Tr.br. 6 - 12.000 3.000 11,23. - 134.800 33.700
Ukupno 15.000 12.000 3.000 XX 168.500 134.800 33.700
168.500 / 15.000 = 11,23

102
Ad 3 ) Stalna cijena
Rn. 101
(1) 72.000 144.000 (4)
(2) 48.000
(3) 60.000
Rn. 108
(3a) 2.500 6.000 (1a)
(4a) 9.200 8.000 (2a)
180.000 / 144.000 = 11.500 / X

X = 9.200 KM
Rn. 511
(4) 144.000
Rn. 519
9.200 (4a)
Ad 1) Uradiemo 3 prijemna dokumenta, na skladite FIFO, 25og,

26og i 27.og. Prijeme emo zavesti u vrstu dokumenta 100
Nabava materijala domai dobavlja

103
! Bitno je da prije unosa materijala na dokument, izaberemo oba-

vezno pravilno skladite, u naem sluaju pod a) to je Skladite
mat - FIFO

104
Zatim emo 30.og u mjesecu, izdati u proizvodnju 12 000 komada

Materijala C. To emo uraditi u okviru vrste dokumenta 350
Izdavanja materijala u proizvodnju.
U polju cijena za vrednovanje, program e automatski izraunati

prosjenu cijenu po kojoj e radzuiti materijal, dakle vrednovanu
po metodi prosjenih cijena.
Ovo moemo provjeriti i na skladinom kartonu artikla, do kojeg

dostupamo tipkom Skl.karton na dokumentu:

105
Dvoklikom na ispis 143 ispiemo skladini karton:

106
! Program uvijek rauna cijenu inicijalno po metodi prosje-

nih cijena. Ukoliko elimo da se cijena izrauna po FIFO metodi
potrebno je pokrenuti funkciju prerauna cijena za vrednovanje
(uz uslov da se skladite vodi po FIFO metodi). To radimo iz meni-
ja Roba Preraun prometa. Ukljuimo opciju Ponovni preraun
cijena za vrednovanje i kliknemo na tipku Obnavljanje. Ukoliko se
skladite vrednuje po FIFO metodi, cijena e se adekvatno prera-
unati. Slika dole.
Nakon izvrenog prerauna dobijemo poruku

107
! Program prvo izlaz zaliha izrauna po prosjenoj cijeni a nakon

PRERAUNA CIJENA po FIFO metodi, uz napomenu da zbog mo-
gueg ogromnog broja dokumenata u poslovanju kompanija te
preglednosti, skladini karton ne prikazuje svaki pojedinani izlaz
kao to se to vidi na analitikim karticama ve izrauna prosjenu
cijenu zasnovanu na pojedinanim izlazima analitike kartice, da
bi na kraju dobili ispravan iznos za knjienje u dnevniku obrau-
nat po FIFO metodi. Pokazatelj da ste ispravno radili bie iden-
tina sumarna vrijednost izlaza na anlitikoj kartici i skladinom
kartonu (131 000KM).
Nakon toga ponovo otvorimo dokument 350 i ispiemo skladini

karton. Vidimo da je sada cijena izraunata po FIFO metodu:
Ad 2) Uradiemo 3 prijemna dokumenta, na skladite prosjenih

cijena, 25og, 26og i 27.og. Prijeme emo zavesti u vrstu
dokumenta 100 Nabava materijala domai dobavlja

108

vezno pravilno skladite, u naem sluaju pod b) to je Skladite
mat prosjene cij.

109
Zatim emo 30.og u mjesecu, izdati u proizvodnju 12 000 komada

Materijala C. To emo uraditi u okviru vrste dokumenta 350
Izdavanja materijala u proizvodnju.
Program automatski rauna prosjenu cijenu za vrednovanje, a

to je 11,23KM. Cifru moemo provjeriti i na skladinom kartonu
artikla:
Ad 3) Uradiemo 3 prijemna dokumenta, na skladite stalne

cijene, 25og, 26og i 27.og. Prijeme emo zavesti u vrstu do-
kumenta 100 Nabava materijala domai dobavlja.

110
Prije toga moramo postaviti stalnu cijenu za Materijal C. To

radimo u modulu za postavljanje stalnih cijena.

vezno pravilno skladite, u naem sluaju pod c) to je Skladite
mat. stalne cijene.

111
Budui da primjer c) zahtijeva da napravimo i knjienja, sva 3

rauna emo automatski proknjiiti kroz modul za automatsko
knjienje primljenih rauna:
! Raune moemo knjiiti jedan po jedan, direktno iz njih, ili auto-

matski knjiiti vie njih za izabrani period.

112
Raune ograniimo s obzirom na datum od 25.og do 27.og.

Oznaimo vrstu dokumenta 100, i kliknemo na tipku PRIKUPI:
Oznaimo zadnja 3 rauna za knjienje jer emo knjiiti samo

njih i kliknemo na tipku KNJIENJE.

113
Kreirani nalog izgledae ovako:
Slijedei korak jeste izdavanje materijala u proizvodnju, 12 000

komada Materijala C, 31og. u mjesecu:

114
Dokument emo rasknjiiti da bi skinuli i nansijski iznos zalihe.

U modulu za automatsko rasknjienje izaberemo datumski period
od 31.01. do 31.01., oznaimo samo vrstu dokumenta 350 i kli-
knemo na tipku PRIKUPI:
Knjienje emo prikljuiti prethodnom nalogu, na kojeg smo

knjiili prijem materijala C na skladite.

115
Na nalog emo jo doknjiiti iznos odstupanja od cijene, po osno-

vu izdavanja u proizvodnju:

116
PRIMJER 13
vraanje materijala iz
proizvodnje na zalihe
Materijal u vrijednosti od 14.400 KM, uskladiten i izdat u proiz-

vodnju po stalnim cijenama iz prethodnog zadatka, vraen je iz
proizvodnje na zalihe.
Red. Iznos
OPIS Konto
1 Utroene sirovine i materijal 511 (14.400)
Sirovine i materijal 101 (14.400)
Za vraeni materijal iz proizv.
2 Odstupanje od st.cijena mater. 108 (920)

Odstupanje od cijena 519 (920)
Za odst.za vraeni materijal
Materijal koji smo prenijeli u proizvodnju sada trebamo vratiti iz

proizvodnje. To emo uraditi najlake tako da dokument krei-
ran u prethodnom zadatku storniramo. Iz menija:

117
otvorimo dokument koji smo prethodno kreirali:
! Najee koritene vrste dokumenata moemo izvui kao preicu

u traci s preicama. To radimo na nain da ikonicu u gornjem lije-
vom uglu drag&drop principom smjestimo u traku s preicama.
Slika dole:

118
Kada otvorimo vrstu dokumenta prikazae nam se zadnji kreira-

ni dokument iz te vrste dokumenta.
! Dokumente moemo
(klikom na tri take)

traiti pomou navigacijskih
ili pomou trailice ...

