Professional Documents
Culture Documents
- Skripta –
Riječ „Revizija“ potiče od lat.riječi „Revidere“ što znači „Ponovno, nadnadno vidjeti“.
Eng. „audit“ – slušalac, pregledač računa ili revizor poslovnih knjiga.
Revizija je sistematiziran proces objektiviziranog pribavljanja i stvaranja dokaza o
ekonomskim događajima i rezultatima u cilju da se ustanovi usklađenost između postojećih
izvještaja o poslovanju i unaprijed postavljenih kriterija i da se to dostavi zaniteresovanim
korisnicima. (Asocijacija američkih računovođa – AAA)
Revizija je neovisno ispitivanje finansijskih izvještaja ili onih finansijskih informacija što se
odnose na subjekt, onaj profitno usmjeren ili onaj koji to nije, bez obzira na njegovu veličinu
ili zakonski oblik, kada je takvo ispitivanje potaknuto s izražavanjem mišljenja o tome,
(Međunarodni revizijski standardi – MRevS)
Mišljenje se izražava putem izvještaja koji se zove revizijski izvještaj i putem kojeg revizor
prenosi rezultate revizije zainteresovanim korisnicima.
Potencijalni korisnici informacija mogu biti:
• investitori (ulagači), koji su naročito zainteresovani za procjenu rizika pri ulaganju
kapitala,
• akcionari, kojima su potrebne informacije za donošenje odluka o zadržavanju ili
prodaji akcija (dionica),
• uprava, radi planiranja i donošenja poslovnih odluka i kontrole,
• radnici i sindikat, radi procjene stabilnosti i profitabilnosti poslodavca, sposobnosti
osiguranja zarada, penzionog i socijalnog osiguranja i zapošljavanja,
• zajmodavci, radi procjene mogućnosti pravovremenog vraćanja kredita i kamate,
• dobavljači i kupci, radi procjene naplate i ocjene boniteta, kao i ugovaranja buduće
poslovne saradnje,
• vlada i njezini organi, radi izmirenja poreskih obaveza,
• javnost, radi mogućnosti povećanja zapošljavanja i ulaganja u lokalnu infrastrukturu
Osnovne karakteristike revizije su:
1) Naknadno se ispituje poslovanje preduzeća i to prvenstveno finansijski izvještaji
2) Traži se usklađenost poslovanja preduzeća, i to prije svega, finansijskih izvještaja s
unaprijed postavljenim kriterijima, čime se osigurava objektivnost i realnost finansijskih
izvještaja
3) Mišljenje revizora temelji se na objektivnim dokazima i dostavlja se zainteresovanim
korisnicima
4) Reviziju obavljaju nezavisne stručne institucije izvan preduzeća
Revizija se može definisati kao pokušaj objektivne usporedbe izvršenih poslova (ili evidencija
o izvršenim poslovima) sa specifičnim kriterijima uvažavajući da je:
✓ Potrebno utvrditi usaglašenost između izvršenih poslova i kriterija,
✓ Formirati sud o stepenu usaglašenosti i
✓ Saopštiti svoj nalaz nadležnim osobama.
Interna revizija ima za cilj da tokom revidiranja menadžmentu organizacije daje preporuke,
savjete, analize, procijene na osnovu kojih menadžment efektivnije i efikasnije vodi poslovanje
organizacije, odnosno donosi poslovne odluke koje idu u korist poslovanja.
Eksterna revizija predstavlja nezavisno ispitivanje finansijskih transakcija subjekta, njegovih
finansijskih izvještaja i njegovog poslovanja, te na osnovu toga daje nezavisno revizorsko
mišljenje, i izvještava korisnike i javnost o istom.
Revizija finansijskih izvještaja je postupak ispitivanja i ocijenjivanja realnosti i objektivnosti
finansijskih izvještaja, tj. istinitosti i fer prikaza sadržanog u finansijskim izvještajima
Revizija finansijskih izvještaja (Auditing of Financial Statements) podrazumijeva ispitivanje
finansijskih izvještaja radi utvrđivanja da li oni daju istinit i tačan prikaz ili istinito prezentuju
finansijske podatke u skladu s navedenim kriterijima. Kriteriji za ocjenu realnosti i
objektivnosti finansijskih izvještaja uobičajeno su zakonski propisi te računovodstvena načela
i računovodstveni standardi, a sam postupak ocjene provodi se u skladu s Međunarodnim
revizijskim standardima.
Ovu vrstu revizije vrše nazavisni, ovlašteni revizori, što znači da se pod revizijom finansijskih
izvještaja najčešće misli na eksternu reviziju. Međutim, za potrebe menadžmenta preduzeća
reviziju finansijskih izvještaja mogu provoditi i interni revizori.
Korisnici informacija koji su sadržani u finansijskim izvještajima, nakon njihovog revidiranja,
imaju povjerenje da finansijski izvještaji realno i objektivno prikazuju stanje imovine, obaveza
i kapitala, kao i rezultata poslovanja i novčanog toka. Revizija je mjera vjerodostojnosti
finansijskih izvještaja jer zadatak revizije nije da daje svoju interpetaciju finansijskih izvještaja,
već da poveća sigurnost da je ono što je dato u finasijskim izvještajima istinita i objektivna
realnost datog privrednog subjekta.
Informacije sadržane u revidiranim finansijskim izvještajima predstavljaju kvalitetnu podlogu
za poslovno odlučivanje. Pri tome, informacije treba da budu neutralne za sve korisnike,
korektne za odlučivanje, te dostavljene na profesionalan način. Korisnici finansijskih izvještaja
donose odluke o nastavku svojih finansijskih odnosa sa privrednim subjektom na osnovu
saznanja iz finansijskih izvještaja.
Pogrešan prikaz u finansijskim izvještajima revizor shvata kao posljedicu:
a) netačnog prikupljanja ili obrađivanja podataka na temelju kojih se sastavljaju
finansijski izvještaji;
b) ispuštanja iznosa ili objava;
c) netačne računovodstvene procjene nastale previdom činjenica ili običnim pogrešnim
shvaćanjem činjenica;
d) ocjene menadžmenta u vezi s računovodstvenim procjenama koje revizor smatra
nerazumnim ili izbora i primjene računovodstvenih politika koje revizor smatra
neprimjerenim.
Revizija poslovanja predstavlja ispitivanje i ocijenu poslovanja cijelog preduzeća ( ili dijela
poslovanja) s ciljem da se unaprijedi poslovanje preduzeća i poveća uspješnost poslovanja (
rentabilnost).
Najčešći cilj revizije poslovanja je utvrditi posluju li određene poslovne jedinice učinkovito
Revizija podudarnosti ili revizija usklađenosti s pravilima i propisima ima za cilj da utvrdi
da li je poslovanje preduzeća usklađeno s određenim pravilima, politikama i propisima
(ugovori, zakoni, državni propisi), definisanim od strane više instance.
Revizija usklađenosti je ispitivanje poslovanja organizacije da bi se utvrdilo da li ta organizacija
poštuje određene postupke, pravila i propise, definisane od strane više instance. Revizija
usklađenosti procjenjuje da li su određeni podaci koje klijent prezentuje, u skladu sa
ustanovljenim kriterijima. Način vršenja i uspješnosti revizije usklađenosti zavisi od postojanja
provjerivih podataka, tj. podataka koji se mogu dokazati i priznatih kriterija ili standarda, kao
što su ustanovljena pravila i propisi, ili usvojena politika i pravila poslovanja organizacije.
Revizor je stručno lice koje je, na osnovu zakona, ovlašteno od nadležnog državnog organa da
vrši reviziju poslovanja preduzeća, a koje pored poznavanja struke mora znati sva svoja prava
i obaveze na osnovu postojećih propisa i raspolagati visokim moralnim kvalitetima.
Sve revizore možemo klasifikovati u tri grupe:
• nezavisni (eksterni) revizori,
• interni revizori i
• državni revizori (revizori javnog sektora).
Nezavisni ili eksterni revizori su lica koja u okviru revizorskog društva obavljaju poslove na
tržištu. Oni su potpuno nezavisni od rukovodstva klijenta za koga vrše reviziju. Suprotno tome,
interni revizori su zaposleni u kompanijama, a njihov primarni cilj jeste da vrše procjenu
efektivnosti i efikasnosti za potrebe rukovodstva. Državni revizori imaju zadatak da vrše
reviziju rada vlade i njenih agencija, odnosno da obavljaju reviziju opšte i zajedničke potrošnje
koja u svim zemljama ima veliki procenat učešća u društvenom proizvodu
Primarna dužnost nezavisnih revizora je da vrše reviziju objavljenih finansijskih izvještaja
preduzeća koja javno posluju, većine velikih preduzeća koja ne posluju javno, kao i mnogih
malih preduzeća.
Prema Pravilniku o uslovima, načinu i naknadama za sticanje zvanja ovlaštenog revizora,
Ovlašteni revizor je stručno lice koje ima završen prvi ciklus dodiplomskog studijskog
programa i zvanje certifikovanog računovođe, sa najmanje tri godine radnog iskustva u ovom
zvanju, te položene ispite predviđene za zvanje Ovlaštenog revizora. Pored toga, kandidat mora
da ima najmanje tri godine praktičnog rada kod ovlaštenog revizora (ako je radio kod
ovlaštenog revizora, morao je da radi godišnje na najmanje dvije revizije). O prethodno
navedenim činjenicama potvrdu izdaje ovlašteni revizor kod koga je radio kandidat. Ukoliko
lice zadovoljava prednje uslove, ono mora da prihvati obavezu poštivanja Kodeksa etike
profesionalnih računovodstvenih eksperata i stalno profesionalno usavršavanje predviđeno za
ovo profesionalno zvanje.
Zvanje Ovlaštenog revizora može steći lice koje ispunjava prethodno spomenute uslove, te je
položilo ispite pred Komisijom za računovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine za zvanje
Ovlašteni revizor.
Ispitom se dokazuje nužni nivo profesionalne stručnosti za samostalno davanje mišljenja o fer
i korektnom prikazu finansijskih izvještaja koji su predmet revizije. Pored znanja i iskustva
utvrđenih za Certifikovanog računovođu, Ovlašteni revizor treba da posjeduje dopunska
aktuelizovana znanja o Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja i Međunarodnim
standardima revizije, te tehnikama revizije finansijskih izvještaja, što se dokazuje polaganjem
ispita. Praktično iskustvo može se sticati prije, u toku ili nakon polaganja ispita, s tim da
kandidat ne može steći profesionalno – stručno zvanje dok ne ispuni zahtjeve u vezi sa
praktičnim iskustvom.
Prema Zakonu o računovodstvu i reviziji FBiH, definicija revizora glasi:
“ ovlašteni revizor je lice koje posjeduje licencu izdanu od strane Federalnog ministarstva
finansija, nakon što joj je izdat certifikat od strane profesionalnog tijela u skladu sa članom 5.
ovog Zakona”.
Interni revizori
Mnoge velike kompanije i organizacije imaju stalno zaposlene službenike za internu reviziju.
Pojedine kompanije zapošljavaju interne revizore kako bi za potrebe uprave vršili ispitivanja i
procjene efikasnosti poslovanja kompanije. Njihova pažnja je velikim dijelom usmjerena na
procjenu unutrašnje kontrole. Veliki dio njihovog posla se odnosi na reviziju poslovanja.
Odjeljenje internih revizora u velikim kompanijama može da zapošljava i preko 100 lica koji
podnese izvještaje direktno predsjedniku upravnog odbora. Interni revizor mora biti nezavisan,
odnosno na njegov rad ne mogu uticati šefovi odjeljenja i drugi rukovodioci čiji se rad ispituje.
Ipak, interni revizori nikada ne mogu biti nezavisni u onom smislu u kome su to nezavisni
(eksterni) revizori, zato što su oni zaposleni u kompaniji u kojoj vrše reviziju.
Interni revizori vrše sistematičan pregled i ocjenu upravljanja rizikom, internih kontrola i
rukovođenja organizacijom, što uključuje politike i procedure i aktivnosti organizacije. Interni
revizori imaju zadatak da ocjenjuju adekvatnost i efikasnost sistema za finansijsko upravljanje
i kontrole, u pogledu:
▪ ispunjavanja zadataka i postizanja definisanih ciljeva organizacije,
▪ ekonomične, efikasne i djelotvorne upotrebe resursa,
▪ usklađenosti sa uspostavljenim politikama, procedurama, zakonima i regulativama,
▪ čuvanja sredstava organizacije od gubitaka kao rezultata svih vidova nepravilnosti,
▪ integriteta i vjerodostojnosti informacija, računa i podataka, uključujući procese
internog i eksternog izvještavanja.
Interni revizor ima prava da:
• uđe u prostorije organizacije u kojoj vrši reviziju, uzimajući u obzir sigurnosna
pravila i pravila dobrog ponašanja,
• pristupi odgovarajućoj dokumentaciji vezanoj za reviziju u organizaciji u kojoj vrši
reviziju, uključujući boravak, profesionalnim ili poslovnim tajnama i ostaloj
dokumentaciji i podacima koji su elektronski čuvani, obezbjeđujući zaštitu tajnosti
definisanu u zakonima, podzakonskim i internim aktima,
• traži fotokopije, izvode ili potvrde pomenutih dokumenata, i u izvjesnim
slučajevima, da uzme originalna dokumenta, ostavljajući kopiju nazad, sa potvrdom
o uzimanju,
• zahtijeva usmenu ili pismenu informaciju od zaposlenih radnika ili rukovodioca
organizacije u kojoj se vrši revizija,
• zahtijeva informacije od drugih institucija vezano za aktivnosti i upravljanje
organizacijama u kojima se vrši revizija.
Interni revizor ima obaveze da:
• sprovede program revizije za vrijeme obavljanja aktivnosti revizije,
• da informiše rukovodioca organizacije u kojoj se vrši revizija o početku revizije i da
mu prezentira pismo o imenovanju,
• prouči dokumentaciju i značajne uslove za formulisanje objektivnog mišljenja, g) u
pisanoj formi, objektivno i istinito vrednuje nalaze i podrži ih dokazima,
• informiše rukovodioca jedinice za internu reviziju ako se, za vrijeme obavljanja
revizije, pojavi sumnja na nepravilnosti i/ili prevare,
• napravi nacrt revizorskog izvještaja i razmotri ga sa upravom i odgovornim osobama
u organizaciji u kojoj se vrši revizija,
• uključi u završni revizorski izvještaj sva neslaganja uprave organizacije u kojoj se
vrši revizija,
• pošalje nacrt i konačan revizorski izvještaj rukovodiocu jedinice za internu reviziju,
• rukovodioca interne revizije odmah informiše, u slučaju sukoba interesa vezanih za
reviziju,
• vrati sva originalna dokumenta nakon završetka revizije,
• čuva svaku državnu, profesionalnu ili poslovnu tajnu koju je možda saznao u toku
interne revizije i
• čuva cjelokupnu radnu dokumentaciju interne revizije.
Pored internog i eksternog revizora bitnu ulogu u praksi ima Odbor za reviziju, koji predstavlja
vezu između interne revizije, eksternog revizora i nadzornog odbora preduzeća. Odbor za
reviziju podrazumijeva nezavisno, stalno tijelo izabrano izvan uprave preduzeća koje pruža
savjete u oblasti interne revizije. Savjeti mogu obuhvatiti pitanja o: strukturi jedinice za internu
reviziju, imenovanju i razrješenju rukovodioca jedinice za internu reviziju, strateškom i
godišnjem planu jedinice za internu reviziju, godišnjem izvještaju jedinice za internu reviziju,
izvještaju o naknadnom pregledu i izvještaju o eksternom pregledu kvaliteta rada jedinice za
internu reviziju.
Revizori javnog sektora (državni revizor)
Revizori javnog sektora su lica koja je imenovao Glavni revizor za obavljanje poslova iz
nadležnosti Glavne službe za reviziju. Glavni revizor i zamjenik glavnog revizora imenuju se
na period od sedam godina, bez mogućnosti ponovnog imenovanja. Narodna skupština imenuje
glavnog revizora i zamjenika glavnog revizora dva mjeseca prije isteka mandata.
Revizori javnog sektora su ovlašteni: a) da mogu, u bilo koje razumno vrijeme, ući u bilo koju
prostoriju koju koristi institucija koja je predmet revizije od strane Glavne službe za reviziju;
b) da imaju pravo na potpun i slobodan pristup, u bilo koje razumno vrijeme, bilo kom
dokumentu ili drugoj imovini; c) da mogu pregledati, kopirati ili uzeti izvode bilo kojeg
dokumenta.
Forenzički revizor – naziv novijeg datuma
UVOD
Uvod je podjeljen u dva dijela, i to:
✓ Angažmani s izražavanjem uvjerenja (oznaka 100)
✓ Okvir MRevS (oznaka 120)
MRevS 100, osigurava sveobuhvatni okvir za angažmane s izražavanjem uvjerenja kojima je
namjera pružiti visok ili umjeren, odnosno srednji nivo uvjerenja. Svrha je ovog standarda
objasniti ciljeve i osnove angažmana s izražavanjem uvjerenja, definirati standarde i pružiti
upute profesionalnim računovođama javnog sektora za obavljanje poslova. Pri razmatranju
Okvira MRevS naglašen je okvir finansijskog izvještavanja te okvir za provođenje revizije i
povezanih usluga. Pod povezanim uslugama podrazumjeva se uvid, dogovoreni postupci i
kompilacije.
ODGOVORNOST
MRevS 200 – Cilj i temeljna načela provođenja revizije finansijskih izvještaja
Opći cilj revizije finansijskih izvještaja je omogućiti revizoru izražavanje mišljenja o
pouzdanosti tih izvještaja.
Revizorovo mišljenje nije garancija buduće sposobnosti dobrog poslovanja klijenta.
Odgovornost za finansijske izvještaje snosi menadžment klijenta, a revizor je odgovoran za svoj
izvještaj. Pri razmatranju djelokruga revizije, potrebno je da obuhvati sve aspekte poslovanja
klijenta, a u kontekstu temeljnih revizijskih načela ističe se:
nezavisnost, čestitost, objektivnost, profesionalna nadležnost i dužna pažnja, povjerljivost,
profesionalno ponašanje i tehnički standardi.
Prilikom pokretanja sudskog postupka protiv revizora ukoliko se klijent poziva na nemarnost u
ponašanju, potrebno je da dokaže uzročnu vezu između revizorove nemarnosti i štete koju je
komitent imao
Kako bi revizorsko društvo izbjeglo sudske postupke, potrebno je da poduzme sljedeće:
▪ Uvođenje odgovarajuće kontrole kvaliteta i nadzora nad kontrolom kvalitete
▪ Osiguranje da su članovi društva neovisni
▪ Postupati oprezno prema rizičnim faktorima koji mogu rezultirati sudskim postupcima
▪ Marljivo izvođenje i dokumentiranje rada
MRevS 210 – Uslovi preuzimanja obaveze revizije
Obaveze revizije preuzima se pismom o preuzimanju obaveze revizije. Revizor potvrđuje svoje
imenovanje, ukazije na cilj i djelokrug revizije. Utvrđuje obim odgovornosti prema klijentu,
komunikaciju itd.
MRevS 220 – Kontrola kvalitete revizorova rada
Ovaj Standard se odnosi na kontrolu kvalitete rada koju je revizor prenio na svoje pomoćnike.
Nadziranje pomoćnika provodi se u samom toku provođenja revizije, a pregled nakon što je
određen posao obavljen
Najviše pažnje posvećuje se prikupljenim dokazima te predloženom izvještaju. Osim kontrole
pojedinačnih revizija, ovaj Standard obuhvaća i kontrolu opšte kvalitete koja se odnosi na
kontrolu opštih politika i postupaka koje je usvojila revizijska kuća.
MRevS 230 – Dokumentacija
Radna dokumentacija revizora predstavlja vezu između knjigovodstvenih evidencija klijenta i
revizorskog izvještaja
Ona pomaže u planiranju i obavljanju revizije, pri nadzoru i pregledu postupaka revizije, te
služi kao dokaz o obavljenoj reviziji i kao potpora revizorovu mišljenju.
Radna dokumentacija vlasništvo je revizora i on se mora brinuti o povjerljivosti informacija
koje su sadržane u njoj.
MRevS 240 – Revizorova odgovornost da u reviziji finansijskih izvještaja razmotri prijevare i
pogreške
Izraz “prijevare” označava namjerno pogrešan iskaz (falsifikat)
Izraz “pogreške” predstavlja nenamjerne propuste (računske greške, pogrešno interpretiranje
činjenica, i sl.)
Odgovornost za sprečavanje prijevara i pogrešaka ima menadžment i zbog toga on razvija
sistem internih kontrola.
Treba napomenuti da je rizik neotkrivanja, u pravilu veći kod prijevara nego kod pogreške, a
revizor o istim mora obavijestiti vlast i menadžment.
Primjer:
Neuobičajeni poslovni događaji se odnose na:
▪ kompleksni poslovni događaji
▪ plaćanje za usluge (na primjer, advokatima, konsultantima i posrednicima) koja
izgledaju visoka u odnosu na izvršene usluge
MRevS 230 – Dokumentacija
Radna dokumentacija revizora predstavlja vezu između knjigovodstvenih evidencija klijenta i
revizorskog izvještaja
Ona pomaže u planiranju i obavljanju revizije, pri nadzoru i pregledu postupaka revizije, te
služi kao dokaz o obavljenoj reviziji i kao potpora revizorovu mišljenju.
Radna dokumentacija vlasništvo je revizora i on se mora brinuti o povjerljivosti informacija
koje su sadržane u njoj.
PLANIRANJE
MRevS 300 – Planiranje
Planiranje revizije se temelji na poznavanju poslovanja klijenta, odvija se neprekidno, rebalans
po potrebi, uključivanje asistenata, jer planovi njima predstavljaju upute.Razlikuje se opći plan
revizije od programa revizije koji prikazuje vrstu, vremenski okvir i obim revizijskih postupaka.
MRevS 310 – Poznavanje poslovanja
Revizor i asistenti moraju dobro upoznati poslovanje klijenta, zatim se moraju poznavati opšti
uslovi i pravila poslovanja koji utječu na poslovanje iste djelatnosti (grane).