tipki

119
Kliknemo na tipku STORNO:
U novootvorenom prozoru upiemo broj dokumenta kojeg stor-

niramo i oznaimo opciju Kreiraj novi dokument:

120
Korigujemo vraenu koliinu sa 12000 na 1200 kom (14 400 KM

/ 12 KM) i kliknemo na tipku STORNIRAJTE. Automatski e se
kreirati storno dokumenta:
Dokument jo i rasknjiimo iz modula Novac Automatsko knji-

enje Rasknjienje robe i materijala:
I kliknemo na tipku Knjienje, nalog e se kreirati:

121
Na nalog doknjiimo jo i storno odstupanja od cijene
(144.000 / 14.400 = 9.200 / X
X = 920 KM )

122
PRIMJER 14
otpis sitnog inventara,
100% i 50%
Na osnovu trebovanja 15.1.2010. sitan inventar je dat u upotrebu

u vrijednosti od 3.000 KM. Izvrite knjienja ako je:
1) otpis po metodi 100%

2) otpis po metodi 50% i to na indirektni nain.
1)
Red. Iznos
OPIS Konto
1 Otpis sitnog inventara, ambalae i AG 514 3.000
Alat i sitan inventar 104 3.000
Za sitan inventar dat u upotrebu
2)
Red. Iznos
OPIS Konto
1 Alat i sitan inventar u upotrebi 1041 3.000
Alat i sitan inventar na zalihama 1040 3.000
Za sitan inventar dat u upotrebu

123
2 Otpis sitnog inventara 514 1.500

IV sitnog inventara 1092 1.500
Za otpis sitnog inventara
3 Otpis sitnog inventara 514 1.500

IV sitnog inventara 1092 1.500
Za otpis sitnog inventara
4 IV sitnog inventara 1092 3.000

Alat i sitan inventar u upotrebi 1041 3.000
Za rashodovanje sitnog inventara
1) U registar sitnog inventara unesemo sitan inventar koji e nam

biti potreban za ovaj zadatak. Do registra sitnog inventara do-
lazimo kroz meni:

124
Unesemo novi zapis (novi inventarni broj):
Upiemo redom inventarni broj, naziv, datum nabavke, datum

aktiviranja, amortizacijsku grupu, nabavnu vrijednost, konta za
troak amortizacije i ispravku nabavne vrijednosti. Slika dole:
Nakon toga provjerimo u panelu Stanje da li imamo prenesene

identine podatke o datumu nabave i vrijednosti:

125
Slijedei korak jeste obraun amortizacije sitnog inventara. Obra-

un radimo u namjenskom modulu za obraun sitnog inventara
i osnovnih sredstava:
Sa obraunom amortizacije ve smo susretali u prethodnim pri-

mjerima, tako da emo napraviti i ovaj na isti nain. Upiemo
razdoblje za koje radimo obraun od i do (od slijedeceg prvog u
mjesecu se rauna amortizacija), sa desne strane izaberemo in-
ventarni broj i kliknemo na tipku Obraun:
Dobiemo poruku

126
Koju potvrdimo a zatim kliknemo na tipku POTVRIVANJE:
Amortizaciju smo potvrdili i pripremili za knjienje ako nam je

oznaena kvaica pored broja obrauna:
U slijedeemo koraku obraunatu i potvrenu amortizaciju jo i

proknjiimo, klikom na tipku KNJIENJE. Klikon na tipku IS-
PIS provjerimo podatke:
A zatim jo i proknjiimo klikom na tipku KNJIENJE. Otvorie

se nalog sa slijedeim podacima:

127
2) Kao i u primjeru pod 1) prvo emo kreirati novi inventarni

broj sa slijedeim postavkama
Razlika e biti u tome to ne moramo dodijeljivati inventarni broj,

i to emo upisati drugu amortizacijsku grupu (50%) i drugi kon-
to za ispravku vrijednosti. Obavezno jo upisati i konta za sitan
inventar na zalihi i upotrebi 1040 i 1041.
! Ukoliko u registru sitnog inventara postoji unesen bar jedan in-

ventarni broj, slijedei inventarni broj koju unosimo automatski
e dobiti svoj broj, za 1 vei od prethodno unesenog.

128
Prvi korak jeste da u panelu STANJE, na desni klik mia pozove-

mo meni, iz kojeg odaberemo opciju Knjienje pozicije stanja. Na
novootvorenom prozoru kliknemo na KNJIENJE
I nalog e se automatski izraditi:
U slijedeem koraku obraunamo amortizaciju na poznati nain,

potvrdimo je i proknjiimo:

129
Knjienje emo obaviti prikljuivanjem na prethodno proknjie-

ni nalog:
Na ovaj nain uradili smo 50% otpis, ostalo je jo uraditi i drugi

dio 50% otpisa, i to na nain da emo obraunati amortizaciju
ponovo, samo za drugi period:

130
I proknjiiti je, prikljuivanjem na prethodni nalog:
Na nalog doknjiimo runo jo i 1092/1041, za rashodovanje

sitnog inventara.

131
PRIMJER 15
obraun plata
Proknjiite obraun plae zaposlenog radnika ako bruto plaa

iznosi 1.405,23 KM, doprinosi iz plaa su 31%, doprinosi na plae
su 10,50%, porez na neto dohodak je 10%. Radnik ima pravo na
osnovni lini odbitak od 300KM.
Red. Iznos
Opis Konto
1 Trokovi plaa 520 1.552,78
Obaveze za neto plae i
450 902,65
naknade plaa
Obaveze za porez i
posebne dabine na 451 66,96
plae i naknade plaa
Obaveze za doprinose
4520 435,62
iz plaa
Obaveze za doprinose
4521 147,55
na plau
Za obraunate plae

133
Obraun plae:
1. Bruto plaa 1.405,23

2. Doprinosi iz plae 31% 435,62
3. Neto plaa sa porezom (1-2) 969,61
4. Lini odbitak 300,00
5. Osnovica poreza (3-4) 669,61
6. Porez na neto dohodak 10% 66,96
7. Neto plaa (1-2-6) ili (3-6) 902,65
8. Doprinosi na plau 10,50% 147,55
9. Ukupno obraunate plae (1+8) 1.552,78
Obraun plata radimo u modulu Kadrovi - Plate Priprema

obrauna:
Otvorimo redovni obraun plata i unesemo novi obraun kroz tipku

134
Obavezno upiemo period obrauna i popunimo tri datuma

(isplate, poreza, obrauna)
! Automatski e se povui na listu svi radnici koji su zaposleni u tom

periodu, i imaju pravo na redovni obraun plata. Zbog jednostav-
nosti uzeli smo primjeru samo jednog radnika u obraunskom
periodu.

135
U donjem dijelu, gdje unosimo vrste zarada(primanja) radnika,

za vrstu zarade BPL bruto plata, unesemo iznos bruto plate na
koju radnika ostvaruje pravo:
! Vrsta zarada odnosno primanja radnik u jednom obraunu moe

imati vie. Tako moe ostvarivati pravo na prijevoz, topli obrok,
stimulacije itd. Ukoliko ih ima vie jednostavno sa strelicom dole
otvaramo novu poziciju i unosimo novu vrstu zarade. Zarade ima-
ju svoje formule preko kojih se rauna njihova vrijednost.

136
Nakon unosa vrijednosti, kliknemo na tipku Obraun za sve rad-

nike i dobijemo poruku:
Ukoliko dobijemo poruku:

137
Moramo ui u ifrant prosjenih plata i popuniti podatke za

mjesec za koji radimo obraun. To radimo dvoklikom na period
obrauna (2012-01) i otvori se prozor u kojem unesemo podatke
za tekui mjesec:
Nakon unosa prozor zatvorimo i ponovo kliknemo na tipku

Obraun i poruku potvrdimo. U donjem dijelu prikae nam se
rekapitulacija obrauna, gdje moemo provjeriti vrijednosti:
Ostalo nam je obraun plate proknjiiti, a to radimo tako to se

prebacimo na panel Knjienja:
I kliknemo na tipku Knjii.

138
Prije knjienja moemo pozvati ispis, da provjerimo podatke na

nalogu:
A zatim jo i obavimo knjienje. Otvorie se nalog:

139
PRIMJER 16
obraun regresa i
toplog obroka
Preduzee je obraunalo naknadu regresa za godinji odmor u

iznosu od 12.000 KM. Na ime trokova toplog obroka radnicima
obraunata je naknada u iznosu od 6.000 KM.
Red. Iznos
OPIS Konto
Trokovi ostalih primanja, naknada i
1 5240 12.000
materijalnih prava zaposlenih
Obaveze za ostala neto primanja,
naknade trokova i materijalna prava 456 12.000
zaposlenih
Za obraunati regres
Trokovi ostalih primanja, naknada i

2 5241 6.000
materijalnih prava zaposlenih
Obaveze za ostala neto primanja,
naknade trokova i materijalna 456 6.000
prava zaposlenih
Za obraunati topli obrok

141
U prethodnom zadatku pokazali smo kako se radi standardni, re-

dovni obraun plata. Ukoliko smo savladali zadatak, ovaj primjer
e biti jako jednostavan, jer se izvodi gotovo po identinom prin-
cipu. Prvo emo iz menija odabrati vrstu obrauna za regres:
Kreiramo novi obraun, unesemo period obrauna, kao i datume,

automatski e se prikazati svi radnici koji imaju pravo na regres:

142
Za vrstu zarade REG (regres) upiemo vrijednost regresa:
Pokrenemo obraun kao i u prethodnom primjeru. Potvrdi-

mo tipku i provjerimo da li imamo vrijednosti u rekapitulaciji
obrauna:
Obraun jo i proknjiimo:

143
Na isti nain uradimo i obraun toplog obroka u meniju:
Otvorimo novi zapis, unesemo sve potrebne podatke i pokrene-

mo tipku Obrauna:

144
I proknjiimo ga:

145
PRIMJER 17
faktura peditera za
otpremu materijala
Primljena je faktura peditera na ime otpreme materijala iz skla-

dita do pogona i glasi na 10.000 KM + PDV 1.700 KM.
Iznos
Red.
OPIS Konto
broj
Duguje Potrauje
1 Trokovi transportnih usluga 531 10.000
Za primljenu fakturu

147
Fakturu peditera emo unijeti u vrstu dokumenta 120 Rauni

trokova
Faktura e izgledati ovako:

148
Fakturu proknjiimo, na ve poznati nain, pozicioniranjem na

panel Knjienja i klikom na tipku Knjii. Na novootvorenom
prozoru kliknemo jo jednom na tipku KNJIENJE. Dobiemo
nalog:

149
PRIMJER 18
unaprijed plaeni
trokovi osiguranja
Na ime trokova osiguranja unaprijed smo platili 12.000 KM sa

iro rauna. Trokovi osiguranja odnose se na 6 mjeseci. Knjiiti
dio trokova koji se odnose na 1 mjesec.
Red. Iznos
OPIS Konto
1 Unaprijed plaeni rashodi 280 12.000
Transakcijski rauni - domaa valuta 200 12.000
Za unaprijed plaeno osiguranje
2 Trokovi premija osiguranja 552 2.000

Unaprijed plaeni rashodi 280 2.000
Osiguranje za jedan mjesec

151
Ovaj poslovni dogaaj evidentiraemo kroz runo knjienje na

nalog vrste dokumenta 400:
Kreiramo nalog sa slijedeim stavovima:

152
PRIMJER 19
obraun proizvodnje
U periodu januar-maj 2010.godine nastali su sljedei trokovi:
Mjesto nastanka trokova

Prirodne vrste trokova Zajednike
Pogon A Pogon B
slube
Materijal izrade (direktni troak) 40.000 120.000 -
Neg. ods. stalnih od stvarnih cijena MI 4.000 12.000 -
Plae izrade (direktni troak) 40.000 20.000 -
Plae administracije 13.640 3.240 10.000
Amortizacija 10.000 2.000 5.000
Ostali trokovi 40.000
U junu mjesecu 2010.godine nastali su sljedei trokovi:
Otpisan sitan inventar koriten u pogonu B u iznosu od

4.800 KM.
Troak osiguranja za tekui obraunski period iznosi
2.000 KM, i pripisuje se zajednikim slubama.
Obraunat je utroak elektrine energije i to: za pogon A
27.600 KM, za pogon B 9.720 KM i za ZS 2.000 KM.
Pogon A je proizveo 1.000 kom. proizvoda X i 2.800 kom. proizvo-

da Y. Pogon B je proizveo 800 kom. proizvoda Z. Izvriti obraun
proizvodnje vodei rauna o svim trokovima nastalim u perio-

153
du januar-juni. Primjenjuje se ukupni sistem obrauna trokova.