MRevS 320 – Značajnost u reviziji
Temeljna ideja ovog standarda sastoji se u tome da revizor svoju pozornost mora usmjeriti na
materijalno značajne informacije. Ako se poveća prihvatljiv nivo značajnosti, smanjuje se
revizijski rizik i obrnuto.
INTERNA KONTROLA
MRevS 400 – Procjena rizika i interna kontrola
REVIZIJSKI RIZICI OBUHVAĆAJU:
a) Inherentni rizik koji proizlazi iz vjerovatnoće da u finansijskim izvještajima klijenta
postoje pogreške,
b) Kontrolni rizik koji predstavlja vjerovatnoću da sistem internih kontrola klijenta neće
spriječiti ili otkriti takve pogreške u finansijskim izvještajima, i
c) Rizik neotkrivanja koji proizlazi iz vjerovatnoće da revizor neće otkriti preostale
pogreške sadržane u finansijskim izvještajima.
Upoznavanje i ocjena sistema internih kontrola i procjena revizijskih rizika izuzetno su značajni
za cjelokupni tok revizije.
Inherentni i kontrolni rizik postoje neovisno o reviziji, dok je rizik neotkrivanja direktno vezan
uz postupak revizije.
Ako je ocjena inherentnog i kontrolnog rizika na niskom nivou, revizor može prihvatiti visok
nivo rizika neotkrivanja.
REVIZIJSKI DOKAZI
MRevS 500 – Revizijski dokazi
Revizor mora prikupiti dovoljno odgovarajućih dokaza kako bi mogao izraziti mišljenje i
sastaviti revizorski izvještaj o finansijskim izvještajima.
U kontekstu pouzdanosti revizijskih dokaza naglašava se da su vanjski dokazi uvijek pouzdaniji
od unutarnji.
Ako se razmatraju unutarnji dokazi, oni su pouzdaniji u slučajevima kada klijent ima
zadovoljavajući sistem internih kontrola.
Dokazi koje prikupi revizor pouzdaniji su od dokaza koje je prikupio klijent. Dokazi u pisanom
obliku pouzdaniji su od usmenih dokaza.
REVIZIJSKI DOKAZI
Postupci prikupljanja revizijskih dokaza su:
a) inspekcija ili pregledavanje (provjera knjiženja, isprava, postojanje stvari, itd),
b) promatranje (inventura),
c) propitkivanje i konfirmiranje (ankete, usmene konsultacije, potvrđivanje, tj.
usklađivanje otvorenih stavka),
d) izračunavanje (provjera količina), i
e) analitički postupci (značajni pokazatelji i trendovi, istraživanje neuobičajenih promjena
i stavaka).
MRevS 501 – Revizijski dokaz – dodatna razmatranja za posebne stavke
Svrha ovog Standarda je uspostaviti pravila i pružiti upute kao dopunu odrednicama MRevS
500, Revizijski dokazi, i to u svezi s posebnim iznosima i njihovim objavljivanjima.
Ovaj Standard sadrži nekoliko dijelova, i to:
dio A. Prisutnost popisa zaliha,
dio B. Zamijenjen s MRevS 505 Eksterne konfirmacije,
dio C. Upiti o parnicama i odštetnim zahtjevima,
dio D. Vrednovanje i objavljivanje dugotrajnih ulaganja,
dio E. Informacije o dijelovima.
POSEBNA PODRUČJA
MRevS 800 – Revizorov izvještaj za posebne namjene
Pod revizorovim izvještajem za posebne namjene podrazumjevaju se izvještaji o finansijskim
informacijama, osim onih izvještaja koji su obuhvaćeni MRevS 700.
Prije svega, misli se na izvještaje o finansijskim izvještajima sastavljenim u skladu s drugim
pouzdanim računovodstvenim osnovama (novčani primici i izdaci, objektivnost potraživanja, i
sl.).
MRevS 810 – Ispitivanje finansijskih informacija temeljenih na predviđanjima
Informacije koje sadrže predviđanja temelje se na pretpostavkama i po svojoj naravi vrlo su
subjektivne.
Ovo ispitivanje, u pravilu, se temelji na poznavanju poslovanja klijenta i na istorijskim
informacijama.
Revizor treba razmotriti jesu li te istorijske informacije revidirane i jesu li pri njihovu
sastavljanju primjenjena prihvatljiva računovodstvena načela.
POVEZANE USLUGE
MRevS 910 – Preuzimanje obaveze uvida u finansijske izvještaje
Obavljanje uvida se, u pravilu, ograničava na dvije vrste revizorskih postupaka, i to na upite
(usmene ili pisane) i na analitičke postupke.
MRevS 920 - Preuzimanje obaveze obavljanja dogovorenih postupaka koji se odnose na
finansijske informacije
Da bi utvrdio činjenično stanje revizor mora formirati dokumentaciju i prikupiti odgovarajuće
dokaze, a oslanja se na: a) upite i analize, b) ponovno izračunavanje i provjere tačnosti, c)
promatranje, d) ispitivanje, i e) pribavljanje konfirmacija.
MRevS 930 – Preuzimanje obaveze kompilacije finansijskih informacija
Pri preuzimanju obaveze kompilacije koja se odnosi na prikupljanje, klasifikaciju i
objedinjavanje finansijskih informacija računovodstveno znanje pretpostavlja se revizijskom
znanju.
Računovođa u svom izvještaju o obavljenoj kompilaciji finansijskih izvještaja mora istaknuti
kako nije obavljena, ni revizija, ni uvid u finansiske izvještaje i kako ne izražava nikakvo
uvjerenje o tim informacijama.
Drugačije rečeno, to je tipičan računovodstveni, a ne revizijski posao.
II. INTERNA KONTROLA I INTERNA REVIZIJA
Interna kontrola je postupak koji provode članovi uprave, rukovodioci i ostali zaposlenici
sa ciljem da pruži razumno uvjerenje u vezi s postizanjem cilja:
▪ efikasnosti i uspješnosti poslovanja
▪ pouzdanosti finansijskog izvještavanja
▪ usklađenosti s mjerodavnim zakonima i propisima
Pri provođenju formalne interne kontrole procijenjuje se da li je dokumentacija koja je temelj
za finansijsko - računovodstvene poslove potpuna u pogledu njenih bitnih sastavnih dijelova,
kao što su:
✓ Ko je sačinio knjigovodstveni dokument i kada?
✓ Da li je potpis originalan?
✓ Da li se sadržaj dokumenta poklapa sa prilozima itd.
Sadržajna kontrola zazire dublje, gdje se kontroliše da li su ispravno iskazane cijene na
fakturama, da li je pravilno obračunat pdv, porez, da li se podudaraju podaci u finansijskom i
materijalnom knjigovodstvu, da li je faktura istinita ili fiktivna , da li je izvršeno pravilo
knjiženje poslovnih događaj i slično.
Interna kontrola se smatra jednim od najvažnijih elemenata za upravljanje rizikom nastanka
prevara. Izostanak ili greška interne kontrole je „inicijalna kapsula“ za stvaranje prilike
počinjenja prevare u preduzeću.
Interna kontrola je proces kojeg oblikuje uprava preduzeća, viši menadžment i osoblje, sa
svrhom sticanja razumnog uvjerenja o ostvarenju sljedećih ciljeva:
▪ Pouzdanost finansijskog izvještavanja
▪ Usklađenost poslovanja sa zakonima i ostalom regulativom
▪ Učinkovitost i djelotvornost poslovnih operacija
▪ Zaštita imovine.
Monitoring/Praćenje
Monitoring uključuje razmatranje da li kontrole funkcionišu onako kako je predviđeno i da li
ih treba prilagođavati izmjenjenim uslovima.
Cjelokupan proces mora biti praćen i po potrebi se mora modificirati. To se postiže stalnim
aktivnostima praćenja i nadgledanja, posebnim procjenama ili kombiniranjem tih dvaju
postupaka. Stalni monitoring se vrši tokom obavljanja redovnih poslovnih aktivnosti. Na taj
način sistem može adekvatno reagirati, odnosno mijenjati se dinamikom koju nalažu
promijenjeni uslovi. Obim i učestalost ocjenjivanja će zavisiti od procjene rizika i efikasnosti
tekućih postupaka monitoringa.
3. Planiranje revizije
Dobro isplanirana revizija omogućuje da se revizor usredotoči na bitna područja revizije, kako
bi utvrdio moguće probleme i blagovremeno završio posao. U ovoj fazi revizije, revizor
utvrđuje opću strategiju revizije i plan revizije.
Opća strategija se odnosi na razumijevanje klijentovog posla, odnosno prirode djelatnosti
kojom se klijent bavi. Revizor treba da upozna:
✓ snagu konkurencije,
✓ dobavljače materijala,
✓ snagu kupca,
✓ karakteristike djelatnosti (ekonomske uslove, finansijske trendove, izmjenu tehnologije,
računovodstvene metode i slično),
✓ organizacionu strukturu,
✓ proizvodne linije,
✓ kanale distribucije,
✓ finansijsku strategiju,
✓ ostalo.
4. Značajnost u reviziji
Kao temelj revizor će koristiti ukupnu imovinu koja iznosi 823.900 KM i množit će ju sa
faktorom značajnosti između 0,05 – 0,03 iz tablice značajnosti.
Kontrolni rizik treba da bude procijenjen kao maksimalan za neku ili sve izjave, ako:
a) nije vjerovatno da su politike i procedure efikasne.
b) se ne raspolaže sa dovoljnim brojem odgovarajućih dokaza,
c) se kontrole i postupci najvjerovatnije ne odnose na te izjave.
“Rizik neotkrivanja ili detekcijski rizik je rizik da revizor u izvođenju dokaznih revizijskih
postupaka neće otkriti značajnu grešku na pojedinima stavkama ili vrstama poslovnih događaja,
odnosno transakcija. To znači da revizor neće u svojim dokaznim postupcima koje bude
provodio otkriti pogrešna prikazivanja koja postoje na saldima računa ili u vrstama transakcija,
a koja bi mogla biti značajna.
Detekcijski rizik" je: rizik da revizor neće otkriti grešku koja postoji u tvrdnji, a koja može biti
materijalna bilo pojedinačno ili kada se uzme zajedno sa drugim greškama
Kako se prihvatljivi nivo rizika neotkrivanja smanjuje treba se povećati uvjerenje dobiveno
dokaznim testovima!!!!
Rizik neotkrivanja sastoji se od dva rizika ili neizvjesnosti;
✓ Rizik korištenja uzorka, odnosi se na činjenicu da u mnogim slučajevima revizor ne
ispituje računovodstvene stavke ili vrste poslovnih događaja 100%.
✓ Rizik koji se odnosi da nekorištenje uzorka može se pojaviti kad revizor ne koristi
odgovarajući revizijski postupak, kad ne uspije otkriti grešku pri primjeni
odgovarajućeg revizijskog postupka ili pogrešno protumači revizijski rezultat.
Najčešće se u praksi ne može 100% ispitati stanje salda na računima ili vrste transakcija klijenta,
nego se koristi uzorak koji je reprezentativan.
Kod primjene uzorka , detekcijski rizik se sastoji od dva rizika i to:
✓ Rizik analitičkih postupaka, poznatiji kao Alfa rizik (AR).
✓ Rizik neposrednog testiranja, poznatiji kao Beta rizik (TD).
Alfa rizik ili rizik nepravilnog odbacivanja je takav rizik koji bez obzira na rezultat koji je
dobijen uzorkom, ne podržava zaključak da je stanje koje je evidentirano na računu bitno
pogrešno iskazano, ustvari što znači da do značajne pogreške nije došlo. U prevodu bi ovo
značilo da je revizor prihvatio iskazano stanje kao pogrešno, a ono je ustvari bilo tačno.
Beta rizik ili rizik nepravilnog prihvaćanja, je rizik kada rezultat koji je dobijen kao produkt
uzorka, podržava zaključak da je stanje koje je evidentirano na nekom računu bitno pogrešno
iskazano, a u stvari je došlo do značajne pogreške. Ovo znači, da je revizor prihvatio stanje koje
je prikazano na računu kao tačno, a u stvari ono je pogrešno.
Model revizijskog rizika se može primjeniti na nivou ukupnih finansijskih izvještaja i na nivou
pojedinih stavki
RR = IR x KR x RN
RR- revizijski rizik
IR – inhertni rizik ( rizik da će značajna greška nastati uz pretpostavku da nije u vezi sa
internom kontrolom)
KR – kontrolni rizik ( rizik da interna kontrola neće spriječiti ili uočiti značajne greške koja
se može dogoditi)
RN – rizik neotkrivanja ( rizik da revizor neće otkriti značajnu grešku koja postoji u
finansijskim izvještajima
• Evidentiranje,
• Obradu
• Sumiranje
• I objavljivanje finansijskih ivzroacija vezanih za izjave rukovodstva.
Njega zanima na koji način interne kontrole utiču na realnost i objektivnost finansijskog
izvještavanja, te zaštitu imovine i poslovnih knjiga.
Prilikom vrednovanja internih kontrola revizor koristi sljedeće postupke:
▪ procjena kontrolnog rizika
▪ testovi kontrola
▪ određivanje učinka procjene kontrolnog rizika na dokazne testove
▪ ponovna procjena kontrolnog rizika
▪ postizanje razumijevanja interne kontrole
Poznavanje interne kontrole ključno je za odručivanje o strategiji revizije.
Početni korak revizora je preliminarno upoznavanje sa internom kontrolom
Na raspolaganju su mu 2 strategije:
Testovi kontrole;
• To su testovi kojima se ocjenjuje kako su interne kontrole kreirane i da li funkcionišu
• Kada se revizor opredijeli za strategiju neoslanjanja na internu kontrolu, onda se ovi
testovi ne sprovode!
• Ako se revizor opredijeli za strategiju oslanjanja na internu kontrolu, onda on mora da
obavi testiranje kako bi dokazao da je kontrolni rizik niži od maksimalnog
• Postupci koje revizori koriste za testiranje kontrola uključuju:
✓ raspitivanje kod odgovarajućeg osoblja
✓ pregled dokumenata i izvještaja koji govore o primjeni neke politike ili
procedure
✓ posmatranje primjene politika i procedura
✓ ponovna primjena neke politike ili procedure od strane revizora
• Opseg ovih testova će zavisiti od procijenjenog kontrolnog rizika - što je više dokaza o
načinu funkcionisanja interne kontrole, to će se moći bolje opravdati niži nivo
kontrolnog rizika
Procjena kontrolnog rizika
• Revizor mora da dokumentuje osnovu, tj. argumente od kojih polazi prilikom procjene
kontrolnog rizika
• Procjena može da bude u:
✓ kvantitativnom obliku - skala se kreće od 0,0 (ne postoji KR) do 1,0 (max KR)
✓ kvalitativnom obliku - maksimalan, veliki, umjeren i mali
• Dokumentovanje osnove za zaključivanje o ocjeni kontrolnog rizika može biti u vidu:
✓ razrađene radne dokumentacije revizora
✓ upitnika o internim kontrolama
✓ bilješkama
Sprovođenje dokaznih testova
• Revizijski postupci mogu da se izvode tokom godine (tzv. predrevizija) ili na kraju
perioda
• Testovi kontrole su ti koji se obično rade u toku godine, tj. prije kraja godine:
✓ jer je računovodstveno osoblje manje zaposleno tada nego krajem godine
✓ jer, u slučaju neefektivnosti IK, revizor ima više vremena da prilagodi svoju
strategiju
✓ jer se rukovodstvo može na vrijeme informisati o propustima i greškama kako
bi se one otklonile prije dovršetka revizije FI
• Dokazni testovi se uglavnom sprovode krajem godine, ali mogu i u okviru
predrevizijskih radnji .Tada treba uzeti u obzir:
✓ nivo KR, promjene u poslovanju do kraja godine,
✓ kontrolne i cutoff postupke,
✓ mogućnost ispitivanja promjena za preostali period do kraja godine
• U principu: što je viši nivo kontrolnog rizika, to će se dokazni testovi više sprovoditi
krajem godine
• Preventivni postupci
• Detektivni postupci
• Korektivni postupci
Preventivni kontrolni postupci:
Ugrađuju se u sistem kontrola s namjerom da se spriječe greške ili nastanak nekih događaja koji
se ne mogu detektovati. Mogu npr. obuhvatati:
• uzrok problema
• način korigovanja pogreške
• modifikaciju sistema
Kontrolni postupci prema fazama:
• Kontrola ulaza - Prva faza kontrole, preventivni kontrolni postupak. Usmjerena na
kontrolu unosa podataka - kontrola isprava (formalna, računska, suštinska), kontrola
kontiranja…
• Kontrola obrade
✓ Osnovne računovodstvene kontrole
✓ Dvojno knjigovodstvo (duguje = potražuje)
✓ Dnevnik – glavna knjiga (bruto bilans)
✓ Analitika – sintetika (glavna knjiga – pomoćne knjige)…
✓ Popisi
✓ Kontrola primjene zakonskih propisa
• Kontrola izlaza:
✓ Kontrola finansijskih izvještaja (forma, sadržaj, rokovi)
✓ Kontrola pristupa informacijama (“tajne” informacije)
Kontrolni postupci prema metodi obrade podataka:
✓ Kontrola u uslovima ručne obrade podataka
✓ Kontrola u uslovima kompjuterske obrade
Savremeni RIS:
▪ kontrole pristupa,
▪ kontrole inputa,
▪ komunikacione kontrole,
▪ kontrole obrade,
▪ kontrole baze podataka,
▪ kontrole outputa (izlaza)
Identifikovanje i analiza relevantnih rizika koji prijete ostvarivanju ciljeva, što predstavlja
osnovu za utvrđivanje načina na koji se može upravljati tim rizicima.
Revizore posebno zanimaju rizici bitni za pripremu realnih i objektivnih finansijskih izvještaja
koji su sačinjeni u skladu sa MRS/MSFI .
Promjene su neizbježne postojanje mehanizama za otkrivanje i reagovanje na rizike u vezi sa
promjenama:
✓ Promjene uslova poslovanja
✓ Novi zaposleni
✓ Novi ili dorađeni informacioni sistemi
✓ Nagli rast
✓ Nove tehnologije; proizvodne linije, proizvodi i aktivnosti
✓ Restruktuiranje preduzeća
✓ Poslovanje sa inostranstvom
✓ Računovodstveni propisi
Tehnike upravljanja rizikom uključuju:
✓ Izbjegavanje rizika (npr. odustajanjem od aktivnosti koja izaziva određeni rizik);
✓ Transfer rizika (npr. kupovinom osiguranja ili korišćenjem finansijskih instrumenata u
strategiji obezbjeđivanja od rizika);
✓ Smanjenje/ublažavanje rizika (npr. projektovanjem i primjenom politika i procedura
interne kontrole);
MSR zahtjevaju od revizora da izvijesti odbor za reviziju ili upravni odbor o svim bitnim
nedostacima interne kontole, oni koji mogu negativno uticati na sposobnost klijenta da
evidentira, obrađuje i izvještava o finansijskim informacijama koje se odnose na izjave
rukovodstva
Bitni nedostaci se mogu otkriti bilo putem prikupljanja informacija o elementima sistema
interne kontrole ili prilikom izvođenja dokaznih testova
Ovi nedostaci se saopštavaju u pisanoj formi, tj. izvještaju koji uključuje:
✓ Izjavu da je svrha revizije izvještavanje o finansijskim izvještajima, a ne garantovanje
kvaliteta informacija o internoj kontroli
✓ Definiciju bitnih nedostataka
✓ Izjavu o ograničenjima distribucije takvog izvještaja
Pravilan opis sistema interne kontrole treba da sadrži sljedeće elemente:
▪ Porijeklo svakog dokumenta i evidencije u sistemu
▪ Sve obrade koje se vrše
▪ Prirodu svakog dokumenta i evidencije u sistemu
▪ Naznaku kontrolnih posutupaka relevantnih za procjenu kontrolnog rizika
Prema MSR 265 – Saopštavanje nedostataka u internoj kontroli licima ovlaštenim za
upravljanje i rukovodstvu, odnose se na:
▪ Nedostatak u internoj kontroli se javlja kada nedostaje kontrola koja je neophodna da bi
se blagovremeno spriječili, otkrili i ispravili pogrešni iskazi u financijskim izvještajima.
▪ Revizor treba blagovremeno i u pisanoj formi saopštiti nedostatke u internoj kontroli
licima ovlaštenim za upravljanje.
V. DOKAZI U REVIZIJI FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA
▪ Pregledavanje – inspekcija
▪ Posmatarnje
▪ Propitkivanje i konfirmiranje- potvrđivanje
▪ Izračunavanje
▪ Analitički postupci
Pregledavanje- testiranje interne i eksterne dokumentacije, načina evidentiranja poslovnih
događaja, te provjere imovine u materijalnom obliku. Najčešće se provjerava da li
knjihovodstvena dokumentacija udovoljava kriterijima koji se od njih traže da bi bila
vjerodostojan dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni.
Posmatranje- obuhvaća praćenje procesa ili postupaka što iz obavljaju drugi. Najčešće se
spominje prisustvo revizora popisu zaliha kojeg provode popisne komisije klijenta. Revizor
provjerava pravilnost rada popisne komisije i sastavlja izvještaj o prisustvu revizora popisu
zaliha.
Propitkivanje i konformiranje - tokom provođenja revizijskih postupaka revizor primjenjuje i
metodu propitkivanja ili ispitivanja kojom skuplja odgovarajuće informacije i usmena
obrazloženja dobro obavještenih pojedinaca unutar ili izvan klijentove organizacije. Usmene
izjave i obrazloženja menadžmenta i zaposlenih na različitim nivoima pružaju revizoru
indirektno uvjerenje o realnosti FI, i u pravilu nisu dovoljan revizijski dokaz. Konfirmacija je
potrvrđivanje od stane trećih lica (dužnika ili povjerilaca).
Izračunavanje- provjera računske tačnosti izvornih dokumenata i evidencije. Izračunavanje
uključuje ponovno, odnosno naknadno sastavljanje obračuna od strane revizora koji dobivene
rezultate upoređuje sa stanjima iskazanim u poslovnim knjigama ( amortizacija, porezi ....)
Analitički postupci - analiza značajnih pokazatelja i tendencija, upoređivanje, razčlanjivanje...