Nezavrena proizvodnja na kraju perioda u pogonu A iznosi po
direktnim trokovima 4.000 KM, a u pogonu B 8.000 KM. Klju
za alokaciju indirektnih trokova pogona A i B, kao i trokova ZS
su direktni trokovi. Cijena kotanja proizvoda X i Y odreuje se
putem kalkulacije ekvivalentnih brojeva, pri emu je ekvivalentni
broj za proizvod X 4, a za proizvod Y 1. Cijena kotanja proizvoda
Z odreuje se putem proste djelidbene kalkulacije. Proizvodi se
evidentiraju u skladitu po stalnim cijenama, i to: stalna cijena za
proizvod X je 100 KM, za proizvod Y je 40 KM, za proizvod Z 340
KM. Knjiiti uskladitenje proizvoda.
K-to / Pogon A Pogon B

UKUPNO ZS
OPIS DT IT DT IT
511 160.000 40.000 120.000
519 16.000 4.000 12.000
520 86.880 40.000 13.640 20.000 3.240 10.000
540 17.000 10.000 2.000 5.000
539 40.000 40.000
514 4.800 4.800
552 2.000 2.000
512 39.320 27.600 9.720 2.000
Ukupni
366.000 84.000 51.240 152.000 19.760 59.000
trokovi
Nezav.proiz.
-18.480 -4.000 -2.440 -8.000 -1.040 -3.000
na kraju per.
Ukupni
trok. nakon 347.520 80.000 48.800 144.000 18.720 56.000
NP
Prenos IT 0 48.800 -48.800 18.720 -18.720 -
Prenos T ZS 0 20.000 - 36.000 - -56.000
Ukupni tr.
347.520 148.800 0 198.720 0 0
zavr. proizv.

154
Pomone radnje:
Odnos indirektnih trokova prema direktnim trokovima
Pogon A
51.240 / 84.000 = 0,61
Pogon B
19.760 / 152.000 = 0,13
ZS
59.000 / (84.000 + 152.000) = 0,25
Nezavrena proizvodnja na kraju perioda
Pogon A
Direktni trokovi 4.000
Indirektni trokovi 4.000 * 0,61 = 2.440
Pogon B
Direktni trokovi 8.000
Indirektni trokovi 8.000 * 0,13 = 1.040
ZS
(4.000 + 8.000 ) * 0,25 = 3.000
Prenos trokova ZS
Pogon A 80.000 * 0,25 = 20.000

Pogon B 144.000 * 0,25 = 36.000
56.000

155
Kalkulacije
Kalkulacija ekvivalentnih brojeva
Proizv. Ekv. Koeficij. Ukupni Cijena

Proizvod Ekv.kol.
koliina broj. prenosa trokovi kotanja
X 1.000 4 4.000 21,882353 87.529 87,529
Y 2.800 1 2.800 21,882353 61.271 21,8825
6.800 148.800
148.800 / 6.800 = 21,882353
Prosta djelidbena kalkulacija
Z 198.720 / 800 = 248,40
Obraunska kalkulacija
Stalna Stvarna Odstupanje

Proizvod
Vrijednost Cijena Vrijednost Cijena Neg. Pozitivno
X 100.000 100 87.529 87,529 - 12.471
Y 112.000 40 61.271 21,8825 - 50.729
Z 272.000 340 198.720 248,40 - 73.280
Ukupno 484.000 347.520 Razlika 136.480 (+)

156
Otvorimo vrstu naloga 400 Runo knjienje poslovnih promjena:
Kreiramo novi nalog. Unesemo podatke iz zadatka. Budui da su

podaci navedeni u zadatku, a nisu rezultat automatskog knjie-
nja poslovnih promjena, potrebo ih je unijeti runo. U sluaju
kompletnog zadatka, ovdje bi ve imali knjienja na raspolaganju
i potrebno bi bilo samo razdijeliti trokove na pogone.
Nalog mora izgledati ovako:

157
Da bismo provjerili da smo unijeli sve trokove, pogledamo u

iznos polja Duguje, u zaglavlju naloga:
Iznos se mora slagati sa podatkom Ukupni trokovi u tablici

zadatka.
Ukupni trokovi 366.000
Da bismo provjerili strukturu trokova po pogonima, da li je

sve dobro rasporeeno, pozovemo izvjetaje naloga iz zaglavlja
naloga:
Iz liste izvjetaja, pozovemo izvjetaj Sumarno po odjelima:

158
Izvjetaj otvaramo dvoklikom na izvjetaj, ili jednostruki klik a

zatim klik na tipku Ispis u donjem desnom uglu.
Sumarni iznosi po pogonima, moraju se slagati sa podacima u

tablici zadatka.
Nakon oduzimanja nedovrene proizvodnje i prijenosa indirek-

tnih trokova, dobijemo ukupne trokove:
Ukupni tr. 347.520 148.800 0 198.720 0 0
Primjenom kalkulacije dobijemo podatke za knjienje, koje une-

semo na novi nalog:

159
PRIMJER 20
nabavka, prodaja i dorada robe
Nabavljeno je od proizvoaa robe po fakturnoj vrijednosti od

20.000 KM + PDV 3.400 KM. Trokovi prevoza iznose 2.900 KM
+ PDV 493 KM, dok trokovi osiguranja robe na putu iznose
1.100 KM. Obaveze prema dobavljaima su plaene sa iro rau-
na. Skladite se zaduuje po troku sticanja, a uslovi nabavke su
fco dobavlja. Iz ovog skladita roba se distribuira u prodavnicu,
gdje se zaduuje po maloprodajnim cijenama, s tim da je mara
20 %, a porez na dodanu vrijednost 17%. Prodano je 50 % robe
iz prodavnice, a preostala roba je poslana na doradu. Ispostavljen
je raun za doradu u vrijednosti od 1.000 KM + PDV 170 KM.
Doraena roba je vraena u prodavnicu.
Red. Iznos
OPIS Konto
1 Obraun troka nabavke robe 130 20.000
Za fakturnu vrijednost

Dobavljai u zemlji 4-32 3.393

161
Za prevoz nabavljene robe

Za trokove osiguranja

Transakcijski rauni - domaa valuta 200 27.893
Za plaene fakture
5 Roba u prodaji na veliko 132 24.000

Obraun troka nabavke robe 130 24.000
Za robu u skladitu
6 Roba u maloprodajnim objektima 133 33.696

Roba u prodaji na veliko 132 24.000
Ukalkulisana razlika u cijeni 137 4.800
Ukalkulisani PDV 138 4.896
Za robu u prodavnici
7 Blagajna - domaa valuta 205 16.848

Prihodi od prodaje robe na
601 14.400
d. tritu
PDV po osnovu isporuka
neobveznicima PDV-a 473 2.448
(krajnja potr.)
Za prodatu robu u prodavnici
8 Nabavna vrijednost prodate robe 501 12.000

Roba u maloprodajnim objektima 133 16.848

162
Za razduenje prodavnice
Transakcijski rauni -
9 200 16.848
domaa valuta
Blagajna - domaa valuta 205 16.848
Za polog gotovine

Ukalkulisana razlika u cijeni 137 (2.400)
Ukalkulisani PDV 138 (2.448)
Za robu stavljenu u skladite
11 Roba u obradi i doradi 136 12.000

Za robu datu na doradu
12 Roba u obradi i doradi 136 1.000

Za fakturu za doradu

Roba u obradi i doradi 136 13.000
Za robu vraenu u skladite

Za doraenu robu

163
Pomone radnje:
Kalkulacija maloprodajne cijene 1
Troak nabavke = 24.000

RuC 20 % = 4.800
Osnovica za obraun PDV = 28.800
PDV 17 % = 4.896
Maloprodajna vrijednost = 33.696
Kalkulacija maloprodajne cijene 2