Trend, regresijska analiza.
Npr. analitičke postupci koji se mogu primjeniti u reviziji nekretnina, postrojenja i
opreme:
▪ komparacija prošlogodišnjeg salda nekretnina, postrojenja i opreme i amortizacije sa
saldom tekuće godine, uzevši u obzir eventualne promjene u uslovima i rasporedu
imovine
▪ izračunavanje omjera između troškova amortizacije i povezanih računa nekretnina,
postrojenja i opreme i njegova komparacija s omjerima prošlih godina
▪ izračunavanje omjera između troškova popravke i održavanja i povezanih računa
nekretnina, postrojenja i opreme i njihova komparacija s omjerima prošlih godina
▪ uvid u planove nabavke dugotrajne materijalne imovine i komparacija utrošenih
sredstava sa planiranim
Analitički postupci u fazi planiranja revizije su pomoćno sredstvo za razumijevanje poslovanja
klijenta i identifikaciju oblasti sa potencijalnim rizikom,
Npr. Revizor ne mora primjeniti postupak konfirmacije salda potraživanja kada su:
▪ Potraživanja od kupaca beznačajna za finansijske izvještaje
▪ Primjena metode konfirmacije salda neće biti efikasna
▪ Revizor pocjenjuje mali interentni i kontrolni rizik, a dokazi prikupljeni drugim
dokaznim testovima dovoljni su za prihvatljivo smanjenje revizijskog rizika
Revizija na temelju uzorka definisana je prema MRevS-u 530 kao „primjena postupaka revizije
na manje od 100 % stavki iz stanja računa ili vrste transakcije tako da svaka jedinica iz uzorka
ima mogućnost biti odabrana. To pomaže revizoru da pribavi i odjeni revizijske dokaze o nekim
obilježjima odabranih stavki kako bi oblikovao, ili kako bi to pomoglo oblikovanju, zaključaka
u vezi s populacijom iz koje je uzet uzorak“
Veličina uzorka je funkcija značajnosti i prihvatljivosti revizijskog rizika. Što je revizijski rizik
manji, veći je uzorak potreban za provjeru cilja revizije.
Prednosti metode uzorka – manji troškovi u odnosu na troškove koji su vezani za cjeloviti popis,
što je izuzetno izraženo kod velikih populacija, većoj brzini prikupljanja podataka i dobivanja
rezultata.....
Neodstatak – uzorak ne daje podatak za svaku jednicu osnovnog skupa, izbor uzorka daje
rezultate koji sadrže greške uzorka, potrebna je specijalna obuka ljudi.
Jedinice uzorka kod nestatističkih metoda uzorka u postupcima suštinskog ispitivanja
(dokaznim testovima salda) su slučajno izabrani računi ili poslovni događaji nakon izdvajanja
pojedinačno značajnih elemenata populacije koji će se testirati pojedinačno.
Prednost statističkog pristupa metodi uzoraka u odnosu na nestatistički je u tome što statistički
pristup pomaže revizoru da procijeni je li prikupljeni dokazni materijal dovoljan. Planiranje
strategije revizije na temelju uzorka uključuje:
▪ Planiranje uzorka
▪ Izbor uzorka
▪ Testiranje uzorka
▪ Vrednovanje rezultata.
Dovoljnost dokaza – revizor određuje iznos i vrstu dokaza koji su dovoljan dokaz za račune
ili vrste poslovnih događaja koji se revidiraju.
Revizor će pribaviti dovoljno adekvatnih revizijskih dokaza o tome jesu li u početnim stanjima
sadržani pogrešni prikazi koji značajno utječu na financijske izvještaje tekućeg perioda tako što
će:
▪ utvrditi jesu li zaključna stanja prethodnog perioda ispravno prenesena u tekući period
ili su, gdje je odgovarajuće, prepravljena
▪ utvrditi odražavaju li početna stanja primjenu primjerenih računovodstvenih politika
▪ ako je obavljena revizija financijskih izvještaja za prethodnu godinu, pregledati radne
papire revizora prethodnika
Revizor treba temeljito tražiti i nepristrasno procjenjivati dokaze. Ovdje do izražaj dolazi
vještina i iskustvo revizora.
Revizijski dokazi predstavljaju izvornu dokumentacija i računovodstvene evidencije koje
čine podlogu za sastavljanje računovodstvenih izvještaja kao i potkrepljujuće informacije iz
drugih izvora, koje je revizor pribavio u vezi s izvođenjem zaključaka na kojima se zasniva
mišljenje revizora
MRevS 500- revizijski dokaz definiše dokaz kao: infomracije koje je revizor pribavio u vezi
sa izvođenjem zaključaka na kojima zasniva mišljenje revizora.
Revizorski dokaz obuhvata izvornu dokumentaciju i računovodstvene evidencije koje čine
podlogu za sastavljanje finansijskih izvještaja, kao i potkrepljujuće infromacije iz drugih izvora.
Vanjski dokazi koje prikupljaju revizori su uvijek pouzdaniji od unutrašnjih, a unutrašnji su
pouzdani samo ako imaju dobru internu kontrolu, također pismeni dokazi su pouzdaniji od
usmenih.
Revizorski dokazi se razvrstavaju u sljedeće vrste:
▪ Dokazi dobiveni fizičkim ispitivanje
▪ Dokazi dobiveni ponovim izvođenjem
▪ Dokumentacija
▪ Konfirmacija
▪ Dokazi dobiveni analitičkim postupcima
▪ Dokazi dobiveni upitima zaposlenicima ili upravi komitenta
▪ Dokazi dobiveni posmatranjem
Prema ISA 500 revizor treba da dobije dovoljno odgovarajućih dokaza kako bi mogao izraziti
mišljenje, a to su:
▪ adekvatnost
▪ dovoljnost
6. Radna dokumentacija
Kompletiranje dokaza i formiranje radne dokumentacije (MRevS 230)- kao podrška za
izražavanje revizorskog mišljenja. Radna dokumentacija mora biti “potpuna i detaljna” što
znači da na osnovu te radne dokumentacije mora biti moguće rekonstruisati cjelokupni proces
revizije. To je posebno značajno kada dolazi do sudskih sporova i zahtjeva za nadoknadom
štete. Radna dokumentacija vlasništvo je revizora i zbog povjerljivosti podataka i informacija
sadržanih u njoj revizor je mora čuvati u skaldu sa zahtjevima profesionalne etike.
Radna dokumentacija
Od revizora se zahtjeva da pribavi dovoljno odgovarajućih dokaza kako bi izrazio utemeljeno
mišljene o realnosti i objetivnosti finansijskih izvještaja. Dokazi su sadržani u radnoj
dokumentaciji revizora ili radnim spisima. Osim toga, pomoćne radne dokumentacije dokazuju
da je revizija zaista obavljena i da je obavljena korektno.
Stepen pouzdanosti interne kontrole uticat će na sud revizora o količini, vrsti i sadržaju radne
dokumentacije.
Značaj radne dokumetnacije revizora može se razmotriti i u kontekstu veze između
knjigovodstvene evidencije klijenta i revizorovog izvještaja. Naime bez odgovarajuće radne
dokumentacije ne može se izraziti konkretno mišljenje revizora koje je sadržano u revizorovom
izvještaju.
KNJIGOVODSTVENE RADNA
REVIZORSKI
EVIDENCIJE DOKUMENTACIJA
IZVJEŠTAJ
KLIJENTA REVIZORA
Revizorski izvještaj predstavlja glavni produkt ili output procesa revizije, putem kojeg se
korisnicima finansijskih izvješaja prezentiraju nalazi provedene revizije. Pisanje revizorskog
izvješaja slijedi nakon završenih faza prikupljanja i procijene dovoljnih i mjerodavnih dokaza
u vezi sa fer i objektivnoj prezentaciji informacija u finansijskim izvještajima.
Revizorska odgovornost za izražavanje mišljenja o finansijskim izvještajima neposredno
je izražena u uvodu standardnog revizorskog izvještaja
Pogrešan prikaz u finansijskim izvještajima revizor shvata kao posljedicu:
▪ netačnog prikupljanja ili obrađivanja podataka na temelju kojih se sastavljaju finansijski
izvještaji;
▪ ispuštanja iznosa ili objava;
▪ netačne računovodstvene procjene nastale previdom činjenica ili običnim pogrešnim
shvaćanjem činjenica;
▪ ocjene menadžmenta u vezi s računovodstvenim procjenama koje revizor smatra
nerazumnim ili izbora i primjene računovodstvenih politika koje revizor smatra
neprimjerenim.
Međunarodni revizijski standard - MrevS 700 – Izvještaj nezavisnog revizora o ukupnom skupu
finansijskih izvještaja opće namjene i MrevS 701 – Modifikacija izvještaja nezavisnog revizora,
daje službene smjernice za oblikovanje i izražavanje revizorskog mišljenja u izvještaju.
Revizor u revizorskom izvještaju može dati sljedeća mišljenja:
✓ pozitivno mišljenje,
✓ mišljenje sa rezervom,
✓ uzdržano mišljenje,
✓ negativno mišljenje.
Odobravanje i potpisnici
➢ prije izdavanja izvještaja partneri usaglašavaju (partner odgovoran za reviziju i drugi
partner) njegov sadržaj i na taj način ga odobravaju
➢ partner odgovoran za reviziju obično potpisuju izvještaj ručno
Nacrt izvještaja
klijentu se obično šalje nacrt izvještaja prije njegovog odobravanja sa jasnom naznakom
da se radi o nacrtu
Ako revizor posumnja da postoje kriminalne radnje, čak i ako potencijalni efekt na
finansijske izvještaje nije materijalno značajan, on o tome obvezno treba da obavijesti
rukovodstvo klijenta
2. Oblik i sadržaj izvještaja eksterne revizije
Standardni revizorski izvještaj se sastoji od:
1. UVODNOG DIJELA
2. DIJELA O OBUHVATU
3. DIJELA O MIŠLJENJU
Prema MRevS 700 – Revizorov izvještaj o finansijskim izvještajima sastoji se od sljedećih pet
osnovnih dijelova:
1. UVOD
2. TEMELJNI DIJELOVI REVIZOROVOG IZVJEŠTAJA
3. REVIZOROV IZVJEŠTAJ
4. MODIFICIRANI IZVJEŠTAJ
5. OKOLNOSTI KOJE MOGU REZULTIRATI DRUGAČIJEM MIŠLJENJU
OD POZITIVNOG
7 član tima za izražavanje uvjerenja je, ili je nedavno bio, prijetnja temeljem
direktor ili odgovorna osoba klijenta samoprovjere
Etičke smjernice za profesionalne računovođe koji rade u javnom sektoru obuhvataju sljedeće
oblasti: nezavisnost, odgovornost prema klijentima, kao što su naknade, provizije i novčane
sume klijenata, odgovornost prema kolegama, poput odnosa prema drugim profesionalcima,
reklamiranju profesionalnih usluga i aktivnostima nespojivim sa strukom.
Nezavisnost je najznačajniji etički princip za računovođe u javnom sektoru. Nezavisnost se u
revizijskoj profesiji posmatra: prvo kao koncept revizije, drugo kao osnovni postulat, treće kao
jedna od opšteprihvaćenih standarda revizije i četvrto kao osnova etičkog kodeksa. Nezavisnost
treba posmatrati kao:
• nezavisnost stava i uma, što znači da revizor treba zaključke izvoditi bez uticaja koji
mogu dovesti u pitanje profesionalno rasuđivanje i
• nezavisnost djelovanja, što znači da revizor treba izbjegavati okolnosti na osnovu kojih
razumna osoba može posumnjati u integritet, objektivnost i profesionalnu
osposobljenost revizora i na taj način njegove izvještaje dovesti u pitanje.
Nezavisnost revizora znači da revizor samostalno planira reviziju, procjenjuje značajnost i rizik,
prikuplja dokaze po vlastitoj procjeni i, na osnovu sakupljenih mjerodavnih i valjanih dokaza,
samostalno izvodi zaključke. Nezavisnost revizor ostvaruje na osnovu: stručne kompetentnosti,
iskustva u radu i poštovanja etičkog kodeksa.
Uslovi koji mogu uticati na nezavisnost revizora, ili je ugroziti, vezani su za sljedeća područja:
1. finansijsko učešće ili zaposlenost u kompanijama klijenta,
2. davanje usluga klijentima revizije, lične i porodične veze,
3. naknade, roba i usluga i
4. pravo vlasništva nad kapitalom revizorske firme.
Finansijsko učešće, ili zaposlenost u kompanijama klijenta, utiče na nezavisnost i razumnog
posmatrača navodi na pomisao da je nezavisnost ugrožena. Finansijska veza može biti u obliku:
direktnog finansijskog udjela, indirektnog finasijskog udjela, zajmova – datih ili uzetih od
klijenta, finansijskog udjela u mješovitim - združenim ulaganjima, finansijskog udjela u
preduzeću koje nije klijent, ali je sa klijentom u odnosu davanja ili primanja ulaganja ili
investicija
Davanje usluga klijentima revizije, lične i porodične veze. Prema IFAC-u nezavisnost nije
narušena davanjem konsultantskih usluga koje se odnose na upravljanje preduzećem, usluga
vezanih za poreze ili savjetodavnih usluga, pod uslovom da računovođa nije preuzeo
odgovornost za odluke uprave. U većini zemalja se poštuju ova IFAC-ova pravila, ali u nekim
zemljama konsultantske usluge vezane za upravljanje preduzeća se smatraju opasnim za
nezavisnost (Japan, Kuvajt), a u nekim nisu dozvoljene zakonom (Italija, Francuska).
Prema IFAC-ovim standardima revizor može pripremati računovodstvene evidencije klijenta
kome se vrši revizija, pod uslovima da:
• revizor ne treba da ima veze sa klijentom ili bilo kakav sukob interesa koji bi ugrozio
njegov integritet i nezavisnost,
• klijent prihvata odgovornost za izvještaje,
• revizor ne preuzima ulogu zaposlenog ili obavlja poslove vezane za upravljanje
preduzećem,
• da ne eliminiše potrebu za provođenjem adekvatnih revizorskih testova.
Zakonska odgovornost
Kad je neka kompanija, koja je bila predmet revizije, bankrotirala, razočarani investitori i
kreditori pokušavaju da pronađu ko je zakonski odgovoran za gubitke. Česta meta su i revizori,
pa zbog toga revizori moraju prići poslu sa dužnom pažnjom i stalno imati na umu da bi mogli
doći u poziciju da svoj rad brane na sudu.
Zakonska odgovornost revizora se ogleda kroz:
• odgovornost prema klijentima po opštem zakonu (kad bude tužen, jer nije izvršio svoje
obaveze u skladu sa ugovorom ili otkrio krađu sredstva),
• odgovornost prema trećim stranama po opštem zakonu (banka ga tuži, jer nije otkrio
značajno pogrešne FI),
• odgovornost prema trećoj strani po statutarnom pravu zakona i
• krivična odgovornost (vlada, ili nadležna ustanova, vodi krivični postupak protiv
revizora koji je svjesno izdao nekorektan izvještaj o reviziji).
Etički principi koje svaki profesionalni računovođa mora da poštuje su:
a) profesionalno ponašanje
b) povjerljivost
c) integritet
d) profesionalna osposobljenost i dužna pažnja
PREDMET 8:
REVIZIJА I SUSTAVI INTERNE KONTROLE
I - TEST PITАNjА
2) Nakon objavljivanja FI revizor nije obavezan nastaviti postavljati upite ili provoditi
druge postupke u vezi FI na koje se njegov izvještaj odnosi, osim:
a) ako je informacija postojala na datum revizorskog izvještaja i može uticati na
vjerodostojnost izvještaja,
b) ako uprava preduzeća zahtjeva od revizora da ponovo objavi svoj izvještaj,
c) ako informacija koja se pojavila nakon završetka revizije ne privuče pažnju revizora.
3) U pismu o angažovanju trebaju biti uključena neka od dolje navedenih pitanja:
a) cilj revizije finansijskih izvještaja,
b) odgovornost rukovodstva klijenta prema upravnom odboru za blagovremeno
dostavljanje revizorskog izvještaja,
c) odgovornost rukovodstva klijenta za finansijske izvještaje,
d) odgovornost revizora za finansijske izvještaje,
e) ograničen pristup povjerljivoj dokumentaciji bez odobrenja upravnog odbora,
f) neograničen pristup bilo kojoj evidenciji, dokumentaciji ili drugim
informacijama koje se traže radi pregleda finansijskih izvještaja,
g) izraženo očekivanje da će revizor otkriti greške i kriminalne radnje, ako postoje u
finansijskim izvještajima.,
4) Inspekcija je:
a) nadgledanje procesa ili postupaka koje obavlja neko drugo lice ili posmatranje
postupaka interne kontrole iza kojih ne ostaje trag koji revizor može naknadno da
identifikuje,
b) pribavljanje odgovora na upite koji se odnose na potvrdu informacija sadržanih u
računovod-stvenim izvještajima,
c) analiza značajnih pokazatelja i trendova, uklju-čujući i istraživanje fluktuacija i
odnosa koji nisu konzistentni sa drugim relevantnim informacijama, ili koji
odstupaju od očekivanih iznosa,
d) ispitivanje evidencija, dokumenata ili materijalnih sredstava,
e) provjera računske tačnosti podataka iz izvornih dokumenata i računovodstvenih
evidencija ili vršenje nezavisnih obračuna,
f) pribavljanje informacija od stručnih lica u okviru ili izvan pravnog lica (klijenta
revizije).
5) Аnalitički postupci:
a) se ne primjenjuju u reviziji računovodstvenih izvještaja jer ne mogu obezbijediti
zadovoljavajuće revizijske dokaze,
b) primjenjuju se samo u reviziji poslovanja,
c) treba ih primijeniti u fazi planiranja i u fazi opšteg pregleda revizije, a mogu se
primijeniti i i u drugim fazama revizije,
d) primjenjuju se samo za potrebe analize a ne i revizije.
6) Kada, nakon datuma izvještaja revizora ali prije izdavanja finansijskih izvještaja
revizor bude upoznat sa činjenicama koje mogu materijalno značajno da utiču na
finansijske izvještaje, revizor:
a) treba da razmotri da li je potrebno izmijeniti finansijske izvještaje,
b) ne treba da reaguje na te činjenice jer je njegov izvještaj izdat a činjenice nisu bile
poznate do tog momenta,
c) treba diskutovati i razmatrati te činjenice sa rukovodstvom,
d) treba preduzeti mjere primjerene okolnostima.
16) Za utvrđivanje potpunosti obaveza prema dobavljačima revizor provodi test kako bi
provjerio je li sva primljena roba evidentirana. Dokumentacija na kojoj se provode
ovi testovi sastoji se od svih:
a) Ulaznih faktura
b) Narudžbenica
c) Izvještaja o primitku
d) Poništenih čekova
II - ZАDАCI
Zadatak broj 1.
Vi ste revizor kompanije „А“, društva sa ograničenom odgovornošću kojem godina završava
30. novembra. Vi trenutno planirate reviziju 20h1.g. i želite da inkorporirate procedure koje će
osigurati da u finaliziranju svojih finansijskih izvještaja kompanija zadovolji zahtjeve iz MRS
10, o događajima nakon datuma bilansa stanja.
Vaš zadatak je da:
a) Navedite detalje procedura koje ćete inkorporirati u vaš plan revizije.
b) Opišite vrste događaja, kako je definisano u standardu i njihov računovodstveni tertman.
Rješenje:
Revizorski tim je proveo sve dokazne postupke i nisu utvrđene značajne nepravilnosti.
Međutim, revizorski tim mora raspraviti još slijedeću spornu situaciju:
Oprema je nabavljena u decembru 2014. i aktivirana (stavljena u upotrebu) 31.12.2014.
Na dan 30.12.2015. kupljen je automobil za potrebe kabineta generalnog direktora prema
fakturi na iznos 100.000 + 17% PDV. Tokom 2015. godine nije bilo otuđenja nekretnina
postrojenja i opreme.
U Bilješkama uz finansijske izvještaje društvo je, pored ostalog, objavilo:
Nekretnine postrojenja i oprema početno se priznaju po trošku nabavke. Naknadno vrednovanje
vrši se po trošku nabavke umanjenom za akumuliranu amortizaciju. Primjenjuju se slijedeće
stope amortizacije: za opremu 10%, za transportna sredstva 15%.
Utvrđena je ukupna značajnost u iznosu 200.000 KM. Na stalna sredstva raspoređena je
značajnost u iznosu od 10.000 KM. Trebate dati revizorsko mišljenje o finansijskim
izvještajima MNN a.d.
ODGOVOR
Mišljenje (s rezervom)
PREDMET 8:
REVIZIJA I SISTEMI INTERNE KONTROLE
I - TEST PITANjA
1. Kontrolni rizik treba da bude procijenjen kao maksimalan za neku ili sve izjave, ako:
d) nije vjerovatno da su politike i procedure efikasne.
e) se ne raspolaže sa dovoljnim brojem odgovarajućih dokaza,
f) se kontrole i postupci najvjerovatnije odnose na te izjave,
g) se kontrole i postupci najvjerovatnije ne odnose na te izjave.
10. Jedinice uzorka kod nestatističkih metoda uzorka u postupcima suštinskog ispitivanja
(dokaznim testovima salda) su:
a) Računi ili poslovni događaji koji sadrže izabranu novčanu jedinicu,
b) Vrijednosti dobijene dijeljenjem knjigovodstvene vrijednosti populacije sa veličinom
uzorka za različite nivoe prihvatljivog rizika,
c) Slučajno izabrani računi ili poslovni događaji,
d) Svaka stavka unutar populacije veća od unaprijed utvrđenog iznosa zavisno od
prihvaćenog standarda materijalnosti,
e) Slučajno izabrani računi ili poslovni događaji nakon izdvajanja pojedinačno
značajnih elemenata populacije koji će se testirati pojedninačno.