RuC 20 % = 2.600
PDV 17 % = 2.652
U modulu za nabavu robe unesemo fakturu za primljenu robu:

164
Budui da nemamo podatak o koliini i jedininoj cijeni, unijee-

mo proizvoljnu koliinu od 100kom i u polje Vrijednost u valuti
unijeti iznos od 20 000KM.
Obavezno unesemo jo i konto obrauna nabavke 130 u oznaeno

polje:

165
Prebacimo se na panel Knjienja i klikom na tipku Knjii otvori-

mo prozor za knjienje dokumenta:
Klikom na tipku Knjienje kreiramo nalog:

166
Potrebno je jo unijeti fakture za trokove transporta i osiguranja,

to emo uraditi u okviru Rauna trokova:
! Unesemo fakturu za transport, pri tome pazimo na konto za tro-

ak na poziciji, da bude identian kontu obrauna nabave, da bi se
isti mogao zatvoriti:

167
Dokument proknjiimo, koristei opciju Prikljui, te knjienje

prikljuimo prethodnom knjienju nabave robe:
Na nalogu se pojave dodatne pozicije, vezano za knjienje

transporta:
! Unesemo fakturu za osiguranje, pri tome pazimo na konto za tro-

ak na poziciji, da bude identian kontu obrauna nabave, da bi
se isti mogao zatvoriti. Takoe, upotrijebimo PDV stopu P0, sa
0% PDV.

168
Dokument proknjiimo, prikljuivanjem na prethodni nalog:
Trokove prevoza i osiguranja jo poveemo i sa robnim doku-

mentom, tako da na dokument nabave, u panel Kalkulacija na-
bave unesemo vrijednosti prevoza i osiguranja, te potvrdimo
kalkulaciju:

169
Na prethodnom nalogu jo zatvorimo konto obrauna nabavke, i

prenesemo na zalihu. Nalog e izgledati ovako:

170
Slijedei korak jeste plaanje obaveze dobavljau, to emo evi-

dentirati na vrsti naloga 400. Nalog e izgledati ovako:
U slijedeem koraku robu emo prenijeti sa veleprodajnog skla-

dita u prodavnicu.
! Prijenos robe sa skladita na skladite, iz skladita na prodavnicu i

obrnuto radi se u modulu Roba Prijenosi.

171
Izradimo slijedei dokument:
Pazimo da unesemo pravilno prijemno i izdatno skladite, i kli-

kom na tipku Zaliha provjerimo stanje. U maloprodaju prenosi-
mo cjelokupnu koliinu:
Na poziciju prenosnog dokumenta unesemo koliinu 100, a u pa-

nelu Kalkulacija prodaje unesemo eljeni procenat mare:

172
U slijedeem koraku nansijki razduimo konto zalihe u velepro-

daji, a zaduimo maloprodaju. To radimo u okviru Automatskog
rasknjienja robe:
Na panelu Svi, desnim klikom pozovemo funkciju za oznaava-

nje/odznaavanje i odznaimo sve vrste dokumenata:

173
A zatim u panelu Prijenos, oznaimo eljenu vrstu prijenosa. Kli-

kom na tipku Izaberi, dobiemo predpregled knjienja:
Rasknjienje obavimo klikom na tipku Knjienje. Dobiemo sli-

jedei nalog:

174
50% robe (50 komada) prodajemo iz prodavnice. Dokument kre-

iramo u vrsti dokumenta 305:
! Prije unosa pozicije, potrebno je definirati skladite sa kojeg pro-

dajemo. Cijenu smo utvrdili na osnovu 20% mare, na prijeno-
snom dokumentu, i ona iznosi 288 KM.

175
Unesemo cijenu jo i na panel Kalkulacija prodaje:
Dokument proknjiimo. Na panelu Knjienja, konto promijeni-

mo, budui da se radi o gotovinskoj prodaji.

176
Dokument prodaje potrebno je jo rasknjiiti, kroz modul Auto-

matskog rasknjienja robe. Podatke prikupimo:
A zatim jo i proknjiimo:
Evidentiramo polog gotovine:

177
50% robe vraamo nazada, na veleprodaju, da bi mogli je poslati

na doradu. Izradimo identian dokument, samo zamijenimo pri-
jemno i izdatnog skladita:
Pazimo da unesemo u panelu Kalkulacija prodaje, prodajnu cije-

nu kakva je bila u momentu prvog prijenosa:

178
Dvokliknemo na broj dokumenta u vrhu, i u ifrantu vrsta doku-

menta, zamijenimo konta za izdajno i prijemno skladite:
Postavka treba izgledati ovako:
Dokument jo rasknjiimo, na identian nain kao i kod prvog

prijenosa. Dobiemo nalog:

179
Na nalog jo dopiemo stavove knjienja za prijenos sa velepro-

daje na doradu, fakturu za doradu, povrat na veleprodaju i zatim
jo prijenos na maloprodaju:

180
PRIMJER 21
nivelacije cijena
U skladitu ima robe u vrijednosti od 125.000 KM. Roba se u

skladitu vodi po troku nabavke. Od ukupne vrijednosti robe sa
skladita je prebaeno u vlastitu prodavnicu 50 %. Mara je 20 %.
Porez na dodanu vrijednost je 17 %.
Izvrite knjienja ako je dolo do:
a) poveanja maloprodajnih cijena robe u prodavnici i to tako to

je razlika u cijeni poveana za 10 %;
b) snienja maloprodajnih cijena robe uz prisustvo poreskog in-

spektora i uz pretpostavku da je prethodno uveana malopro-
dajna cijena date robe sniena tako da je:
1. razlika u cijeni sniena za 2.500 KM;

2. sniena maloprodajna vrijednost za 29.212,50 KM.

181
Iznos
Red.
OPIS Konto
broj
Duguje Potrauje
Za robu prebaenu u prodavnicu
2 Roba u maloprodajnim objektima 133 1.462,50
Ukalkulisani PDV 138 212,5
Za poveanje maloprodaj.cijene
3 Roba u maloprodajnim objektima 133 (2.925)
Ukalkulisani PDV 138 (425)
Za smanjenje maloprodaj.cijene
4 Roba u maloprodajnim objektima 133 (29.212,5)
Umanjenje vrijednosti zaliha 585 11.218
Ukalkulisani PDV 138 (4.244,5)
Za svoenje na neto prod.vrijed.