15. Prednost statističkog pristupa metodi uzoraka u odnosu na nestatistički je u tome što
statistički pristup pomaže revizoru:
a) Da procijeni je li prikupljeni dokazni materijal dovoljan
b) Da eliminiše rizik pogrešaka koje ne proizlaze iz primjene uzorka
c) Da relativno umanji revizijski rizik i značajnost
d) Da minimizira nemogućnost otkrivanja pogrešaka i nepravilnosti
16. Dvije izjave koje se najbolje mogu dokazati konfirmacijom salda potraživanja jesu:
a) Potpunost i procjena
b) Prava i obaveze te nastanak
c) Nastanak i potpunost
d) Procjena te prava i obaveze
19. U kojem slučaju revizor neće moći izdati pozitivan standardan izvještaj uz
objašnjenja:
a) sumnja u vremensku neograničenost poslovanja preduzeća
b) nedosljednost
c) revizor nije saglasan sa odstupanjem od primjene računovodstvenih načela i
standarda
d) naglašavanje nekog značajnog događaja
20. Tri su osnovna koncepta obavljanja revizije. Prepoznajte šta od navedenog nije
osnovni koncept revizije:
a) značajnost
b) revizijski rizik
c) dokaz
d) značajke uprave
II - ZADACI
Zadatak broj 1.
Vaše preduzeće vrši reviziju finansijskih izvještaja za godinu završno sa 31. marta 20x7. Za
preduzeće sa ograničenom odgovornosti „A“ proizvodnja.
Vama je povjerena revizija stalnih sredstava preduzeća, koja obuhvata:
(a) Vlastito zemljište i građevine,
(b) Postrojenja i oprema,
(c) Inventar i instalacije,
(d) Motorna vozila.
Zemljište i građevine su kupljeni u aprilu 20x7 za 2 miliona KM. Procjenjivač je zemljište
procijenio na 1 milion KM i vrijednost građevina, takođe na 1 milion KM na dan kupovine. Od
20x7., amortizacija zgrada je obračunavana po 2% godišnje na iznos troška. Na dan 31. marta
20x7. Akumulirana amortizacija prije revalorizacije je iznosila 200,000 KM.
Ovlašteni procjenitelj, koji nije zaposlen u preduzeću je nedavno procijenio zemljište i
građevine na 5 miliona KM, i to:
(a) Zemljište na 2.9 miliona KM,
(b) Građevine na 2.1 milion KM.
Ove vrijednosti će biti uključene u izvještaj na dan 31. marta 20x7.
Partner zadužen za reviziju je zabrinut zbog velikog povećanja vrijednosti zemljišta i građevina,
sobzirom da su kupljeni 20x7., i zamolio vas je da provjerite pouzdanost i tačnost vrednovanja.
Predložio je da bi vam MSR 620 Korištenje rada eksperta mogao pomoći.
Dodatno se od vas traži da potvrdite prisutnost i kompletnost postrojenja i opreme koji su
uknjiženi u kompjuterizovani registar preduzeća za stalnasredstva.
Registar za stalna sredstva bilježi opis svakog stalnog sredstva, početni trošak, trošak
amortizacije i akumulisanu amortizaciju.
Računovodstvena politika preduzeća za stalna sredstva kapitalizuje samo stavke preko 500 KM.
(a) Opišite revizijske aktivnosti koje ćete provesti kako bi ste provjerili da li je procjenjivač
izvršio tačnu i nezavisnu procjenu zemljišta i građevina.
(13 poena)
(b) Opišite revizijske aktivnosti koje ćete provesti da provjerite postojanje i potpunost
postrojenja i opreme, onako kako je to uneseno u registar stalnih sredstava preduzeća.
(8 poena)
Rješenje:
(a) Treba da se napravi sljedeći rad :
• Potvrditi da je procjenjivač trenutni član odnosnog profesionalnog tijela.
• Utvrditi iskustvo koje procjenjivač ima od procjenjivanja slične imovine u istom
geografskom području. Ako procjenjivač ima malo iskustva, vrijednos rnjegove
evidencije vjerojatno će biti smanjena prema procjeni specijaliste za imovinu
• Procijeni nezavisnost procjenjivača, uzimajući u obzir da li sljedeći faktori imaju uticaj
na objektivnost.
1) Da li procjenjivač ima isto prezime kao neki od direktora. Ako nikakva veza nije
pronađena, od direktora se treba tražiti da to potvrde napismeno.
2) Da li procjenjivač posjeduje dionice kompanije; ako posjeduje značajan dio onda
njegova neovisnost može biti kompromitirana. Revizor treba da provjeri registar
članova.
3) Da li plaća procjenjivaču zajedno sa plaćom za bilo koji drugi posao u kompaniji
koji procjenjivač primi iznosi značajan dio procjenjivačeve godišnje zarade.
• Provjeriti uslove po kojima je procjenjivač imenovan ispitivanjem pisma o
imenovanju. Uslovi trebaju obuhvatiti ciljeve i obim procjenjivačevog posla, planove
njegove upotrebe ii nformacije koje se odnose na napret postavke, podatke i metode koje
će procjenjivač koristiti.
• Provjeriti vrednovanje; dokumenat treba biti original koji je procjenjivač potpisao, i
adresa procjenjivača treba biti provjerena u telefonskom imeniku.
• Razmotriti da li se evidencije i podaci korišteni uvrednovanju izgledaju pouzdanim, i
da li izgleda da je procjenjivač proveo instrukcije koje su mu date.
• Razmotri da li su osnove na kojima je vrednovanje napravljeno razumne. Cifre
sugeriraju da ovo može biti osjetljivo. Vrednovanje treba biti na korištenju postojeće
osnove; baza zamjene troškova ne bi bila potvrđena kao veća od trnutn evrijednosti koja
se koristi i baza razvoja troškova bi anticipirala buduće dobiti.
• Razmotri da li su rezultati procjenjivanja razumni u odnosu na:
1) Procjene za drugu sličnu imovinu u istom području bazirane na drugim klijentima
sa sličnom imovinom i cijenama koje se trenutno traže za takvu imovinu.
2) Da li su promjene u vrednovanju slične generalnim promjenama u vrednovanju
tržišta industrijske imovine u cjelini; trebaju biti pregledani nacionalni indeksi ako
su raspoloživi.
3) Bilo koji značajni razvoji koji su se desili od datuma vrednovanja.
4) Bilo koja druga relavantna evidencija revizije.
• Razmotriti efekte na izvještaj revizije ukoliko evidencija sugerira da bi vrednovanje
moglo biti materijalno netačno. Moguć je izuzetak u procjeni, i u slučaju velikog broja
precjenjivanja može biti zahtijevano suprotno mišljenje.
(b) Proveo bih sljedeće testove na postojanje stalnih sredstava u registrima stalnih
sredstava.
• Potvrditi da je kompanija ispitala sve stavke u registru stalnih sredstava.
• Ispitati sredstva koncentrišući se na visoko vrijednim stavkama i dodacima. Potvrditi
da su pregledana sredstva tačna provjeravajući serijske brojeve i druge oznake za
indentifikaciju.
• Provjeriti evidenciju sredstava koja stvaraju zaradu radi potvrde da je zarada
stvorena tokom godine.
• Za neka sredstva, kao što su motorna vozila, ja bih usaglasio početno i konačno
stanje prema broju sredstava i prema iznosima.
Radi provjere kompletnost isredstava u registru stalnih sredstava, uradio bih sljedeće testove.
• Uporedio registar stalnih sredstava sa glavnom knjigom da dobijem objašnjenja za
postojeće razlike.
• Provjerio da li su stalna sredstva koja postoje zavedena u registar stalnih sredstava.
(c) Potvrdio bih tačnost stavki kapitala/prihoda prema sljedećem:
• Provjerio da li se politika kapitalizacije kompanije slaže sa zakonima i
računovodstvenim standardima i da li se oni stalno primjenjuju.
• Procijenio da li su dopune stavki u toj godini trebale bi titretirane kao troškovi.
• Provjerio da li su stavke koje koštaju manje od 500 KM bile kapitalizovane.
• Provjerio da li su bilo koji troškovi zapopravke, troškovi motora ili troškovi sušenja
trebali biti kapitalizovani. Uradio bih to provjeravanjem dokumentacije za
pojedinačne stavke (uglavnom visoko vrijedne stavke) i proveo sveobuhvatn i
analitički pregled, ispitujući svako značajno povećanje u bilo kojoj kategoriji
troškova.
Zadatak broj 2.
Vršimo reviziju finansijskih izvještaja d.d. MNN za 2015. godinu. Društvo je iskazalo slijedeći
bilans stanja i uspjeha:
Revizorski tim je proveo sve dokazne postupke i nisu utvrđene značajne nepravilnosti.
Međutim, revizorski tim mora raspraviti još slijedeću spornu situaciju:
U Bilješkama uz finansijske izvještaje (bilješka broj 8 ) Društvo je navelo: „Društvo je na dan
31.12.2014. iskazalo ukupan nepokriveni gubitak od 11 miliona KM. Na skupštini Društva
održanoj 31.05.2015. raspravljalo se o pokriću gubitka, ali nije donesena odluka o načinu
pokrića, nego je odlučeno da se konačna odluka o pokriću gubitka donese naredne godine,
nakon izrade finansijskih izvještaja za 2015. Društvo je u 2015. ostvarilo gubitak od 3 miliona
KM, tako da ukupan nepokriveni gubitak na dan 31.12.2015. iznosi 14 miliona KM“
ODGOVOR;
Napomena: Revizor mora modificirati svoje izvješće dodajući odjeljak radi isticanja
značajnog pitanja u vezi s pretpostavkom vremenske neograničenosti poslovanja.
Mišljenje (pozitivno)
Po našem mišljenju, finansijski izvještaji prikazuju objektivno i realno, u svim materijalno
značajnim stavkama, finansijski položaj Društva MNN na dan 31. decembra 2010. godine, te
rezultate njegovog poslovanja i promjene u novčanom toku za godinu koja je tada završila, u
skladu s Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja.
Isticanje pitanja
Bez kvalificiranja našeg mišljenja, skrećemo pažnju na bilješku 8. finansijskim izvještajima u
kojoj je Društvo ostvarilo gubitak od 3 miliona KM, tako da ukupno nepokriveni gubitak na
dan 31.12.2010. iznosi 14 miliona KM. Pošto dionički kapital iznosi 10 miliona KM, ukupan
kapital ima negativan iznos od 4 miliona KM. Obaveze Društva značajno su premašile njegovu
ukupnu imovinu.
Te okolnosti, uz ostala pitanja navedena u bilješci 8. ukazuju na postojanje značajne
neizvjesnosti koja stvara značajnu sumnju u sposobnost Društva da nastavi s vremenski
neograničenim poslovanjem.
KOMISIJA ZA RAČUNOVODSTVO I REVIZIJU
BOSNE I HERCEGOVINE
PREDMET 8:
REVIZIJA I SISTEMI INTERNE KONTROLE
I – TEST PITANJA
9. Analitički postupci:
a) se ne primjenjuju u reviziji računovodstvenih izvještaja jer ne mogu obezbijediti
zadovoljavajuće revizijske dokaze,
b) primjenjuju se samo u reviziji poslovanja,
c) treba ih primijeniti u fazi planiranja i u fazi opšteg pregleda revizije, a mogu se
primijeniti i i u drugim fazama revizije,
d) primjenjuju se samo za potrebe analize, a ne i revizije.
10. Prilikom revizije računovodstvenih procjena, revizor:
a) ne vrši pregled i provjeru procesa koje je koristilo rukovodstvo jer bi to moglo uticati na
njegovu procjenu,
b) vrši nezavisne procjene radi upoređivanja sa procjenom koju je izvršilo rukovodstvo
pravnog lica – klijenta revizije,
c) ne vrši pregled naknadnih događaja jer su oni irelevantni za procjene koje je izvršilo
rukovodstvo pravnog lica - klijenta revizije,
d) insistira na posebnoj pisanoj izjavi rukovodstva u vezi sa računovodstvenim procjenama kao
jedinom i zadovoljavajućem revizijskom dokazu za ove potrebe.
19. Primjeri mjera zaštite profesionalnih računovođa u radnom okruženju prema IESBA-
ovom Kodeksu etike za profesionalne računovođe su:
a) programi etike i vođenja poslovanja poslovne organizacije
b) postupci zapošljavanja u poslovnoj organizaciji koji ističu važnost zapošljavanja slabo
kompetentnog osoblja
c) formalne interne kontrole
d) primjereni disciplinski postupci
20. Šta od navedenog predstavlja poticaj koji može stvoriti prijetnju po profesionalnog
računovođu u privredi:
a) poklon,
b) ugošćivanje,
c) povlašteni tretman
d) neprimjereno pozivanje na lojalnost
II – ZADACI
ZADATAK 1.
Revizor se mora u razumnoj mjeri upoznati sa svakom komponentom komitentovog sistema
interne kontrole za potrebe planiranja revizije komitentovih finansijskih izvještaja.
Vaš zadatak je da:
(a) Navedete i objasnite komponente sistema interne kontrole. (10 bodova)
RJEŠENJE:
(a) Navedite i objasnite komponente sistema interne kontrole.
Interna kontrola se sastoji od pet međusobno povezanih komponenti. One su proistekle iz načina
na koji uprava vodi preduzeće i integrisane su u proces upravljanja. COSO izvještaj navodi
sljedeće komponente:
1. Kontrolno okruženje
Jezgro svakog preduzeća čine njegovi ljudi – njihove individualne osobine, uključujući
integritet, moralne vrijednosti i kompetentnost i okruženje u kome oni rade. Kontrolno
okruženje podrazumijeva ukupno ponašanje, shvaćanje i aktivnosti direktora i uprave u pogledu
sistema interne kontrole i njenog značaja u preduzeću. Kontrolno okruženje čini temelj svih
drugih komponenata interne kontrole, pod uslovom da postoji disciplina i organizacija.
2. Procjena rizika
Kompanija mora biti svjesna rizika s kojima se suočava i mora o njima voditi računa.
Kompanija određuje poslovne ciljeve koje nastoji da ostvari. Zatim, uprava utvrđuje rizike
vezane za postizanje zacrtanih ciljeva i poduzima određene korake radi kontrole tih rizika. S
obzirom da će se ekonomski, privredni, zakonodavni i radni uslovi stalno mijenjati, neophodni
su mehanizmi koji će identificirati i kontrolirati rizike koje te promjene nose.
3. Kontrolne aktivnosti/procedure
Kontrolne politike i procedure se moraju ustanoviti i obavljati kako bi pomogli upravi da
osigura provođenje ovih aktivnosti koje ona smatra neophodnim da bi se kontrolirali rizici
vezani za postizanje zacrtanih ciljeva preduzeća. Bez obzira da li se nazivaju kontrolnim
aktivnostima, ili kontrolnim procedurama – postupcima, oni predstavljaju politike i postupke
koje je uprava uspostavila radi postizanja konkretnih ciljeva preduzeća. Oni obuhvaćaju čitav
niz aktivnosti kao što su odobrenja, ovlaštenja, verifikacije, usklađivanja, opća ispitivanja,
provjera aritmetičke tačnosti, kao i kontrolu promjene i uslova rada kompjuterskih
informacionih sistema. Kontrolne aktivnosti mogu biti mnogobrojne, ali se one, uglavnom,
svrstavaju u pet kategorija:
(6) Adekvatno razdvajanje dužnosti;
(7) Pravilno odobravanje transakcija i aktivnosti;
(8) Adekvatna dokumentacija i evidencije;
(9) Fizička kontrola sredstava i poslovnih knjiga;
(10) Nezavisne provjere uspješnosti rada.
4. Informacija i komunikacija
Informacije su potrebne na svim nivoima organizacije: finansijske informacije; poslovne
informacije; informacije o usklađenosti (s propisima ili određenim pravilima) i informacije o
vanjskim događajima, aktivnostima i uslovima. Te informacije moraju biti utvrđene, dobivene
i prenijete u onoj formi i vremenskom okviru koji će ljudima omogućiti da izvrše svoje dužnosti
i obaveze. Informacioni sistemi prave izvještaje i omogućavaju vođenje i kontrolu preduzeća.
Najvažniji informacioni sistem za internu kontrolu je računovodstveni sistem. Računovodstveni
sistem je serija zadataka i knjiženja jednog preduzeća pomoću kojih se transakcije obrađuju
radi vođenja finansijskih evidencija. Ti sistemi identificiraju, sakupljaju, analiziraju,
izračunavaju, klasificraju, evidentiraju – knjiže i sumiraju transakcije i druge događaje, te
izvještavaju o njima.
5. Nadgledanje i praćenje
Cjelokupan proces mora biti praćen i po potrebi se mora modificirati. To se postiže stalnim
aktivnostima praćenja i nadgledanja, posebnim procjenama ili kombiniranjem tih dvaju
postupaka. Stalni monitoring se vrši tokom obavljanja redovnih poslovnih aktivnosti. Na taj
način sistem može adekvatno reagirati, odnosno mijenjati se dinamikom koju nalažu
promijenjeni uslovi. Obim i učestalost ocjenjivanja će zavisiti od procjene rizika i efikasnosti
tekućih postupaka monitoringa.
(b) Objasnite zašto je revizoru za planiranje revizije bitno poznavanje komponenti
komitentovog sistema interne kontrole!
Prilikom planiranja revizije revizor se treba u dovoljnoj mjeri upoznati sa svakom od navedenih
pet komponenti interne kontrole koje su dovoljne za planiranje revizije izvođenjem kontrolnih
postupaka mjerodavnih za pripremanje finansijskih izvještaja u pogledu načina na koji su
osmišljeni, ali i načina na koji se primjenjuju i djeluju u praksi. Upoznavanje svake komponente
sistema interne kontrole je od velike važnosti za revizora jer on na taj način procjenjuje koliki
je kontrolni rizik i u kolikoj mjeri se može osloniti na sistem interne kontrole komitenta.
(c) Objasnite koje tehnike revizori koriste kako bi prikupili dokaze o sistemu interne
kontrole!
Kako bi prikupili dokaze o sistemu interne kontrole, revizori koriste testove kontrola koji
predstavljaju revizijske postupke kojima se ispituje efikasnost kontrolnih politika radi podrške
smanjenom kontrolnom riziku. Ti testovi kontrola obuhvaćaju:
1. Postavljanje upita osoblju preduzeća – Dokazi putem upita se zasnivaju na intervjuima
koji se odnose na efikasnost kontrole. Intervjui mogu biti direktni i indirektni. Direktni upiti
se odnose na postavljanje pitanja osobama koje obavljaju kontrolne postupke ili aktivnosti
nadgledanja i praćenja. Indirektni upiti se odnose na postavljanje pitanja drugim osobama
koji su u takvoj poziciji da mogu znati da li se kontrolni postupci efikasno sprovode, bez
obzira što ih oni sami ne obavljaju.
2. Zapažanje – Kod kontrola koje ne ostavljaju dokumentirani dokaz, revizor uglavnom
posmatra njihovu primjenu. Posmatranje obavljanja kontrolnog postupka ili aktivnosti
nadgledanja pruža neposredan dokaz o njegovoj efikasnosti.
3. Inspekcija ili ispitivanje dokumenata – Mnoge kontrolne aktivnosti ostavljaju jasan
dokumentiran trag ili dokaz, bilo u pisanoj formi, bilo u formi kompjuterskoj izvještaja. Ako
vršimo ispitivanje takvih dokumenata onda je riječ o kontrolnoj aktivnosti koja se naziva
inspekcija.
4. Ako je sadržaj dokumenata i izvještaja nedovoljan da bi se moglo procijeniti da li se kontrole
efikasno provode, tada revizor ponovo obavlja kontrolnu aktivnost da bi provjerio da li su
dobiveni rezultati pravi.
(d) Da li revizor može samo za jednu izjavu, uključenu u finansijske izvještaje, procijeniti
kontrolni rizik na najviši nivo? Zašto?
Može. Revizor može postaviti kontrolni rizik na najviši nivo za sve ili čak samo za jednu izjavu
zbog toga što je procijenio da kontrole ne djeluju efikasno ili ne može dovoljno dobro ocijeniti
efikasnost kontrole.
ZADATAK 2.
Revizorski tim “ABC” vrši reviziju finansijskih izvještaja za 2018. godinu kod privrednog
društva “XYZ”. Privredno društvo “XYZ” je iskazalo sljedeći bilans stanja:
Bilans stanja privrednog društva “XYZ”
OPIS Iznos 31.12.2017. Iznos 31.12.2018.
Zemljište 1.120.000 1.250.000
Građevinski objekti 2.330.000 2.400.000
Oprema 1.100.000 1.550.000
Dugoročna aktivna vremenska razgraničenja 100.000 250.000
Zalihe sirovina i materijala 200.000 300.000
Zalihe gotovih proizvoda 100.000 500.000
Potraživanja od kupaca 800.000 900.000
Novčana sredstva 100.000 50.000
AKTIVA 5.850.000 7.200.000
Obaveze prema dobavljačima 550.000 500.000
Obaveze za neto plaće 200.000 400.000
Obaveze za poreze i doprinose po osnovu plaća 300.000 600.000
Dugoročne obaveze po kreditima 2.200.000 3.000.000
Dobit perioda 500.000 600.000
Kapital 2.100.000 2.100.000
PASIVA 5.850.000 7.200.000
Iznosi u KM
Pogoni
OPIS
Ukupno A B C
Materijal izrade 147.000 39.200 78.400 29.400
Plate izrade 96.000 32.000 48.000 16.000
Ukupni direktni troškovi 243.000 71.200 126.400 45.400
Ostali materijal 12.000 4.000 5.000 3.000
Amortizacija stalnih sredstava 35.000 20.000 10.000 5.000
Električna energija 13.600 8.000 4.000 1.600
Ukupni varijabilni indirektni troškovi 60.600 32.000 19.000 9.600
Plate administracije 24.000 8.000 12.000 4.000
Održavanje stalnih sredstava 4.000 2.000 1.000 1.000
Sitan inventar 6.000 0 0 6.000
Električna energija 3.400 2.000 1.000 400
Ukupni fiksni indirektni troškovi 37.400 12.000 14.000 11.400
Korekcija fiksnih indirektnih troškova -7.480 -2.400 -2.800 -2.280
Konačni fiksni indirektni troškovi 29.920 9.600 11.200 9.120
Ukupni troškovi proizvodnje 333.520 112.800 156.600 64.120
Prenos troškova pogona C 0 23.104 41.016 -64.120
Ukupni troškovi zaliha 333.520 135.904 197.616 0
PREDMET 8:
REVIZIJA I SISTEMI INTERNE KONTROLE
I – TEST PITANJA
3. Prema ISA 500 revizor treba da dobije dovoljno odgovarajućih dokaza kako bi
mogao izraziti mišljenje, a to su:
a) preciznost,
b) dovoljnost,
c) adekvatnost.