182
Pomone radnje:
Kalkulacija maloprodajne vrijednosti 1

RuC 20 % = 12.500
PDV 17 % = 12.750
Poveanje maloprodajne vrijednosti 2

RuC 12.500 x 110% = 13.750
PDV 17 % = 12.962,5
Maloprodajna vrijednost = 89.212,5
Razlika za knjienje:
Razlika u cijeni = 1.250
PDV = 212,5
Maloprodajna vrijednost = 1.462.5
Smanjenje maloprodajne vrijednosti 3a

RuC 13.750 2.500 = 11.250
PDV 17 % = 12.537,5
Razlika u cijeni = 2.500
PDV = 425

183
Smanjenje maloprodajne vrijednosti 3b

Rashod = (11.218)
Osnovica za obraun PDV (60.000/117*100) = 51.282
PDV 17 % = 8.718
Neto prodajna vrijednost (89.212,5 29.212,5) = 60.000
Usklaivanje vrijednosti zaliha = 11.218
RuC = 13.750
PDV = 4.244,5
ZAJEDNIKI KORAK ZA SVA TRI PRIMJERA:
U prvom koraku evidentirati emo poetno stanje robe, koje smo

zatekli u prodavnici. To emo napraviti u vrsti dokumenta 185
Poetno stanje robe na skladitu

184
Izradimo interni dokument koji e izgledati ovako:
Koliinu smo stavili 1250 kom, dok je jedinina cijena 100KM.

Cijena za vrednovanje, odnosno troak nabavke po jedinici robe,
iznosi dakle 100 KM.
U primjeru broj 19 objasnili smo kako se izrauju prijenosni do-

kumenti. Izradimo jedan takav, sa prijenosom sa Skladita trgo-
vake robe na Maloprodajno (prodavnicu).
Prenesemo 50% zalihe (625 komada), i u panel Kalkulacija proda-

je odredimo 20% mare.

185
Dvoklikom na broj prijenosnog dokumenta otvori se postavka za

knjienje u kojoj podesimo konta na slijedei nain:
Dokument zatim rasknjiimo kroz Automatsko rasknjienje

materijala.

186
Izraeni nalog izgledae ovako:
! Nivelacije cijena izvode se u modulu Roba Promjena cijena.

Pokazaemo primjer sa poveanjem maloprodajnih cijena. Isti po-
stupak koristi se i kod smanjenja cijene
PRIMJER 1:

187
Kreiramo dokument promjene cijene. Bitno je da izaberemo pra-

vilno skladite, u naem sluaju Maloprodajno skladite, te artikal
za kojeg mijenjamo cijenu:
Cijenu na maloprodajnom skladitu smo ustanovili prilikom pri-

jenosa robe sa skladita (veleprodaje). Ako pogledamo prijenosni
dokument i panel Kalkulacija prodaje vidjeemo da je to cijena
od 120KM:
Cijena od 120KM je zapravo stara prodajna cijena i upisujemo je

u polje Stara cijena. Poveanje jedinine cijene iznosi 2 KM, tako
da je nova prodajna cijena 122KM.

188
Vrijednost ukupne promjene vidimo u dnu.
Kako smo dobili ovu razliku od 2 KM? 10% poveanje ukupnog

RUCa, koji je iznosio 12 500KM, i proknjien prilikom prijenosa,
iznosi 1250KM. 1250KM kada podijelimo na 625komada dobije-
mo 2KM po jedinici robe.

189
Nivelaciju jo proknjiimo u modulu za automatsko rasknjienje

robe:
PRIMJER 2a:

190
Kreiramo dokument promjene cijene. Bitno je da izaberemo pra-

vilno skladite, u naem sluaju Maloprodajno skladite, te artikal
za kojeg mijenjamo cijenu:
U zadatku trai nam smanjenje razlike u cijeni za ve poveanu

cijenu. Cijenu u prethodnom primjeru ve smo ustanovili na
122KM, i kao takvu sada je unesemo za staru cijenu na novom
dokumentu 12-990-000002.
RUC je smanjen za 2500KM. Kada to podijelimo sa 625 komada,

dobiemo jedinino smanjenje RUCa za 4KM. 2500/625=4.
To znai da je sada nova cijena 118KM i kao takvu je unesemo

u polje Nova cijena. Ukoliko smo dobro radili u dnu dokumen-
ta, u rekapitulaciji, trebamo dobiti ukupnu vrijednost RUCa -
2500KM.

191
Dokument jo rasknjiimo kroz Novac - Automatsko rasknjienje:
PRIMJER 2b:
Ovaj sluaj runo proknjiimo na nalog za knjienje, prema izra-

unu dole:

Rashod = (11.218)
Osnovica za obraun PDV (60.000/117*100) = 51.282
PDV 17 % = 8.718
Neto prodajna vrijednost (89.212,5 29.212,5) = 60.000

192
Usklaivanje vrijednosti zaliha = 11.218
RuC = 13.750
PDV = 4.244,5

193
PRIMJER 22
emisija i prodaja dionica
Dioniko drutvo emituje 1.000 novih dionica nominalne vrijed-

nosti 100.- KM po dionici (1.000 x 100 = 100.000.- KM). Prodato
je i naplaeno svih 1.000 dionica po cijeni od 110.- KM (ukupno
110.000.- KM)
IZNOS
R. br. OPIS Konto
Duguje Potrauje
Transakcijski rauni - domaa

1 200 110.000
valuta
Dioniki kapital 300 100.000
Emisiona premija 320 10.000
Za prodaju i naplatu dionica

195
Nalog izradimo u vrsti naloga 400. Izgledae ovako:

196
PRIMJER 23
revalorizacija
Izvrenom revalorizacijom na dan 31.12. 2011. utvreno je:
1. revalorizacija graevinskih objekata 20.000.- KM, a revaloriza-

cija njihove ispravke vrijednosti 2.000.- KM;
2. revalorizacija opreme 15.000.- KM, a revalorizacija njezine
ispravke vrijednosti 1.000.- KM.
IZNOS
R. br. OPIS Konto
Duguje Potrauje
1. Graevinski objekti 021 20.000
Oprema 022 15.000
Ispravka vrijednosti gra.
0218 2.000
objekata
Ispravka vrijednosti opreme 0228 1.000
Revalorizacione rez. g.o. 3300 18.000

Revalorizacione rez. o. 3301 14.000
Za efekte revalorizacije
stalnih sred.

197
Izradimo nalog u vrsti dokumenta 400. Nalog e izgledati ovako:

198
PRIMJER 24
obraun poslovnog
rezultata - dobit
U 2011.godini preduzee je ostvarilo prihode u ukupnom izno-

su od 1.580.000 KM. U istom periodu posmatrano preduzee je
zabiljeilo trokova iskazanih po prirodnim vrstama u ukupnom
iznosu od 1.430.000 KM, od ega je 1.000.000 KM je preneseno na
zalihe gotovih proizvoda prilikom uskladitenja, a do kraja godi-
ne od ukupne vrijednosti gotovih proizvoda u skladitu 800.000
KM prodato je kupcima. Na ostalim raunima rashoda nije zabi-
ljeeno stanje na dan 31.12.2011. Porez na dobit je 10%.
Po odluci skuptine dioniara, ostatak dobiti od 315.000 KM se

rasporeuje:
70.000 KM za pokrie gubitka iz ranijih godina

60.000 KM u statutarne i druge rezerve
100.000 KM u dividende dioniarima
85.000 KM se ostavlja kao nerasporeena dobit.

199
Red. Iznos
OPIS Konto
1 Rauni prihoda 600-691 1.580.000
Prenos prihoda 699 1.580.000
Za obraun prihoda
2 Rauni trokova 51-55 1.430.000

Smanjenje vrijednosti
596 800.000
zaliha uinaka
Poveanje vrijednosti zaliha uinaka 595 1.000.000
Prenos rashoda 599 1.230.000
Za obraun rashoda
3 Prenos prihoda 699 1.580.000

Ukupni prihodi 710 1.580.000
Za prenos prihoda
4 Ukupni rashodi 711 1.230.000

Za prenos rashoda
5 Ukupni prihodi 710 1.580.000

Ukupni rashodi 711 1.230.000
Prenos rezultata perioda 712 350.000
Za obraun finansijskog rezultata
6 Prenos rezultata perioda 712 350.000

Dobit ili gubitak 720 350.000
Za utvrenu dobit

200
7 Porezni rashodi perioda 721 35.000

Obaveze za porez na dobit 481 35.000
Za obraun poreza na dobit
8 Dobit ili gubitak 720 350.000

Porezni rashodi perioda 721 35.000
Prenos dobiti ili gubitka 724 315.000
Za utvrenu neto dobit
9 Prenos dobiti ili gubitka 724 315.000

Gubitak ranijih godina 350 70.000
Statutarne i druge rezerve 322 60.000
Obaveze za dividende 461 100.000
Nerasporeena dobit
341 85.000
izvjetajne god.
Za raspored dobiti
Kada bi radili kompletan zadatak, podatke o prihodima i rasho-

dima dobili bi automatskim i runim knjienjima poslovnih pro-
mjena. Sada postavku zadatka moramo runo unijeti. Otvorimo
novi nalog i unesemo runo sva potrebna knjienja prihoda i ras-
hoda. Nalog emo napraviti na 30.12.2011. i izgledae ovako:

201
Otvorimo Postavke Raunovodstvo Prijedlozi za automatsko

knjienje
Kliknemo na trailicu
i izaberemo prijedlog Obraun nansijskog rezultata:

202
Otvori se prijedlog zakljuka poslovne godine. Kliknemo na tipku

Obraun:
Na formi za knjienje ispunimo slijedee kriterije:

203
! Knjienje od-do ograniimo samo na datum kada smo unijeli po-

datke o prihodima i rashodaima. U praksi, te kada bi radili komple-
tan zadatak, naravno ukljuili bi cijelu poslovnu godinu.
Prije knjienja pokrenemo kontrolni ispis:

204
Ispis zatvorimo i pokrenemo knjienje, tipkom Knjienje. Dobi-

emo nalog na kojem smo obraunali poslovni rezultat:

205
Ostalo nam je da evidnetiramo porez na dobit i adekvatno raspo-

redimo preostalu dobit. Dodamo na nalog prvo knjienje poreza:
Zatim utvrenu neto dobiti:
I na kraju raspored dobiti:

206
PRIMJER 25
obraun poslovnog
rezultata - gubitak
U 2011 .godini preduzee je ostvarilo prihode u ukupnom izno-

su od 1.080.000 KM. U istom periodu posmatrano preduzee je
zabiljeilo trokova iskazanih po prirodnim vrstama u ukupnom
iznosu od 1.430.000 KM, od ega je 1.000.000 KM je preneseno na
zalihe gotovih proizvoda prilikom uskladitenja, a do kraja godi-
ne od ukupne vrijednosti gotovih proizvoda u skladitu 800.000
KM prodato je kupcima. Na ostalim raunima rashoda nije zabi-
ljeeno stanje na dan 31.12.2011. Gubitak se pokriva iz neraspo-
reene dobiti prethodnih godina 50%, a 50% ostaje nepokriveno.
Red. Iznos
OPIS Konto
1 Rauni prihoda 600-691 1.080.000
Prenos prihoda 699 1.080.000
Za obraun prihoda
2 Rauni trokova 51-55 1.430.000

Smanjenje vrijednosti
596 800.000
zaliha uinaka
Poveanje vrijednosti
595 1.000.000
zaliha uinaka

207
Za obraun rashoda
3 Prenos prihoda 699 1.080.000

Ukupni prihodi 710 1.080.000
Za prenos prihoda
4 Ukupni rashodi 711 1.230.000

Za prenos rashoda
5 Ukupni prihodi 710 1.080.000

Ukupni rashodi 711 1.230.000
Za obraun finansijskog
rezultata
6 Dobit ili gubitak 720 150.000

Za utvreni gubitak
7 Prenos dobiti ili gubitka 724 150.000

Dobit ili gubitak 720 150.000
Za prenos gubitka
Nerasporeena dobit
8 341 75.000
izvjetajne godine
Gubitak izvjetajne
351 75.000
godine
Prenos dobiti ili gubitka 724 150.000
Za pokrie gubitka

208
Kada bi radili kompletan zadatak, podatke o prihodima i rasho-

dima dobili bi automatskim i runim knjienjima poslovnih pro-
mjena. Sada postavku zadatka moramo runo unijeti. Otvorimo
novi nalog i unesemo runo sva potrebna knjienja prihoda i ras-
hoda. Nalog emo napraviti na 29.12.2011. i izgledae ovako:
Otvorimo Postavke Raunovodstvo Prijedlozi za automatsko

knjienje

209
Kliknemo na trailicu
i izaberemo prijedlog Obraun nansijskog rezultata:
Otvori se prijedlog zakljuka poslovne godine. Kliknemo na tipku

Obraun:

210
Na formi za knjienje ispunimo slijedee kriterije:
! Knjienje od-do ograniimo samo na datum kada smo unijeli po-

datke o prihodima i rashodima. U praksi, te kada bi radili komple-
tan zadatak, naravno ukljuili bi cijelu poslovnu godinu.