13. Što je niži nivo revizijskog rizika i značajnosti koji se mogu prihvatiti, revizor planira
reviziju većeg broja računa:
a) u svrhu otkrivanja manjih grešaka
b) u svrhu neotkrivanja većih grešaka
c) u svrhu povećavanja dopustive greške u računima
d) u svrhu smanjivanja rizika pretjeranog oslanjanja na te nivoe
e) ništa od navedenog
19. U kojoj situaciji revizor obično bira između izražavanja „osim za” i negativnog
mišljenja?
a) finansijski izvještaji nisu objavili informacije koje zahtijevaju MRS-evi
b) revizor nije prisustvovao inventuri preduzeća te ne može saldo zaliha na
zadovoljavajući način provjeriti drugim revizijskim postupcima.
c) od revizora se traži izvještaj jedino o bilansu stanja, a ne o ostalim dijelovima seta
finansijskog izvještaja
d) događaji objavljeni u finansijskim izvještajima dovode do toga da se kod revizora
javljaju značajne sumnje o sposobnosti preduzeća da nastavi s poslovanjem
e) ništa od navedenog
20. Koje korake revizorska društva mogu poduzeti za izbjegavanje sudskih postupaka:
a) uvođenje odgovarajuće kontrole kvaliteta i nadzora nad kontrolom kvalitete
b) osiguranje da su članovi društva neovisni
c) postupati oprezno prema rizičnim faktorima koji mogu rezultirati sudskim
postupcima
d) marljivo izvođenje i dokumentiranje rada
e) ništa od navedenog
II – ZADACI
Zadatak broj 1.
Revizija se može podijeliti u tri vrste: 1. revizija finansijskih izvještaja, 2. revizija usklađenosti
i 3. revizija poslovanja. Takođe, revizore možemo podijeliti na: eksterne revizore, interne
revizore i državne revizore.
Vaš zadatak je da:
(a) Objasnite sve tri navedene vrste revizije!
(8 bodova)
(b) Objasnite tko su eksterni, interni i državni revizori!
(8 bodova)
(c) Objasnite koja vrsta revizije najbolje opisuje osobinu revizije koja se provodi i navedete
vrstu revizora koji obavlja taj proces revizije!
1) Procijeniti politike i postupke Ministarstva zdravlja i Agencije za lijekove i medicinska
sredstva u pogledu donošenja novih lijekova na tržište.
2) Utvrditi objektivan i realan prikaz bilansa i izvještaja o novčanom toku farmaceutske
kuće „Chemical“.
3) Ispitati postupke plaćanja odjela za obaveze prema dobavljačima kod nekog velikog
proizvođača.
4) Procijeniti opravdanost predviđenih najamnina za planiranu izgradnju kuća za osobe s
niskim primanjima.
5) Procijeniti efikasnost upotrebe resursa u IT odjeljenju nekog preduzeća.
6) Revidirati poresku prijavu ortaštva u vezi s promjenama na nekretninama.
7) Istražiti mogućnost krivotvorenja platnog popisa u penzionom fondu radničkog
sindikata.
(14 bodova)
RJEŠENJE:
(a) Objasnite svaku vrstu revizije! (8
bodova)
1. Revizija finansijskih izvještaja (Auditing of Financial Statements) podrazumijeva
ispitivanje finansijskih izvještaja radi utvrđivanja da li oni daju istinit i tačan prikaz ili istinito
prezentuju finansijske podatke u skladu s navedenim kriterijima. Kriteriji za ocjenu realnosti i
objektivnosti finansijskih izvještaja uobičajeno su zakonski propisi te računovodstvena načela
i računovodstveni standardi, a sam postupak ocjene provodi se u skladu s Međunarodnim
revizijskim standardima. Ovu vrstu revizije vrše nazavisni, ovlašteni revizori, što znači da se
pod revizijom finansijskih izvještaja najčešće misli na eksternu reviziju. Međutim, za potrebe
menadžmenta preduzeća reviziju finansijskih izvještaja mogu provoditi i interni revizori.
Korisnici informacija koji su sadržani u finansijskim izvještajima, nakon njihovog revidiranja,
imaju povjerenje da finansijski izvještaji realno i objektivno prikazuju stanje imovine, obaveza
i kapitala, kao i rezultata poslovanja i novčanog toka. Revizija je mjera vjerodostojnosti
finansijskih izvještaja jer zadatak revizije nije da daje svoju interpetaciju finansijskih izvještaja,
već da poveća sigurnost da je ono što je dato u finasijskim izvještajima istinita i objektivna
realnost datog privrednog subjekta.
Informacije sadržane u revidiranim finansijskim izvještajima predstavljaju kvalitetnu podlogu
za poslovno odlučivanje. Pri tome, informacije treba da budu neutralne za sve korisnike,
korektne za odlučivanje, te dostavljene na profesionalan način. Korisnici finansijskih izvještaja
donose odluke o nastavku svojih finansijskih odnosa sa privrednim subjektom na osnovu
saznanja iz finansijskih izvještaja.
2. Revizija usklađenosti
Revizija usklađenosti je ispitivanje poslovanja organizacije da bi se utvrdilo da li ta organizacija
poštuje određene postupke, pravila i propise, definisane od strane više instance. Revizija
usklađenosti procjenjuje da li su određeni podaci koje klijent prezentuje, u skladu sa
ustanovljenim kriterijima. Način vršenja i uspješnosti revizije usklađenosti zavisi od postojanja
provjerivih podataka, tj. podataka koji se mogu dokazati i priznatih kriterija ili standarda, kao
što su ustanovljena pravila i propisi, ili usvojena politika i pravila poslovanja organizacije.
7 član tima za izražavanje uvjerenja je, ili je nedavno bio, prijetnja temeljem
direktor ili odgovorna osoba klijenta samoprovjere
I – TEST PITANJA
1. Prema MSR 265 – Saopštavanje nedostataka u internoj kontroli licima ovlaštenim za
upravljanje i rukovodstvu, prepoznajte tačne tvrdnje koje se odnose na internu kontrolu:
a) Nedostatak u internoj kontroli se javlja kada nedostaje kontrola koja je neophodna da bi
se blagovremeno spriječili, otkrili i ispravili pogrešni iskazi u financijskim izvještajima.
b) Revizor osmišlja i provodi internu kontrolu u preduzeću za koje vrši reviziju.
c) Revizor nije dužan da u procesu revizije utvrđuje nedostatke u internoj kontroli.
d) Revizor treba blagovremeno i u pisanoj formi saopštiti nedostatke u internoj kontroli
licima ovlaštenim za upravljanje.
8. Prema MSR 505 – Eksterne potvrde, na pouzdanost dokaza revizije pribavljenih putem
eksterne potvrde utiču i:
a) konkurentnost pošiljaoca odgovora
b) nezavisnost pošiljaoca odgovora
c) ovlaštenje da se odgovor pošalje
d) objektivnost pošiljaoca odgovora
10. Faktori rizika koji se odnose na pogrešne iskaze nastale usljed financijskog izvještavanja
u kriminalne svrhe obuhvataju:
a) poticaje ili pritiske
b) optužbe
c) prilike
d) stav ili opravdanje
13. Prema Kodeksu etike za profesionalne računovođe, prijetnja da će zbog dugotrajnog ili
bliskog odnosa s klijentom ili poslodavcem, profesionalni računovođa biti previše suosjećajan
za njihove interese ili olako prihvaćati ono što oni rade predstavlja:
a) Prijetnju uslijed zbliženosti (Familiarity threat)
b) Prijetnju temeljem osobnog interesa (Self-interest threat)
c) Prijetnju temeljem propagiranja (Advocacy threat)
d) Prijetnju temeljem zastrašenosti (Intimidation threat)
17. Ako je revizor u nesuglasju s upravom (menadžmentom) prema MRevS 705 formira:
a) isključivo negativno mišljenje
b) isključivo mišljenje s rezervom
c) suzdržati će se od davanja mišljenja
d) negativno ili mišljenje s rezervom
19. Obaveza revizora da se suzdrži od izražavanja mišljenja svaki put kada za to ne postoji
mogućnost predstavlja obilježje:
a) načela neovisnosti
b) načela odgovornosti
c) načela korektnog izvještavanja
d) načela stručnosti i kompetentnosti
20. Kojom tehnikom prikupljanja dokaza se revizor najčešće koristi kod provjere
potraživanja od kupaca:
a) inspekcijom
b) konfirmacijom
c) analitičkim postupcima
d) promatranjem
II – ESEJI/ZADACI
Esej/zadatak 1.
a) Navedite „pravila palca“ koja se koriste kao pristup procjeni materijalnosti u reviziji
finansijskih izvještaja! (5 bodova)
Standardi revizije na daju precizne smjerice u vezi sa procjenom nivoa materijalnosti prilikom
revizije finansijskih izvještaja. I tog razloga u praksi se uobičajn primjenjuje tzv. „pravilo
palca“, tj. primjenjuje se odgovarajući procenat na određene pozicije iz finansijskih izvještaja.
Preporuke po „pravilu palca“ su:
• od 5 % do 10%:
✓ neto dobit
✓ obrtna ili tekuća sredstva
✓ tekuće ili kratkoročne obaveze
• od 0,5% do 2%:
✓ ukupna ili stalna sredstva
✓ ukupni prihodi
• od 1% do 5% ukupnog vlastitog kapitala
zadatak revizora je da u fazi planiranja revizije, kada se procjenjuje preliminarna
materijalnost, izračuna odgovarajuće vrijednosti i opredijeli se na osnovu vlastite
profesionalne procjene za najadekvatniji prag materijalnosti za finansijske izvještaje koji su
predmet revizije.
b) Na osnovu ponuđenih podataka iz finansijskih izvještaja, izračunajte nivo materijalnosti
primjenom „pravila palca“! (10 bodova)
OPIS 2019.
Zemljište 2.554.000
Građevinski objekti 5.510.480
Oprema 1.000.000
Materijalna sredstva u pripremi 830.100
Zalihe sirovina i materijala 500.010
Zalihe gotovih proizvoda 390.000
Novac u blagajni 500.000
Obaveze prema dobavljačima 2.000.000
Obaveze za bruto plate 864.183
Kapital 8.595.408
Ukupni prihodi 1.334.318
Ukupni rashodi 2.700.243
Dobit perioda (1.365.925)
98945,8
Stavke iz finansijskih Vrijednost stavke Preporučeni % Odabrani Preporučena
izvještaja % materijalnost
Stalna sredstava 9.894.580 0,5 do 2 1 98.946
Obrtna sredstava 1.390.010 5 do 10 5 69.500
Kapital 8.595.408 1 do 5 1 85.954
Tekuće obaveze 2.864.183 5 do 10 5 143.209
Ukupan prihod 1.334.318 0,5 do 2 Ne
Neto dobitak/gubitak (1.365.925) 5 do 10 Ne
Procjenjena materijalnost 99.402
Prilikom proračuna ukupan prihod nije korišten kao moguća osnovica zato što je on značajno
smanjen u tekućoj u odnosu na prethodnu godinu (pretpostavka ovog primjera i to za oko 30%),
a neto dobitak zato što je klijent revizije ostvario gubitak i to u visini od oko 16% kapitala, te
iz tog razloga ni jedna od ove dvije osnove ne bi mogla biti adekvatna u konkretnoj reviziji.
Predloženi nivo materijalnosti na nivou finanijskih izvještaja kao cjeline je približno prosjek
vrijednosti ili iznosa proračunatih korištenjem preostlih uobičajnih osnova.
d) Objasnite zbog čega su rezultati procjene ukupne materijalnosti važni za proces revizije
financijskih izvještaja! (5 bodova)
Informacija je značajna ukoliko njeno izostavljanje ili krivi prikaz mogu utjecati na poslovne
odluke koje korisnici donose na temelju financijskih izvještaja. Značajnost ovisi o veličini
stavke ili pogreške prosuđenoj u određenim okolnostima njezinog izostavljanja ili pogrešnog
prikazivanja. Prema tome, značajnost više osigurava granicu ili prijelomnicu, nego što je
primarno kvalitativno obilježje koje mora imati informacija da bi bila korisna
KOMISIJA ZA RAČUNOVODSTVO I REVIZIJU
BOSNE I HERCEGOVINE
ISPIT ZA STJECANJE PROFESIONALNOG ZVANJA
CERTIFICIRANI RAČUNOVOĐA
(ISPITNI TERMIN: STUDENI/NOVEMBAR 2020. GODINE)
PREDMET 8:
REVIZIJA I SISTEMI INTERNE KONTROLE
I – TEST PITANJA
1. Pitanja koja revizor treba saopćiti licima ovlaštenim za upravljanje su:
a) odgovornosti revizora u vezi sa revizijom finansijskih izvještaja
b) nivo revizijskog rizika
c) planirani obim i vrijeme revizije
d) značajne nalaze revizije
2. Prema MSR 210 – Dogovaranje uslova revizorskog angažmana, ciljevi modela prihvaćanja
revizije se odnose na:
a) odluku o prihvatanju klijenta i prihvatanju izbora od strane klijenta
b) odluku o prihvatanju novog klijenta ili o nastavku saradnje sa postojećim klijentom
c) odluku o vrsti i broju potrebnih izvršilaca za revizorski angažman
d) odluku o provođenju dokaznih postupaka u procesu revizije.
3. Putem MSKK 1 ili lokalnim zakonima nalaže se obaveza društvima za reviziju da uvedu i
provode sistem kontrole kvalitete revizorskih angažmana. Ovaj sistem mora da sadrži
sljedeće politike i procedure:
a) odgovornost rukovodstva za kvalitetu poslovanja revizorske tvrtke
b) odgovornost revizora za kvalitetno financijsko izvještavanje klijenta
c) relevantne etičke zahtjeve
d) nadzor
4. Interna kontrola je sistem koji uspostavljaju i na koji utiču lica odgovorna za upravljanje,
rukovodstvo i drugo osoblje zaposleno u entitetu radi ostvarivanja ciljeva u vezi sa:
a) efektivnošću i efikasnošću poslovanja
b) poštovanja primjenljivih zakona i propisa
c) pouzdanošću finansijskog izvještavanja
d) efektivnim obavljanjem procesa eksterne revizije
5. Ukupni nivo materijalnosti na nivou financijskih izvještaja kao cjeline naziva se:
a) tolerancija greške
b) nominalni iznos
c) planirana materijalnost
d) materijalnost performanse
7. Prema MSR 230 – Revizijska dokumentacija, radna ili tekuća dokumentacija revizora
sadrži:
a) plan revizije
b) program revizije
c) procjenu inherentnog i kontrolnog rizika
d) informacije o internoj kontroli
9. Prema MSR 706 – Pasus kojim se skreće pažnja i pasus u vezi sa ostalim pitanjima revizije
u izvještaju nezavisnog revizora, situacije u kojima je neophodno da revizor uključi pasus
kojim se skreće pažnja se odnose na:
a) neizvjesnost u vezi sa budućim ishodom sudskog spora
b) veliku katastrofu (npr. pandemija Covid – 19) koja je imala, i nastavlja da ima, značajan
utjecaj na financijski položaj subjekta
c) kada je spriječen od strane klijenta da prikupi dovoljno dokaza
d) kada ne prisustvuje popisu zaliha
10. Prema MSR 501 – Dodatna razmatranja za specifične pozicije, specifične situacije u
pribavljanju dokaza revizije su:
a) informacije o segmentu poslovanja
b) prisustvovanje popisu zaliha
c) kriminalne radnje
d) ispitivanja koja se odnose na sporove i tužbene zahtjeve
14. Revizijski cilj koji ukazuje na izjavu o postojanju ili nastanku i u svezi je s pitanjem jesu
li poslovni događaji na koje se odnose računi valjani tj. prikazani u financijskim
izvještajima je:
a) cilj cut-off
b) cilj potpunosti
c) cilj klasifikacije
d) cilj valjanosti
15. Rizik da revizorovi postupci neće otkriti pogrešno prikazivanje koje postoji u saldu
određenog računa ili u skupini transakcija je:
a) inherentni rizik (Inherent risk)
b) rizik neotkrivanja (Detection risk)
c) kontrolni rizik (Control risk)
18. Koja prijetnja može nastati ako subjekt koji je predmet revizije nije podmirio značajan
dio naknada revizoru prije izdavanja revizijskog izvješća za sljedeću godinu:
a) prijetnja temeljem osobnih interesa
b) prijetnja temeljem samoprovjere
c) prijetnja temeljem zagovaranja
19. Prijetnja da će zbog dugotrajnog ili bliskog odnosa s klijentom ili poslodavcem
profesionalni računovođa biti previše blagonaklon u odnosu na njihove interese ili olako
prihvaćati ono što rade predstavlja:
a) prijetnju temeljem osobnih interesa
b) prijetnju uslijed zbliženosti
c) prijetnju temeljem zastrašenosti
Interna kontrola se sastoji od pet međusobno povezanih komponenti. One su proistekle iz načina
na koji uprava vodi preduzeće i integrisane su u proces upravljanja. COSO izvještaj navodi
sljedeće komponente:
1. Kontrolno okruženje
Jezgro svakog preduzeća čine njegovi ljudi – njihove individualne osobine, uključujući
integritet, moralne vrijednosti i kompetentnost i okruženje u kome oni rade. Kontrolno
okruženje podrazumijeva ukupno ponašanje, shvaćanje i aktivnosti direktora i uprave u pogledu
sistema interne kontrole i njenog značaja u preduzeću. Kontrolno okruženje čini temelj svih
drugih komponenata interne kontrole, pod uslovom da postoji disciplina i organizacija.
2. Procjena rizika
Kompanija mora biti svjesna rizika s kojima se suočava i mora o njima voditi računa.
Kompanija određuje poslovne ciljeve koje nastoji da ostvari. Zatim, uprava utvrđuje rizike
vezane za postizanje zacrtanih ciljeva i poduzima određene korake radi kontrole tih rizika. S
obzirom da će se ekonomski, privredni, zakonodavni i radni uslovi stalno mijenjati, neophodni
su mehanizmi koji će identificirati i kontrolirati rizike koje te promjene nose.
3. Kontrolne aktivnosti/procedure
Kontrolne politike i procedure se moraju ustanoviti i obavljati kako bi pomogli upravi da
osigura provođenje ovih aktivnosti koje ona smatra neophodnim da bi se kontrolirali rizici
vezani za postizanje zacrtanih ciljeva preduzeća. Bez obzira da li se nazivaju kontrolnim
aktivnostima, ili kontrolnim procedurama – postupcima, oni predstavljaju politike i postupke
koje je uprava uspostavila radi postizanja konkretnih ciljeva preduzeća. Oni obuhvaćaju čitav
niz aktivnosti kao što su odobrenja, ovlaštenja, verifikacije, usklađivanja, opća ispitivanja,
provjera aritmetičke tačnosti, kao i kontrolu promjene i uslova rada kompjuterskih
informacionih sistema. Kontrolne aktivnosti mogu biti mnogobrojne, ali se one, uglavnom,
svrstavaju u pet kategorija:
1. Adekvatno razdvajanje dužnosti;
2. Pravilno odobravanje transakcija i aktivnosti;
3. Adekvatna dokumentacija i evidencije;
4. Fizička kontrola sredstava i poslovnih knjiga;
5. Nezavisne provjere uspješnosti rada.
4. Informacija i komunikacija
Informacije su potrebne na svim nivoima organizacije: finansijske informacije; poslovne
informacije; informacije o usklađenosti (s propisima ili određenim pravilima) i informacije o
vanjskim događajima, aktivnostima i uslovima. Te informacije moraju biti utvrđene, dobivene
i prenijete u onoj formi i vremenskom okviru koji će ljudima omogućiti da izvrše svoje dužnosti
i obaveze. Informacioni sistemi prave izvještaje i omogućavaju vođenje i kontrolu preduzeća.
Najvažniji informacioni sistem za internu kontrolu je računovodstveni sistem. Računovodstveni
sistem je serija zadataka i knjiženja jednog preduzeća pomoću kojih se transakcije obrađuju
radi vođenja finansijskih evidencija. Ti sistemi identificiraju, sakupljaju, analiziraju,
izračunavaju, klasificraju, evidentiraju – knjiže i sumiraju transakcije i druge događaje, te
izvještavaju o njima.
5. Nadgledanje i praćenje
Cjelokupan proces mora biti praćen i po potrebi se mora modificirati. To se postiže stalnim
aktivnostima praćenja i nadgledanja, posebnim procjenama ili kombiniranjem tih dvaju
postupaka. Stalni monitoring se vrši tokom obavljanja redovnih poslovnih aktivnosti. Na taj
način sistem može adekvatno reagirati, odnosno mijenjati se dinamikom koju nalažu
promijenjeni uslovi. Obim i učestalost ocjenjivanja će zavisiti od procjene rizika i efikasnosti
tekućih postupaka monitoringa.
c) Navedite razloge zbog kojih je revizoru bitno poznavanje komitentovog sistema interne
kontrole! (5 bodova)
Prilikom planiranja revizije revizor se treba u dovoljnoj mjeri upoznati sa svakom od navedenih
pet komponenti interne kontrole koje su dovoljne za planiranje revizije izvođenjem kontrolnih
postupaka mjerodavnih za pripremanje finansijskih izvještaja u pogledu načina na koji su
osmišljeni, ali i načina na koji se primjenjuju i djeluju u praksi. Upoznavanje svake komponente
sistema interne kontrole je od velike važnosti za revizora jer on na taj način procjenjuje koliki
je kontrolni rizik i u kolikoj mjeri se može osloniti na sistem interne kontrole komitenta.
Može. Revizor može postaviti kontrolni rizik na najviši nivo za sve ili čak samo za jednu izjavu
zbog toga što je procijenio da kontrole ne djeluju efikasno ili ne može dovoljno dobro ocijeniti
efikasnost kontrole.
Esej/zadatak 2.
Primjena koncepta značajnosti u reviziji finansijskih izvještaja:
Revizor planira reviziju finansijskih izvještaja društva ''XY'' za 2019. godinu.
U nastavku su dane osnovne informacije iz izvještaja o finansijskom položaju društva ''XY'' na dan
31.12.2019. godine i ukupni prihod ostvaren u 2019. godini.
AKTIVA PASIVA
Opis Iznos (KM) Opis Iznos (KM)
Neto vrijednost 20.500.000 Kapital (a) 14.500.000
dugotrajne imovine
Zalihe robe 3.000.000 Dugoročne obveze (a) 3.000.000
Potraživanja od 3.500.000 Kratkoročni krediti 1.200.000
kupaca
Ostala kratkotrajna 700.000 Obveze prema 10.500.000
imovina dobavljačima
Novac 1.500.000
Ukupno aktiva 29.200.000 Ukupno pasiva 29.200.000
S obzirom da je ukupni prihod veći od ukupne imovine za osovni iznos koristi se ukupan prihod
49.000.000 KM
Za ovaj nivo prihoda koristi se faktor značajnosti u iznosu od 0,005
Početna procjena značajnosti = 49.000.000 x 0,005 = 245.000 KM
b) Rasporedite početnu procjenu značajnosti na pojedine elemente finansijskih izvještaja
koristeći samo njihovu relativnu veličinu (10 bodova)
Revizor nalaže menadžmentu da ispravi pozicije u bilansu stanja zalihe robe i potraživanja od
kupaca.
d) Kakav je odnos između koncepta značajnosti i revizijskog rizika? (5 bodova)
2. Pismo kojim se traži od pravnog sektora informacija o sudskim sporovima treba da sadrži:
a) postojanje uvjeta ili okolnosti koje ukazuju na mogućnost gubitka zbog parnice,
potraživanja ili procjena
b) period u kojem se osnovni uzrok parnice pojavio
c) ime ovlaštene osobe koja je izdala nalog za pokretanje parnice
d) vjerojatnost nepovoljnog ishoda
e) iznos potencijalnog gubitka, uključujući i sudske troškove
f) iznos potencijalnog gubitka, bez sudskih troškova
3. Ako revizor posumnja da postoje kriminalne radnje, čak i ako potencijalni efekt na
financijske izvještaje nije materijalno značajan, on o tome obvezno treba da obavijesti:
a) rukovodstvo klijenta
b) nadležne regulatorne organe
c) treću stranu.
11. Koje elemente mora komitent dokazati prilikom pokretanja sudskog postupka protiv
revizora pozivajući se na nemarnost u ponašanju:
a) svjesnu namjeru revizora da djeluje u korist komitenta
b) postupanje u skladu sa zahtjevima iz Kodeksa etike za profesionalne računovođe
c) nepostupanje u skladu sa zahtjevima iz Kodeksa etike za interne revizore
d) uzročnu vezu između revizorove nemarnosti i štete koju je komitent imao
15. Koji će od sljedećih faktora najvjerovatnije uticati na sud revizora o količini, vrsti i
sadržaju radne dokumentacije:
a) sadržaj pisma predstavljanja
b) stepen pouzdanosti interne kontrole
c) vremenski raspored dokaznih testova završenih prije datuma bilansa
d) korisnost radne dokumentacije kao referentnog izvora informacija za komitenta
17. Koja od sljedećih izjava najbolje opisuje razlog zašto nezavisni revizor izvještava o
finansijskim izvještajima:
a) Može se dogoditi da uprava krivotvori određene informacije, te je u tom slučaju vjerovatnije da
će to otkriti nezavisni revizor.
b) Salda određenih računa mogu biti pogrešno iskazana, što će općenito biti ispravljeno kao rezultat
rada nezavisnog revizora.
c) Sistem interne kontrole može biti loše osmišljen.
d) Interesi preduzeća koje priprema finansijske izvještaje mogu biti različiti od interesa koje
imaju korisnici tih izvještaja.
19. Interna kontrola je postupak koji provode članovi uprave, rukovodioci i ostali zaposlenici
sa ciljem da pruži razumno uvjerenje u vezi s postizanjem cilja:
a) efikasnosti i uspješnosti poslovanja
b) pouzdanosti finansijskog izvještavanja
c) usklađenosti s mjerodavnim zakonima i propisima
d) rizičnosti ulaganja
Revizor koji postaje neprihvatljiv za rad u kancelariji, treba da napusti kancelariju odmah i
ostavi pisanu poruku kompaniji.
Izjava se obično zahtijeva u bilo kakvim okolnostima za koje (bivši) revizor smatra da treba da budu
upućene na pažnju članova ili povjerilaca, ili izjava da takve okolnosti ne postoje.
c) Objasnite posljedice kada revizor vrši reviziju, a nije pogodan za to. (5 bodova)
Kada računovođa radi u svojstvu revizora, dok je neprihvatljivo da to radi, on je kriv za prekršaj za
IFAC. Pokazivanje činjenice da neprihvatljivost nije bila poznata predstavlja odbranu.
d) Navedite što je najbolje uraditi kada reviziju vrši osoba koja nije pogodna za taj zadatak.
(6 bodova)
Tamo gdje je revizija urađena od strane neprihvatljive osobe, kompanija može tražiti drugu
reviziju ili pregled prve revizije (da bi odlučila da li je potrebna druga revizija) koja bi bila urađena
od strane kvalifikovane osobe. Kompanija koja je zabrinuta, treba da se žali sa takvim zahtjevom i
trebala bi biti u mogućnosti da pokrije troškove nastale od strane neprihvatljivog revizora.
e) Prokomentirajte izjavu direktora da će dotadašnji revizori postati nepodobni kada Jović
napusti posao, jer će tada partnerstvo po automatizmu biti prekinuto. (5 bodova)
Dokle god gospodin Jović ostaje direktor i partner „B“ i u računovodstvenoj praksi u isto vrijeme,
i on i oni su neprihvatljivi za rad kao revizori i za „A“ ili „B“. Partnerstvo neće razriješiti ostavka
gospodina Jovića i partnerstvo (umjesto rada kao individualac) može biti imenovani revizor, nema
razloga zašto partnerstvo ne bi moglo izvršiti reviziju računa „A“ kompanije.
ZADATAK 2.
a) Prema IESBA-ovom Kodeksu etike profesionalni računovođa treba djelovati u skladu sa
određenim temeljenim načelima. Međutim, djelovanje profesionalnog računovođe u skladu sa
temeljenim načelima Kodeksa etike izloženo je različitim prijetnjama. Za sljedeće praktične
situacije prepoznajte postojanje ili nepostojanje prijetnje, te u slučaju postojanja prijetnje imenujte
kojoj grupi navedena prijetnja pripada prema Kodeksu etike za profesionalne računovođe! (12
bodova)
19. Utvrđivanje uzroka koji su doveli do poslovnih problema tipa: Pogreške u isporukama
zbog slabog upravljanja zalihama, oštećene isporuke roba kao posljedica loše kontrole
kvaliteta i sl. dio su:
a) operativne interne kontrole
b) financijske interne kontrole
c) upravljačke interne kontrole
d) ništa od navedenog
20. Moralne norme – Etička pravila interne revizije, primjenjuju se na:
a) samo na ovlaštene interne revizore
b) samo na certificirane interne revizore
c) samo na interne revizore koji su članovi IIA
d) sve ovlaštene i neovlaštene interne revizore bez obzira da li su članovi IIA
II – ZADACI
Zadatak broj 1.
RJEŠENJE:
a) Tamo gdje je revizija urađena od strane neprihvatljive osobe, kompanija može tražiti drugu
reviziju ili pregled prve revizije (da bi odlučila je li potrebna druga revizija) koja bi bila
urađena od strane kvalificirane osobe. Kompanija koja je zabrinuta treba da se žali sa takvim
zahtjevom i trebala bi biti u mogućnosti da pokrije troškove nastale od strane neprihvatljivog
revizora.
c) Revizor koji postaje neprihvatljiv za rad u kancelariji, treba napustiti kancelariju odmah
i ostaviti pisanu poruku kompaniji.
Izjava se obično zahtijeva u bilo kakvim okolnostima za koje (bivši) revizor smatra da trebaju
biti upućene na pažnju članova ili vjerovnika, ili izjava da takve okolnosti ne postoje.
d) Osnovna zabrinutost ovdje je: da li je gospodin Perić oslobođen svih interesa koji bi mogli
da budu u konfliktu s dobrim vođenjem revizije. Takav interes bi uključivao direktorski
položaj u podružnici. Gospodin Perić također može biti pod utjecajem direktora dioničke
kompanije, što također nije u suglasnosti s etikom. Također je moguće da pravila o nezavisnosti
IFAC, koji regulira položaj gospodina Perića, ne bi trebali da pronalaze vezu između gospodina
Perića i društva „A“, nego ne bi dozvolila prihvaćanje imenovanja od strane gospodina Perića.
e) Dokle god gospodin Perić ostaje direktor i partner „B“ i u računovodstvenoj praksi u isto
vrijeme, i on i oni su neprihvatljivi za rad kao revizori i za „A“ i za „B“. Partnerstvo neće
razriješiti ostavka gospodina Perića i partnerstvo (umjesto rada kao individualac) može biti
imenovani revizor, nema razloga zašto partnerstvo ne bi moglo izvršiti reviziju računa „A“
kompanije.
Zadatak broj 2.
RJEŠENJE:
b) Revizor će provesti:
1) ispitivanje uprave i, gdje je odgovarajuće, onih koji su zaduženi za upravljanje o tome jesu
li nastali neki naknadni događaji koji bi mogli utjecati na financijske izvještaje;
2) čitanje zapisnika, ako ih ima, sa sjednica vlasnika subjekta, uprave i onih koji su zaduženi za
upravljanje, koje su održane poslije datuma financijskih izvještaja i upoznavanje s pitanjima
raspravljanim na takvim sastancima za koje zapisnici još nisu na raspolaganju
3) čitanje najnovijih periodičnih financijskih izvještaja subjekta, ako ih ima.
4) Ispitivanje poslovnih knjiga u narednom periodu u cilju traženja neuobičajenih
knjigovodstvenih prepravljanja, krupnijih transakcija, itd.
KOMISIJA ZA RAČUNOVODSTVO I REVIZIJU
BOSNE I HERCEGOVINE
PREDMET 8:
REVIZIJA I SISTEMI INTERNE KONTROLE
I - TEST PITANJA
5. Prema zakonskom tretmanu interne revizije u BIH ključnu vezu između vlasnika i
funkcije interne revizije ima:
A) Nadzorni odbor
B) Skupština dioničara
C) Revizorki odbor
D) Ured glavcnog revizora
6. Prije izrade operativnog plana interne revizije izrađuje se :
A) operativna studija rizika
B) strateški plan revizije
C) studija rizika i strateški plan revizije
D) studija rizika finansijskog izvještavanja
13. Za prvi angažman, sugeriše se da revizor treba da dobije zadovoljavajuće dokaze da:
a) početni bilansi ne sadrže greške koje značajno utiču na finansijske izvještaje tekućeg
perioda;
b) su zaključna salda prethodne godine pravilno prenesena u tekući period;
c) su odovarajući računovodstveni standardi dosljedno primijenjeni.
16. Prilikom provjere izjave/tvrdnje o postojanju nekog sredstva, revizor obično kreće
od:
a) od zadovoljavajućih dokaza do računovodstvene evidencije,
b) od računovodstvenih izvještaja do potencijalno neevidentiranih stavki,
c) od potencijalno neevidentiranih stavki do računovodstvenih izvještaja,
d) od računovodstvenih evidencija do zadovoljavajućih dokaza.
17. Povezani subjekti su:
a) subjekti koji su na bilo koji način povezani u obavljanju svojih poslovnih aktivnosti,
b) pridružena preduzeća, definisana MRS 28 – Ulaganja u pridružena preduzeća,
c) pojedini kupac, dobavljač, davalac franšize ili generali agent s kojim drugo preduzeće
obavlja značajan obim poslovanja isključivo na osnovu ekonomske zavisnosti koja iz
toga proizilazi,
d) subjekti koji su na bilo koji način povezani vlasnički ili rodbinski preko zajedničkih
vlasnika,
e) subjekti ukoliko jedan od njih ima mogućnost da vrši kontrolu nad drugim
subjektom ili da vrši značajan uticaj na donošenje poslovnih i finansijskih odluka
drugog subjekta,
f) subjekti koji jedan u drugom imaju vlasničko učešće više od 10%.
18. Indikacije rizika održivosti pretpostavke o stalnosti pravnog lica - klijenta revizije:
a) zahtijevaju odgovarajuće revizijske postupke usmjerene na prikupljanje
zadovoljavajućih revizijskih dokaza u pokušaju da, do potrebnog stepena sopstvene
uvjerenosti, razriješi sumnju u pogledu sposobnosti pravnog lica da i dalje, u
doglednoj budućnosti, nastavi sa poslovanjem.
b) ne zahtijevaju posebne revizijske postupke jer odgovornost za održivost te pretpostavke
leži na rukovodstvu i ne tangira izvještaj revizora,
c) mogu biti ublažene dejstvom drugih faktora koji balansiraju dejstvo tih indikacija,
Zadatak 1.
Za svaki od sljedećih primjera utvrditi koja vrsta revizije najbolje opisuje osobinu revizije koja
se provodi. Također navesti vrstu revizora (vanjski, interni ili državni revizor) koji vjerovatno
obavlja reviziju.
a) Procijeniti politike i postupke Ministarstva za hranu i lijekove u pogledu donošenja
novih lijekova na tržište. (4)
b) Utvrditi objektivan i realan prikaz bilansa, izvještaja o dobiti i izvještaja o novčanom
toku Ajax Chemical. (5)
c) Ispitati postupke plaćanja odjela za obaveze prema dobavljačima kod nekog velikog
proizvođača. (5)
d) Procijeniti opravdanost predviđenih najamnina za planiranu izgradnju kuća za osobe s
niskim primanjima. (4)
e) Procijeniti učinkovitost upotrebe resursa u Odjelu za pružanje kompjuterskih usluga
nekog preduzeća. (4)
f) Revidirati poreznu prijavu partnerstva u vezi s promjenama na nekretninama. (4)
g) Istražiti mogućnost krivotvorenja platnog popisa u penzinskom fondu radničkog
sindikata. (4)
Rješenje:
a) revizija poslovanja, državni revizor
b) revizija finansijskih izvještaja, vanjski revizor
c) revizija poslovanja ili revizija podudarnosti, interni ili vanjski revizor
d) revizija poslovanja, državni ili vanjski revizor
e) revizija poslovanja, interni ili vanjski revizor
f) revizija podudarnosti, državni revizor
g) revizija podudarnosti, državni ili vanjski revizor
ZADATAK 2
„A“ je građevinsko preduzeće koje kotira na berzi i ima godišnji prihod od 350 miliona KM i
njihov probni bilans uspjeha pokazuje dobit od poslovanja u iznosu od 40 miliona KM za
godinu završno sa 31. decembra 20h8. Ovo je prva revizija koju vrši ova revizijska kuća.
Pregled prethodnog revizora nije otkrio razloge za zabrinutost. Prilikom obavljanja revizije
preduzeća, voditelj revizije je uradio nacrt izvještaja čiji su izvadci dati ispod.
a) Vrednovanje zaliha
Zalihe uključuju 7 miliona KM po trošku, za stare automobilske gume. Ovaj materijal se
naširoko koristi u drugim zemljama kao završni sloj za ceste. Ugovor o izgradnji ceste sa
Agencijom za autoputeve u ovoj zemlji, državnim organom za izgradnju cesta, trenutno ne
dozvoljava upotrebu ovog materijala. Međutim, ovaj je slučaj bio u razmatranju, i kako im je
ponuđena specijalna cijena za ovaj materijal, preduzeće „A“ je vjerujući u pozitivan ishod
rješenja nabavilo materijal. U februaru 20h9., malo prije nego što je uprava usvojila finansijske
izvještaje, Agencija za autoputeve je izjavila da upotreba ovog materijala nije prihvatljiva. Kada
bi se koristila za poslove koji nisu sklopljeni sa Agencijom, neto nadoknadiva vrijednost ne bi
prešla 2 miliona KM. Finansijski direktor smatra da pitanje Izvještaja agencije za autoputeve
nije događaj nakon datuma bilansa stanja koji se treba ispraviti. Otpis zaliha bi se stoga trebao
odraziti u finansijskim izvještajima slijedećeg perioda.
(10 poena)
b) Amortizacija
2014. godine, preduzeće je za 2,500,000 KM kupilo dva kompjuterski kontrolisana kopača, a
20h5. je nabavilo još dva po istoj cijeni. Amortizacija je obračunavana linearnom metodom po
10%, po istoj osnovi kao i prethodno amortizovani obični kopači. Ove godine, 20h8., preduzeće
je zaključilo da je napredak u tehnologiji učinio njihove prve dvije mašine vrijednim
rashodovanja, te da ih treba zamijeniti najnovijim modelima po cijeni od 4,000,000 KM za
svaku. Šef inženjeringa u preduzeću vam je rekao da se tehnologija razvija tako brzo da se čini
da će morati mijenjati ove mašine svakih pet godina. Uprkos ovome finansijski direktor tvrdi
da je amortizaciona stopa od 10% u skladu sa granskim standardom i odražava moralni vijek
mašine. On tvrdi da se napredak u tehnologiji ne može predvidjeti i da nema opravdanog razloga
da se stopa amortizacije poveća na 20% zbog mogućnosti tehnološke zastarjelosti.
(10 poena)
c) Potencijalne obaveze
Agencija za autoputeve je tužila preduzeće za 50 miliona KM zbog greške u radu na nedavno
završenoj cesti. Preduzeće tvrdi da su zadovoljili specifikaciju Agencije i da je sve drugo greška
inženjera Agencije koji su napravili grešku prilikom izrade specifikacije. „A“ tvrdi da tu ništa
nije upitno, da nema mogućnosti gubitka slučaja i da slučaj ne treba objavljivati kao potencijalni
događaj. Jedan preduzetan novinar je nedavno objavio članak u kojem navodi da i druge ceste
koje je ovo preduzeće gradilo imaju slične greške. Generalni direktor je priznao da se ispituju
tehnike izgradnje preduzeća od strane Agencije za autoputeve. Ako preduzeće izgubi ovaj
slučaj njegovo buduće poslovanje bi moglo biti ugroženo.
(10 poena)
Vaš zadatak je da:
Objasnite uticaj svakog slučaja:
i. na finansijske izvještaje i,
ii. ako preduzeće odbije da izmijeni finansijske izvještaje, na izvještaj revizora.
Vaš odgovor bi trebao razmotriti značajnost gdje je to potrebno.
Ukupno (30 poena)
Rješenje:
a) Vrednovanje zaliha
Efekat na finansijske izvještaje
Zalihe treba da budu vrednovane po nižem od troška i neto prodajne vrijednosti (NPV) prema
MRS 2. Kako Agencija za puteve neće dozvoliti korištenje materijala na cestama, izgleda da je
NPV stvarno 2m KM.
Efekat ovoga na finansijske izvještaje je da su zalihe precijenjene za 5m KM i rezultiraju time
da su sredstva i dobiti precijenjeni u značajnom iznosu.
Argument direktora da bi zalihe trebale biti djelomično otpisane u slijedećem periodu nije tačna.
Zalihe treba da budu otpisane u ovom periodu.
Efekat na revizorski izvještaj
Uz 12.5% operativnog dobitka, greška je značajna.
Revizori se neće složiti sa računovodstvenim tretmanom zaliha u finansijskim izvještajima jer
su po trošku, a ne NPV, u skladu sa MRS 2.
Greška se ne proteže na račune nego samo utiče na vrednovanje zaliha. Preostali računi nisu
pogrešno navedeni.
Prema tome, mišljenje vezano za zalihe će biti kvalifikovano na osnovu neslaganja. Ovo se
očekuje za kvalifikaciju. Prvi paragraf u dijelu davanja mišljenja će uspostaviti razloge za
neslaganje, a drugi paragraf izražava mišljenje.
b) Amortizacija
Efekat na finansijske izvještaje
Amortizacija treba da bude terećena tako da otpiše trošak sredstva u toku očekivanog korisnog
životnog vijeka biznisa. MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema zahtijevaju da korisni životni
vijek sredstva treba da bude revidiran redovno, a amortizacija usklađena tamo gdje postoji
promjena u korisnom životnom vijeku.
Sredstva imaju korisni životni vijek od samo pet godina. Finansijksi direktor ih amortizuje u
toku deset godina.
I - TEST PITANJA
5) Pojam internog revizora, kao i sve obaveze koje iz toga proističu odnose se na i
proizašli su iz:
a) Isključivo na certificirane revizore i dio su pravila o radu IR
b) Za sve koji pružaju usluge interne revizije i dio su pravila rada IR
c) Sve članove profesije, nosioce ili kandidate za dobivanje stručnog certifikata, a dio su
etičkog kodeksa IR
d) Sve članove profesije koji pružaju usluge interne revizije u okviru definicije
interne revizije, a u skladu sa etičkim kodeksom IR
13) Etički principi koje svaki profesionalni računovođa mora da poštuje su:
a) Integritet
b) Subjektivnost
c) Profesionalna osposobljenost i dužna pažnja
d) Povjerljivost
e) Pristrasnost
f) Profesionalno ponašanje
17) Model standardnog postupka revizije uključuje četiri faze. Cilj faze III (Testiranje i
dokazi) je da se:
a) Izvrši testiranje dokaza koji podupiru internu kontrolu i istinitost finansijskih
izvještaja
b) Odredi količina i vrsta dokaza koja je potrebna da se da revizorsko uvjerenje da nema
značajnih pogrešnih navoda finansijskih izvještaja
c) Pripremi revizorski izvještaj
d) Procijeni biografija klijenta i razlozi revizije
II - ZADACI
1. Revizor vrši reviziju finansijskih izvještaja za 2013. kod društva X. Društvo je iskazalo
slijedeći bilans stanja
Zabilješka 1
Pošto je angažman ugovoren tokom 2014. Godine, revizor nije prisustvovao popisu zaliha, niti je
mogao se dodatnim radnjama uvjeriti u tačnost iskazanih zaliha.
Zabilješka 2
Ustanovljeno je da je društvo angažovalo posebnog procjenitelja da izvrši procjenu nadoknadive
vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme (NPO) i da je on utvrdio da ta vrijednost iznosi 1.400.000
KM. iz izvještaja je vidljivo da je postupak procjene proveden krajem 2013. godine a i relevantni
podaci za procjenu su iz te godine, ali da izvještaj o procjeni nosi datum 15. januar 2014. godine.
Obrazloženje uprave je da zbog tog datuma procjena nije korištena za potrebe sastavljanja godišnjeg
finansijskog izvještaja za 2013. Revizor je dalje ustanovio da do 15. januara nije bilo značajnijih
promjena u bitnim podacima korištenim za procjenu.
Zabilješka 3
Revizijom NPO ustanovljeno je da je određena oprema prodata početkom 2013. godine lizing kući i
odmah uzeta od nje u finansijski njam na period od četiri godine. Društvo je od prodaje opreme ostvarilo
dobit od 300.000 KM (kao razliku između prodajne cijene i neamortizovane vrijednosti oprem. Međutim
društvo nije odmah priznalo svu dobit (300.000 KM) kao prihod, nego smo 25% tog iznosa, a ostatak
prikazalo kao razgraničeni prihod.
Zabilješka 4
Revizor na kraju procesa revizije nije dobio od uprave pisanu izjavu da je uprava ispunila svoju obavezu
pripremanja finansijskih izvještaja u skladu s primjenjivim okvirom finansijskog izvještavanja kako je
dogovoreno u revizijskom angažmanu, da je odgovorna za osmišljavanje i provedbu internih kontrola,
ta da je revizoru pružila sve relevantne informacije i osigurala pristup kako je dogovoreno u uvjetima
revizijskog angažmana, te su sve transakcije evidentirane i iskazane u finansijskim izvještajima.
Obrazloženje uprave je da je potpisivanjem finansijskih izvještaja indirektno dala i izjave koje se od nje
traže.
Potrebno je:
a) Za svaku od pojedinačnih zabilješki, apstrahujući sve ostale, sastaviti obrazloženje revizora
i odrediti koju biste vrstu mišljenja dali (pozitivno, s rezervom, itd.) Nije potrebno pisati
samo mišljenje.
b) Za sve zabilješke kao cjelinu, sastaviti obrazloženje revizora i odrediti samo jedno
sintetizovano zaključno mišljenje. Nije potrebno pisati samo mišljenje.
RJEŠENJE:
POD A)
Za zabilješku 4: Prema tački 20. MrevS 580 Pisane izjave revizor će se suzdržati od mišljenja
ukoliko uprava ne dostavi pisane izjave koje su navedene u tačkama 10. i 11. Ovog MrevS-a, a
to su:
a) Da je uprava ispunila svoju obavezu pripremanja finansijskih izvještaja u skladu s
primjenjivim okvirom finansijskog izvještavanja, uključujući, gdje je relevantno, za
njihovu fer prezentaciju, kako je navedeno u uvjetima revizijskog angažmana
b) Da je revizoru pružila sve relevantne informacije i osigurala pristup kako je dogovoreno
u uvjetima revizijskog angažmana,
c) Da su sve transakcije evidentirane i iskazane u finansijskim izvještajima.
Dakle, pošto uprava nije dostavila traženu pismenu izjavu, revizor se suzdržava od mišljenja.
(5 bodova)
Napomena: nije potrebno navoditi koji MrevS i koja tačka i citirati ih, nego samo dati
obrazloženje da je u zabilješci navedena izjava izjava nophodna prema Međunarodnim
revizijskim standardima i da njeno nedavanje povlači revizorovo suzdržavanje od mišljenja.
POD B)
Dakle, pošto uprava nije dostavila traženu pismenu izjavu, u sintetizovanom zaključnom
mišljenju revizor se suzdržava od mišljenja. (10 bodova)
2. MSR 500 Revizijski Dokaz zahtijeva da "revizor treba obezbijediti dovoljno
odgovarajući revizijski dokaz kako bi mogao donijeti razumne zaključke na kojima
zasniva revizorsko mišljenje". Dio koji objašnjava MSR 500 navodi pet procedura za
pribavljanje revizijskih dokaza. MSR 500 takođe nudi smjernice za procjenu pouzdanosti
revizijskih dokaza.
Vaš zadatak je da:
(a) Navedite i opišite procedure za obezbjeđenje revizijskih dokaza.
(8 poena)
(b) Za svaku od procedura opišite jedan test revizije korištenjem te procedure za pribavljanje
dokaza o bilansu postrojenja i opreme uključujući povezana salda akumulirane
amortizacije i zaduženja dobiti i gubitka.
(8 poena)
(c) Za svaku od procedura obrazložite razmatranja koja su uticala na vašu ocjenu o
pouzdanosti dokaza i sa odgovarajućim povezivanjem sa testom opisanim u vašem
odgovoru pod (b). (14 poena)
Ukupno (30 poena)
Rješenje:
(a) Procedure za obezbjeđivanje dokaza revizije
i. Inspekcija Pregledavanje knjiženja, dokumenata i
sredstava,
ii. Posmatranje Gledanje drugih izvedbi procedura (posebno tamo
gdje ne postoji trag revizije, na primjer popis
zaliha),
iii. Upitnik/ Traženje informacije ili znanja od nekog u
okviru organizacije koja se revidira,
Potvrda Odgovor na upit radi potvrđivanja iznosa na
računima,
iv. Računanje Provjera aritmetičke tačnosti kalkulacija koja
podržava iznose na računima,
v. Analitičke procedure Analiza odnosa između podataka (ili
finansijskih ili ne-finansijskih).
PREDMET 8:
REVIZIJA I SISTEMI INTERNE KONTROLE
I - TEST PITANJA
17) Akcije, politike i procedure koje odražavaju sveukupan odnos uprave, direktora i
vlasnika nekog preduzeća prema kontroli i njenom značaju u preduzeću nazivaju se:
a) kontrolne aktivnosti
b) kontrolno okruženje
c) sistem interne kontrole
18) Etički principi koje svaki profesionalni računovođa mora da poštuje su:
a) integritet
b) subjektivnost
c) profesionalna osposobljenost i dužna pažnja
d) povjerljivost
e) profesionalno ponašanje
NE
Da li su dobijeni i razmotreni dokazi
Da li je mogući efekat na fin. (5)
za koje je razumno očekivati da budu
izvještaje toliko značajan ili DA
na raspolaganju?
sveobuhvatan da bi ih mogao učiniti
neprihvatljivim u cjelini? (5)
DA
NE NE
Da li su finansijski izvještaji Da li je odstupanje neophodno da
sastavljeni u skladu sa MRS? bi se dobio istinit i pošten prikaz?
DA DA
NE
DA Da li je izvršeno adekvatno
objavljivanje odstupanja od MRS?
DA
NE
(5)
Da li je efekat neslaganja tako
značajan ili sveobuhvatan da
Da li finansijski izvještaji daju NE su finansijski izvještaji kao
istinit i pošten prikaz? cjelina pogrešni
DA NE DA
(5) (5)
(5)
Rješenje:
DA
NE NE
Da li su finansijski izvještaji Da li je odstupanje neophodno da
sastavljeni u skladu sa MRS? bi se dobio istinit i pošten prikaz?
DA DA
NE
DA Da li je izvršeno adekvatno
objavljivanje odstupanja od MRS?
DA
NE
Pozitivno s
Da li je efekat neslaganja tako
napomenom značajan ili sveobuhvatan da
Da li finansijski izvještaji daju NE su finansijski izvještaji kao
istinit i pošten prikaz? cjelina pogrešni
DA NE DA
Mišljenje s Negativno
Pozitivno
rezervom
2. Vaše revizorsko preduzeće je sklopilo ugovor o obavljanju revizije finansijskih izvještaja za
2013. godinu sa klijentom - A, AD iz oblasti drvne industrije. Ugovor je sklopljen 15. marta
2014. godine, nakon što je klijent raskinuo ugovor o reviziji sa prethodnim revizorom.
Preduzeće A je sačinilo finansijske izvještaje na dan 31. decembra, odnosno u periodu od 1.
januara do 31. decembra 2013. godine, uz tvrdnju da je primjenjivalo MSFI. Finansijski
izvještaji za 2013. godinu, bilans stanja i bilans uspjeha, koji su predmet revizije, prikazani su
u daljem tekstu.
PREDUZEĆE "A"
BILANS STANjA
Na dan 31. decembra 2013. godine
(U KM)
2013. 2012.
AKTIVA
Stalna sredstva
Nematerijalna ulaganja 6.173.299 6.790.628
Nekretnine, postrojenja i oprema 24.682.192 23.734.613
Dugoročni finansijski plasmani - 709.359
Svega stalna sredstva 30.855.491 31.234.600
Obrtna (tekuća) sredstva
Zalihe 5.884.545 6.391.801
Potraživanja od kupaca 2.071.921 2.450.105
Druga potraživanja 157.766 161.359
Gotovina i ekvivalenti gotovine 38.721 72.379
Svega obrtna (tekuća) sredstva 8.152.953 9.075.644
Ukupna aktiva 39.008.444 40.310.244
2013. 2012.
PASIVA
Kapital i rezerve
Akcijski kapital 33.901.568 33.901.568
Neraspoređeni dobitak/(nepokriveni ubitak) -4.642.801 -
Svega kapital i rezerve 29.258.767 33.901.568
Tekuće (kratkoročne) obaveze
Primljeni avansi, depoziti i kaucije 9.881 9.881
Obaveze iz poslovnih odnosa 4.827.348 3.017.740
Ostale obaveze 2.069.052 2.300.679
Kratkoročne finansijske obaveze 2.843.396 1.080.379
Svega tekuće (kratkoročne) obaveze 9.749.677 6.408.676
Ukupna poslovna pasiva 39.008.444 40.310.244
PREDUZEĆE A
BILANS USPJEHA
U periodu od 01. do 31. 12. 2013. godine
(U KM)
2013. 2012.
Poslovni prihodi
Prihodi od prodaje 3.952.955 5.907.736
Drugi poslovni prihodi 2.707 829.520
Promjena vrijednosti zaliha učinaka 587.717 -229.243
Svega poslovni prihodi 4.543.379 6.508.013
Poslovni rashodi
Nabavna vrijednost prodate robe 221.191 321.763
Troškovi sirovina i materijala 2.585.798 2.307.673
Troškovi bruto zarada i ostali lični rashodi 2.939.115 2.758.678
Troškovi amortizacije 1.571.882 293.570
Drugi poslovni rashodi 1.608.093 1.116.300
Svega poslovni rashodi 8.926.079 6.797.984
(4.382.701
Poslovni dobitak/(gubitak) ) (289.970)
Rashodi finansiranja (326.819) (262.720)
Prihodi od kamate i investiranja 66.718 552.690
(4.642.801
Dobitak/(gubitak) prije oporezivanja ) -
Porez i doprinosi iz dobitka -
(4.642.801
Neto dobitak/(gubitak) ) -
Od Vas se zahtijeva:
Očekivani odgovori
(1) ODGOVOR:
U vezi sa procjenom nivoa materijalnosti prilikom revizije finansijskih izvještaja, u praksi
uobičajeno primjenjuju tzv. pravila palca, tj. primjenjuju se odgovarajući procenti na određene
pozicije iz finansijskih izvještaja. Takve preporuke se mogu naći u relevantnoj literaturi.
Zadatak revizora je da u fazi planiranja revizije, kada se procjenjuje preliminarna materijalnost,
proračuna odgovarajuće vrijednosti i opredijeli se, na osnovu vlastite profesionalne procjene,
za najadekvatniji prag materijalnosti za finansijske izvještaje koji su predmet revizije.
- iznosi u KM -
Stavka iz finansisjkih izvještaja Vrijednost Preporučeni Odabrani Proračunata
31.12.2013. % % materijalnost
Stalna sredstva 30.855.491 0,5 do 2 0,5% 154.277
Obrtna sredstva 8.152.953 5 do 10 5% 407.648
Kapital 29.258.767 1 do 5 1% 292.588
Tekuće obaveze 9.749.677 5 do 10 5% 487.484
Ukupan prihod 4.610.097 0,5 do 2 ne -
Neto dobitak/gubitak -4.642.801 5 do 10 ne -
Procijenjena materijalnost 335.499
Obrazloženje:
S obzirom da po prvi put vršimo reviziju u Preduzeću A, revizijski rizik je veći. U skladu sa
tim, da bi se smanjio revizijski rizik, potrebno je povećati značajnost (a to znači utvrditi niži
prag značajmosti). Zbog toga, iz raspona postotaka značajnosti koji se nalaze u redu u kojem
je sadržana osnovica, treba primijeniti onaj postotak koji je manji, kako bi prag značajnosti
bio niži.
Prilikom proračuna ukupan prihod nije korišćen kao moguća osnovica zato što je on značajno
smanjen u 2013. u odnosu na 2012. godinu ( za oko 30%), a neto dobitak zato što je naš klijent
ostvario gubitak i to u visini od oko 14% kapitala, te stoga nijedna od ove dvije osnove ne bi
mogla biti adekvatna u konkretnoj reviziji.
Predloženi nivo materijalnosti je približno prosjek vrijednosti ili iznosa proračunatih
korišćenjem preostalih uobičajenih osnova.
(2) ODGOVOR:
Zabilješka (RP) broj 1:
Prema zabilješki 1. nismo prisustvovali popisu zaliha sa stanjem na dan 31. decembra 2013.
godine, pošto je ugovor o reviziji potpisan 15.03.2014. godine. Međutim, popisu zaliha na dan
31.12.2013. godine je prisustvovao prethodni revizor. S obzirom da su i prethodni revizor i
klijent, sve do kraja januara 2014. godine smatrali da će reviziju za 2013. godinu završiti
prethodni revizor, on je prisustvovao popisu zaliha i o tome sačinio odgovarajuću radnu
dokumentaciju. Klijent nam je omogućio komunikaciju sa prethodnim revizorom. Uvidom u
njegovu radnu dokumentaciju nismo stekli uvjerenje da su procedure popisa zaliha uredno
obavljene. Pored toga, odgovarajućim alternativnim postupcima nismo se dodatno mogli
uvjeriti u stvarno stanje zaliha iskazanih u bilansu stanja na dan 31.12.2013. godine.
Uzdržavajuće mišljenje
Ili
Prema zabilješki 1. nismo prisustvovali popisu zaliha sa stanjem na dan 31. decembra 2013.
godine, pošto je ugovor o reviziji potpisan 15.03.2014. godine. Međutim, popisu zaliha na dan
31.12.2013. godine je prisustvovao prethodni revizor. S obzirom da su i prethodni revizor i
klijent, sve do kraja januara 2014. godine smatrali da će reviziju za 2013. godinu završiti
prethodni revizor, on je prisustvovao popisu zaliha i o tome sačinio odgovarajuću radnu
dokumentaciju. Klijent nam je omogućio komunikaciju sa prethodnim revizorom. Uvidom u
njegovu radnu dokumentaciju nismo stekli uvjerenje da su procedure popisa zaliha uredno
obavljene. Pored toga, odgovarajućim alternativnim postupcima nismo se dodatno mogli
uvjeriti u stvarno stanje zaliha iskazanih u bilansu stanja na dan 31.12.2013. godine.
Mišljenje sa rezervom
Po našem mišljenju, osim za moguće efekte na finansijske izveštaje pitanja koja su navedena
u Osnovama za mišljenje sa rezervom, prezentovani finansijski izvještaji istinito i objektivno,
po svim materijalno značajnim pitanjima, prikazuju finansijski položaj Preduzeća AD na dan
31. decembra 2013. godine, kao i rezultate njegovog poslovanja i tokove gotovine za godinu
koja se završava na taj dan, u skladu sa računovodstvenim propisima.
Skretanje pažnje:
Ne izražavajući rezervu u odnosu na dato mišljenje, skrećemo pažnju na zabilješku broj 3
konstatovano je da potraživanja starija od 1 godine u iznosu od 108.500 KM nisu otpisana, jer
uprava očekuje da će se ona naplatiti, budući da ih kupci ne osporavaju. S obzirom da nisu date
nikakve garancije da će se plaćanje zaista izvršiti, smatramo da je trebalo izvršiti otpis
navedenog iznosa u 2013. godini.
(3) ODGOVOR:
Prema zabilješki 1. nismo prisustvovali popisu zaliha sa stanjem na dan 31. decembra 2013.
godine, pošto je ugovor o reviziji potpisan 15.03.2014. godine. Međutim, popisu zaliha na dan
31.12.2013. godine je prisustvovao prethodni revizor. S obzirom da su i prethodni revizor i
klijent, sve do kraja januara 2014. godine smatrali da će reviziju za 2013. godinu završiti
prethodni revizor, on je prisustvovao popisu zaliha i o tome sačinio odgovarajuću radnu
dokumentaciju. Klijent nam je omogućio komunikaciju sa prethodnim revizorom. Uvidom u
njegovu radnu dokumentaciju nismo stekli uvjerenje da su procedure popisa zaliha uredno
obavljene. Pored toga, odgovarajućim alternativnim postupcima nismo se dodatno mogli
uvjeriti u stvarno stanje zaliha iskazanih u bilansu stanja na dan 31.12.2013. godine.
Uzdržavajuće mišljenje
Negativno mišljenje:
Po našem mišljenju, zbog značaja pitanja navedenih u Osnovama za negativno mišljenje,
prezentovani finansijski izveštaji ne daju istinit i objektivan prikaz finansijskog položaja
Preduzeća A na dan 31. Decembra 2013. godine, kao i rezultate njegovog poslovanja i
tokove gotovine za godinu koja se završava na taj dan, u skladu sa računovodstvenim
propisima.
KOMISIJA ZA RAČUNOVODSTVO I REVIZIJU
BOSNE I HERCEGOVINE
PREDMET 8:
REVIZIJA I SISTEMI INTERNE KONTROLE
I - TEST PITANJA
2) Kontrolni rizik treba da bude procijenjen kao maksimalan za neku ili sve izjave,
ako:
a) se kontrole i postupci najvjerovatnije ne odnose na te izjave
b) se kontrole i postupci najvjerovatnije odnose na te izjave
c) se ne raspolaže sa dovoljnim brojem odgovarajućih dokaza
d) nije vjerovatno da su politike i procedure efikasne
3) Prema ISA 500 revizor treba da dobije dovoljno odgovarajućih dokaza kako bi moga
izraziti mišljenje, a to su:
a) dovoljnost
b) ubjedljivost
c) adekvatnost
4) Radni papiri:
a) su direktno pomoćno sredstvo u planiranju, obavljanju i superviziji revizioje
b) sadrže evidenciju o odgovornom revizorskom timu i naknadi
c) sadrže evidenciju dokaza prikupljenih tokom obavljanja revizije
d) pomažu pri opštoj analizi posla obavljenog na reviziji
e) služe radi prezentacije mišljenja upravnom odboru klijenta
10) Priroda, vremenski raspored i obim postupaka koje revizor treba da obavi kako bi
stekao saznanja o računovodstvenom i sistemu interne kontrole zavisi od:
a) veličine i složenosti klijenta i njegovog kompjuterskog sistema
b) pitanja značajnosti
c) vrste internih kontrola
d) broja internih kontrolora
e) prirode dokumentacije preduzeća o specifičnim internim kontrolama
f) revizorske procjene inherentnog rizika
g) rizika detekcije
14) Od 1988. godine, kada su usvojene nove Moralne norme – Etička pravila IR, ona se
primjenjuju na:
a) samo na ovlaštene IR
b) samo na IR članove IIA
c) Sve ovlaštene i neovlaštene IR bez obzira da li su članovi IIA
d) na certificirane IR
II - ZADACI
Zadatak broj 1.
Gospodin Perić je jedan od četiri partnera u malom računovodstvenom društvu koje je
registrovano za vršenje revizije. Njihov klijent, „A“ (društvo sa ograničenom odgovornošću)
mu je ponudio mjesto u odboru direktora pridruženog društva „B“ (takođe društvo sa
ograničenom odgovornošću). Predložili su mu da napusti svoje društvo, da se uključi u odbor
„B“ i nastavi reviziju holding preduzeća „A“ u svom aranžmanu. Oni su netačno informisali
Perića da bi, ako napusti svoje društvo, partnerstvo bilo automatski razriješeno i postalo
nepoželjno da vrši reviziju „A“, tako da bi on mogao vršiti reviziju bez da je ponude njegovim
dotadašnjim kolegama.
Na nesreću, Perić je prihvatio imenovanje u odbor direktora i reviziju holdinga „A“, bez da je
prethodno detaljno proučio odredbe standarda revizije i etičke norme ponašanja. Bivši revizori
nisu bili ponovno izabrani na generalnoj godišnjoj skupštini „A“ i gosp. Perić je odabran na
njihovo mjesto.
Vaš zadatak je da:
a) Objasnite razloge zbog kojih gosp. Perić nije pogodan kao revizor „A“. (9 poena)
b) Objasnite koje bi korake revizor trebao preduzeti kada postane nepogodan za tu ulogu.
(5 poena)
c) Objasnite posljedice kada revizor vrši reviziju, a nije pogodan za to. (5 poena)
d) Navedite šta je najbolje uraditi kada reviziju vrši lice koja nije pogodno za taj zadatak.
(6 poena)
e) Prokomentarišite izjavu direktora da će dotadašnji revizori postati nepodobni kada Perić
napusti posao, jer će tada partnerstvo po automatizmu biti prekinuto.
(5 poena)
Ukupno (30 poena)
Rješenje:
(a) Osnovna zabrinutost ovdje je da li je Gospodin Perić oslobođen svih interesa koji bi mogli
da budu u konfliktu sa dobrim vođenjem revizije. Takav interes bi uključivao direktorski
položaj u podružnici. Gospodin Perić takođe može biti vrlo lako pod uticajem direktora
dioničkog društva, što takođe nije u saglasnosti sa etikom. Takođe je moguće da pravila o
nezavisnosti IFAC koji reguliše položaj gospodina Perića, ne bi trebali da pronalaze vezu
između gospodina Perića i društva „A“, nego ne bi dozvolila prihvatanje imenovanja od
strane gospodina Perića.
(b) Revizor koji postaje neprihvatljiv za rad u kancelariji, treba da napusti kancelariju
odmah i ostavi pisanu poruku kompaniji.
Izjava se obično zahtijeva u bilo kakvim okolnostima za koje (bivši) revizor smatra da treba
da budu upućene na pažnju članova ili povjerilaca, ili izjava da takve okolnosti ne postoje.
(c) Kada računovođa radi u svojstvu revizora, dok je neprihvatljivo da to radi, on je kriv za
prekršaj za IFAC. Pokazivanje činjenice da neprihvatljivost nije bila poznata predstavlja
odbranu.
(d) Tamo gdje je revizija urađena od strane neprihvatljive osobe, kompanija može tražiti drugu
reviziju ili pregled prve revizije (da bi odlučila da li je potrebna druga revizija) koja bi
bila urađena od strane kvalifikovane osobe. Kompanija koja je zabrinuta, treba da se žali sa
takvim zahtjevom i trebala bi biti u mogućnosti da pokrije troškove nastale od strane
neprihvatljivog revizora.
(e) Dokle god gospodin Perić ostaje direktor i partner „B“ i u računovodstvenoj praksi u isto
vrijeme, i on i oni su neprihvatljivi za rad kao revizori i za „A“ ili „B“. Partnerstvo neće
razriješiti ostavka gospodina Perića i partnerstvo (umjesto rada kao individualac) može biti
imenovani revizor, nema razloga zašto partnerstvo ne bi moglo izvršiti reviziju računa „A“
kompanije.
Zadatak broj 2.
Prilikom revizije salda potraživanja od kupaca, revizor će ispitivati pojedine tvrdnje koristeći
različite postupke (konfirmacija, analitički postupci, praćenje otpremnica, izlaznih računa itd.)
Opišite postupke koje biste koristili za ispitivanje pojedinih tvrdnji za salda potraživanja od
kupaca.
PREDMET 8:
REVIZIJA I SISTEMI INTERNE KONTROLE
I - TEST PITANJA
13. Za utvrđivanje potpunosti obaveza prema dobavljačima revizor provodi test kako bi
provjerio je li sva primljena roba evidentirana. Dokumentacija na kojoj se provode
ovi testovi sastoji se od svih:
a) ulaznih faktura
b) narudžbenica
c) izvještaja o primitku
d) poništenih čekova
14. U svrhu prikupljanja dokaza u vezi sa saldom bankovnog računa, revizor će ispitati
svaku sljedeću stavku osim:
a) bankovnog izvoda za potrebe cutoffa
b) Bankovnog izvoda na dan bilansa
c) bankovne konfirmacije
d) glavne knjige
16. U kojem slučaju revizor neće moći izdati pozitivan standardan izvještaj uz
objašnjenja
a) sumnja u vremensku neograničenost poslovanja preduzeća
b) revizor nije saglasan sa odstupanjem od primjene računovodstvenih načela i
standarda
c) nedosljednost
d) naglašavanje nekog značajnog događaja
17. Pouzdanost revizorskih dokaza je veoma važna. U pogledu pouzdanosti revizorskih
dokaza prepoznajte netačne konstatacije:
a) revizorski dokazi iz internih izvora generalno govoreći su pouzdaniji od eksterno
generisanih dokaza
b) dokaz dobijen direktno od strane revizora je pouzdaniji od dokaza dobijenog od strane
klijenta
c) najpouzdaniji oblik revizijskog dokaza je vizuelno posmatranje transakcija ili dokaza
od strane revizora
d) najmanje pouzdani revizijski dokazi su usmene izjave radnog osoblja klijenta
PREDUZEĆE A
BILANS STANJA
Na dan 31. decembra 2012. godine
(U KM)
2012. 2011.
AKTIVA
Stalna sredstva
Nekretnine, postrojenja i oprema 1,445,372 429,911
Nematerijalna ulaganja 305,896
Dugoročni finansijski plasmani 186,947 147,153
Svega stalna sredstva 1,938,215 577,064
PASIVA
Kapital i rezerve
Udjeli osnivača 1,372,625 429,911
Zakonske rezerve 8,646 -
Neraspoređenidobitak-(nepokriveni gubitak) (783,162) 16,878
Svega kapital i rezerve 598,109 446,789
Dugoročni krediti 381,838 254,558
Tekuće (kratkoročne) obaveze
Primljeni avansi, depoziti i kaucije 1,635,609 73,289
Obaveze iz poslovnih odnosa 93,535 58,240
Ostale obaveze 78,872 65,315
Kratkoročne finansijske obaveze 350,000 150,000
Svega tekuće (kratkoročne) obaveze 2,158,016 346,844
Ukupna poslovna pasiva 3,137,963 1,048,191
PREDUZEĆE A
BILANS USPJEHA
U periodu od 01. do 31. 12. 2012. godine
(U KM)
2012. 2011.
Poslovni prihodi
Prihodi od prodaje 2,352,741 1,608,668
Drugi poslovni prihodi 35,341 22,981
Promjena vrijednosti zaliha učinaka 8,839 -
Svega poslovni prihodi 2,396,921 1,631,649
Poslovni rashodi
Nabavna vrijednost prodate robe 616,360 590,611
Troškovi sirovina i materijala 67,256 17,961
Troš. bruto zarada i ostali lič.rashod 603,915 299,554
Troškovi amortizacije 76,450 29,947
Drugi poslovni rashodi 849,629 673,420
Svega poslovni rashodi 2,213,610 1,611,493
Poslovni dobitak/(gubitak) 183,311 20,156
Rashodi finansiranja (14,587) (7,252)
Prihodi od kamate i investiranja 4,990 3,974
Dobitak/(gubitak) prije oporezivanja 173,714 16,878
Porez i doprinosi iz dobitka - -
Neto dobitak/(gubitak) 173,714 16,878
Bilans na dan statusne promjene pripojenog proizvodnog preduzeća nije bio predmet revizije.
Rukovodstvo klijenta Vam nije dozvolio da ispitujete sredstva i obaveze pripojenog preduzeća
na dan pripajanja, već je od Vas zahtijevalo da bilans stanja pripojenog preduzeća na dan
statusne promjene prihvatite onakav kakav Vam je prezentovan, pošto su ga sastavili priznati
eksperti koje je osnivač angažovao. Nije Vam data informacija o kojim se ekspertima radi.
Iz informacija koje su Vam bile dostupne saznali ste strukturu nekretnina postrojenja i opreme
na početku i na kraju godine, kao i vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalnih
ulaganja uknjižene prilikom pripajanja proizvodnog preduzeća. Ta struktura je sljedeća:
Na početku Na kraju
godine godine
Dobili ste još informaciju da je u toku godine otuđena oprema čija je nabavna vrijednost iznosila
88.167 KM, a ispravka vrijednosti 13,350 KM., s tim da je nabavljeno opreme u vrijednosti od
55.758 KM.
Amortizacija kojom je terećen bilans uspjeha za 2012. godinu iznosila je: za građevinske
objekte 300 KM, za opremu 64.581 KM, a za nematerijalna ulaganja 11.589 KM. Nematerijalna
ulaganja se odnose na kapitalizovane troškove pripojenog preduzeća nastale ranijih godina u
toku probne proizvodnje čija ispravka vrijednosti iz ranijih godina iznosi 377.882 KM.
Poslali ste zahtjev za dobijanje nezavisne potvrde salda primljenih avansa od ulagača, ali niste
dobili odgovor. Rukovodstvo preduzeća Vam nije moglo dati detaljne podatke o primljenim
avansima, osim informacije da se oni najvećim dijelom odnose na pripojeno preduzeće.
Zabilješka br. 1.
Pregledom sistema vođenja poslovnih knjiga-računovodstva konstatujemo da nije moguće
utvrditi stanje zaliha na dan 31.12.2012. godine.
Zabilješka br. 2.
Od rukovodstva nismo dobili saglasnost da provjerimo poslovne knjige preduzeća C koje je
pripojeno Klijentu i preuzeto u bilans. Nismo dobili ni podatke o licima koja su sastavila bilans
niti smo se mogli uvjeriti u istinitost i objektivnost bilansa (sredstava i obaveza u njemu).
Zabilješka br. 3.
U toku revizije nismo došli u posjed konfirmacija za pripojeno preduzeće tako da potraživanja
i obaveze prikazane u bilansu stanja nisu pouzdane.
Zabilješka br. 4.
Zapažamo da postoji nesklad između kratkoročnih potraživanja i likvidnih sredstava pa čak
postoji nesklad ukupnih kratkoročnih obaveza i kratkoročnih sredstava, što ugrožava princip
stalnosti poslovanja, dok poslovodstvo nije najavilo aktivnosti na ovom planu.
Potrebno je:
ODGOVORI
1.
Izveštaj nezavisnog revizora
Adresat
Uvod
Bili smo angažovani na reviziji priloženih finansijskih izvještaja Preduzeća A (u daljem tekstu
“Preduzeće”) koji obuhvataju bilans stanja na dan 31. decembra 2012. godine, odgovarajući
bilans uspjeha, izvještaj o promjenama na kapitalu i izveštaj o tokovima gotovine za godinu
koja se završava na taj dan, kao i pregled značajnih računovodstvenih politika i napomene uz
finansijske izvještaje.
Odgovornost rukovodstva za finansijske izveštaje
Rukovodstvo je odgovorno za sastavljanje i objektivnu prezentaciju ovih finansijskih
izvještaja u skladu sa računovodstvenim propisima, kao i za interne kontrole koje su
relevantne za pripremu finansijskih izvještaja koji ne sadrže pogrešne informacije od
materijalnog značaja, nastale usled neregularnosti ili greške.
Odgovornost revizora
Naša odgovornost je da izrazimo mišljenje o priloženim finansijskim izvještajima na osnovu
revizije koja se vrši u skladu sa Međunarodnim standardima revizije i Zakonom o
računovodstvu i reviziji. Zbog pitanja koja su navedena u Osnovama za uzdržavajuće mišljenje,
nismo bili u mogućnosti da prikupimo zadovoljavajuće revizijske dokaze koji bi predstavljali
osnovu za revizorsko mišljenje.
Osnove za uzdržavajuće mišljenje
Kao što je navedeno u zabilješci broj 2, Od rukovodstva nismo dobili saglasnost da provjerimo
poslovne knjige preduzeća C koje je pripojeno Klijentu i preuzeto u bilans. Nismo dobili ni
podatke o licima koja su sastavila bilans niti smo se mogli uvjeriti u istinitost i objektivnost
bilansa (sredstava i obaveza u njemu).
Kao što je navedeno u zabilješci broj 3, u toku revizije nismo došli u posjed konfirmacija za
pripojeno preduzeće tako da potraživanja i obaveze prikazane u bilansu stanja nisu pouzdane.
Kao što je navedeno u zabilješci broj 4, postoji nesklad između kratkoročnih potraživanja i
likvidnih sredstava pa čak postoji nesklad ukupnih kratkoročnih obaveza i kratkoročnih
sredstava, što ugrožava princip stalnosti poslovanja, dok poslovodstvo nije najavilo aktivnosti
na ovom planu.
Uzdržavajuće mišljenje
Zbog značaja pitanja iznetih u Osnovama za uzdržavajuće mišljenje, nismo bili u mogućnosti
da prikupimo zadovoljavajuće revizijske dokaze koji bi predstavljali osnovu za revizorsko
mišljenje. Shodno tome, ne izražavamo mišljenje o finansijskim izveštajima.
[Revizorov potpis]
[Datum revizorovog izvještaja]
[Revizorova adresa]
2.
Ukupno
Nematerijalna
Osnovna ulaganja,
sredstva nekretnine
Nematerijalna Građevinski u posrojenja i
ulaganja objekti Oprema pripremi oprema
Nabavna/fer vrijednost
Stanje na dan 01.01.2012. godine 695.367 68.751 498.663 0 1.262.781
Nabavke u toku perioda 246.408 1.260.148 16.791 1.523.347
Rashodovanja/otuđenja -88.167 -88.167
Stanje na dan 31.12.2012. godine 695.367 315.159 1.670.644 16.791 2.697.961
2.697.961
Akumulirana amortizacija
Stanje na dan 01.01.2012. godine 377.882 0 137.503 515.385
Rashodovanja/otuđenja -13.350 -13.350
Amortizacija u toku perioda 11.589 13.742 419.327 444.658
Stanje na dan 31.12.2012. godine 389.471 13.742 543.480 0 946.693
946.693
Sadašnja vrijednost
Stanje na dan 01.01.2012. godine 317.485 68.751 361.160 0 747.396
Stanje na dan 31.12.2012. godine 305.896 301.417 1.127.164 16.791 1.751.268
3.
Od rukovodstva nismo dobili saglasnost da provjerimo poslovne knjige preduzeća C koje je
pripojeno Klijentu i preuzeto u bilans. Nismo dobili ni podatke o licima koja su sastavila bilans
niti smo se mogli uvjeriti u istinitost i objektivnost bilansa (sredstava i obaveza u njemu).
Kao posljedica toga, nismo bili u mogućnosti utvrditi da li su potrebne određene korekcije u
vezi sa sredstvima i obavezama pripojenog preduzeća C.
Sama spoznaja imena eksperata koji su sastavili bilans stanja pripojenog preduzeća, u smislu
uvjeravanja u istinitost i objektivnost bilansa, nama kao revizoru ova informacija ne znači
mnogo, bez uvida u računovodstvenu dokumentaciju. Ukoliko bismo raspolagali tom
informacijom zadovoljavajuće dokaze revizije u vezi sa sredstvima i obavezama, kao i drugim
računovodstvenim i bilansnim podacima, bismo morali tražiti kroz pristup i uvid u poslovne
knjige pripijenog preduzeća, odnosno provođenje uobičajenih postupaka revizije u ovakvim
okolnostima. To znači da bismo sačinili odgovarajući plan i program revizije i insistirali na
provođenju predviđenih postupaka revizije. Teško je pretpostaviti kako bi na takav zahtjev
reagovao klijent, imajući u vidu da nam prema pretpostavkama zadatka uskratio i informaciju
ko je uopšte sastavio bilans pripojenog preduzeća.
2. Vršimo reviziju finansijskih izvještaja d.d. RTN za 2010. godinu. Društvo je iskazalo
slijedeći bilans stanja
OPIS 2009. 2010
Građevinski objekti u pripremi 2.100.000
Oprema 10.000.000 9.000.000
Zalihe 3.000.000 4.000.000
Novčana sredstva 100.000 100.000
AKTIVA 13.100.000 15.200.000
Kratkoročne obveze 600.000 200.000
Dugoročne obaveze 2.500.000 5.000.000
KAPITAL 10.000.000 10.000.000
PASIVA 13.100.000 15.200.000
Revizorski tim je proveo sve dokazne postupke i nisu utvrđene značajne nepravilnosti.
Međutim, revizorski tim mora raspraviti još slijedeću spornu situaciju:
Oprema je nabavljena u decembru 2009 i aktivirana (stavljena u upotrebu) 31.12.2009.
U decembru 2010 društvo je uknjižilo građevinski objekat u pripremi (društvo je počelo graditi
poslovnu zgradu u Ljubljani) u vrijednosti 2.100.000 KM. Knjiženje je izvršeno na osnovu
neovjerene i nejasne fotokopije fakture građevinske firme iz Ljubljane koju je dostavilo
predstavništvo društva iz Ljubljane. Menadžment društva nije bio saglasan da izvršimo reviziju
predstavništva u Ljubljani, a nije nam dopušteno da pošaljemo konfirmaciju izvođaču radova
iz Lubljane.
Naša revizorska firma ima utvrđenu slijedeću politiku utvrđivanja značajnosti (materijalnosti):
Ukupna značajnost se utvrđuje u visini od 2% ukupnih sredstava revidiranog preduzeća.
Raspored značajnosti na pojedine pozicije vrši se srazmjerno njihovoj veličini na dan
31.12.2010. Sve pozicije bilansa se uključuju u raspored početne značajnosti.
ODGOVORITE:
a) koliki je iznos početne značajnosti (materijalnosti) ? (4 boda)
c) Prema Međunarodnom revizorskom standardu 700, revizor treba izraziti pozitivno mišljenje
kada zaključi da su financijski izvještaji sastavljeni, u svim značajnim odrednicama, u skladu s
primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja. Međutim, ako revizor zaključi da, temeljeno
na dobivenim revizijskim dokazima, financijski izvještaji kao cjelina nisu bez značajnog
pogrešnog prikazivanja ili ne može prikupiti dostatne i primjerene revizijske dokaze da bi
zaključio kako su financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikazivanja, on će
modifikovati mišljenje u revizorovm izvještaju u skladu s MRevS-om 705.
Da li će u slučaju koji je opisan u zadatku revizor izraziti pozitivno mišljenje u skladu sa MRevS
700 ili revizor treba modifikovati mišljenje u skladu sa MRevS 705.? (4 boda)
d) Da li revizor u ovom slučaju može izraziti revizorsko mišljenje ili se treba suzdržati od
mišljenja jer ima značajno sužen djelokrug rada koje je nametnulo društvo? Ako smatrate da
revizor može izraziti revizorsko mišljenje navedite kakve dokazne postupke je revizor mogao
primijeniti radi utvrđivanja postojanja zemljišta, građevina i transportnih sredstava ? (4 boda)
ODGOVOR
a) ukupna značajnost iznosi 304.000 KM ( 15.200.000 x 2% = 304.000) (4 boda)
e) Revizor nije mogao pribaviti revizorske dokaze o tome postoji li precjenjivanje ili
podcjenjivanje elemenata finansijskih izvještaja, pošto revizor nema revizorske dokaze. (4
boda)
I - TEST PITANJA
19. Etički principi koje svaki profesionalni računovođa mora da poštuje su:
a) integritet
b) subjektivnost
c) profesionalna osposobljenost i dužna pažnja
d) povjerljivost
e) profesionalno ponašanje
II - ZADACI
Za svaki od sljedećih primjera utvrditi koja vrsta revizije najbolje opisuje osobinu revizije koja
se provodi. Također navesti vrstu revizora (vanjski, interni ili državni revizor) koji vjerovatno
obavlja reviziju.
Rješenje:
h) revizija poslovanja, državni revizor
i) revizija finansijskih izvještaja, vanjski revizor
j) revizija poslovanja ili revizija podudarnosti, interni ili vanjski revizor
k) revizija poslovanja, državni ili vanjski revizor
l) revizija poslovanja, interni ili vanjski revizor
m) revizija podudarnosti, državni revizor
n) revizija podudarnosti, državni ili vanjski revizor
2. Vaša firma vrši reviziju u dva dolje navedena preduzeća i od vas se traži da razmotrite
oblik mišljenja sa rezervom i pozitivnog mišljenja koje treba izdati.
(a) Preduzeće sa ograničenom odgovornosti "ABC", ima poslovnicu koja je uključena u
stalna sredstva u iznosu od 710,000 KM i koja mu nosi gubitak, te su izvršili umanjenje
sredstava od 250,000. KM. Direktori vjeruju da ako se izvrše neke promjene u
poslovanju i poboljšaju ekonomski uslovi, postoji realna vjerovatnoća da će poslovnica
trgovati na zadovoljavajućem nivou, što će opet dovesti do povećanja tekuće vrijednosti
materijalnih stalnih sredstava preko 710,000. KM. Kako bilo, prema ovim uslovima,
uprava smatra svako dalje umanjenje neizvjesnim. Vama je obezbijeđena sva
dokumentacija za koju smatrate da je potrebna.
Ako se trgovinski uslovi ne poboljšaju, vaša revizijska ispitivanja ukazuju da bi
poslovnicu trebalo zatvoriti. Ako se zatvori, materijalna stalna sredstva će biti
bezvrijedna, s obzirom da je imovina u najmu, i da bi trošak pomijeranja bilo kojeg
materijalnog stalnog sredstva bio veći nego njegova neto prodajna vrijednost. Ako su
materijalna stalna sredstva bezvrijedna, zaključili ste da će efekat ovoga biti značajan,
ali neće dovesti do toga da su finansijski izvještaji pogrešni.
(b) Preduzeće sa ograničenom odgovornosti "HUZ", prodaje robu krajnjim potrošačima i
kupci plaćaju gotovinom ili čekovima. Vaš revizijski nalaz pokazuje da su kontrole
gotovinske naplate i čuvanje zaliha slabi, i niste bili u mogućnosti doći do evidencije
dovoljne da se kvantifikuje učinak eventualnih otuđenja zaliha ili naplaćene gotovine.
Zaključili ste da:
(i) Ako se neizvjesnost odnosi na sve prodaje preduzeća, to bi moglo rezultirati greškom
u finansijskim izvještajima; i
(ii) Ako se neizvjesnost odnosi samo na prodaju svježeg voća i povrća, koji predstavljaju
10% ukupne prodaje, to će imati značajan uticaj na finansijske izvještaje ali neće
rezultirati greškom u njima.
Vaš zadatak je
(a) Navedite i kratko opišite sadržaj jednog pozitivnog revizorskog mišljenja.
(10 peona)
(b) Razmotrite i opišite oblik pozitivnog, ili mišljenja s rezervom koji biste izdali u svakoj
od slijedećih situacija:
(i) Mišljenje o finansijskim izvještajima preduzeća "ABC" ako se slažete sa izjavama
direktora o neizvjesnosti koja se odnosi na vrijednost materijalnih stalnih sredstava
poslovnice.
(ii) Mišljenje o finansijskim izvještajima preduzeća "ABC" ako ste došli do zaključka da
se uslovi trgovine neće popraviti i da će preduzeće zatvoriti poslovnicu. Stoga, stalna
materijalna sredstva će biti bezvrijedna.
(iii) Mišljenje o finansijskim izvještajima preduzeća "HUZ" ako se neizvjesnost o
otuđenju zaliha i gotovinskih naplata odnosi na ukupnu prodaju preduzeća
(iv) Mišljenje o finansijskim izvještajima preduzeća "HUZ", ako se neizvjesnost o
otuđenju zaliha i gotovinskih naplata odnosi samo na prodaju svježeg voća i povrća
koji predstavljaju 10% od ukupne prodaje preduzeća. (20
poena)
OČEKIVANI ODGOVOR