211
Prije knjienja pokrenemo kontrolni ispis:

212
Ispis zatvorimo i pokrenemo knjienje, tipkom Knjienje. Dobi-

emo nalog na kojem smo obraunali poslovni rezultat:
Ostalo nam je samo da utvreni gubitak u iznosu od 150000KM

pokrijemo 50% iz nerasporeene dobiti prethodne godine, dok
e 50% gubitka ostati nepokriveno. Na knjienje emo dopisati
slijedee:

213
LITERATURA
Knjige:
1. ACCA. Finansijsko/Financijsko izvjetavanje: meunarodni
standard: predmet 2.5: struna literatura. Sarajevo: Udruenje/
udruga raunovoa i revizora FBiH, 2002.
2. ACCA. Zvanini prirunik za profesionalnu kvalikaciju:
Finansijsko izvjetavanje: ispitni predmet. Beograd: Savez
raunovoa i revizora Srbije, 2007.
3. Alfredson, Keith, Ken Leo, Ruth Picker, Paul Pacter, i Jennie
Radford. Applying international accounting standards. John
Wiley & Sons, Ltd., 2005.
4. Bai, Meliha, Ibro Popi, evala Isakovi-Kaplan, i Emina
Resi. Trokovno raunovodstvo praktikum. Sarajevo:
Ekonomski fakultet, 2005.
5. Belak, Vinko, eljko Bonjak, i Maja Pehar. Financijsko
raunovodstvo prema MSFI i poreznim propisima BiH/FbiH.
Mostar: Fircon, 2006.
6. Greuning, Hennie V. Meunarodni standardi nancijskog
izvjeivanja: praktini vodi. Zagreb: Mate, 2006.
7. Horngren, Charles T., George Foster, i Srikant M. Datar.
Osnove trokovnog raunovodstva upravljaki aspekt.
Sarajevo: Udruenje raunovoa i revizora Federacije Bosne i
Hercegovine , 2002.
8. Jahi, Mehmed, i dr. Raunovodstveni standardi - komentar i
primjena. Sarajevo: Revicon, 1999.
9. Jahi, Mehmed. Finansijsko raunovodstvo. Sarajevo: Zavod za
raunovodstvo i reviziju FBiH, 2003.

215
10. Jahi, Mehmed. Finansijsko raunovodstvo: MSFI MRS

PDV. Sarajevo: Udruenje revizora FBiH, 2008.
11. Meunarodni standardi nansijskog izvjetavanja (MSFI);
Meunarodni raunovodstveni standardi (MRS). Mostar:
Savez raunovoa, revizora i nansijskih radnika FBiH, 2011.
Ostali izvori:
12. Zakon o raunovodstvu i reviziji u Federaciji BiH, Slubene
novine Federacije BiH br. 83/09.
13. Zakon o privrednim drutvima Federacije BiH, Slubene
novine Federacije BiH br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03,
68/05, 91/07, 88/08 i 63/10.
14. Zakon o PDV-u, Slubeni glasnik BiH br. 9/05, 35/05 i 100/08.
15. Zakon o porezu na dobit, Slubene novine Federacije BiH br.
97/07, 14/08 i 39/09.
16. Zakon o porezu na dohodak, Slubene novine Federacije BiH
br. 10/08, 9/10 i 44/11.
17. Ostala relevantna zakonska regulativa

216

Racunovodstveni Is PANTHEON

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Racunovodstveni Is PANTHEON

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dr Haris Jahi

RAUNOVODSTVENI INFORMACIONI SISTEM

Autori Dr Haris JAHI

Izdava EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU

Za izdavaa Prof. dr. sc. eljko AIN, dekan

Recenzenti prof. dr Mehmed JAHI

Design&DTP Adis DUHOVI, prof.

Tira 100 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikaciji

RAUNOVODSTVENI informacioni sistemi Pantheon :

Bibliografija: str. 215-216.

2. Primjer 1 Kupovina licence ........................................................................................ 7

PRIMJERI RAUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA POSLOVNIH DOGAAJA

19. Primjer 18 Unaprijed plaeni trokovi osiguranja .......................................... 151

27. LITERATURA .................................................................................................................... 215

28. DODATAK DVD sa video zapisima svih prethodno uraenih primjera

PRIMJERI RAUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA POSLOVNIH DOGAAJA

Praktikum pod nazivom Raunovodstveni informacioni sistem

Praktikum je napisan jednostavnim i razumljivim jezikom, te

PRIMJERI RAUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA POSLOVNIH DOGAAJA

primjere specinih poslovnih dogaaja koji mogu nastati u

Sastavni dio Praktikuma jesu i video materijali koji detaljno prika-

Nain knjienja poslovnih promjena gotovo u potpunosti je pri-

PRIMJERI RAUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA POSLOVNIH DOGAAJA

15.2.2011. godine kupili smo licencu ija je vrijednost 24.000 KM

a) Rjeenje primjera u formi dnevnika knjienja

1 Nematerijalna sredstva u pripremi 015 24.000

PDV u primljenim fakturama 270 4.080

2 Dobavljai u zemlji 432 28.080

3 Koncesije, patenti,licence... 011 24.000

PRIMJERI RAUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA POSLOVNIH DOGAAJA

b) Rjeenje primjera kroz poslovno-informacijski sistem Pantheon

U modulu Roba Prijem Dokument izaberemo poslovni doga-

! Svaki poslovni dogaaj ima vlastitu internu oznaku po kojem se

U navigacijskoj grupi tastera izaberemo Novi zapis (novi dokument)

PRIMJERI RAUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA POSLOVNIH DOGAAJA

! Novi zapis na dokumentu koristimo uvijek kada elimo kreirati

Iz padajueg menija izaberemo dobavljaa. Na listi se prikau

! Novog dobavljaa otvaramo u ifrantu subjekata do kojeg dola-

PRIMJERI RAUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA POSLOVNIH DOGAAJA

Iz padajueg menija u tabeli za unos pozicija dokument izabere-

PRIMJERI RAUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA POSLOVNIH DOGAAJA

U padajuem meniju prikau se svi artikli (pozicije) koji su une-

! Novi artikal otvaramo u ifrantu artikala (Postavke artikli- artikli

Upiemo u polje Koliina 1 (jedan), te u polje Cijena u valu-

! Sistem sam vri snimanja dokumenta nakon odreenih radnji.

Kliknemo na panel Knjienja a zatim na tipku Knjii.

Otvori se prozor za knjienje poslovnog dogaaja na kojem se

PRIMJERI RAUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA POSLOVNIH DOGAAJA

! Ukoliko smo funkciju knjienja pokrenuli sa konkretnog doku-

U polje datum knjienja korigujemo datum na datum poslovne

PRIMJERI RAUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA POSLOVNIH DOGAAJA

! Datum razdoblja se automatski popunjava sa datumom poslov-

Ukoliko smo pravilno radili otvorie nam se prozor koji e pri-

U polje Napomena upiemo Primjer 1.

! Brojeve dokumenata automatski se dodjeljuju i to na slijedeem

Sa ovim smo zavrili knjienje kupovine licence. Sada idemo na

Vratimo se na dokument 11-110-000001 iz poslovnog dogaaja

PRIMJERI RAUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA POSLOVNIH DOGAAJA

! Dokument u sistemu, ukoliko znate njegov broj, moete brzo pro-

! Svako sredstvo za kojeg se obraunava amortizacija potrebno je

PRIMJERI RAUNOVODSTVENOG OBUHVATANJA POSLOVNIH DOGAAJA

Na prozoru za prijenos u registar oznaimo: