FinansijskoIzvještavanje - SKRIPTA - Novembar2015 - Za CD

TEORIJA + ZADACI SA RJEŠENJIMA
FINANSIJSKO
IZVJEŠTAVANJE
NOVEMBAR-2015
42 zadatka sa rješenjima
245 stranica
447 pitanja sa odgovorima
DODATAK SKRIPTI :
- dodatni zadaci
- dodatna skripta u e-obliku
- MRS (standardi)
Finansijsko izvještavanje e-dodatak skripti za polaganje za certificiranog računovođu za rok : Novembar, 2015.godine
301. U skladu sa MRS 16, vlasnik stalnog materijalnog sredstva to sredstvo može da evidentira
prema njegovoj nabavnoj vrijednosti, umanjenoj za akumulisanu amortizaciju i akumulisane
imparitetne gubitke ili prema revalorizovanoj vrijednosti, umanjenoj za naknadno
akumulisanu amortizaciju i naknadno akumulisane imparitetne gubitke. Od čega to zavisi?
Izbor između dva navedena koncepta je moguć:
a) ako je revalorizovana vrijednost, umanjena za naknadno akumulisanu amortizaciju i
naknadno akumulisane imparitetne gubitke manja od nabavne vrijednosti, umanjene za
akumulisanu amortizaciju i akumulisane imparitetne gubitke,
b) ako je to u skladu s računovodstvenim politikama, usvojenim od strane Uprave preduzeća,
c) ako se fer vrijednost stalnih materijalnih sredstava pouzdano može utvrditi
d) ako je revalorizovana vrijednost, umanjena za naknadno akumulisanu amortizaciju i
naknadno akumulisane imparitetne gubitke veća od nabavne vrijednosti, umanjene za
akumulisanu amortizaciju i akumulisane imparitetne gubitke.
b,c
302. Kad se u računovodstvu može pojaviti pozicija ''goodwill''?
Goodwill se pojavljuje kad se:
a) imovina drugog pravnog lica kupuje iznad njene tržišne vrijednosti
a) neto imovina druge pravne osobe kupuje po vrijednosti koja je veća od fer vrijednosti
pribavljenih sredstava i obaveza
b) neto imovina druge pravne osobe kupuje po vrijednosti koja je manja od fer vrijednosti
pribavljenih sredstava i obaveza
c) dionice kupuju po cijeni iznad njihove nominalne cijene
a
303. Da li porezni gubitak (gubitak utvrđen u poreznoj bilanci, odnosno poreznoj prijavi za
porez na dobit) i gubitak utvrđen u bilansu uspjeha neophodno korespondiraju?
Da, ukoliko se:
a) radi o profitnim pravnim licima
b) porezna i računovodstvena pravila u vezi s procjenom vrijednosti bilančnih pozicija za
porezne, odnosno za računovodstvene potrebe u potpunosti podudaraju
c) primjenjuje MRS 12 – Porez na dobit
d) porez na dobit obračunava u skladu sa MRS 12
b
304. Kako se izračunava koeficijent ubrzane likvidnosti?
Koeficijent ubrzane likvidnosti računa se kao količnik između:
a) tekućih sredstava, osim zaliha i tekućih obveza
b) tekućih sredstava i tekućih obaveza
c) gotovine, uključujući i gotovinske ekvivalente i tekućih obaveza
d) tekućih sredstava i svih obaveza
a
305. KOJI SE OD SLJEDEĆIH POKAZATELJA ODNOSE NA ULAGANJA DIONIČARA I NAVEDITE KAKO SE
IZRAČUNAVAJU:
a) zarada po dionici
b) uplaćeni iznos po dionici
c) prinos od dividende
d) P/E pokazatelj
80
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Odgovor:
Na ulaganja dioničara se odnose pokazatelji pod a/, c/ i d/, a izračunavaju se:
a/ Zarada po dionici za obične- redovne dionice se izračunava stavljanjem u odnos neto dobitka za
razdoblje / broj redovnih dionica u prometu.
c/ Prinos od dividende se izračunava prema obrascu:
Godišnja dividenda na dionice / Tekuća tržišna vrijednost dionica (bez dividendi)
d/ P / E pokazatelj = Tekuća cijena dionice na tržištu / zarada po dionici.
321. KOJI OD NAVEDENIH POKAZATELJA PREDSTAVLJA KOEFICIJENT FINANCIJSKOG LEVERIDŽA (FINANCIJSKE

POLUGE):
a) ukupno zaduženje / ukupna sredstva
b) profit prije kamate i poreza / prodaja
c) ukupno dugoročno zaduženje / dionički kapital plus ukupno dugoročno zaduženje
d) obaveze prema dobavljačima / nabavke
Odgovor:
Samo odnos ili pokazatelj pod c/ je obrazac za izračunavanje financijske poluge. On pokazuje
koliki je omjer Ukupnog dugoročnog zaduženja / Dionički kapital produzeća uvećan za ostali kapital
s pravom prvenstva u koji naročito spadaju preferencijalne dionice i ostali dužnički instrumenti +
preostalo ukupno dugoročno zaduženje.
322. Koji su od navedenih podataka potrebni za izračunavanje pokazatelja pokriće kamate.

Izračunajte koliko je pokriće kamate ako su podaci za poduzeće «F» sljedeći:
za 2006. za 2005.
a) dobit iz poslovne aktivnosti 359.501 244.229
b) dobit iz redovnih aktivnosti prije poreza 342.130 225.102
c) obaveze za kamatu-bruto, iz bilješke 18.115 21.909
d) obaveze za kamatu iz bilance uspjeha 17.321 19.127
Odgovor:
Ispravni su podaci pod b/ i c/
Obračun koeficijenta pokrića kamate:
Dobit iz redovnih aktivnosti prije poreza 342.130 225.102
Obveze za kamatu-bruto, iz zabilješki +18.115 21.909
Dobit iz redovnih aktivnosti prije
kamate i poreza (EBIT) 360.245 247.011
Koeficijent pokrića: 360.245/18.115 225.102/21.909
=20 puta =11 puta
323. U kojim se od navedenih slučajeva revalorizacijsko povećanje stalnih sredstava priznaje

u prihod:
a) revalorizacijsko povećanje materijalnih i nematerijalnih stalnih sredstava
b) revalorizacijski viškovi kod prestanka priznavanja materijalnih i nematerijalnih stalnih
sredstava
c) revalorizacijsko povećanje koje poništava revalorizacijsko smanjenje vrijednosti
materijalnih i nematerijalnih stalnih sredstava
d) revalorizacijsko povećanje ulaganja u nekretnine
c,d
81
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
324. Tijekom izvještajnog razdoblja poduzeće je imalo novčani izdatak za kupnju dionica
drugog poduzeća u svoti od 50.000 KM, te novčani izdatak za otkup vlastitih dionica u svoti
od 10.000 KM. U vezi s ovim transakcijama, u izvještaju o novčanom toku poduzeće treba
iskazati:
a) 60.000 KM novčanog odljeva iz investicijskih aktivnosti
b) 50.000 KM novčanog odljeva iz investicijskih aktivnosti i 10.000 KM novčanog odljeva iz
financijskih aktivnosti
c) 10.000 KM novčanog odljeva iz investicijskih aktivnosti i 50.000 KM novčanog odljeva iz
financijskih aktivnosti
d) 60.000 KM novčanog odljeva iz financijskih aktivnosti
b
325. RAČUNOVODSTVENA DOBIT je dobit ili gubitak perioda prije oduzimanja rashoda za porez.
326. OPOREZIVA DOBIT (porezni gubitak) je dobit (gubitak) perioda utvrđena u skladu sa propisima
koje su donijele porezne vlasti, a prema kojima postoji obaveza plaćanja (odnosno pravo
povrata) poreza na dobit.
327. RASHOD ZA POREZ (prihod od poreza) je zbirni iznos tekućeg poreza i odgođenog poreza koji je
uključen u utvrđivanje neto dobiti ili gubitka perioda.
328. TEKUĆI POREZ je iznos poreza na dobit za uplatu (povrat) u odnosu na oporezivu dobit
(porezni gubitak) za period.
329. ODGOĐENE POREZNE OBAVEZE su iznosi poreza na dobit plativi u budućim periodima koji se
odnose na oporezive privremene razlike.
330. ODGOĐENA POREZNA SREDSTVA SU IZNOSI POREZA NA DOBIT ZA POVRAT U BUDUĆIM PERIODIMA, ODNOSE
SE NA:
a) odbitne privremene razlike;
b) prenesene neiskorištene porezne gubitke; i
c) prenesene neiskorištene porezne kredite.
Privremene razlike su razlike između knjigovodstvenog iznosa sredstva ili obaveze u izvještaju o
finansijskom položaju i njihove porezne osnove.
Privremene razlike mogu biti ili:
a) oporezive privremene razlike - privremene razlike koje će imati za posljedicu oporezive iznose
pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka)
u budućim periodima kada knjigovodstveni iznos sredstva bude nadokna-
đen ili obaveza izmirena; ili
b) odbitne privremene razlike - privremene razlike koje će imati za posljedicu iznose koji će se
moći odbiti pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) budućeg perioda u kojem će
knjigovodstveni iznos sredstva biti nadoknađen ili obaveza izmirena.
Porezna osnova nekog sredstva ili obaveze je iznos koji je tom sredstvu ili obavezi dodijeljen za
porezne svrhe.
82
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
331. Koje od sljedećih tvrdnji su točne:

a) odbitne privremene razlike proizvode odgođeno porezno sredstvo
b) odbitne privremene razlike proizvode odgođenu poreznu obavezu
c) oporezive privremene razlike proizvode odgođenu poreznu obavezu
d) oporezive privremene razlike proizvode odgođeno porezno sredstvo
a,c
332. Poduzeće gradi nekretninu. Inicijalno (2003. god.) primijenjena je metoda kapitalizacije
troškova posudbe. Tijekom 2006. godine Uprava poduzeća je donijela odluku o prelasku s
metode kapitalizacije troškova posudbe (kamata) po kreditima za dugoročnu gradnju na
njihovo direktno prikazivanje kao troškova razdoblja. U vezi s usvojenom promjenom
računovodstvene politike MRS 8 zahtijeva sljedeće:
a) retroaktivnu primjenu promjene računovodstvene politike kao da se «nova»
računovodstvena politika primjenjivala oduvijek (ispravak učinaka promjene
računovodstvene politike za 2005. godinu i za sve prethodne godine koliko je to god
moguće)
b) ispravak iskazanog stanja u financijskim izvještajima samo za 2005. godinu
c) nije potrebno ispravljati iskazano stanje u financijskim izvještajima niti za jednu od
prethodnih godina.
a
333. Primjer ''operativnog segmenta'', u skladu sa MSFI 8 je:
a) bilo koji organizacioni dio uspostavljen u okviru pravnog lica
b) svaka poslovna jedinica, podružnica, proizvodna linija i sl. uspostavljena sa ciljem
ostvarivanja profita
c) svako zavisno pravno lice
d) svako pravno lice koje posluje u grupi povezanih pravnih lica
b
334. Prema MRS-u 18, kod priznavanja prihoda od dividendi:
a) u prihode ulagača priznaje se udjel u dobiti primatelja ulaganja bez obzira hoće li se dijeliti
dividende
b) u prihode ulagača se ne priznaje udio u dobiti primatelja ulaganja nego samo izglasane
dividende
c) u prihode ulagača se ne priznaje udio u dobiti primatelja ulaganja, niti izglasane dividende,
već samo naplaćene dividende
b
335. Prema metodi udjela:
a) udio u dobiti primatelja ulaganja evidentira se kod ulagača kao povećanje uloga i kao
prihod, a primljena dividenda smanjuje knjigovodstveni iznos ulaganja
b) udio u dobiti primatelja ulaganja evidentira se kod ulagača kao povećanje uloga i kao
prihod, a primljena dividenda ne utječe na knjigovodstveni iznos ulaganja
c) ako primatelj ulaganja ostvari gubitak, ulagač pripadajući iznos treba priznati kao smanjenje
ulaganja i kao rashod (gubitak na ulaganju)
d) ulagač ne evidentira ni smanjenje ulaganja niti rashod u slučaju kad primatelj ulaganja
ostvari gubitak
a,c
83
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
336. Kod državnih donacija povezanih sa sredstvima, uključujući nenovčane donacije po fer
vrijednosti, može se primijeniti postupak:
a) priznavanja cjelokupnog iznosa u prihod razdoblja u kojemu su primljene
b) priznavanja iznosa donacije kao odgođenog prihoda (u bilanci stanja), te priznavanja
prihoda na sustavnoj i racionalnoj osnovi tijekom korisnog vijeka uporabe sredstva
c) priznavanja iznosa donacije kao odgođenog prihoda (u bilanci stanja), te njegovog
naknadnog priznavanja u bilanci uspjeha smanjenjem troška amortizacije
b,c
337. Zaokružite dolje navedene TAČNE tvrdnje:
a) prema MRS 1, dozvoljeno je međusobno prebijanje sredstava (imovine) i njenih izvora
b) jedna stavka je materijalno značajna ako njeno izostavljanje ili pogrešno prikazivanje može
uticati na ekonomske odluke korisnika koje se temelje na finansijskim izvještajima
c) u finansijskim izvještajima treba objaviti uporedne informacije za prethodno razdoblje,
osim ako se u prema nekom MRS/MSFI ne dozvoljava ili ne zahtjeva nešto drugo
d) imovina se priznaje u bilansu stanja kada je vjerovatno da će buduće ekonomske koristi
pritjecati u pravni subjekt bez obzira na mogućnost utvrđivanja njene vrijednosti ili cijene
b,c
338. Prema MRS 21, nerealizovane pozitivne kursne razlike utvrnene na datum bilasna stanja
na poziciji potraživanja od ino-kupaca treba prikazati u okviru:
a) revalorizacionih rezervi
b) prihoda od usklanivanja vrijednosti imovine
c) pasivnih vremenskih razgraničenja
d) finansijskih prihoda
d
339. Negativne kursne razlike nastaju:
a) kad je aktivni konto iskazan u knjigovodstvu po nižoj vrijednosti od srednjeg kursa koji se
primjenjuje na dan podmirenja, usklađenja ili na datum izvještaja o finansijskom položaju
b) kad je aktivni konto iskazan u knjigovodstvu po vrijednosti većoj od srednjeg kursa koji se
c) kad je pasivni konto iskazan u knjigovodstvu po vrijednosti većoj od srednjeg kursa koji se
d) kad je pasivni konto iskazan u knjigovodstvu po nižoj vrijednosti od srednjeg kursa koji se
b,d
340. Što čini informaciju relevantnom prema Okviru za sastavljanje i prezentiranje financijskih
izvještaja:
a) neutralnost
b) opreznost
c) vrijednost predviđanja i potvrđivanja
d) sve gore navedeni
c
341. Primjenu kvalitativnih obilježja finansijskih izvještaja ograničavaju:
a) razumljivost
b) pravovremenost
c) ravnoteža između koristi i troškova
d) ravnoteža između kvalitativnih obilježja
e) sve gore navedeno
84
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
b,c,d
342. Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI) su standardi i tumačenja koje je
usvojio Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) a obuhvaćaju:
a) MSFI
b) MRS
c) tumačenja Odbora za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja (IFRIC) i bivšeg
Stalnog odbora za tumačenje
d) sve gore navedeno
d
343. Primjeri novčanih tokova od poslovnih aktivnosti su:
a) novčani primici od tantijema, naknada, provizija i drugih prihoda
b) novčani primici od prodaje nekretnina
c) novčane isplate korisnika lizinga na ime smanjenja neizmirene obveze koja se odnosi na
financijski lizing
d) novčane isplate ili povrati poreza na dobit
a,d
344. Primjeri novčanih tokova od financijskih aktivnosti su:
a) novčani primici od prodaje instrumenata dioničkog kapitala i dužničkih instrumenata drugih
pravnih osoba (osim primitaka temeljem instrumenata koji se smatraju novčanim
ekvivalentima ili se drže za poslovne ili trgovačke svrhe)
b) novčani primici i novčane isplate od osiguravajućeg subjekta za premije i odštetne zahtjeve,
anuitete i druge koristi od police osiguranja
c) novčane isplate vlasnicima za stjecanje ili iskup dionica subjekta
d) novčane otplate najmoprimca (korisnika lizinga) za smanjenje nepodmirene obveze koja se
odnosi na financijski najam (lizing)
c,d
345. nicijalna vrijednost opreme zakupljene kroz sistem finansijskog lizinga jednaka je:
a) fer vrijednosti opreme ili sadašnjoj vrijednosti minimalnih mjesečnih plaćanja za zakup, u
zavisnosti od toga koja od tih vrijednosti je niža
b) fer vrijednosti opreme, ukoliko je ona veća od njene nabavne vrijednosti
c) neto fakturnoj vrijednosti opreme, uvećanoj za zavisne troškove nabavke
d) neto fakturnoj vrijednosti opreme, uvećanoj za zavisne troškove nabavke i porez na dodatu
vrijednost iskazan na fakturi dobavljača
a
346. Koji kriteriji trebaju biti ispunjeni da bi neka obveza bila klasificirana kao tekuća:
a) očekuje se da će biti izmirena tijekom normalnog poslovnog ciklusa pravne osobe
b) stvara se prvenstveno u procesu trgovanja
c) dospijeva za podmirivanje u okviru razdoblja do dvanaest mjeseci nakon datuma bilansa
d) pravna osoba nema bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obaveze za najmanje dvanaest
mjeseci nakon datuma bilansa
e) samo ako su ispunjeni svi kriteriji navedeni pod a) do d)
f) ako je ispunjen bilo koji od kriterija navedenih od a) do d)
f
347. Stalno sredstvo koje se klasificira kao sredstvo namijenjeno prodaji se mjeri po:
a) knjigovodstvenoj vrijednosti
b) fer vrijednosti
c) knjigovodstvenoj ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, ovisno šta je niže
85
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
d) po većoj od dvije, knjigovodstvene ili fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje

c
348. Koji kriteriji trebaju biti ispunjeni da bi neko sredstvo bilo klasificirano kao stalno
(netekuće) sredstvo:
a) očekuje se da će se realizirati, ili se drži radi prodaje ili potrošnje, tijekom normalnog
poslovnog ciklusa pravne osobe
b) drži se prvenstveno u cilju trgovanja
c) očekuje se da će se realizirati u okviru 12 mjeseci nakon datuma bilansa
d) ako se radi o novcu ili novčanom ekvivalentu (definiranom u MSFI 7) osim ako je
ograničena njegova razmjena ili korištenje za podmirenje obveze, za najmanje 12 mjeseci
nakon datuma bilansa
e) samo ako su ispunjeni svi kriteriji gore navedeni pod a) do d)
f) ako je ispunjen bilo koji od kriterija gore navedenih pod a) do d)
f
349. Odgođena porezna sredstva su iznosi poreza na dobit nadoknadivi u budućim razdobljima
a odnose se na:
a) odbitne privremene razlike
b) neiskorištene porezne gubitke prenijete unaprijed
c) prenijete unaprijed neiskorištene porezne kredite (olakšice)
e) ništa od gore navedenog
d
350. Koji se od navedenih troškova, prema MRS 16, mogu uključiti u nabavnu vrijednost
(trošak nabave) nekretnina, postrojenja i opreme:
a) kupovna cijena
b) troškovi koji se mogu direktno pripisati dovođenju sredstava na lokaciju i u radno stanje za
namjeravanu upotrebu
c) administrativni i ostali opći troškovi
d) troškovi otvaranja nove tvornice
e) sve gore navedeno
a,b
351. Prilikom primjene modela revalorizacije po MRS 16, revalorizovani iznos pojedine stavke
nekretnina, postrojenja ili opreme predstavlja:
a) fer vrijednost na datum revalorizacije, umanjeno za procijenjene troškove prodaje
b) fer vrijednost na datum revalorizacije, umanjeno za naknadno akumulisanu amortizaciju i
naknadno akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti
c) tržišnu vrijednost na datum revalorizacije
d) tržišnu vrijednost na datum revalorizacije, umanjeno za procijenjene troškove prodaje
b
352. Potencijalna (nepredviđena) obaveza je:
a) moguća obaveza koja proizlazi iz prošlih događaja i čije će se postojanje potvrditi samo
nastankom ili izostankom jednog ili više neizvjesnih budućih događaja na koje subjekt ne
može u cijelosti utjecati
b) sadašnja obaveza koja proizlazi iz prošlih događaja, ali nije priznata budući da nije
vjerovatno da će podmirenje obaveze zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske
koristi ili iznos obaveze nije moguće izmjeriti s dovoljno pouzdanosti
86
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
c) obaveza koja proizlazi iz nekih aktivnosti subjekta pri čemu je subjekt naznačio, temeljem
prošle prakse, objavljenih politika ili dovoljno određenom sadašnjom izjavom, drugim
stranama da će preuzeti određene odgovornosti
d) obaveza koja proizlazi iz nekih aktivnosti subjekta uslijed čega su stvorena, kod tih drugih
strana, opravdana očekivanja da će te odgovornosti ispuniti
e) ništa od navedenog
a,b
353. Bruto dobitak iznosi 20.000 KM, troškovi materijala iznose 30.000 KM, obaveze prema
dobavljačima su se povećale za 10.000 KM, a potraživanja od kupaca se smanjila za 20.000
KM. Koliko iznosi gotovina na kraju perioda, ako je na početku iznosila 10.000 KM?
a) 60.000 KM
b) 40.000 KM
c) 30.000 KM
d) 10.000 KM
a
354. U skladu sa MRS 11 prihodi po osnovu ugovora obuhvataju početni iznos prihoda
dogovoren ugovorom i:
a) varijacije ugovorenog rada, zahtjeve i finansijske stimulacije ako su poslijedica zahtijeva
nadzornog organa
b) varijacije ugovorenog rada, zahtjeve i finansijske stimulacije u mjeri u kojoj će vjerovatno
rezultirati prihodom i ako ih je moguće pouzdano izmjeriti
c) varijacije ugovorenog rada, zahtjeve i finansijske stimulacije ako su poslijedica zahtijeva
građevinskog inspektora
d) varijacije ugovorenog rada, zahtjeve i finansijske stimulacije ako su poslijedica zahtijeva
građevinskog inspektora
b
355. Prema MRS 11, ugovori o izgradnji mogu se pojaviti u obliku:
a) ugovora o nabavci roba i usluga
b) kombinovanih ugovora
c) ugovora o gradnji nepokretnosti
d) ugovora sa fiksnom cijenom
b,d
356. Prema konceptu održavanja fizičkog kapitala dobit se ostvaruje:
a) ako su prihodi veći od rashoda
b) ako je vrijednost stalnih sredstava veća na kraju perioda u odnosu na početak
c) ako je premašena produktvina sposobnost na kraju perioda u odnosu na početak
d) ako je premašena produktvina sposobnost na kraju perioda u odnosu na početak, poslije
isključivanja svih raspodjela i doprinosa vlasnicima u toku perioda
d
357. U skladu sa MRS 27, objava dividende zavisnog pravno lica se priznaje kao
a) prihod od učešća u kapitalu pravnih lica
b) povećanje vrijednosti učečća u kapitalu drugih pravnih lica i prihoda od učešća u kapitalu
povezanih pravnih lica
c) povećanje potraživanja od povezanih pravnih lica i prihoda od učešća u kapitalu pravnih lica
d) ništa od navedenog
b
358. U skladu sa MRS 31, osnovni postupak konsolidovanja je:
87
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
a) potpuna konsolidacija
b) metoda udjela
c) proporcionalna konsolidacija
d) equity metoda
c
359. Preduzetnik treba iskazati svoj udjel u zajednički kontrolisanim subjektima primjenjujući:
a) metodu razmjerne konsolidacije kao obavezni postupak
b) metodu razmjerne konsolidacije ili metodu udjela kao alternativnu metodu
c) metodu udjela ili metodu troška kao alternativnu metodu
d) metodu udjela kao obavezni postupak
b
360. Društvo koristi indirektnu metodu za sastavljanje bilansa tokova gotovine. Potraživanja
su se smanjila za 120.000 KM, obaveze po kreditima povećale za 100.000 KM, a obaveze
prema dobavljačima su se smanjile za 200.000 KM. Koliki su ukupni prilivi gotovine u toku
perioda ako je gotovina na početku iznosila 10.000 KM?
a) 220.000 KM
b) 230.000 KM
c) 20.000 KM
d) 30.000 KM
e) ništa od navedenog
e
361. Nabavna vrijednost zaliha robe je 100.000 KM, neto prodajna vrijednost je 120.000 KM,
prodajna vrijednost bez PDV 140.000 KM, a stopa PDV je 17%. Po kojoj vrijednosti će zalihe
robe biti iskazane u skladu sa MRS 2:
a) 100.000 KM
b) 120.000 KM
c) 140.000 KM
d) 117.000 KM
e) 140.400 KM
f) 163.800 KM
a
362. Prihodi od donacija se prema MRS 20 priznaju u skladu sa
a) prihodovnim pristupom
b) kapitalnim pristupom
c) prihodovnim ili kapitalnim pristupom
a
363. Koeficijent obrta zaliha materijala se računa kao:
a) plaćanje dobavljačima/prodaja kupcima
b) nabavljene zalihe materijala/neto prodaja
c) nabavna vrijednost utrošenog materijala/prosječne zalihe materijala
d) prosječne zalihe materijala/nabavna vrijednost utrošenog materijala
c
364. Operativni i finansijski lizing se razlikuju u sljedećem:
a) visina mjesečnih plaćanja je različita
b) pravu prenosa vlasništva nad sredstvom koje je predmet zakupa
88
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
c) roku trajanja zakupa u odnosu na korisni vijek trajanja sredstva

b,c
365. U skladu s MRS 11, troškovi ugovora obuhvaćaju:
a) troškovi radne snage na gradilištu, uključujući nadzor gradilišta
b) troškovi prodaje
c) troškovi iznajmljivanja postrojenja i opreme
d) amortizaciju neiskorištenog postrojenja i opreme koji se ne koriste u vezi s danim
ugovorima
a,c
366. Priznavanje rashoda po principu tekućeg troška odgovara konceptu:
a) održavanja financijskog kapitala
b) održavanja fizičkog kapitala
c) rentabilnosti
d) solventnosti
b
367. Rashod se u bilansu uspjeha priznaje:
a) kada done do povećanja budućih ekonomskih koristi povezanih s povećanjem sredstava ili
smanjenjem obaveza, koje se mogu pouzdano izmjeriti
b) kada done do smanjenja budućih ekonomskih koristi povezano sa smanjenjem sredstava ili
povećanjem obaveza, koje se može pouzdano izmjeriti
c) na osnovu direktne povezanosti izmenu nastalih troškova i ostvarenih prihoda
d) kada izdatak ne donosi nikakve buduće ekonomske koristi ili kada i do iznosa do kojeg,
buduće ekonomske koristi ne ispunjavaju uslove, ili su prestale ispunjavati uslove, za
priznavanje u bilansu stanja kao sredstva
b,c,d
368. Primjeri odljeva iz investicijskih aktivnosti su:
a) otplata kredita za financiranje obrtnih sredstava
b) naplata prodate opreme
c) kupovina dionica s namjerom učešća u upravljanju
d) naplata potraživanja od kupaca
c
369. Bilanca uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu tijekom razdoblja po metodi nepotpunih
troškova ukupnih učinaka po neto principu može obuhvatiti:
a) stanje zaliha vlastitih učinaka na kraju perioda
b) promjenu vrijednosti zaliha robe
c) smanjenje vrijednosti zaliha vlastitih učinaka
d) troškove realiziranih gotovih proizvoda
e) prihode od prodaje vlastitih učinaka
f) dobitke od prodaje materijala neiskorištenog u proizvodnji
c,e,f
370. U trošak zaliha (nabavna vrijednost zaliha / cijena koštanja zaliha) treba uključiti:
a) sve troškove nabavke
b) troškove konverzije
c) troškove prodaje
d) druge troškove koji su nastali dovonenjem zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje
a,b,d
89
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
371. Nabavna vrijednost opreme je 50.000 KM, rezidualna 5.000 KM, a procijenjeni korisni
vijek trajanja 5 godina. Koliki je iznos amortizacije u četvrtoj godini ako se koristi degresivna
metoda obračuna amortizacije?
a) 9.000 KM
b) 12.000 KM
c) 6.000 KM
d) 3.000 KM
c
372. Prema prihodovnom pristupu u skladu s MRS 20, donacije u obliku sredstava se priznaju:
a) u korist kapitala
b) u korist prihoda
c) u korist prihoda na sistematskoj osnovi u odnosu na rashode nastale korištenjem sredstva
primljenog u donaciji
c
373. Rezerviranja za investicijsko održavanje građevinskih objekata je moguće izvršiti ako:
a) entitet namjerava promijeniti djelatnost koja se obavlja u objektu
b) izvršiti renoviranje ugostiteljskog objekta
c) ako su promijenjeni uvjeti propisani zakonom koje objekt mora ispunjavati
d
374. Kada se u skladu sa MRS 31 primjenjuje metoda "proporcionalne konsolidacije":

a) kod zajedničkih statusnih promjena uz osnivanje
b) kod zajedničkih statusnih promjena uz odvajanje
c) kod zajedničkog pothvata tipa zajednički kontrolirane pravne osobe
c
375. Zarada po dionici se izračunava kao odnos između:
a) emisione premije i ukupnog broja dionica
b) dobiti ostvarene prodajom dionica i broja prodanih dionica
c) neto dobitka i ponderiranog prosječnog broja običnih dionica u prometu
d) neto dobitka i ponderiranog prosječnog broja običnih dionica u prometu uvećanom za broj
otkupljenih dionica
c
376. Što je od navedenog prednost korporativnog načina organiziranja gospodarskih
društava:
a) razdvojenost vlasničke i upravljačke funkcije
b) niski troškovi osnivanja
c) veća mogućnost pribavljanja dodatnog kapitala
a,c
377. Prema revidiranom MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja potpuni set financijskih
izvještaja čine:
a) izvještaj o financijskom položaju na kraju razdoblja
b) izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja
c) izvještaj o promjenama kapitala tokom razdoblja
90
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
d) izvještaj o novčanim tokovima tokom razdoblja

e) bilješke, koje obuhvaćaju sažetak važnih računovodstvenih politika i druga objašnjenja
f) izvještaj o financijskom položaju na početku najranijeg usporednog razdoblja ako subjekt
neku računovodstvenu politiku primjenjuje retroaktivno ili ako retroaktivno prepravlja
stavke u svojim financijskim izvještajima ili ako stavke u financijskim izvještajima
reklasificira
g) sve gore navedeno
g
378. Pravna osoba treba obaviti prijeboj tekućih poreznih sredstava s tekućim poreznim
obvezama ako:
a) ima zakonsko pravo na prijeboj priznatih iznosa i namjerava ih podmiriti na neto osnovi ili
istovremeno nadoknaditi sredstva i podmiriti obveze
b) ima zakonsko pravo na prijeboj priznatih iznosa ili ih namjerava podmiriti na neto osnovi ili
istovremeno nadoknaditi sredstva i podmiriti obveze
c) pravna osoba ne može obaviti prijeboj tekućih poreznih sredstava s tekućim poreznom
obvezama
a
379. Na dan 1. 1. 2010. nabavna vrijednost nekretnine je 30.000 KM, a njena akumulirana
amortizacija (ispravka vrijednosti) 28.000 KM. Koliko će iznositi trošak amortizacije na koncu
te godine, ako se za obračun amortizacije koristi amortizacijska stopa od 20%:
a) 2.000 KM
b) 2.800 KM
c) 5.600 KM
d) 6.000 KM
a
380. Povećanje knjigovodstvene vrijednosti imovine koje nastaje kao rezultat revalorizacije
priznaje se, prema revidiranom MRS 16, na sljedeći način:
a) povećanje se priznaje u ostalu sveobuhvatnu dobit i kumulativno se iskazuje u kapitalu kao
revalorizacijska rezerva. Pri tom, revalorizacijsko povećanje treba priznati u dobit ili gubitak
do iznosa do kojeg ono poništava revalorizacijsko smanjenje vrijednosti iste imovine, koje
je prethodno bilo priznato u dobiti ili gubitku.
b) povećanje se priznaje u ostalu sveobuhvatnu dobit bez uticaja na revalorizacijsku rezervu
c) povećanje se priznaje u ostalu sveobuhvatnu dobit i kumulativno se iskazuje u kapitalu kao
revalorizacijska rezerva u cjelokupnom iznosu bez obzira na prethodno iskazano
revalorizacijsko smanjenje vrijednosti iste imovine, koje je prethodno bilo priznato u dobiti
ili gubitku.
d) povećanje knjigovodstvene vrijednosti ima uticaj samo na promjenu revalorizacijske
rezerve
a
381. Rezerviranja, prema MRS 37, treba priznati kada:
a) subjekt ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) kao rezultat prošlog događaja
b) je vjerovatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju
ekonomske koristi
c) iznos obveze se može pouzdano procijeniti
d) sve gore navedeno – od a) do c)
e) bilo koji od gore navedenih uvjeta – od a) do c)
d
91
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
382. Prema MRS 37, potencijalnim obavezama smatraju se:

a) nastale, neizmirene obaveze do datuma bilansa stanja, koje najverovatnije neće biti
izmirene u roku dospijeća
b) obaveze čiji (ne)nastanak zavisi od doganaja nakon datuma bilansa stanja
c) c) procijenjene obaveze priznate po osnovu očekivanih troškova zamjene rezervnih dijelova
u odobrenom garantnom roku
d) obaveze čiji nastanak se očekuje ubrzo nakon datuma bilansa stanja, ukoliko dobavljač robe
izvrši ugovorenu isporuku robe
b
383. Tekuće porezne obveze (sredstva) za tekuća i ranija razdoblja, prema MRS 12, treba
mjeriti:
a) iznosom za koji se očekuje da će se platiti (odnosno povratiti) od porezne vlasti,
primjenjujući porezne stope koje su, i porezne zakone koji su, na snazi na datum izvještaja
o financijskom položaju
b) po diskontiranoj fer vrijednosti
c) poreznim stopama za koje se očekuje da će se primjenjivati u razdoblju kada će imovina biti
nadoknađena ili obveza podmirena,
d) plaćenim iznosom poreza na dobit
a
384. Koje se metode utroška zaliha sirovina i materijala primjenjuju prema MRS-u 2:
a) metoda ponderiranog prosječnog troška
b) metoda LIFO
c) metoda HIFO
d) metoda specifične identifikacije troškova
e) metoda FIFO
a,d,e
385. Ulaganja u nekretnine se, prema MRS 40, priznaju kao sredstvo:
a) kada je vjerojatno da će pravna osoba u budućnosti ostvariti ekonomsku korist od toga
ulaganja ili se cijena ulaganja u nekretnine može točno utvrditi
b) kada je vjerojatno da će pravna osoba u budućnosti ostvariti ekonomsku korist od toga
ulaganja i cijena ulaganja u nekretnine se može točno utvrditi
c) kada se nekretnina počne koristiti
b
386. Poslovni subjekt ''X'' je stekao 100% dionica poslovnog subjekta ''Y'' što je ukupno
plaćeno 350.000 KM. Fer vrijednost imovine subjekta ''Y'' iznosi 380.000 KM a fer vrijednost
obveza 70.000 KM. Koliki je stečeni goodwill?
a) 100.000 KM
b) -100.000 KM
c) 40.000 KM
d) -40.000 KM
C
387. Prema MRS 23, subjekat ima obavezu:
a) kapitalizovati troškove pozajmljivanja koji se mogu direktno pripisati sticanju,
izgradnji ili proizvodnji kvalifikovanog sredstva kao dio troška toga sredstva
b) troškove pozajmljivanja koji se odnose na sticanje nekvalifikovanog sredstva priznati
kao rashod perioda u kojem su nastali
c) sve troškove pozajmljivanja (bez obzira odnose li se na sticanje kvalifikovanog ili
92
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
nekvalifikovanog sredstva) iskazivati kao rashode perioda

d) kapitalizovati sve troškove pozajmljivanja (bez obzira odnose li se na sticanje kvalifikovanog
ili nekvalifikovanog sredstva)
a,b
388. Pozitivne kursne razlike nastaju:
a) kad je aktivni konto iskazan u knjigovodstvu po nižoj vrijednosti od srednjeg kursa koji se
primjenjuje na dan podmirenja, usklađenja ili na datum bilance stanja
b) kad je aktivni konto iskazan u knjigovodstvu po vrijednosti većoj od srednjeg kursa koji se
c) kad je pasivni konto iskazan u knjigovodstvu po vrijednosti većoj od srednjeg kursa koji se
d) kad je pasivni konto iskazan u knjigovodstvu po nižoj vrijednosti od srednjeg kursa koji se
a,c
389. MRS 10 - Događaji nakon izvještajnog razdoblja
Događaji nakon datuma izvještaja o financijskom položaju su oni povoljni i nepovoljni
događaji koji su nastali između datuma izvještaja o financijskom položaju i datuma na koji je
odobreno izdavanje financijskih izvještaja. Mogu se identificirati dvije vrste događaja:
a) događaji koji su dokaz uvjeta koji su postojali na datum izvještaja o financijskom položaju
(događaji nakon datuma izvještaja o financijskom polo-žaju koji zahtijevaju usklađivanje)
b) događaji koji ukazuju na uvjete koji su nastali nakon datuma izvještaja o financijskom
položaju (događaji nakon dat
390. DOGAĐAJI NAKON DATUMA IZVJEŠTAJA O FINANCIJSKOM POLOŽAJU KOJI ZAHTIJEVAJU USKLAĐIVANJE
Subjekt treba uskladiti iznose koje je priznao u svojim financijskim izvještajima za događaje
nakon datuma izvještaja o financijskom položaju koji zahtijevaju usklađivanje.
Slijede primjeri događaja nakon datuma izvještaja o financijskom položaju koji zahtijevaju
da subjekt uskladi iznose priznate u svojim financijskim izvještajima ili da prizna stavke koje ranije
nisu bile priznate:
a) sudsko rješenje nakon datuma izvještaja o financijskom položaju koje potvrđuje da je
subjekt na datum izvještaja o financijskom položaju imao sadašnju obvezu. Subjekt
usklađuje svaki ranije priznati iznos rezerviranja za tu parnicu sukladno MRS-u 37 -
Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina ili priznaje novo rezerviranje.
Subjekt ne objavljuje samo nepredviđenu obvezu jer rješenje predstavlja dodatni dokaz koji
bi trebalo uzeti u obzir sukladno točki 16. MRS-a 37;
b) primitak informacije nakon datuma izvještaja o financijskom položaju koja ukazuje na to da
je vrijednost nekog sredstva na datum izvještaja o financijskom položaju bila umanjena ili
da je iznos prethodno priznatog gubitka od umanjenja toga sredstva potrebno uskladiti.
Primjerice:
a. stečaj nekog kupca nakon datuma izvještaja o financijskom položaju obično
potvrđuje da je na datum izvještaja o financijskom položaju postojao gubitak u
potraživanjima od kupaca i da subjekt treba knjigovodstvena vrijednost potraživanja
uskladiti i
b. prodaja zaliha nakon datuma izvještaja o financijskom položaju može biti dokaz o
njihovoj neto utrživoj vrijednosti na datum izvještaja o financijskom položaju;
c) određivanje troška kupljenog sredstva nakon datuma izvještaja o financijskom položaju ili
prihoda od prodaje imovine, prije datuma izvještaja o financijskom položaju;
93
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
d) određivanje iznosa plaćanja temeljem udjela u dobiti ili bonusa nakon datuma
e) izvještaja o financijskom položaju ako je subjekt na datum izvještaja o financijskom položaj
imao sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu za tim isplatama kao posljedica događaja prije
toga datuma (v. MRS 19 - Primanja zaposlenih);
f) otkrivanje prijevare ili pogrešaka koje ukazuju da su financijski izvještaji neispravni.
391. DOGAĐAJI NAKON DATUMA IZVJEŠTAJA O FINANCIJSKOM POLOŽAJU KOJI NE ZAHTIJEVAJU USKLAĐIVANJE
Subjekt ne smije usklađivati iznose koje je priznao u svojim financijskim izvještajima za
događaje nakon datuma izvještaja o financijskom položaju koji ne zahtijevaju usklađivanje.
Primjer događaja nakon datuma izvještaja o financijskom položaju koji ne zahtijeva
usklađivanje je pad tržišne vrijednosti ulaganja između datuma izvještaja o financijskom položaju i
datuma na koji je odobreno izdavanje financijskih izvještaja. Pad tržišne vrijednosti obično nije
povezan s uvjetima ulaganja koji su postojali na datum izvještaja o financijskom položaju, ali
odražava okolnosti koje su nastupile nakon tog datuma. Prema tome, subjekt ne usklađuje u svojim
financijskim izvješćima iznose koje je priznao temeljem ulaganja. Slično tomu, subjekt ne ažurira
iznose ulaganja koja je objavio na datum izvještaja o financijskom položaju, iako može biti
potrebno objaviti dodatne podatke sukladno točki 21.
392. RAČUNOVODSTVO ZAŠTITE - MRS 39

Računovodstvo zaštite priznaje učinke prijeboja dobiti ili gubitka od promjena fer vrijednosti
instrumenta zaštite i zaštićene stavke.
Postoje tri vrste odnosa zaštite:

(a) zaštita fer vrijednosti: zaštita izloženosti promjenama fer vrijednosti priznate imovine ili
obaveze ili nepriznate čvrste ugovorne obaveze ili utvr- đenog dijela takve imovine, obaveze ili
čvrste ugovorne obaveze, koji je povezan s određenim rizikom i može utjecati na dobit ili gubitak,
(b) zaštita novčanog toka: zaštita izloženosti promjenama novčanog toka (i) koje se odnose na
određeni rizik koji je povezan s priznatom imovinom ili obavezom (poput svih ili nekih budućih
plaćanja kamata kod dugovanja s promjenjivom kamatnom stopom) ili vrlo izvjesne predviđene
transakcije, i (ii) koji može utjecati na dobit ili gubitak,
(c) zaštita neto ulaganja u inostrano poslovanje: kako definira MRS 21.
Zaštita valutnog rizika čvrste ugovorne obaveze može se računovodstveno tretirati zaštitom fer
vrijednosti ili zaštitom novčanog toka.
393. FER PREZENTIRANJE

Financijski izvještaji trebaju fer prezentirati financijski položaj, financijsku uspješnost i
novčane tokove poslovnog subjekta. Fer prezentiranje zahtijeva vjerno predočavanje učinaka
transakcija, drugih događaja i uvjeta u skladu s definicijama i kriterijima priznavanja imovine,
obveza, prihoda i rashoda navedenih u Okviru. Pretpostavlja se da se primjenom MSFI-ova, uz
dodatno objavljivanje, ako je neophodno, postiže fer prezentiranje u financijskim izvještajima.
U gotovo svim slučajevima, fer prezentiranje se postiže postupanjem u skladu s primjenjivim

MSFI-ima. Fer prezentiranje također zahtijeva da subjekt:
(a) izabere i primijeni računovodstvene politike u skladu s MRS-om 8 Računovodstvene politike,

promjene računovodstvenih procjena i pogreške. MRS 8 navodi hijerarhiju mjerodavnih uputa koje
menadžment razmatra u slučajevima nepostojanja Standarda ili Tumačenja koje se specifično
odnosi na neku stavku,
94
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
(b) prezentira informacije, uključujući računovodstvene politike, na način koji pruža relevantne,
pouzdane, usporedive i razumljive informacije,
(c) pruži dodatna objavljivanja kada sukladnost s određenim zahtjevima MSFI-a nije dovoljna da bi
omogućila korisniku da razumije učinak određenih transakcija, drugih događaja i uvjeta na
financijski položaj i financijsku uspješnost poslovnog subjekta.
394. DERIVATNI FINANCIJSKI PROIZVODI ILI DERIVATI

Derivatni finacijski proizvodi (ili skraćeno Derivati) su složeni financijski instrumenti izvedeni
iz bazičnih jednostavnih financijskih proizvoda. Kod derivata glavnica nikad ne mijenja vlasnika
nego se samo dogovara izmjena novčanih tokova, kompenzira razlika u cijeni, kompenzira kreditni
rizik ili se na neki drugi način kompenziraju prednosti i nedostaci bazičnih proizvoda iz kojih je
izveden određeni derivat. Paradoksalno koriste se najčešće u dijametralno suprotne svrhe - ili u
špekulantivne svrhe za rizicima sklone investitore ili kao instrument zaštite imovine za vrlo
konzervativne investitore.
Derivati se obično dijele prema vrsti bazičnih proizvoda iz kojih se izvode. Tako razlikujemo:
a) kreditne derivate
 Credit Default Swap - kupoprodaja rizika nekog izdavatelja za određenu premiju
 Total Return Swap - kupoprodaja rizika i svih priljeva od nekog potraživanja za određenu
premiju i protupriljev
 Credit Spread Option - pravo na kupnju ili prodaju nekog vrijednosnog papira ukoliko se
spread u odnosu na dogovoreni kriterij promijeni za više od unaprijed dogovorenog iznosa.
b) derivate na devize
 Forward (terminska kupoprodaja strane valute) predstavlja fiksiranje cijene tečaja s
dospijećem dužim od dva radna dana. Omogućava klijentu fiksiranje tečaja na točno
određeni dan u budućnosti kada će transakcija zbog koje se klijent štiti zaista izvršiti
 Opcija predstavlja pravo terminske kupnje ili prodaje određene valute na točno određeni
datum u budućnosti. U slučaju kad je klijentu tržišni tečaj povoljniji, klijent opciju ne mora
izvršiti.
c) derivate na vrijednosne papire
 Forward (terminska kupoprodaja vrijednosnih papira) - ugovor o kupoprodaji nekog
vrijednosnog papira u budućnosti po određenoj cijeni
 Put (Call) Options - pravo bez obveza na prodaju (kupnju) vrijednih papira u budućnosti po
određenoj cijeni.
d) derivate na kamatne stope
 Forward Rate Agreement - fiksiranje kamatne stope na određeni rok s početkom u
budućnosti.
 Interest Rate Swaps - zamjena novčanih tokova iz fiksnih (varijabilnih) potraživanja za
novčane tokove iz varijabilnih (fiksnih) obveza.
 Interest Rate Caps ili Interest Rate Floors - opcija ukoliko kamatne stope porastu (padnu)
iznad (ispod) određene vrijednosti da će izdavatelj opcije plaćati imatelju razliku.
395. Prema konceptu očuvanja finansijskog kapitala, realna vrijednost vlastitog kapitala
nekog privrednog društva očuvana je ukoliko je:
a) kumulativni saldo neto dobitka na kraju obračunskog perioda veći od kumulativnog salda
neto dobitka na početku perioda
95
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
b) suma izvora sredstava na kraju obračunskog perioda veća od sume izvora sredstava na
početku perioda
c) suma pozicija koje čine vlastiti kapital na kraju obračunskog perioda veća od sume pozicija
koje čine vlastiti kapital na početku perioda
d) suma pozicija koje čine vlastiti kapital na kraju obračunskog perioda veća od sume pozicija
koje čine vlastiti kapital na početku perioda, isključujući u oba slučaja doprinose vlasnika i
isplate vlasnicima
d
396. Bilansiranje odloženih poreskih sredstava posljedica je:
a) priznavanja određene vrste troška u poreskom bilansu jednog a bilansu uspjeha narednog
obračunskog perioda
b) trajnog neuključivanja određenih prihoda u poresku osnovicu za obračun poreza na dobit
c) priznavanja određene vrste prihoda u poreskom bilansu jednog a bilansu uspjeha narednog
obračunskog perioda
d) prenosu unaprijed neiskorišćenog poreskog gubitka
c,d
397. Latentne rezerve predstavljaju razliku između:
a) više neto prodajne i niže knjigovodstvene vrijednosti bilansiranih zaliha
b) više knjigovodstvene i niže nadoknadive vrijednosti bilansirane opreme
c) više fer i niže sadašnje (diskontovane) vrijednosti bilansiranih nekretnina
d) više nominalne i niže knjigovodstvene vrijednosti bilansiranih potraživanja od kupaca
d
398. Konsolidacija finansijskih izvještaja metodom potpune konsolidacije provodi se u slučaju
kada:
a) jedno pravno lice ostvaruje značajan uticaj nad drugim pravnim licem
b) dva pravna lica na osnovu međusobnog sporazuma zajednički kontrolišu poslovanje trećeg
pravnog lica
c) jedno pravno lice ima učešće u kapitalu drugog pravnog lica u visini od 50%
d) jedno pravno lice ima kontrolu nad drugim pravnim licem
d
399. U skladu sa MRS 16, poništavanje revalorizacionih rezervi vrši se:
a) u cjelini u korist prihoda perioda, ukoliko je takva računovodstvena politika utvrđena od
strane uprave,
b) uvijek u cjelini direktno u korist finansijskog rezultata tekućeg perioda
c) u korist prihoda perioda, ali samo do visine prethodno priznatih rashoda po osnovu
negativne revalorizacije konkretnog sredstva
d) uvijek u cjelini direktno u korist finansijskog rezultata iz ranijih godina
c
400. Računovodstvene politike obuhvataju:
a) tehnike procjene iznosa ispravke vrijednosti potraživanja od kupaca
b) metode amortizacije nematerijalne imovine
c) metode procjene fer vrijednosti biološke imovine
d) metode utvrđivanja nabavne vrijednosti – cijene koštanja zaliha
b
401. Prema MRS 38, računovodstveni tretman troškova istraživanja podrazumijeva:

a) kapitalizaciju svih troškova istraživanja nastalih u obračunskom periodu
96
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
b) terećenje rashoda perioda za iznos ukupno priznatih troškova istraživanja

c) terećenje rashoda perioda za iznos priznatih troškova istraživanja, osim onog njihovog
dijela koji se, u skladu sa drugim relevantnim standardima, može kapitalizovati
d) kapitalizaciju svih troškova istraživanja nastalih u obračunskom periodu, osim ukoliko to
nije suprotno poreskim propisima
c
402. Prema MSFI 5, kategoriji stalnih sredstava namijenjenih prodaji i otuđenju, pored ostalih,
pripada i svako stalno sredstvo:
a) koje više ne doprinosi priticanju ekonomskih koristi u pravno lice,
b) koje je u potpunosti amortizovano, bez obzira da li se nalazi u upotrebi ili ne
c) koje uprava namjerava da proda u periodu do narednog datuma bilansa stanja
d) koje je povučeno iz redovne upotrebe sa dokazivom namjerom i sposobnošću uprave da ga
proda u kratkoročnom periodu
d
403. Kursne razlike iskazane u finansijskom izvještaju matičnog pravnog lica po osnovu
preračunavanja bilansnih vrijednosti iskazanih u finansijskom izvještaju inostranog zavisnog
pravnog lica priznaju se u okviru:
a) bruto finansijskog rezultata
b) izvještaja o ostalom ukupnom rezultatu, odnosno izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti
c) dugoročnih rezervisanja
d) osnovnog kapitala iskazanog u konsolidovanom bilansu stanja matičnog pravnog lica
b
404. Prema MRS 18, priznavanje prihoda od prodaje vrši se:
a) kada kupac prihvati isporuku
b) kada se izvrši naplata ugovorenog iznosa od kupca
c) na datum potpisivanja ugovora o prodaji
d) na datum kada je kupcu ispostavljena faktura o prodaji
a
405. U skladu sa MRS 16, troškovi investicionog održavanja nekretnina, postrojenja i opreme:
a) terete finansijski rezultat perioda u kome su nastali
b) uvećavaju knjigovodstvenu vrijednost nekretnine, postrojenja ili opreme koji su predmet
održavanja
c) terete račune aktivnih vremenskih razgraničenja čiji saldo se postepeno prenosi na
rashode, a najkasnije do sljedećeg investicionog održavanja
d) terete račun dugoročnih rezervisanja za troškove investicionog održavanja
b
406. Ako je saldo obaveza prema dobavljačima na datum završetka obračunskog perioda veće
od salda tih obaveza na početku perioda, pozitivni efekat:
a) umanjuje neto novčani tok iz finansijskih aktivnosti
b) uvećava neto novčani tok iz finansijskih aktivnosti
c) umanjuje neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti
d) uvećava neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti
d
407. Primjeri gotovinskih tokova iz poslovnih aktivnosti su:
a) primici od prodaje stalnih sredstava
b) primici od naknada, provizija i drugih prihoda
97
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
c) plaćanja zaposlenicima
d) primici od emisije novih akcija
b,c
408. Stanje na kontima potraživanja od kupaca na početku perioda iznosilo je 30.000 KM, a na
kraju perioda 20.000 KM. Ako prihodi od prodaje u toku perioda iznose 120.000 KM a
naknadni rabati odobreni kupcima 10.000 KM, koliki su primici gotovine od kupaca u
obračunskom periodu?
a) 110.000 KM
b) 120.000 KM
c) 130.000 KM
d) 140.000 KM
b
409. Primjeri novčanih tokova od investicionih aktivnosti jesu:
a) novčani primici od izdavanja akcija i drugih vlasničkih instrumenata
b) novčani primici s osnove prodaje akcija (ili udjela) drugih subjekata
c) novčane isplate dividendi (ili udjela) vlasnicima društva
d) novčane isplate za sticanje vlasničkih ili dužničkih instrumenata drugih subjekata
b,d
410. Elementi koji su izravno povezani s mjerenjem financijskog položaja poslovnog subjekta
su:
a) sredstva
b) obveze i kapital
c) prihodi i rashodi
d) dobit i gubitak
a,b
411. Sukladno MRS 1 subjekt je dužan sastavljati svoje financijske izvještaje:
a) po računovodstvenoj osnovi nastanka događaja (sve financijske izvještaje)
b) po računovodstvenoj osnovi nastanka događaja, izuzev izvještaja o novčanim tokovima
c) po računovodstvenoj osnovi nastanka događaja, izuzev izvještaja o novčanim tokovima i
izvještaja o promjenama na kapitalu
d) po načelu blagajne, izuzev bilance stanja – izvještaja o financijskom položaju na kraju
razdoblja
b
412. Sukladno MRS 2, trošak zaliha određuje se primjenom:
a) metode FIFO
b) metode LIFO
c) metode ponderiranog prosječnog troška
d) specifične identifikacije troška (za predmete koji se ne mogu međusobno razmjenjivati, te
dobra i usluge koji su namijenjeni i izdvojeni za specifične projekte)
a,c,d
413. Primjeri novčanih tokova od poslovnih aktivnosti jesu:
a) novčani primici od prodaje proizvoda
b) novčani primici od prodaje opreme
c) novčane isplate zaposlenima i za račun zaposlenih
d) novčani zajmovi dani drugim osobama
a,c
98
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
414. Neto dobit društva ''XY'' za 2011. godinu iznosi 100.000 KM, trošak amortizacije 25.000
KM, smanjenje obveza dobavljačima za materijal 12.000 KM, povećanje potraživanja od
kupaca 5.000 KM, a smanjenje zaliha gotovih proizvoda 8.000 KM. Novčani tok od poslovnih
aktivnosti iznosi:
a) 110.000 KM
b) 116.000 KM
c) 124.000 KM
d) 129.000 KM
b
415. Koji se od navedenih troškova mogu pripisati aktivnosti ugovora o izgradnji:
a) troškove rada i nadzora na gradilištu
b) troškove materijala korištenog u izgradnji
c) troškove istraživanja i razvoja čije naknađivanje nije određeno ugovorom
d) procijenjene troškove otklanjanja nedostataka u garantnom roku, uključivši očekivane
ostale troškove garancije
a,b,d
416. Primjeri troškova koji ulaze u troškove nabave nekretnina, postrojenja i opreme su i:
a) direktni troškovi rada pri izradi ili stjecanju sredstva
b) troškovi premještanja poslovanja na novu lokaciju ili usmjeravanja na novu grupu kupaca
(uključujući troškove obučavanja zaposlenih)
c) administrativni i ostali opći troškovi
d) troškovi za stručne savjete arhitekata i inženjera
a,d
417. Koje od navedenih vrsta stalnih sredstava ne podliježu amortizaciji:
a) zemljišta (osim zemljišta koja imaju ograničeni vijek upotrebe)
b) poslovne zgrade vrednovane po modelu fer vrijednosti
c) investicijske nekretnine vrednovane po modelu fer vrijednosti
d) stalna sredstva klasificirana kao namijenjena za prodaju
a,c,d
418. Na početku razdoblja najma financijski najam treba priznati u izvještaju o financijskom
položaju najmoprimca:
a) kao imovinu i obveze po iznosima jednakima fer vrijednosti iznajmljene nekretnine
b) kao imovinu i obveze po sadašnjoj vrijednosti minimalnih plaćanja najma, određenih na
početku najma
c) kao imovinu i obveze po iznosima jednakima fer vrijednosti iznajmljene nekretnine ili, ako
je niže, po sadašnjoj vrijednosti minimalnih plaćanja najma, određenih na početku najma
d) svi početni izravni troškovi najmoprimca dodaju se iznosu koji je priznat kao imovina
c,d
419. Na svaki datum izvještaja o financijskom položaju:
a) monetarne stavke u stranoj valuti treba iskazati primjenom zaključnog (spot) tečaja
b) monetarne stavke u stranoj valuti treba iskazati primjenom tečaja strane valute na datum
transakcije
c) nemonetarne stavke vrednovane po trošku nabave, izražene u stranoj valuti, treba iskazati
primjenom tečaja strane valute na datum transakcije
nemonetarne stavke vrednovane po fer vrijednosti, izražene u stranoj valuti, treba iskazati
primjenom tečaja strane valute važećeg na datum određivanja fer vrijednosti
99
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
a,c
e-skripta
100
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
420. DEFINICIJA OBILJEŽJA I SADRŽAJ FIN. RAČ. FIN. IZVJ.

Savremeno računovodstvo je čvrsto povezano sa ekonomijom preuzimajući od nje razne pojmovne
kategorije, metode i mjerila i obrnuto. Računovodstvo svojim teorijskim i praktičnim dostignućima utiče na razvoj
ekonomske teorije zauzevši dostojno mjesto upravo u tom naučnom području. Međutim, računovodstvo ima puno širi
krug korisnika i izvan ekonomske djelatnosti mada se sistem dvojnog kjnigovodstva kao računska osnova računovodstva
preduzeća javlja još u 15 vijeku. Ozbiljniji napredak računovodstva kao izvora podataka u preduzeću i u ekonomskim
radovima vezuje se tek za razvitak ekonomske teorije u 18 vijeku. Tada dolazi do novog načina posmatranja i analiziranja
ekonomskih pojmova u društvu te potrebe da se principijelno analiziraju u ekonomsko-poslovne transakcije u samom
preduzeću. Ta potreba proizašla je kao nužnost proučavanja tržišta, cijena, trokova, proizvodnje učinaka, raspodjele i
drugo kako bi se moglo doći do teorijskih i praktičnih zaključaka o ekonomskom životu preduzeća pa i društva u cjelini. Na
taj se način na međusobnoj povezanosti i međuutjecajnosti razvila ekonomska i računovodstvena praksa i teorija. Danas
je sve više računovodstvenih stručnjaka i praktičara koji dobro poznaju ekonomsku teoriju, ali je sve više ekonomista
praktičara i teoretičara koji poznaju računovodstvo. Računovodstvene informacije postaju jednim od glavnih podsistema
integralnog informacionog sistema preduzeća koji obezbjeđuje informacionu podlogu ne samo za donošenje poslovnih i
razvojnih odluka nego i za svojevrsni (računovodstveni) nadzor provođenja tih odluka odnosno za praćenje i ocjenjivanje
efikasnosti poslovanja. Račnovodstvene informacije se danas koriste i zvan okvira preduzeća pružajući informacione
osnove za uspješno obavljanje granama, oblastima i ukupnom privredom. Inače ekonomska teorija posljednjih desetljeća
povećava svoj uticaj na računovodstvo, a naročito na onaj dio informacija koje služe kao podloga za upravljanje i
rukovođenje u preduzeću odnosno poslovnim sistemima. Obratno tim računovodstvo utiče na ekonomsku teoriju tako
npr. u ekonomskim analizama računovodstveni podaci i informacije su sve većoj upotrebi naročito u ekonomici
pojedinačnih poslovnih sistema. Veliki značaj imaju empirijske analize troškova. Bilansni pristup i bilans kao njegova
posljedica koji svojom sistematičnošću i strukturom ne predstavlja samo kvantitativni izraz pojedinih relevantnih pozicija
već i upućuje na kvalitet, a time i na potrebu svjesne organizovane aktivnosti u poslovnim procesima. Naime, svaki
poremećaj u strukturi bilansa upozorava na potrebu akcije radi uspostavljanja ravnoteže u poslovanju, ako npr. bilans
ukazuje na prekomjerno povećanje zaliha to upućuje na potrebu povećanja prodaje; ako su novčana sredstva
imobilizirana to nam govori da ih treba mbilizirati, da ih se uloži u proizvodnju ili promet. Računovodstvene se metode i
bilansni iskazi koriste u makro analizama privrednog kretanja u zemlji kao i međunarodnim komparativnim analizama.
Ovo se naročito odnosi na važne agregatne veličine kao što su : društveni proizvod, nacionalni dohodak, odnos u
raspodjeli itd. Računovodstvo je prema tome uslužna funkcija u procesu upravljanja jer obezbjeđuje informacije za
potrebe odlučivanja i upravljanja. S toga se za računovodstvo često kaže da je to poslovni jezik, jezik poslovnog
odlučivanja ili language of business. Tehnikom računovodstva se bave računovođe, a logikom menadžeri i ugrađuju je u
svoj proces tumačenja i pomišljanja poslovanja. Računovodstvo je posebno važno jer sagledava stanje imovine preduzeća,
izvora te imovine, prihoda, rashoda, finansijskog rezultata i na taj način omogućava kontrolu rada i upravljanja imovine.
Računovodstveni procesi se sastoje iz nekoliko faza koje započinju obradom gdje se ulazni podaci kroz proces obrade
pretvaraju u izlazne informacije. Ako pažnju usmjerimo na najvažniji dio računovodstva (knjigovodstvo) tada bi se taj
proces obrade podataka mogao prikazati kroz nekoliko faza:
101
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Prikupljanje podataka o nastalim Ulaz

poslovnim događajima
Analiza poslovnih događaja
Proces
Evidentiranje u poslovnim kjnigama obrade
Sastavljanje probnog bilansa
Sastavljane finansijskih izvještaja Izlaz
Korisnici računovodstvenih informacija
prema tome osnovna je svrha računovodstva da donosiocima odluka pruži korisne informacije za poslovno odlučivanje u
segmentu pronalaženja i upotrebe sredstava kao što su novac, stalna sredstva, radna snaga potrebni za odvijanje
poslovne aktivnosti. Ovdje treba reći da je računovodstvo proces usmjeren prije svega na finansijsko računovodstvo čiji su
finalni proizvodi finansijski izvještaji.
Finansijsko računovodstvo je pretežno sintetičko računovodstvo i može se opisati kao računovodstvo koje
obezbjeđuje kvantitativne informacije koje su potrebne prilikom sastavljana finansijskih izvještaja za eksterne korisnike
(vlasnike, kreditore, vladu, kupce itd) nasuprot tome upravljačko računovodstvo je računovodstveni sistem koji
obezbjeđuje kvantitativne informacije za menadžere koje su im potrebne u procesu planiranja i kontrole računovodstva
troškova. Obuhvata dio upravljačkog računovodstva i dio finansijskog računovodstva i u tom kontekstu ono predsatavlja
računovodstveni sistem koji obezbjeđuje kvantitativne informacije menadžerima za planiranje i kontrolu.
Odnos računovodstva i korisnika računovodstvrnih informacija može se šematski prikazati ovako:
102
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Okruženje
Preduzeće
Računovodstvo
Troškovno Finansijsko Eksterni

korisnici
Upravljačko -vlasnici
-kreditori
-vlada
-kupci
Interni korisnici
-Menadžment
Finansijsko računovodstvo se bavi prevashodno odnosima konkretnog poslovnog subjekta sa okruženjem

(poslovnim partnerima, finansijskim partnerima, državom i njenim institucijama). Metodološki zasnovano na sistemu
dvojnog knjigovodstva kao rezultat svog periodičnog (godišnjeg) zaključka ono emituje bilans stanja, bilans uspjeha na
osnovu kojih se sastavlja i izrađuje izvještaj o novčanim tokovima. Po svom karakteru finansijsko računovodstvo , posebno
njegov dio knjigovodstvo bilansima je globalne orjentacije, drugim riječima ono i u svom kontnom planu i u bilansu stanja
i bilansu uspjeha posmatra poslovni subjekt kao cjelinu. Zato se za njega može reći da je prevashodno eksterno orjentisani
izvor poslovnih informacija. Time se ujedno može objasniti naglašeno zakonsko regulisanje materije finansijskog
kjnigovodstva. Kao output finansijsko računovodstvo daje sintetizirane podatke u obliku složenih informacija iskazanih u
finansijskom izvještaju FBiH RS 1 – Prezentacija finansijskih izvještaja – Bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o novčanim
tokovima i bilješke uz finansijske izvještaje
103
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
421. OPĆENITO O FINANSIJSKIM IZVJEŠTAJIMA
Računovodstvo nije najstariji, a ni jedini zvor poslovnih informacija, ali je najranije poprimilo obilježja
informacionog sistema. Ono je najprije počelo sistematski davati podatke i informacije koje su njihovim korisnicima služile
kao podloga za donošenje poslovnih odluka.
Šematski prikaz računovodstva kao informacionog sistema mogao bi se prikazati na ovaj način:
Poslovne aktivnosti Donosioci odluka
Podaci Informacije
Računovodstvo
Vrednovanje Obrada Prenos

postignuto Postignuto Objavljivanje
evid. podataka čuvanjem i putem
pripremom izvještaja
podataka
Iz prezentirane šeme je vidljivo da računovodstvo predstavlja vezu između poslovnih aktivnosti i onih koji
donose odluke. Prvo računovodstvo vrednuje poslovne aktivnosti evidentiranjem podataka o tim aktivnostima radi
njihovog budućeg kotištenja. Drugo ti podaci se pohranjuju dok se za njima ne ukaže potreba, a zatim se obrađuju ako bi
postale korisne informacije. Treće te informacije se putem raznih izvještaja prenose donosiocima odluka. Moglo bi se reći
da se podaci o poslovnim aktivnostima inputi računovodstvenog sistema, a da su informacije koje koriste donosioci
odluka output računovodstvenog sistema. Uloga računovodstva da pomaže donosiocima odluka putem vrednovanja,
obrade, prenosa informacija se obično dijeli u dvije kategorije i to :
-upravljačko računovodstvo
-finansijsko računovodstvo
Iako postoji znatno preklapanje u funkcijama upravljanja i finansijskog računovodstva osnovna razlika među
njima se ogleda u tome ko su glavni korisnici informacija koje oni pružaju. Upravljačko računovodstvo obezbjeđuje
menadžmentu preduzeća kao donosiocu odluka koji su zaduženi za ostvarivanje ciljeva profitabilnosti i likvidnosti,
podatke po finansijkim, investicionim i operativnim aktivnostima. Poslovodstvu (menadžmentu) i radnicima koji provode
te aktivnosti moraju biti dostupne informacije koje će im reći koliko su uspješno obavljali posao u prošlosti i šta mogu da
očekuju u budućnosti. Finansijsko računovodstvo inekako generiše izvještaje i daje ih vanjskim donosiocima odluka kako
bi oni mogli procijeniti da li je neko preduzeće postiglo zacrtane poslovne ciljeve. Ti izvještaji namijenjeni vanjskim
korisnicima se nazivaju finansijski izvještaji. Vanjski korisnici su i vlasnici preduzeća , banke, kreditori kao i državni organi.
U navedenom su kontekstu finansijski izvještaji završna faza računovodstveno procesiranja podataka i pojavljuju se kao
nosioci računovodstvenih informacija.
104
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
422. CILJ I VRSTE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA
Cilj finansijskih izvještaja je informisanje zainteresovanih korisnika o finansijskom položaju preduzeća kao i o
uspješnosti poslovanja kao značajnim podlogama za donošenje poslovnih odluka. Te poslovne odluke gotovo uvijek
zahtijevaju procjenu sposobnosti nekog preduzeća da generiše buduće novčane tokove. Korisnici finansijskih izvještaja
mogu lakše da procijene tu sposobnostako imaju na raspolaganju podatke o finansijkom položaju preduzeća, uspješnosti
njegovog poslovanja i profitabilnošću kao i promjenama gotovinskih tokova . informisati korisnike znači prezentirati im
sve relevantne i istovremeno pouzdane računovodstvene informacije u obliku i sadržaju prepoznatljivom i razumljivom
osobama kojima su namijenjeni. Te su informacije sadržane u nizu finasijskih izvještaja kod kojih temelje čine:
Bilans stanja koji se naziva i izvještaj o finansijskom stanju. Predstavlja sistematičan pregled imovine kao aktivu te dugova
(obaveza) i kapitala kao pasivu u nekom određenom trenutku. Najčešće se izrađuje za stanja zatečenea na kraju poslovne
godine koja se ne mora poklapati sa kalendarskomgodinom. Zakon o računovodstvu i RS regulie strukturu bilansa stanja.
Inače ovaj finansijski izvještaj spada u najznačajnije izvještaje i sadrži temeljne informacije o finasijskom položaju
preduzeća.
Bilans uspjeha predstavlja finansijski izvještaj u kojem se prikazuju tri osnovne vrijednosne pozicije : prihodi, rashodi i neto
dobitak (neto gubitak). Njegova je stuktura i oblik regulisa FbiH RS 81. Prema ovom RS 8 bruto dobit predstavlja razliku
prihoda od prodaje i troškova prodaje uvećanog ili umanjenog za iznos usklađivanja vrijednosti zaliha. Kada se od bruto
dobiti odbiju troškovi distibucije i administracije dobije se dobit od aktivnosti, a kada se sva dobit uveća za prihode od
podružnica, povezanih pravnih lica, prihode od ostalih ulaganja i od finasiranj itd. Te umanji za rashode od otuđenja
ulaganja i ostalih rashoda dobije se iznos dobiti ili gubitka prije poreza koji se umanji za porez i dobije se neto dobit.
Izvještaj o novčanim tokovima stavlja naglasak na promjene kao posljedice određenih uzroka povećanja ili smanjenja
novca u određenom razdoblju. U tom smislu promjena je nastala onda kada je novac naplaćen(priliv) ili kada je novac
isplaćen (odliv). Izvještaj dakle prikazuje samo one transakcije koje rezultiraju prilivom i odlivom gotovine.
Bilješke uz finansijske izvještaje razrade i dopune kojima se pobliže objašnjavaju sadržaji i pozicije u pojedinim
finansijskim izvještajima, ne unosimo u ove izvještaje već u bilješke. Pomoću bilješaka menadžment preduzeća otkriva
uzročno-posljedične veze karakteristične za stanja, kretanja i rezultate iskazane u temeljnim finansijskim izvještajima.
Zabilješke finansijskih izvještaja treba da budu sistematski prezentirani. Sve stavke na prvoj strani bilansa stanja, bilansa
uspjeha i izvještaja o novčanim tokovima treba da upućuju na svaku odgovarajuću informaciju o zabilješkama koja se na
njih odnosi. Zabilješke FI uključuju opisane prikaze ili detaljnije raščlanjivanje iznosa prikazanih na prvoj strani bilansa
stanja, bilansa uspjeha i izvještaja o novčanim tokovima.
Izvještaj o promjenama u vlasničkom kapitalu kao i dodatnim informacijama kao što su potencijalne ugovorne obaveze.
Pojednostavljen prikaz temeljnih FI je sljedeći:
Bilans stanja .
Imovina Dugovi
Kapital
Bilans uspjeha .
Rashodi Prihodi
(+)fin.rez. (-)fin.rez.
Izvještaj o novčanim tokovima

Priliv Odliv
1
Za mnoge korisnike Bu je primarni fI, jer pruža podatke o profitabilnosti preduzeća tokom određenog vremenskog
razdoblja, najčešće godinu dana.
105
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Naprijed prikazana klasifikacija FI uobičajena je i moglo bi se istaći da je gotovo svuda u svijetu opće
prihvaćena. Međutim, FbiH RS 1 set FI ne sadrži izvještaj o zadržanoj zaradi (dobiti), ali sadrži izvještaj o svim promjenama
u vlasničkom kapitalu u kojem je inkorporirana i zadržana dobit pod nazivom "akumulirana dobit (gubitak)". Međutim
treba reći da su najvažniji proizvodi računovodstva bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj o novčanim tokovima. Oni imaju
opštu namjenu zbog velikog broja subjekata koji ih koriste, oni su vaqnjski, jer se njihovi korisnici nalaze izvan preduzeća
zbog mogućeg sukoba pojedini izvještaja koji moraju da pripreme FI i vanjskih korisnika kao što su ulagači ili kreditori koji
ulažu u preduzeće ili pozajmljuju novac, a radi povećanja pouzadnosti vjerodostojnosti izvještaja njihovu reviziju vršw u
našim uslovima ovlašteni revizori koji rade u registrovanim revizorskim kućama. Još treba istaći da su svi navedeni FI
međusobno povezani i upućeni jedni na druge. Neki su statičkog karaktera npr. bilans stanja jer prikazuju situaciju u
određenoj tački vremena, a drugi upućuju na promjene ekonomskih kategorija određenog perioda te stoga imaju
dinamički karakter ako npr. bilans uspjeha. Posmatrani zajedno u međusobnoj interakciji govore o "zdravstveno stanju"
nekog preduzeća, a utvrditi i razumjeti to stanje znači imati mogućnost donositi primjerene i racionalne poslovne odluke.
Računovodstvo nastoji proširiti svoj informacioni sadržaj kako bi procjenom o stanju, kretanjima i odnosima u poslovanju
preraslo u neku vrstu integralnog sistema informisanja. Nažalost u tome ni do danas se nije sasvim uspjelo, razlozi tog
relativnog zaostajanja računovodstva informacija za potrebama preduzeća mogu se svesti na sljedeće :
- preduzeće je osim klasičnih računovodstvenih informacija tražilo i raznovrsne informacije dugoročnog sadržaja, oblika i
vremnskih obilježja
- računovodstvo se zbog krutosti svojih oblika i metoda nije uspjelo efikasno uskladiti sa potrebama za raznovrsnim
informacijama te zajedno sa ostalim informacijama spojiti u skladan informacioni sistwm
- razvoj računovodstvene tehnike i njezine primjenee bio je sporiji od razvoja i primjene nove tehnike u poslovnim
sistemima
- računovodstveni kadrovi teže su se oslobađali konzervatizma što je donekle posljedica velikog stepena rutinskog rada u
računovodstvenoj djelatnosti međutim da bi računovodstvo bilo efikasno i zauzelo ono mjesto i ulogu koju može iati u
savremenim uslovima mora se stalno prilagođavati promjenama koje nastaju u okruženju ekonomske, tehničke,
kadrovske i druge prirode prihvatajući istovremeno dostignuće teorije upravljanja, a posebno teorije informacija.
Kod računovodstva ako Is treba razlikovati sistem informisanja ako svojevrsni "proizvod" računovodstveno-informacione
djelatnosti. Cilj je računovodstva kao IS "proizvesti" i pružiti korisnicima informacije o stanju i kretanju imovine, dugova i
kapitala odnosno o promjenama u finansijskom položaju i uspješnosti poslovanja i razvoja preduzeća . računovodstvo
omogućava pravilnu izradu svih obračuna, uredno podmirivanje dugova i ostvarivanje određenih prava, ono pomaže da se
sačuva imovina kojom preduzeće raspolaže, da se racionalnije i kvalitetnije planira te da cjelokupni poslovni proces bude
ekonomičniji, preduzeće stabilnije te prilagodljivije promjenama u svojoj okolini. Struktura sistema računovodstvenih
informacija obuhvata sve bitne računovodstvene funkcije ako što su knjigovodstvo, računovodstveno planiranje,
računovodstveni nadzor, računovodstvenu analizu i računovodstveno informisanje. Ulazni i izlazni sadržaji
računovodstvenog IS predstavljaju prerađene ulazne sadržaje i oblike po određenim načelima zahtjevima prerade u nove
ulazne oblike koji su prikladni zadovoljenju zahtjeva korisnika informacija. Kao ulaz u računovodstveni IS pojavljuju se
razni dokumenti u kojim su upisani podaci iz svih poslovnih i neposlovnih funkcija preduzeća . izlazi iz računovodstveno-
informacionog sistema zapravo su računovodstvene informacije kao "proizvod procesa prerade informacionih inputa".
Podaci se pretvaraju u informacije, niži stepen informacija u viši stepen, rezultat računovodstveno-informacionog
sistema mogao bi se definisati ako odnos između informacionog cilja toga sistema i stepena njegove realizacije, a što se
ogleda putem određenih informacija u obliku izvještaja kao što su bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o novčanim
tokovima, bilješkama kao i drugim dodatnim i specifičnim računovodstvenim informacijama. Informacija sadrži dotad
nepoznat sadržaj i poruku korisniku potrenu za donošenje odluke u procesu odlučivanja u području rada i upravljanja.
Koristeći računovodstvene informacije korisnik može oblikovati svoj stav, potvrditi raniji stav ili ga mijenjati. Iako u
preduzeću osim osim računovodstva postoji i drugi IS koji obezbjeđuje informacije potrebe pojedinih poslovnih
podsistema preduzeća ipak računovodstvo svojij vrijednosnim izrazom informaciono povezuje sve poslovne podsisteme
čime doprinosi stvaranju jedinstvenog IS preduzeća.
106
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
423. GLAVNE KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE RAČUNOVODSTVENIH INFORMACIJA
Da bi tumačenje finansijskih podataka učinio lakšim komitet za međunarodne računovodstvene standarde

je opisao kvalitativne karakteristike računovodstvenih informacija koji predstavljaju standarde za njihovo tumačenje.
Pored toga postoje i ograničenja vezana za relevantnost i pouzdanost informacija koja se moraju uzeti u obzir. Međusobni
odnosi tih koncepata vidljiv je sa sljedeće šeme:
Kvalitativne karakteristike računovodstvenih izvještaja

(informacija)
Finasijski izvještaji
Kvalitativne karakteristike
Razumljivost Značajnost Pouzdanost Uporedivost
Relevantnost -vjerno
predst.
-suština
važnijaod
forme
-neutralnost
-razumnost
-kompletnost
Ograničenja
-vremensko ograničenje
podataka
-ravnoteža troškovi-korist
-uravnoteženost kvalitativnih
karakteristika
Iz naprijed prikazane šeme može se uočiti da su najvažnije kvlitativne karektiristike računovodstvenih

informacija razumljivost, značajnost, pouzdanost i uporedivost.
Razumljivost podrazumijeva proces namjeravanog značenja. Ona zavisi i od računovodstva i od donosioca

odluke. Računovodstvo sastavlja FI u skladu sa usvojenom praksom ( i propisima) generišući važne informacije za koje se
vjeruje da će za iste biti razumljive. Međutim oni koji donose odluke moraju da protumače te informacije i da ih
upotrijebe za donošenje odluka. Donosilac odluka mora da procijeni koji podatak da upotrijebi, kako da upotrijebi i da pri
tome zna šta taj podatak zapravo znači.
Značajnost znači da informacija može uticati tj da može biti važna za donošenje odluke, drugim riječima
kada ne bi postojala relevantna informacija vjerovatno bi bila donijeta drugačija odluka. Relevantna informacija mora
sadržavati podatak o prošlim troškovima i događajima i mora biti kod pomoći predviđanja budućih uslova npr. bilans
uspjeha obezbjeđuje informacije o tome kako je preduzeće poslovalo tokom prošle godine, a pomaže i u planiranju tih
predviđanja sljedeće godine. Važnost neke stavke se normalno utvrđuje povezivanjem njene vrijednosti uz neki elemenat
FI kao što je neto dobit ili ukupna sredstva itd. Međutim važnost zavisi i od prirode neke stavke, a ne samo njene
vrijednosti, npr. u nekoj MNC greška od 5000$ u evidentiranju neke stavke ne mora biti toliko važna, ali otkriće mita ili
krađe od 5000$ mogu itekako da budu važni . isto tako mnogo malih grešaka može da rezultira značajnim iznosom.
107
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Pouzdanost za korisnika znači da on mora biti siguran da se može osloniti na tu informaciju. Ona mora da
predstavlja tačno ono što se podrazumijeva da predstavlja i mora biti vjerodostojna i povjerljiva od strane nezavisnih
subjekata. Da bi bilia pouzdana informacija mora da obezbijedi vjerno predstavljanje transakcija i drugih događaja, a ako
informacija treba da vjerno predstavi transakcije i druge događaje tada je važno dati prednost suštinio nad formom. Ako
informacija treba da bude pouzdana neutralnost ili nepristrastnost je takođe važna. FI izvještaji nisu neutralni ako su
predstavljeni tako da na određeni način sugerišu donošenje odluke ili zaključaka.
Prilikom prosljeđivanja i procjene računovođe su često suočene sa nedoumicom. U takvim slučajevima oni
se oslanjaaju na kriterij razumnosti, koji se još naziva i oprez. To znači da u slučajevima kada računovođe nisu sigurne koji
od računovodstvenih metoda treba upotrjebiti, oni odaberu onaj metod za koji je najmanje vjerovatno da će precjeniti
sredstva i dobit. Da bi bila pouzdana informacija u F.I , mora biti i potpuna. Potpunost znači da F.I i napomene koje idu uz
njih, moraju da prezentiraju sve podatke koji su relevantni za razumjevanje izvještaja od strane njjihovih korisnika. Drugim
riječima, računovodstvene informacije, moraju da daju objašnjenje koje je neophodno kako one ne bi bile pogrešo
protumačene, odnosno kako ne bi dovele njihove korisnike u zabludu. Napomena sa pojašnjenjima se smatraju sastavnim
dijeliom F.I.
Uporedivost je važna karakteristika računosodstvenih informacija, pošto se korisnicima izvještaja mora

obezbjediti mogućnost poređenja F.I preduzeća u različitim periodiam, kako bi mogli procjeniti trendove kretanja vezanih
za uspješnost poslovanja i finansijskog položaja. Korisnicima isto tako mora biti data mogućnost poređenja F.I različitih
preduzeća, kako u zemlji, tako i u inostranstvu radi mogućnosti procjene relevantne uspješnosti poslovanja, finansijskog
položaja i promjena u gotovinskim tokovima. Ipak, uporedivost ne znači da treba uvijek imati jednak pristup ukoliko se
desi da korišteni pristup dođe u nesklad sa pravilima važnosti i pouzdanosti računovodstvenih informacija.
108
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
424. OGRANIČENJA OBEZBJEĐIVANJA RELEVANTNIH RAČUNOVODSTVENIH INFORMACIJA
Vremenska ograničenost – podatak naveden u izvještaju može da izgubi na svojoj relevantnosti, ako postoji
neopravdano kašnjenje i njegovo objavljivanje. Menadžment mora da izbalansira prednosti blagovremenog izvještavanja i
nedostatak izvještavanja prije nego što su poznati svi aspekti neke transakcije, kao i postojeća ograničenja u pogledlu
pouzdanosti. Međutim, ako su F.I objavljeni sa zakjašnjenjem, informacije mogu da budu pouzdanije, ali od male koristi
donosiocima odluka.
Ravnoteža između troškova i koristi je ograničenje koje se odnosi na sve elemente F.I. U principu troškovi
obezbjeđivanja informacija korisnicima, ne bi trebali da budu veći od koristi koja se njima ostvaruje. Minimalni nivoi
pouzdanosti i relevantnosti moraju biti zadovoljeni da bi računovodstvene informacije bile korisne. Procjenu koristi u
svakom pojedinačnom slučaju vrši računovođa i preduzeće koje sastavlja F.I.
Uravnoteženost kvalitativnih karakteristika –u praksi je često potrebno pribjeći kompromisu kakko bi se

postigla ravnoteža između kvalitativnih karakteristika. U principu, teži se postizanju ravnoteže koja će najbolje zadovoljiti
osnovni cilj F.I, a to je da se njihovim korisnicima pomogne da donesu odluku. Međutim, često je potrebno stručno
mišnjenje i analiza da bi se odredila relevantna važnost pojedinih kvantitativnih karakteristika u nekom konkretnom
slučaju.
109
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
425. ODGOVORNOST UPRAVE ZA MORALNO IZVJEŠTAVANJE
Korisnici F.I zavise od dobre volje onih koji ih sastavljaju. Ta zavisnost upravi i računovođi preduzeća
nameće dužnost da u procjeni izvještavanja pristupaju moralno. Ta dužnost je obično izražena u izvještaju uprave koji
prati F.I , npr. u izvještaju uprave preduzeća „X“, inače poznatoj po jakoj kontroli i kvalitetnim F.I, između ostalog stoji:
„Uprava je odgovorna za pripremu i integritet F.I kompanije. Finansijski izvještaji su sastavljeni u skladu sa opšte
prihvaćenim RS i obavezno uključuju neke iznose koji se zasnivaju na procjenama i mišljenjima uprave“.
Uprava preduzeća „X“ navodi i kako ispunjava ovu odgovornost: „Da bi ispunili svoju odgovornost, uprava
primjenjuje jak sistem unutrašnje kontrole, potpomognut službenom politikom i postupcima koji se provode u cijelom
preduzeću. Uprava, takođe ima osoblje koje radi na unutrašnjoj reviziji, procjenjuje adekvatnost primjene, stalno prati da
li se postupci kontrole, usvojena poslovna politika i procedure dosljedno provode.“
Namjerna izrada obmanjujućih F.I-nja se naziva krivotvoreno F.I-nje. Motivi za krivotvoreno F.I-nje u
izvjesnoj mjeri postoji u svakom preduzeću. Dužnost je uprave da insistira na poštenom F.I-nju, ali je i odgovornost
računovođa preduzeća da se drže visokih moralnih standarda. Moralno izvještavanje zahtjeva od računovođa da
primjenjuju finansijska i računovodstvena pravila, kako bi se prezentirali tačni i istiniti podaci o poslovanju preduzeća,
njegovom finansijskom položaju, kao i da bi se izbjeglo obmanjivanje korisnika F.I.
110
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
426. SADRŽAJ FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA-BS
B.S je temeljni F.I koji prikazuje finansijski položaja preduzeća i koji služi kao podloga za ocjenu sigurnosti
poslovanja. To je dakle tabelarni pregled u kome se sistematski prikazuje cjelina stanja imovine, odnosno sredstava,
obaveza prema izvorima sredstava i glavnica (kapital) u određenom vremenskom trenutku.
Prema tome, B.S je izraz ekonomsko-finansijskih posljedica dotadašnjeg poslovanja pravnog lica, što je
istovremeno i potencijal njegovog poslovanja u budućnosti. Za B.S može se još reći da on predstavlja dvostruki prikaz
imovine, jednom prema pojavnom obliku i drugi put prema porijeklu, odnosno vlasničkoj pripadnosti te imovine i da taj
F.I, kao jednakost aktive i pasive postoji u svakom vremenskom trenutku, bez obzira na to kada se on sastavlja (kao F.I).
Tradicionalni oblik sastavljanja b.s je dvostrana računski uravnotežena tabela, ali se u praksi taj F.I (B.S) najčešće sačinjava
u obliku jednostranog pregleda, s tim da se prvo iskazuje aktiva, a u drugo dijelu pasiva.
Imovina preduzeća se računovodstvenim riječnikom naziva još i aktiva, a izvori te imovine pasiva. Na osnovu
aktive i pasive, se utvrđuje imovinskko stanje, odnosno finansijski položaj preduzeća. U razmatranju finansijskog položaja
posebno je bitna struktura imovine, struktura obaveza i kapitala, kao i njihova međusobna povezanost i uslovljenost.Iz tog
proizilazi zaključak da B.S mora dati odgovore na sljedeća pitanja:
- kakva je finansijska snaga preduzeća'
- kakva je likvidnost preduzeća?
- hoće li preduzeće moći izmiriti kratkoročne obaveze?
- horizontalna finansijska struktura tj. u kojem je omjeru imovina finansirana iz vlastitih i tuđih izvora?
- položaja posmatranog preduzeća u odnosu na preduzeće slične dijelatnosti itd.
Znači da je B.S osnovna podloga za analizu finansijskog položaja, za identifikaciju slabosti i nedostataka u poslovanju, kao i
za predviđanje budućeg poslovanja. U razmatranju finansijskog položaja, važnu ulogu imaju veze i međuodnosi koji
postoje između struktura imovine, obaveza i kapitala, kao i njihova međusobna povezanost i uslovljenost.
Imovina čini ekonomske resurse od kojih preduzeće može ostvariti određene ekonomske koristi. Ona se u B.S prikazuje
prema pojavnom obliku (stvari, prava ili novac) i prema funkciji koju obavlja u procesu poslovanja i sistematizira se u dvije
osnovne grupe:
- kratkotrajna (tekuća ili obrtna imovina),

- dugotrajna (stalna ili fiksna imovina)
Podjela imovine prema navedenim grupama temelji se na zahtjevu da se odredi približan stepen unovčivosti imovine.
Kratkotrajna imovina čini onaj dio ukupne imovine za koji se očekuje da će se pretvoriti u novčani oblik u
periodu kraćem
od jedne godine. Međutim, pri definisanju kratkotrajne imovine treba uključiti i kriterij normalnog trajanja poslovnog
procesa kao npr, u brodogradnji, mostogradnji i sl. djelatnostima gdje proizvodni proces traje duže od 12mj. U protivnom
u tim djelatnostima nebi bilo kratkotrajne imovine.
Dugotrajna imovina je onaj dio ukupne imovine preduzeća koji duže ostaje vezan u postojećem obliku i koji
se postepeno pretvara u novac u toku više obračunskih razdoblja, tj. u razdoblju dužem od godinu dana.
Za potrebe poslovnog odlučivnja, podjela imovine na kratkotrajnu i dugotraju je nužna, ali nije i dovoljna, pa se ti osnovni
oblici dalje sistematiziraju na podoblike, što se vidi iz sljedeće šeme:
111
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Kratkotrajna imovina
Novac Potraživanja Finansijska Zalihe

imovina
-u blanci, -od kupca, -dati krat. krediti -sirovine i

-u blagajni -od zaposlenih, -kupljeni v.p materijal
-od države, -dati depoziti i -proizvodnja,
-ostala kaucije, -gotovi
potraživanja -ostala kratk. proizvodi,
ulaganja -trg. roba
Duogotrajna imovina
Materijalna Nematerijalna Finansijska Potraživnaja
-zemljište, -izdaci za istr. I -dati krediti, -prodaja na

-zgrade, razvoj, -depoziti i kredit,
-oprema i -osnivački izdaci kaucije, -od povezanih
postrojenja, -patenti i licence, -v.p preduzeća,
-alati, poslovni -koncesije, -dugor.depoziti -ostala
i pogonski -goodwill, kod banke, potraživnja
inventar, -i sl. -ostala dugor.
-vozila itd. ulaganja
Novac je u pravilu tekuća uili kratkotrajna imovina, s izuzetkom ako je novac na nekom računu
blokiran duže vrijeme, odnosno ako je njegova upoteba ograničena duže od 1god.
Finansijska imovina u osnovi su plasmani novca na rok kraći od jedne godine. I ovdje predstavlja
izuzetak kupovima dugoročnih v.p (dionica), s tim da u ovom slučaju postoji namjera da se ti dugoročni v.p prodaju u roku
koji je kraći od godine dana.
U kategoriju potraživanja spadaju one pozicije za koje se očekuje da će biti uplaćene u toku od 1god.
Zalihe predstavljaju materijalni oblik tekuće imovine u koju pored navedenog spadaju i avanci za
nabavku ove vrste imovine.
Pored navedenog u praksi se pojavljuju i kategorije imovine koju nije moguće dosljedno uvrstiti niti u
jedan od navedenih oblika. To su plaćeni troškovi budućeg perioda (plaćene najamnine i osiguranja, pretplata za stručnu
literaturu...) i nedospjela naplata prihoda. Ove kategorije imovine unose se u aktivu B.S kao posebna grupacija imovine.
112
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Dugotrajna materijalna imovina je onaj dion imovine koji ima materijalni odnosno fizički oblik,
nasuprot nematerijalnoj stalnoj imovini koja nema materijalni, dodirljivi oblik, ali od koje preduzeće očekuje neku
ekonomsku korist.
Finansijska imovina je onaj vid imovine koji nastaje ulaganjem slobodnih novčanih sredstava na rok
duži od 1god.
Potaživanja u okviru stalne dugotrajne imovine uglavnom se odnosi na potraživanja od kupca za prodatu robu na kredit
duži od 1god., te na potraživanja od povezanih pravnih lica.
Obaveze i kapital predstavljaju izvore iz kojih je imovina preduzeća pribavljena. To su dakle fizička i
pravna lica, koja ulažu imovinu u preduzeće. Drugim riječima, to su vlasnici preduzeća, dobavljači, banke i druge
finansijske institucije, građani i sl.
Računovodstvo bilježi načine i puteve prilagođavalja imovine, odnosno bilježi imovinsko-pravne

odnose prema onima čija je imovina. U cilju što realnijeg sagledavanja finansijskog položaja, odnosno poslovnog
odlučivanja izvori imovine se klasifikuju prema određenom kriterijima.
Zavisno od toga ko je uložio imovinu u preduzeće, izvore imovine dijelimo prema vlasništvu:
- vlastit izvori ( kapital ili glavnica),
- tuđi izvori ( obaveze ).
-
Prema roku dospjeća izvori se dijele na:
- kratkoročni (kratkoročne obaveze),
- dugoročni (dugoročne obaveze),
- trajni (kapital ili glavnica)
Njihova sistematizacija prema različitim kriterijima je sljedeća:
KRITERIJ ZAVISNOST OD FINANSIJSKOG

VLASNIŠTVO ROČNOST REZULTATA
VRSTA
OBAVEZA Tuđi kratkoročne, nezavisni
dugoročne
KAPITAL Vlastiti trajni Zavisni
Treba istaći da naknada za korištenje imovine iz vlastitih izvora (glavnica), zavisi od ostvarenog rezultata. Naime, ako
nema dobiti u pravilu se dioničarima ne isplaćuje dividenda. Nasuprot tome, za korištenje imovine iz tuđih izvora
(obaveze) mora se platiti kamata bez obzira na to da li je ostvarena dobit ili gubitak.
Kratkoročne obaveze su one koje se moraju izmiriti u roku koji nije duži od 1god. To su uglavnom
obaveze prema dobavljačima, primljeni kratkoročni krediit s rokom otplate kraćim od 1god, emitovani kratkkoročni v.p.
Iznos i struktura tih obaveza važan su kriterij u ocjeni i održavanju likvidnosti i vođenju finansijske politike.
Dugoročne obaveze dospjevaju za naplatu u roku dužem od jedne godine. To su uglanvom obaveze
za primljene dugoročne kredite, te obaveze po emitovanim obvezmnicama.
Razlika između ukupne imoivne i ukupnih obaveza čini vlasničku glavnicu, odnosno kapital
preduzeća i to je onaj dio imoivne koji pripada vlasnicima preduzeća. Pri tome se ne misli na neku određenu imovinu, već
upravo na ono što ostaje nakom odbitka (podmirenja). Drugim riječima, sve što imamo minus sve što dugujemo, jednako
je „moja neto vrijednost“ (kapital).
113
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Kapital je dakle vlastiti izvor imovine i sa aspekta dospjeća trajni izvor. U normalnim uslovima
poslovanja, vlanici ne mogu povući svoj ulog, pa se stoga ni ne očekuje odliv sredstava po osnovu vraćanja uloga
vlasnicima. Ulog traje dok traje i preduzeće. Jedino se u uslovima likvidacije ukupna imovina dijeli prema izvoriam, s tim
da se prvo podmiruju obaveze prema kratkoročnim izvorima, zatim obaveze prema dugoročnim izvoriam i na kraju ostaje
dio imovine koji pripada vlasnicima.
Kapital se primarno formira ulaganjem vlasnika pri samom osnivanju preduzeća. Vlasnik može
dodatno ulagati u preduzeće i tada se povećava imovina preduzeća, kao i obaveza prema vlasniku tj. kapital preduzeća.
Kapital preduzeća će se povećati i u slučaju uspješnog poslovanja tj. zadržavanjem određenih zarada tj. dobiti. Taj dio
kapitala posljedica je pozitivnih finansijskih rezulatata i ukoliko se ne raspodijeli vlanicima, ostaje u preduzeću namjenjen
novim poslovnim poduhvatima, odnosno razvoju preduzeća.
Polazeći od navedenog, može se zaključiti da na povećanje kapitala utiču dodatna ulaganja vlasnika iz zadržane zarade
(dobici), a smanjuje ga raspodjela vlasnicima, te ostvareni gubici u poslovanju.
POVEĆANJE SMANJENJE
 dodatno ulaganje  raspodjela vlasnicima
  ostvareni gubici
zadržana zarada (neraspoređena dobit)
Prema tome kapital se sastoji iz dva osnovana dijela, i to od dijela koji je uložen i onog dijela koji je
zarađen tokom poslovanja, tj. kapital čine: a) uloženi kapital, b) zarađeni kapital.
Oblik bilansa stanja
Naprijed prezentirane pozicije imovine, obaveza i kapitala prikazat će se u skraćenoj bilansnoj šemi:
AKTIVA PASIVA
a) dugotrajna imovina a) kapital

1. nematerijalna imovina - 1. upisani kapital 50.000
2. materijalna imovina 50.000 2. premije na dionice -
3. finansijska imovina 5.000 3. revalor. rezerve -
4. 4. potraživanja 15.000 4. 4. zadržana zarada 20.000
b) kratkotrajna imovina b) dugoročne obaveze 10.000
1. zalihe 17.000 c) kratkoročne obavaveze 36.000
2. potraživanja 23.000 d) odgođena plaćanja troškova
3. finansijska imovina - i prihodi budućeg perioda -
4. 4. novac 6.000
c) plaćeni troškovi budućeg
perioda i nedospjeli -
naplaćeni prihodi
UKUPNA AKTIVA 116.000 UKUPNA PASIVA 166.000
Pri sastavljanju B.S pojavljuju se dva pitanja koja su vezana uz:

1. formalni izgled B.S,
2. strukturu aktive i pasive
114
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
U formalnom pogledu B.S se može prezentirati u obliku:

1. jednostranog izvještaja,
2. dvostranog izvještaja
Ukoliko se prihvati jednostrani izvještaj, tada se prvo upisujeu pozicije aktive, a ispod pozicije pasive.
Kod sistema dvostrukog izvještaja na lijevoj strani se prikazuju pozicije aktive, a na desnoj pozicije pasive. Takav način
prezentiranja pogodniji je potrebama analize F.I zbog veće informativen snage.
Redosljed unošenja pozicija aktive i pasive, zavisi od određnih kriterija. U tom smislu, pozicije aktive unose se prema
kriteriju likvidnosti (unovčivosti), a pozicije pasive prema kriteriju ročnosti (dospjelosti). I likvidnost i ročnost može biti
opadajuća i rastuća.
Grupisanje pozicija sredstava prema principu likvidnosti vrši se prema vremenskom periodu transformacije pojedine
bilansne pozicije u likvidni novčani oblik.
Prema kriteriuju opadauće likvidnosti u bilans se prvo unose obrtna, a zatim stalna sredstva.
Redosljed unošenja obrtnih sredstava je:

-novčana sredstva,
-kratkoročna potreživanja,
-zalihe proizvoda,
-proizvodnaja i materijal
Dok se kod grupisanja S.S polazi do vijeka trajanja i to od manjeg ka većem.
Prema kriteriju rastuće likvidnosti pozicije se unose obrnutim redosljedom, prvo najlikvidniji oblici dugotrajne imovine
(nematerijalna, materijalna), a zatim kratkoročna imovina i to prvo zalihe, a posljednja je pozicija novac.
Pozicije pasive unose se prema kriteriju namjne i kriteriju ročnosti.
Kriterij namjene vezan je uz osnovana pravila finansiranja imovine (kratkoročna imovina treba biti finansirana iz
kratkoročnih izvora i dijela dugoročnih, a dugotrajna imovina iz dugoročnih i trajnih izvora).
Kriterij ročnosti (opadajuće ili rastuće) zahtjeva da se pozicije pasive unose prema roku dospjeća. Posebno je važno
istaknuti potrebu da postoji usklađenost kriterija unosa aktive i pasive. To znači da ukoliko aktiva počinje sa novcem, tj.
kratkotrajnom imovinom, tada pasiva mora početi sa kratkoročnim obavezama i obrnuto.
AKTIVA PASIVA
kratkoročna kratkoročne
imovina obaveze
dugoročne
dugoročna obaveze
imovina
kapital
Iz šeme je vidljivo da je u aktivi bilansa stanja prikazana imovina, a u pasivi su izvori te imovine, koji se dijele
na obavze prema vlasniku i obaveze prema ostalim korisnicima (kreditorima), pa se i temeljna bilansna ravnoteua može
napistai na sledeći način:
AKTIVA = PASIVA
IMOVINA = OBAVEZE + KAPITAL
Uvažavajući prezentiranu šemu strukture builans stananja bi mogao imati sljedeći izgled:
115
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Preduzeća „X“
Bilans stanja na dan 31.12.2004god.
Aktiva
KRATKOROČNA IMOVINA
novčana sredstva 62.000
potr. od kupaca 24.000
I.V za SiSP (2000) 22.000
primljena mjenica 16.000
zalihe (FIFO) 58.000
unap. pl. Osiguranj 8.000
ukupna krat. Imovina 166.000
ULAGANJA
redovne dionice od pred. „Y“ po N.C 21.000
obveznice kompanije „Z“ 10.000
ukupna ulaganja 31.000
DUGOROČNA IMOVINA
Zemljište 45.000
Zgrade 86.000
akumulirana amortizacia zgrade (26.000) 60.000
Oprema 52.000
akumulirana amortizaci. Opreme (16.000) 36.000
ukupna dugoroč. Imovina 141.000
NEMATERIJALNA IMOVINA
Goodwill 10.000
Patenti 5.000
ukupna nemateri. Imovina 15.000
AVR -
TROŠKOVI OSNIVANJA DRUŠTVA 25.000
xxx xxx 378.000
UKUPNA AKTIVA
116
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Pasiva
KRATKOROČNE OBAVEZE
obavaveze prema dobavljačima 36.000
izdate mjenice 10.000
obaveze za dividende 16.000
Ukupne kratkoročne obaveze 62.000
POTENCIJALNE OBAVEZE
popust na primljne mjenice (firma „A“, dospjeće
15.02, 1800KM)
DUGOROČNE OBAVEZE
izdate obveznice 50.000
diskont na izdate obveznice (5.000) 45.000
Obaveze prema hipotekarnom zajmu 6%, 35.000
dospjeva 2006god.
ukupne dugoročne obaveze 80.000
PVR
unaprijed naplaćeni najam 4.000
UKUPNA PASIVA xxxx Xxxx 146.000
VLASTITI KAPITAL
UPLAĆENI KAPITAL
povlaštene dionice 6%, 100$ pojedinačne NV
(1000 odobreno i izdato dionica) 100.000
diskont za povlaštene dionice (5.000) 95.000
Redovne dionice ( 25$ pojedinačne nominalne
vrijednosti-5000 odobrenih i 3000 izdatih) 75.000
premije na redovne dionice 15.000 90.000
ukupno uplaćeni kapital 185.000
Zadržana zarada 47.000
UKUPNI VLASTITI KAPITAL 232.000
Navedeni oblik B.S naziva se računski ili kontni oblik. U njemu je imovina prikazana na lijevoj strani, a
u ravnoteži obaveze i vlastiti kapital na desnoj strani. Stepen raščlanjenosti bilansa ovisi o korisniku, npr, poslovođa treba
što detaljvnije i potpunije informacije, dok dioničare više zanimaju sažetija finansijska izvješća. Zbog toga se često u okviru
jedne stavke sbraja više međusobno povezanih stavki (gotovi proizvodi, nedovršena proizvodnja i materijal za
proizvodnju, zbrajaju se i iskazuju kao zalihe).
Kako bi izbjegli prikaz B:S na međusobno suprostavljenim stranicama, alternativno se obaveze i

vlastiti kapital iskazuju u nastavku iskaza imovine. Neka društva više žele naglasiti tekući finansijski položaj i objaviti obrtni
kapital. Ovakav okomiti iskaz može se sažeti na sljedeći način:
kratkoročna imovina – kratkoročne obavze = obrtni kapital

ostala imovina – sve druge obaveze = vlastiti kapital
117
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Preduzeće „X“
Bilans uspjeha, 31.12.2004god.
kratkoročna imovina 166.000

- kratkoročne obaveze (162.000)
OBRTNI KAPITAL 104.000
+ulaganja 31.000
+dugoročna imovina 141.000
+nematerijalna imovina 15.000
+troškovi osnivanja društva 25.000
UKUPNA AKTIVA UMANJENA ZA KRATKOROČNE OBAVEZE 316.000
-dugoročne obaveze 80.000
- PVR 4.000
NETO VRIJEDNOST AKTIVE 84.000
VLASTITI KAPITAL
ulaganja dioničara 185.000
zadržana dobit 47.000
VLASTITI KAPITAL 232.000
Podpodjele klasifikovanog BS predstavljenog u sjevernoameričkoj verziji su tipične za većinu kompanija u

S.Americi. Iz bilansa se može uočiti da su sredstva navedena po redoslijedu likvidnosti sa tekućim sredstvima prikazanim u
prvoj stavci bilansa. Od podjele u kolonoma vlastitog ili dioničkog kapitala naravno zavise od vrste poslovanja odnosno
oblika preduzeća. Nasuprot tome u zemljama EU BS se obično prikazuje nešto drugačije tako što se dugoročna ili netekuća
sredstva navode u gornjem dijelu, a obqaveze (finmansijske) se prikazuju nakon vlastitog kapitala. Obadva ova oblika
predstavljanja BS su u skladu sa MRS.
Iz prethodnih prezentacija oblika BS može se zaključiti da su u potpunosti prihvatljivi sve dotle dok su
komponente BS jasno prezentirane i ne zbunjuju njihove korisnike. Ovako pripremljeni BS predstavljaju temelj za analizu i
tumačenje poslovanja privrednog subjekta za određeno razdoblje te u kontinuitetu. Korisnike FI zanima prvenstveno
solventnost privrednog subjekta (sposobnost plaćanja dugoročnih finansijskih obaveza na datum dospijeća).
To znači da će se solventnost vrednovati pomoću :

1. obrtnog kapitala koji predstavlja višak kratkoročnih sredstava nad kratkoročnim obavezama i
2. pokazateljka tekuće likvidnosti – odnosom između kratkoročnih sredstava i kratkoročnih obaveza
Tekući pokazatelj
2004, 2003, 2002
2004 2003 2002

Kratkoročna imovina 166.000,00 155.000,00 150.000,00
-Kratkoročne obaveze 62.000,00 73.000,00 75.000,00
Obrtni kapital 104.000,00 82.000,00 75.000,00
Tekući pokazatelj 2,68 2,12 2,02
Stalno poboljšavanje pokazatelja tekuće likvidnosti tokom tri godine upozorava na povećanje stabilnosti poslovanja
što može povoljno utcati na stav vjerovnika za odobravanje katatkoročnih kredita društva. U zemljama razvijene privrede i
razvijene računovodstvene profesije bilansne šeme nisu propisane. Postoje određeni prijedlozi koji se uvažavaju prilikom
izrade i prezentiranja BS. U bilans se unose osnovne pozicije aktive i pasive, a sva dodatna objašnjenja nalaze se u
bilješkama uz FI.
118
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
427. VRSTE BILANSA
Zavisno od forme vremena ili razloga sastavljanja razlikujemo nekliko vrsta bilansa. U praksi se susreću:
1. početni bilans koji se satavlja prilikom osnivanja društva tj na početku poslovanja preduzeća
2. zaključni bilans sastavljaju na kraju godine ona preduzeća koja posluju duži vremenski period (više godina)
3. probni bilans sastavlja se radi kontrole odnosno provjere ispravnosti provedenih knjiženja. U pravilu se sastavlja jednom
mjesečno (po potrebi i češće), a obavezno se sastavlja prije sastavljanja i prezentacije bilo kojeg od navedenih bilansa
4. konsolidovani bilans sastavlja se na nivou složenih preduzeća. Cilj mu je da prikaže sistem složenih preduzeća kao jedne
cjeline s toga je prilikom izrade konsolidovanog bilansa potrebno isključiti interne finansijske tokove (potraživanja i
obaveze) unutar sistema odnosno između povezanih preduzeća.
5. zbirni bilans također se sastavlja na nivou složenih preduzeća s tom razlikom da se ovs+dje ne prebijaju međusobni odnosi
već se jednostavno zbrajaju istovrsne stavke iz bilansa preduzeća koja ulaze u krug složenih sistema.
6. diobeni bilans se sastsvlja prilikom razdvajanja preduzeća na dva ili više zasebnih preduzeća.
7. fuzijski bilans nastaje u suprotnom slučaju kada se dva ili više pojedinačnih preduzeća integrišu u jedno novo preduzeće.
Nastaje kao zbir bilansa integrisanih preduzeća.
8. sanacijski bilans sastavlja se radi sanacije (ozdravljenja) preduzeća. Služi kao osnova utvrđivanja nastalih gubitaka u
poslovanju i mjera za njihovo rješavanje.
Praktičan primjer
Kod slijedećih podataka sastavite dio BS koji se odnosi na vlastiti kapital

u KM
-neograničena zadržana dobit..................................................148.000
-premije na redovne dionice......................................................70.000
-diskont na povlaštene dionice..................................................40.000
-vlastite dionice (1000 dionica uz nab.cijenu)..........................80.000
-poklonjeni kapital....................................................................12.000
-povlaštene (6% dionice,pojedinačne nom.vr. 200KM-
5000 odobrenih i izdatih dionica).......................................1.000.000
-ograničena zadržana dobit2.....................................................82.000
-redovne dionice-pojedinačna nom.vr 100 KM
(20.000 odobrenih i 15.000 izdatih dionica)......................1.500.000
Rješenje:
Vlastiti kapital
Uplaćeni kapital
Povlaštene 6% dionice
200 KM pojedinačna nom.vr
(5000 odobreno i izdatih dionica) 1.000.000
Minus:diskont na povl. dionice __ 40.000_ 960.000
Red.dionice,100 KM pojed. nom.vr.
(20.000 odobreno i 15.000 izdato) 1.500.000
Plus:Premija na redovne dionice __ 70.000_ 1.570.000
Poklonjeni kapital __12.000_
Ukupno uplaćeni kapital 2.542.000
Zadržana dobit(zarada)
-Ograničena 82.000
-Neograničena _148.000_
Ukupno zadržana dobit __230.000_
2
Za proširenje pogona, za vlastite dionice, za sumnjive račune i za potencijalne događaje
119
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Ukupno 2.772.000
Minus:Vlastite dionice
(1000 dionica po nab.cijeni) __80.000_
Ukupno vlastiti kapital 2.692.000
120
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
428. OSNOVNE NAPOMENE UZ BS U NAŠIM USLOVIMA
U BS se ne unose korekcioni računi ( IV i računi odstupanja), jer se pozicije stalnih sredstava iskazuju po
sadašnjoj vrijednosti, a zalihe po trošku sticanja ili netoprodajne vrijednosti. U BS se takođe ne unose računi nivelacije
cijena zaliha kao što su računi 122, 123, 137, 138, jer se zalihe u prodavnici u BS iskazuju po trošku sticanja ili
netoprodajnoj vrijednosti kako bi BS u svojoj aktivi bio fer prezentacija sredstava po vriednosti očekivane koristi. Saldo
goodwilla (014) treba umanjiti od zbira grupe 01, jer predstavlja korekciju u toku pribavljanja imovine kao što je prikazano
pod cifrom 103 AOP-a. Ono što je bitno za BS jeste činjenica da se u njega unose salda navedenih konta ili grupa, a ne
ukupan promet dugovne ili potražne strane računa. Promet računa (njihove dugovne i potražne strane) kao njihova salda i
računi salda nula se nalaze u glavnoj knjizi. Kao dokaz porijekla salda ili razlozi ne postojanja određenog računa u BS kao
što su računi čiji je saldo nula na dan sačinjavanja bilansa.
U pasivi BS se nalaze računi:
-kapital i rezeve
-obaveze
Posebno treba naglasiti važnost redoslijeda unosa pozicija u bilansnu šemu. U tom smislu prvo se unose
sredstva (stalna i tekuća) kao aktiva, a potom računi kapitala i rezervi tj. računi klase 4 koji se unose kao salda nakon
provedenih knjiženja rezultata BU i rasporeda rezultata sve do računa 401-Upisani i uplaćeni vlastiti kapital. Račun 401 se
dobije po sistemu bilansne ravnoteže računa klase 4 kada se od vijednosti kapitala i rezervi oduzmu rezerve na grupi 42 i
43, a potom koriguju za iznos salda grupe 41,44,45,46 i 47. Posebno treba obratiti pažnju na saldo računa 400 koji može
imati neuplaćenog kapitala i ovaj račun treba isključiti sistemom oduzimanja iz dejstva na račun 401-Vlastiti kapital (kao
osnovni kapital društva) . Nakon unosa računa kapitala i rezervi unose se računi obaveza (dugoročne i kratkoročne).
Posebno treba obratiti pažnju na poziciju u aktivi koja nosi naziv gubitak iznad visine kapitala (račun grupe 72) koji
podrazumijeva da je akumulirani gubitak veći veći od zbira računa klase 4 pa se razlika prenosi u aktivu kao račun 72. time
se računi klase 4 u BS ne popunjavaju, jer im je vrijednost jedanka nuli. Takav bilans u pasivi ima samo račune kloase 5-
Obaveze. To praktično znači da je vrijednost dionice i potencijalne dionice (kojoj podršku daju određeni računi klase 4
jednaka nuli. Tada društvo (privredni subjekt) postaje vlasništvo povjerilaca tj. vlasnika klase obaveza kao nor. Radnika za
neisplaćenih im plata, banaka zbog ne plaćenih kredita, dobavljača zbog neizmirenih obaveza, državi zbog neplaćenih
poreza itd.
U toj situaciji povjerioci odlučuju o sudbini (o likvidsciji ili nastavku poslovanja) pravnog lica. O svemu ovome nakon
usvajanja izvještaja i provedene revizije neophodno je izvjestiti komisiju za vriednosne papire, registar vrijednosnih papira
i sud kod koga je registrovano pravno lice.
121
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
429. SADRŽAJ FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA-BILANS USPJEHA
Uspješnost poslovanja se definiše kao sposobnost realizacije određenih ciljeva koji mogu biti različiti. Najčešći cilj je
profitabilnost poslovanja, je li to ostvareno i u kojoj mjeri vidi se iz izvještaja kojui se zove račun dobiti i gubitka (BU). Za
razliku od BS koji prikazuje finansijski položaj u određenom trenutku BU prikazuje aktivnosti preduzeća u određenom
vremenskom periodu. Osnovni element ovog izvještaja jesu prihodi, rashodi i njihova razlika koja može biti dobit ili
gubitak. Obavljanje poslovnih aktivnosti nastaju promjene na imovini preduzeća pri čemu dolazi do transformacije jednog
oblika imovine u drugi. Novac pribavljenj kod izvora ulaže se u nabavku sirovina i materijala, sirovine se ulažu u proces
proizvodnje iz kojeg izlaze gotovi proizvodi koji se dalje prodaju i za koje se dobija novac. Dakle, stalno dolazi do
transformacije novca u materijalni oblik i obrnuto materijalni oblik u novac. Računovodstvo upravo prati ta ulaganja
poslovne procese kao i rezultate odnosno učinke koji iz njih proizilaze. U vezi sa odvijanjem poslovnih procesa odnosno u
vezi sa sa promjenama na imovini nastaju i prihodi rashodi. Prema MRS prihodi su povećanje ekonomske koristi tokom
obračunskog perioda u obliku priliva ili povećanja glavnice, ali se to ne odnosi na uplate od strane vlasnika dok je rashod
suprotna kategorija i znači smanjenje ekonomske koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odliva ili iscrpljenja sredstava
što ima za posljedicu smanjenje glavnice, ali ne one u vezi sa raspodjelom glavnice vlasnicima. Iz ovoga proizilazi da
prihodi nastaju kao posljedica povećanja imovine ili smanjenja obaveza. Rashodi su posljedica smanjenja imovine ili
povećanja obaveze.
Nastanak prihoda i rashoda:
Kategorija Prihodi Rashodi

Imovina Povećanje Smanjenje
Obaveza Smanjenje Povećanje
Ovdje je posebno važno napomenuti da se ovdje ne radi o bio kojem povećanju ili smanjenju imovine ili obaveza već samo
o o onome dijelu koji utiče na povećanje ili smanjenje glavnice odnosno kapitala.
Naime, promjene na kapitalu ne nastaju izravno preko prihoda i rashoda već posredstvom njihovew razlike koja se
iskazuje kao zarada (dobit) ili gubitak. Potrebno je napomenuti da je najveći dio prihoda i rashoda vezan uz proces
realizacije odnosno prodaje, a sam proces prodaje ima svoje prihodnu i rashodnu stranu pri čemu vrijednost prihoda čini
prodajna vrijednost, a vrijednost rashoda troškovi nastali prilikom sticanja te imovine.
Ako je preduzeće ostvario više nego što je uložilo tada je ostvaren pozitivsn finansijski rezultat ili dobit ili obrnuto. Dakle,
prihod minus rashodi jednako je finansijski rezultat pri čemu važi slijedeće:
Prihodi > Rashodi → Dobit
Rashodi> Prihodi →gubitak
Iz ovoga se može zaključiti da promjene vezane za poslovanje mogu itekako uvećati ili smanjiti neto vrijednost preduzeća.
Ukoiko preduzeće stalno ostvaruje određene zarade ono uvećava svoju imovinu do visine vriednsoti ostvarenih zarada. Te
promjene manifestuju se u ostvarenom finansijskom rezultatu odnosnu u visini neto dobiti. Neto dobit pripada preduzeću
i u pravilu se dijeli na dva dijela:
- na dio koji pripada vlasnicima kao naknada za uloženi kapital
- na dio koji se zadržava u preduzeću tj. na zadržanu dobit,
Povezanost BS sa prihodima i rashodima može se sagledati na temelju:
Stanje imovine i obaveza preduzeća «X» na dan 1.1.2001 bilo je sljedeće

122
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Aktiva Pasiva
Novac 1000 Dobavljači 2000
Zalihe robe 3000 Krediti 1500
Stalna sredstva 2000 Kapital
-uplaćeni 2000
-neuplaćeni 500
Ukupno 6000 Ukupno 6000
Tokom januara prodato je robe za gotovinu u vriednosti od 2000 KM, troškovi prodate robe iznose 1500
KM. Drugih poslovnih događaja nije bilo.
BS na kraju januara ima slijedeći izgled:
BS na dan 31.1.2004
Aktiva Pasiva
Novac 3000 Dobavljači 2000
Zalihe robe 1500 Krediti 1500
Stalna sredstva 2000 Kapital
-uplaćeni 2000
-zarađeni 1000
Ukupno 6500 Ukupno 6500
Iz prezentiranog primjera može se zaključiti da se nakon izvršene prodaje nastale promjene i u aktivi i u
pasivi. Naime u aktivi je došlo do smanjenja zaliha za 1500 KM i istovremeno do povećanja novca za 2000 Km. Pri tome je
neto povećanje ili zarada iznosila 500 KM što je evidentirano na poziciji zarađeni kapital. Dakle, povećanje obaveza
(obaveze su ostale iste) već je to zarada odnosno pozitivan finansijski rezultat koji koriguje (povećava) vrijednost kapitala.
*
* *
S obzirom da prihodi i rashodi predstavljaju temeljne komponente FI BU to je potrebno kazati par rečenica
o prihodima i rashodima i njihovoj komparaciji sa primicima i izdacima. Naime, prihodi i rashodi su obračunska kategorija i
razlikuju se od primitaka i izdatak novca. Prema MRS koji posebno ističu pretpostavke nastanka događaja « prihodi i
rashodi se utvrđuju prema nastanku događaja tj. prikazuju se onda kada su zarađeni tj. kada su nastali ( a ne kad je novac
stvarno primljen ili uplaćen) i unose se u FI perioda na koji se odnose».
To znači da se prihodi priznaju i u poslovnim knjigama evidentiraju onda kada su stvarno nastali tj. kad je
roba prodata ili usluga izvršena i kada su zadovoljeni još neki minimalni uslovi. Prihodi se, dakle, priznaju i kadasu mogući
(načelo opreznosti). Uz prihode i rashode često se vezuju i neki drugi termini koji su slični iako nemaju isto značenje. To su
primici i izdaci. Pojam primitaka vezan je uz primitke novca. Naime, primitak novca može uslijediti iz raznih razloga npr.
vlasnik je uložio dodatna novčana sredstva, dužnik nam je vratio ranije datu pozajmicu, primljen je novac od banke na ime
odobrenog kredita ili po povratku sa službenog puta radnik je vratio više primljeni iznos novca itd. Sve su to primici, prilivi
novca, ali nisu prihod.
Temeljna odrednica prihoda jeste povećanje imovine ili smanjenje obaveza, ali u onom dijelu koji ima uticaj
na povećanje rezultata glavnice preduzeća.
Najvažniji uslov za nastanak prihoda jeste stvarna prodaja proizvoda, robe ili usloga. Na temelju te prodaje
slijedi novčana naknada iz čega proizilazi da prvo da prvo nastaje prihod te nakon toga prihod novca. Isto vrijedi i za
rashode odnosno izdatke. Izdaci se prije svega odnose na različite izdatke, isplate novca. Kao posljedica tih isplata javlja se
smanjenje novčanih sredstava što ne mora nužno dovesti nastanka rashoda npr. kupovina dionica nekog preduzeća ili
posuđivanje novca predstavlja izdatke novca, ali ne maju za posljedicu nastanak rashoda.
U stvarnosti postoje slučajevi da:
123
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
1. izdatak prethodi rashodu

2. rashod prethodi izdatku
U slučaju kada preduzeće nabavlja nove sirovine javlja se izdatak novca što se u knjigama evidentira kao
smanjenje novca i povećanje zaliha sirovina. Rashod će nastati tek onda kada se sirovine utroše u proizvodnom procesu i
kada postanu sastavni dio gotovog proizvoda odnosno tačnije rečeno rashod nastaje tek onda kada se proizvodi prodaju
kupcu.
U obračunskom smislu rashodi se utvrđuju prilikom prodaje gotovih proizvoda dok je izdatak novca nastao
ranije prilikom kupovine sirovina. U ovom slučaju izdatak prethodi rashodu. Ponekad preduzeća sama i unaprijed
obračunavaju neke troškove koji su vezani uz poslovanje kao što su troškovi garancije za prodate proizvode. U tom slučaju
još nema izdataka novca dok je trošak odnosno rashod u obračunskom smislu nastao.
124
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
430. OBLIK BILANSA USPJEHA
Sastavljane izvještaja koji govori o uspješnosti poslovanja zavisi od odredaba postojeće regulative. Isto ako
BS, BU se može prikazati u obliku jednostranog ili dvostranog računa. Zbog veće iskazne moći uobičajeno se u svijetu, a i
kod nas koristi jednostrani račun.
Šema BU po našim zakonskim propisima ima sljedeći oblik i sadržaj:
BU za period 1.1-31.12.2001
Red.br Opis Iznos u KM
1. Prihodi od prodaje 2.000.000
2. Troškovi prodaje 1.600.000
3. Usklađivanje vriednosti zaliha -
4. Bruto dobit (1-2) 400.000
5. Troškovi distribucije 20.000
6. Troškovi administracije 30.000
7. Dobit od aktivnosti(4-5-6) 350.000
8. Prihodi od povezanih pravnih lica 10.000
9. Prihodi od ulaganja u druga pravna lica 15.000
10. Prihodi od ostalih ulaganja -
11. Prihodi od otuđenja ulaganja 5.000
12. Prihodi od finansiranja 12.000
13. Ostali prihodi 8.000
14. Rashodi od otuđenja ulaganja 5.000
15. Rashodi od otpisivanja ulaganja 4.000
16. Rashodi od finansiranja 8.500
17. Ostali rashodi 2.500
18. Dobit prije poreza (7+8 do 13-14 do 17) 375.000
19. Porez na dobit 112.500
20. Dobit poslije poreza 262.500
21. Vanredni prihodi -
22. Vanredni rashodi -
125
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
23. Dobit iz vanrednih stavki (21-22) -

24. Gubitak iz vanrednih stavki (22-21) -
25. Porez na dobit iz vanrednih stavki -
26. Neto dobit od vanrednih stavki (23-25) -
27. Neto dobit za period (20+26) 262.500
28. Gubitak za period -
Zbog veće iskazne moći uobičajeno u svijetu, a i kod nas koristi jednostrani račun. Takav stupnjevit oblik omogućuje
segmentiranje prihoda i rashoda odnosno iskazivanje rezultata prema vrstama aktivnosti. Tako se uobičajeno dobit
(gubitak) iskazuje posebno kao:
- dobit iz redovnog poslovanja
- dobit od finansiranja
- dobit iz vanrednih aktivnosti
To ćemo prikazati na posebnom obliku BU ili računa dobiti i gubitka:
Preduzeće «X»
Bilans uspjeha za period 1.1.2004-31.12.2004
Red.br. Opis
1. Prihodi od prodaje 70.000
2. Troškovi prodatih proizvoda (40.000)
3. Doprinos pokrića(marža kontribucije) 30.000
4. Ostali troškovi poslovanja
1.Troškovi prodaje
-troškovi propagande 3.000
-plaće radnika u prodaji 2.000
5.000
2. Opći i administartivni troškovi
-utrošeni uredski mat. 1.000
-plaće administ. osoblja 4.500
-troškovi amortizacije 7.000
-troškovi osiguranja 2.000
-ostali troškovi 500
15.000
Ukupno ostali troškovi (20.000)
5. Dobit iz redovnog poslovanja
6. Finansijski prihodi 10.000
7. Finansijski rashodi 5.000
8. Dobit od finansiranja (3.000)
9. Vanredni prihodi 2.000
10. Vanredni rashodi (1.500)
11. Dobit iz vanrednih aktivnosti 500
126
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
12. Bruto dobit (5+8+11) 12.500

13. Porez na dobit (3.500)
14. Neto dobit 9.000
Prikazat ćemo još jednu formu izvještaja-računa dobiti i gubitka koji se razlikuje od prethodne forme
obračuna troškova odnosno utvrđivanju poslovnih rashoda. Ovaj primjer koga smo već prezentirali težište stavlja na
podjelu troškova prema stepenu zaposlenosti (FT i VT) i na utvrđivanje doprinosa pokrića za preostale FT. Ovakva forma
izvještaja u skladu je sa odredbama MRS 2-Zalihe. Poslovni rezultat se može utvrditi i na drugi način i to tako da se iznos
ukupno nastalih troškova korigira za promjenu vriednosti zaliha nedovršene proizvodnje gotovih proizvoda tj. za onaj dio
troškova koji ostaje u zalihama i zabilježen ako imovinska pozicija što se vidi iz sljedeće bilansne šeme:
Preduzeće «X»
Bilans uspjeha za period 1.1.2004-31.12.2004
Red.br. Opis
1. Prihodi od prodaje 70.000
2. Rashodi prodaje 60.000
A)Promjena vr. zaliha (5.000)
B)Troškovi poslovanja 65.000
1.Troškovi sirovina 30.000
2.Troškovi usluga 2.000
3.Troškovi plaća 17.000
4.Troškovi amortizacije 10.000
5.Ostali troškovi 6.000
3. Finansijski prihodi 5.000
4. Finansijski rashodi (3.000)
5. Ukupno redovni prihodi 75.000
6. Ukupno redovni rashodi (63.000)
7. Dobit iz redovnog poslovanja 12.000
8. Vanredni prihodi 2.000
9. Vanredni rashodi (1.500)
10. Dobit iz vanrednih aktivnosti 500
11. Bruto dobit 12.500
12. Porez na dobit (3.500)
Propisana šema BU zahtijeva posebno prikazivanje poreza na dobit iz redovnog poslovanja i posebno poreza
na dobit iz vanrednog poslovanja (dobit iz vanrednih stavki). Međutim, našim zakonodavstvom propisana je ista poreska
stopa i na redovnu i vanrednu dobit. Zanimljiv je oblik FI o dobiti i gubitku kod trgovačkog preduzeća pa ćemo i njih
šematski prikazati:
Uslužna preduzeća BU prikazuju u dosta pojednostavljenom obliku. Za to preduzeće neto dobit predstavlja
razliku između prihoda i rashoda, ali trgovačko preduzeća budući da ona kupuju i prodaju zalihe zahtjevaju složeniji BU.
Naime, BU trgovačkog preduzeća ima 4 glavna dijela:
1. neto prodaju
2. nabavna vrijednost prodate robe
3. operativne rashode
4. porez na dobit.
Postoje i podzbirovi za
1. bruto dobit
2. dobit prije oporezivanja (plaćanja poreza na dobit)
3. neto dobit
127
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
osnovna razlika između BU trgovačkih preduzeća i preduzeća koje se bavi uslužnom djelatnošću je u tome što trgovac
mora izračunati bruto dobit prije odbijanja operativnih rashoda i poreza na dobit. Komponente BU uslužnih i trgovačkih
preduzeća kao i BU trgovačkih preduzeća vidi se iz sledećih pregleda:
BU trgovačkih preduzeća BU uslužnih preduzeća
Neto prodaja Prihodi

-Nabavna vrijednost - Rashodi *
Bruto dobit Neto dobit
-Operativni rashodi (troškovi redovnog poslovanja)
Dobit prije plaćanja poreza na dobit *uključuje i porez na dobit
-Porez na dobit
Neto dobit
Neto prodaja
Bruto prodaja 246350
Povrat od prodaje i ispravke 7025
Neto prodaja 239325
Nabavna vrijednost prodate robe

Zalihe 31. decembar 2003. 52800
Kupovina / nabavka 126400
-Povrat kupljene robe i ispravke 7776
Neto nabavna vrijednost robe 118624
Uključena vozarina 8236
Neto trošak nabavke 126860
Roba raspoloživa na prodaju 179660
-Zalihe 31.12.2004. 48300
Nabavna vrijednost prodate robe 131360
Bruto dobit 107965
Rashodi prodaje
Operativni rashodi
Rashodi plata zaposl.u prodaji 22500
Rashodi transporta 5740
Rashodi reklame 10000
Rashodi osiguranja 1600
Rashodi potr.mat.prodavnice 1540
Ukupni rashodi prodaje 41380
Opšti administrativni rashodi

Rashodi kancelar. plata 26900
Rashodi za opšte osiguranje 4200
Rashodi kanc.materijala 1204
Troškovi amortizacije zgrada 2600
Troškovi kanc. opreme 2200
Ukupno opšti i administr rashodi 37104
Ukupni operativni rashodi 78484
Dobit prije plaćanja poreza 29481

Porez na dobit 5000
Neto dobit 24481
128
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
U cilju boljeg razumjevanja BU trgovačkog preduzeća potrebno je pojasniti neke značajnije komponente i to
se odnosi na sledeće:
Neto prodaja je pri važan dio BU trgovačkog preduzeća. Sastoji se od bruto novčanih primitaka, od prodaje robe
umanjenih za povrat robe ili ispravke umanjenja faktora zbog oštećenja ili lošeg kvaliteta robe ili bilo kakve dozvoljene
popuste.
Bruto prodaja se sastoji od ukupne gotovinske prodaje i ukupne prodaje na kredit u toku datod računovodstvenog
perioda, čak i ako gotovina neće biti naplaćena do sljedećeg:
Neto dobit je ono što preostane nakon što se od bruto dobiti odbiju operativni rashodi i porez na dobit. On je bitno
mjerilo uspješnosti poslovanja preduzeća jer predstavlja iznos poslovne zarade koja se obračunava dioničarima. To je
iznos koji se prenosi na zadržanu zaradu iz svih aktivnosti koje tokom godine generišu dobit. I uprava i investitori često
koriste neto dobit kao pokazatelj uspješnosti poslovanja nekog preduzeća u proteklom rač periodu. Ostale komponente
BU kao što su operativna dobit, dobit prije poreza kao i porez na dobit nećemo posebno objašnjavati jer nisu složene
kategorije i lako se mogu identifikovati.
Iz prikazanog BS i BU može se naučiti povezanost prihoda i rashoda s imovinom i obavezama. U tom smislu
imovina=obaveze + kapital ili imovina=obaveze + uloženi kapital + zarađeni kapital ili imovina= obaveze + uloženi kapital +
prihodi – rashodi. Ovaj računovodstveni model može se modificirano zapisati i u slrdećem obliku:
Imovina + rashodi = obaveze + uloženi kapital + prihodi. Prihodi su prema tome mjera povećanja zarade a rashodi mjera
njenog smanjenja. Povezanost imovine, obaveza i kapitala s prihodima i rashodima, odnosno povezanost BS i BU vidi se iz
sljedeće šeme:
2000 2004
BS BS
Imovina 1000 Imovina 1200
Obaveze 200 Obaveze 200
Kapital 800 Kapital 1000
BU
Prihodi 3000
Rashodi 2800
Dobit 200
Iz svih navedenih konstatacija i prikaza moguće je zaključiti sledeće :

 prihodi i rashodi prikazuju promjene na imovini i obavezama u određenom vremenskom periodu
 te promjene su vezane uz povećanja (smanjenje) neto imovine tj. kapitala
 izraz povećanje (smanjenje) neto imovine finansijski je rezultat (dobitak ili gubitak)
 fin. rezultat je spona između BS iBU
 realnost fin rezultata zavisi od relanosti procjene pozicija BS
 nerealnost fin rezultata automatski podrazumjeva BS
Napomene uz BU
Fin obračun prihoda i rashoda u skladu sa rač periodima iskazuje se u svojim saldima kroz formu fin rezultata u BU.
Samo ostvareni prihodi predstavljaju kategorije prihoda u BU što je karakteristično i za vrijednost rashoda. Za razliku od
dosadašnje prakse fin rezultat se neiskazuje višestepenim obračunom kroz formu rezultat:
 bruto dobit (gubitak)
 dobit ili gubitak od aktivnosti
 dobit ili gubitak prije poreza
 dobit ili gubitak poslije poreza
129
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
 dobit ili gubitak od vanrednih stavki

 neto dobit ili gubitak za period.
Pojedini dijelovi obračuna fin rezultata mogu biti negativni a da konačan rezultat bude pozitivan i obrnuto ili
da poreski bilans pokaže različito stanje od rezultata BU. treba napomenuti da se BU sastavlja prije BS te da se rezultati
dobiti poreskih obaveza, gubitka i slično trebaju implementirati u sačinjavanju početnog bilansa za naredni period. Ako se
razlikuju informacijeBU i poreskog bilansakonačno se trebaju uskladiti i implementirati rezultatiu poreskog bilansa ali
samo u domenu obaveza što će dovesti do promjene vrijednosti kapitala u konačnom obračunu. Da bismo u potpunosti
ispoštovali zahtjev ovog obrasca , potrebno je detaljno se upoznati sa MRS 8 i MRS 18, te zahtjevima kodeksa rač načela.
Paragraf 103-109 (koji govore o prihodima i rashodima te njihovom priznavnavanju).
130
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
431. IZVJEŠTAJ O ZADRŽANOJ ZARADI
Dobit čini dio vlasničke glavnice odnosno kapitala preduzeća. Formira se iz ostvarene dobiti i predstavlja dio
dobiti koju preduzeća zadržava za unapređenje svog poslovanja (razvoja).
Prema tome, ovaj izvještaj pokazuje politiku raspodjele dobiti na dio koji pripada vlasnicima i na dio koji ostaje (zadržava)
se u preduzeću. U našim uslovima zadržana zarada ili dobit predstavlja poziciju neraspoređene kumulirane dobiti. Iznos
dobiti povećava se povećanjem ostvarene dobiti a smanjuje za iznos ostvarenog gubitka kao i za iznos odobrenih
dividendi. To jest:
Zadržana dobit na kraju perioda = zadržana dobit na početku + neto dobit – dividende
Polazeći od ovog modela izvještaj o zadržanoj zaradi(dobiti) ima za cilj podrobno prikazati promjene na računu kapitala.
Sastavlja se za određeno obračunsko razdoblje najčešće za 1 godinu tj za isti period kao i ostali fin izvještaji.
Izvještaj o dobiti jednostavnog je oblika, sadrži malo informacija ali su one vrlo značajne i praktično služe nadzornom
(upravnom) odboru za vođenje politike dividendi. Izvještaj se može prikazati:
Preduzeće ''x''
Izvještaj o zadržanoj dobiti 31.12.2004.
Zadržana dobit 01.01.2004. 8000

+Neto dobit 2004. 9000
Zbir 17000
-Dividenda za 2004. 2000
Zadržana dobit 31.12.2004 15000
Manji iznos isplaćenih dividendi znači veći iznos dobiti koji ostaje na raspolaganju preduzeću samim tim izražava svu bit
vlasničkog odnosa odražavajući interese ulagača, vlasnika, i samog preduzeća.
Mnoga preduzeća koja dugo godina uspješno posluju svoj razvoj finansiraju više iz zadržanog dobitka nego iz dodatnih
ulaganja vlasnika kapitala. Izvještaj o zadržanoj zaradi značajna je vaza između dva primarna fin izvještaja a to su BS i BU.
našim zakonom o računovodstvu nije propisan obaveza sastavljanja tog izvještaja međutim nepostoji nikakva smetnja da
se problematika raspodjele pokaže u takvoj formi. Povezanost izvještaja o zadržanoj dobiti sa ostalim fin izvještajima daje
se na sledećoj šemi
Izvještaj o zadržanoj dobiti
Zadržana zarada 150
Neto dobit 200
Dividende 100
Zadržana dobit
krajem godine 250
Bilana stanja Bilans stanja

Kapital: Kapital
-uloženi 650 -uloženi 650
-zarađeni 150 -zarađeni 250
Bilans uspjeha
Prihodi 3000
Rashodi 2800
Dobit 200
Uradit ćemo dva zadatka da bismo vidjeli jesmo li shvatili ono što pišemo, uradit ćemo:
1. izvještaj o zadržanoj zaradi
131
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
2. proračun obrtnog kapitala
Primjer 1.
Na bazi sljedećih računa pripremite
a) dio BS koji pokazuje zadržanu dobit
b) izvještaj o zadržanoj dobiti
Ograničenje za potencijalne događaje


31.12.prenos u zadržanu dobit 01.01. Saldo 40000
10000
Ograničenje za proširenje pogona

Saldo 01.01. 70000
31.12. prenos iz zadržane
dobiti 15000
Zadržana dobit

25.3.dividenda 6000 01.01. saldo 120000
24.6. dividenda 6000 31.12. neto dobit 108000
23.9. dividenda 6000 31.12. ogran.za pot.
Događaje 10000
20.12. dividenda 6000
31.12.ograničenje
za proš.pogona 15000
Rješenje:
a) Zadržana dobit
Ograničenja
Za potencijalne događaje 90000
Za proširenje pogona 15000 115000
Neograničeni 199000
Ukupno zadržana dobit 314000
b) Izvještaj o zadržanoj dobiti

Ograničenja zadržane dobiti
Ograničenja za potencijalne događaje
Saldo 01.01. 40000
-prenos 31.12. 10000 30000
ograničenja za proširenje pogona
Saldo 01.01. 70000
+ograničenja 31.12 15000 85000
Ukupno ogranič. Zadrž. Dobiti 115000
Neograničena zadržana dobit
Saldo 01.01. 120000
+neto dobit 108000
+prenos iz ograničenja
za potencij dog 10000 118000
238000
-dividende 24000
prenos ogr za proš.pogona 15000 39000
Ukupno neograničena dobit 199000
132
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Primjer 2.
Izračunajte obrtni kapital prema saldima sledećih računa
-ob prema dobavljačima 18400
-potraživanja od kupaca 14500
-akumulirana amortizacija (oprema) 18500
-IV sumnjivih i spornih potraž 2500
-novčana sredstva 28000
-ob za dividende 6000
-oprema ¸ 154000
-zalihe 40000
-dugoročni predujmovi 12400
-izdate mjenice (dugoročne) 42000
-izdate mjenice (kratkoročne) 20000
-vlastite dionice 8000
Obrtni kapital = kratkoročna imovina – kratkoročne obaveze

Potraživanja od kupaca 14500
Novčana sredstva 28000
Zalihe 40000
IV sumnj i spornih potr (2500)
80000  kratkoročna imovina
dobavljači 18400
ob za dividende 6000
kratk mjenice 20000
44400  kratkoročne obaveze
OBRTNI KAPITAL = 35600
133
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
432. SADRŽAJ I OBLIK FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA O NOVČANOM TOKU
Svako preduzeće u svom poslovanju želi ostvariti 2 ključna cilja i to:

1. poslovati profitabilno
2. ostati solventan (likvidan)
Poslovati profitabilno znači povećavati iznos vlasničke glavnice kroz poslovne aktivnosti preduzeća što drugim riječima
znači ostvariti zadovoljavajući povrat na uloženi vlasnički kapital.
Ostati solventan (likvidan) znači biti sposoban platiti svoje dugove i obaveze preduzeća kako one dospjevaju.
Međutim, sposobnost preduzeća da ostane solventno neuključuje samo procjenu likvidnih sredstava na datom BS.
 Koliko je novo preduzeće primilo novca tokom godine?
 Koji su izvori ovih novčanih primitaka?
 Koliki su izdaci svake godine iz poslovnih aktivnosti, a koliki iz ulagačkih i finansijskih aktivnosti?
Da bi odgovorila na ova pitanja, preduzeća pripremaju treći glavni fin izvještaj koji prikazuje izvore i upotrebu likvidnih
sredstava tokom računovodstvenog perioda . Kao
što je poznato novac je važan faktor u poslovanjupreduzeća,. Za novac se kupuju sirovine, oprema, podmiruju se obaveze,
za novac se prodaju gotovi proizvodi, roba i sve se vrti oko novca. Stoga nije ni čudo da vlasnike preduzeća pa i ostale
korisnike zanima odakle sve u preduzeće stiže novac i u koje svrhe se troši. Iz tih razloga potrebno je sastavljati izvještaj
koji govori o izvorima i upotrebi novca i koji omogućava utvrđivanje viška raspoloćživih ili čak nedostatnih stvari. Upravo
izvještaj o novčanom toku daje takve informacije i u interakciji s ostalim izvještajima daje pravu sliku ''zdravstvenog
stanja'' preduzeća.
Nisu rijetki slučajevi da preduzeće u BU iskazuju uspješno poslovanje s dobitkom a da defakto imaju problema s
podmirivanjem tekućih obaveza.
Zašto je tako?
Odgovor prije svega treba potražiti u evidentiranju osnovnih elemenata BU a to su prihodi i rashodi. Prihodi rashodi su
obračunske kategorije, evidentiraju se prema temeljnoj računovodstvenoj pretpostavci nastanka događaja a to znači da se
evidentiraju onda kad su nastali ( onda kad su zarađeni a ne onda kad je uslijedio stvarni primitak ili izdatak novca).
Prema tome, za priznavanje prihoda nije potreban i stvarni primitak novca.
Postoji vremenski nesklad između prihoda i primitak i rashoda i izdataka. Osim toga postoji i primici i izdaci novca koji
uopšte ne utiču na visinu prihoda i rashoda kao što je npr posuđivanje novca. Razumjevanje tih razlika između primitaka i
izdataka i prihoda i rashoda ključno je i to razumjevanje izvještaja o novčanom toku.
134
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
433. OSNOVNI ELEMENTI IZVJEŠTAJA O NOVČANOM TOKU
Već smo konstatovali da izvj o novčanom toku pruža podatke o primicima i izdacima novca kao i o njihovoj
razlici tj čistom novčanom toku. Prema tom osnovni elementi izvještaja o novčanim tokovima su primici i izdaci novca koji
se selektiraju i u izvještaju prikazuju kao dio poslovne, investicijske i finansijske aktivnosti.
Osnovni pojmovi koji su vezani za izvj o novč tokovima :

- Novac na blagajni i na računima u banci
- Novčani ekvivalenti su kratkotrajna visoko likvidna ulaganja koja se brzo konvertuju u novac
- Novčani tokovi su prilivi i odlivi novca i novčanih ekvivalenata
- Poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti koje stvaraju prihod preduzeća i druge aktivnosti koje određuju dobit preduzeća
osim investicijskih i finansijskih aktivnosti
- Investicijske aktivnosti vezane su uz sticanje i otuđivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja nisu uključena u
novčane ekvivalente
- Finansijske aktivnosti su aktivnosti vezane uz finansiranje poslovanja i obuhvataju promjene vezane uz visinu i strukturu
kapitala i obaveza.
Radi lakšeg razumjevanja izvještaja u nastavku će biti prikazane osnovne kategorije koje uzrokuju promjene
na novcu i od kojih zavisi njegova veličina.
Raščlanivanjem potrebnih dijelova imovine i izvora imovine (obaveza i kapitala) dolazi se do osnovnih
parametara od kojih zavisi iznos novca i promjene na novcu.
Ako pođemo od osnovne bilansne jednačine: IMOVINA = IZVORI IMOVINE tj. AKTIVA=PASIVA i njezinim
daljnjnem analitičkim prikazivanjem uz upotrebu sledećih simbola
I=imovina; O=obaveze;K=kapital;KI'=kratkoročna imovina ; DI=dugoročna imovina;N=novac;KI=kratkoročna imovina bez
novca, dobijamo:
I=O+K
KI+DI=O+K
N+KI'+DI=O+K
Ako promjene na tim kategorijama označimo sa D tada važi i ova jednakost:
DN+DKI'+DDI=DO+DK
Promjene na novcu posljedica su povećanja (+) ili smanjenja (-) na sledećim kategorijama:
DN=DO+DK-DKI'-DDI
Uzimajući da povećanje (primici) novca nastaju po osnovu povećanja obaveza i kapitala odnosno smanjenja
ostale nnenovčane imovine i obrnuto na strani smanjenja odnosno izdataka novca.
Ovo je posebno važno ukoliko se izvještaj sastavlja po indirektnoj metodi
PRILIVI IMOVINE ODLIVI IMOVINE

- povećanje obaveza - smanjenje obaveza
- povećanje kapitala - smanjenje kapitala
- smanjenje nenovčane imovine - povećanje nenovčane imovine
Uslužna preduzeća BU prikazuju u dosta pojednostavljenom obliku. Za to preduzeće neto dobit predstavlja razliku između
prihoda i rashoda, ali trgovačko preduzeća budući da ona kupuju i prodaju zalihe zahtjevaju složeniji BU. Naime, BU
trgovačkog preduzeća ima 4 glavna dijela:
5. neto prodaju
6. nabavna vrijednost prodate robe
7. operativne rashode
8. porez na dobit.
Postoje i podzbirovi za
135
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
4. bruto dobit
5. dobit prije oporezivanja (plaćanja poreza na dobit)
6. neto dobit
osnovna razlika između BU trgovačkih preduzeća i preduzeća koje se bavi uslužnom djelatnošću je u tome što trgovac
mora izračunati bruto dobit prije odbijanja operativnih rashoda i poreza na dobit. Komponente BU uslužnih i trgovačkih
preduzeća kao i BU trgovačkih preduzeća vidi se iz sledećih pregleda:
BU trgovačkih preduzeća BU uslužnih preduzeća
Neto prodaja Prihodi

-Nabavna vrijednost - Rashodi *
Bruto dobit Neto dobit
-Operativni rashodi (troškovi redovnog poslovanja)
Dobit prije plaćanja poreza na dobit *uključuje i porez na dobit
-Porez na dobit
Neto dobit
Neto prodaja
Bruto prodaja 246350
Povrat od prodaje i ispravke 7025
Neto prodaja 239325
Nabavna vrijednost prodate robe

Zalihe 31. decembar 2003. 52800
Kupovina / nabavka 126400
-Povrat kupljene robe i ispravke 7776
Neto nabavna vrijednost robe 118624
Uključena vozarina 8236
Neto trošak nabavke 126860
Roba raspoloživa na prodaju 179660
-Zalihe 31.12.2004. 48300
Nabavna vrijednost prodate robe 131360
Bruto dobit 107965
Rashodi prodaje
Operativni rashodi
Rashodi plata zaposl.u prodaji 22500
Rashodi transporta 5740
Rashodi reklame 10000
Rashodi osiguranja 1600
Rashodi potr.mat.prodavnice 1540
Ukupni rashodi prodaje 41380
Opšti administrativni rashodi

Rashodi kancelar. plata 26900
Rashodi za opšte osiguranje 4200
Rashodi kanc.materijala 1204
Troškovi amortizacije zgrada 2600
Troškovi kanc. opreme 2200
Ukupno opšti i administr rashodi 37104
Ukupni operativni rashodi 78484
136
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Dobit prije plaćanja poreza 29481

Porez na dobit 5000
Neto dobit 24481
U cilju boljeg razumjevanja BU trgovačkog preduzeća potrebno je pojasniti neke značajnije komponente i to
se odnosi na sledeće:
Neto prodaja je pri važan dio BU trgovačkog preduzeća. Sastoji se od bruto novčanih primitaka, od prodaje robe
umanjenih za povrat robe ili ispravke umanjenja faktora zbog oštećenja ili lošeg kvaliteta robe ili bilo kakve dozvoljene
popuste.
Bruto prodaja se sastoji od ukupne gotovinske prodaje i ukupne prodaje na kredit u toku datod računovodstvenog
perioda, čak i ako gotovina neće biti naplaćena do sljedećeg
Neto dobit je ono što preostane nakon što se od bruto dobiti odbiju operativni rashodi i porez na dobit. On je bitno
mjerilo uspješnosti poslovanja preduzeća jer predstavlja iznos poslovne zarade koja se obračunava dioničarima. To je
iznos koji se prenosi na zadržanu zaradu iz svih aktivnosti koje tokom godine generišu dobit. I uprava i investitori često
koriste neto dobit kao pokazatelj uspješnosti poslovanja nekog preduzeća u proteklom rač periodu. Ostale komponente
BU kao što su operativna dobit, dobit prije poreza kao i porez na dobit nećemo posebno objašnjavati jer nisu složene
kategorije i lako se mogu identifikovati.
Iz prikazanog BS i BU može se naučiti povezanost prihoda i rashoda s imovinom i obavezama. U tom smislu
imovina=obaveze + kapital ili imovina=obaveze + uloženi kapital + zarađeni kapital ili imovina= obaveze + uloženi kapital +
prihodi – rashodi. Ovaj računovodstveni model može se modificirano zapisati i u slrdećem obliku:
Imovina + rashodi = obaveze + uloženi kapital + prihodi. Prihodi su prema tome mjera povećanja zarade a rashodi mjera
njenog smanjenja. Povezanost imovine, obaveza i kapitala s prihodima i rashodima, odnosno povezanost BS i BU vidi se iz
sljedeće šeme:
2000 2004
BS BS
Kapital 800 Kapital 1000
BU
Prihodi 3000
Rashodi 2800
Dobit 200
Iz svih navedenih konstatacija i prikaza moguće je zaključiti sledeće :
 prihodi i rashodi prikazuju promjene na imovini i obavezama u određenom vremenskom periodu
 te promjene su vezane uz povećanja (smanjenje) neto imovine tj. kapitala
 izraz povećanje (smanjenje) neto imovine finansijski je rezultat (dobitak ili gubitak)
 fin. rezultat je spona između BS iBU
 realnost fin rezultata zavisi od relanosti procjene pozicija BS
 nerealnost fin rezultata automatski podrazumjeva BS
Napomene uz BU
Fin obračun prihoda i rashoda u skladu sa rač periodima iskazuje se u svojim saldima kroz formu fin rezultata u BU.
Samo ostvareni prihodi predstavljaju kategorije prihoda u BU što je karakteristično i za vrijednost rashoda. Za razliku od
dosadašnje prakse fin rezultat se neiskazuje višestepenim obračunom kroz formu rezultat:
 bruto dobit (gubitak)
 dobit ili gubitak od aktivnosti
137
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
 dobit ili gubitak prije poreza

 dobit ili gubitak poslije poreza
 dobit ili gubitak od vanrednih stavki
 neto dobit ili gubitak za period.
Pojedini dijelovi obračuna fin rezultata mogu biti negativni a da konačan rezultat bude pozitivan i obrnuto ili da poreski
bilans pokaže različito stanje od rezultata BU. treba napomenuti da se BU sastavlja prije BS te da se rezultati dobiti
poreskih obaveza, gubitka i slično trebaju implementirati u sačinjavanju početnog bilansa za naredni period. Ako se
razlikuju informacijeBU i poreskog bilansakonačno se trebaju uskladiti i implementirati rezultatiu poreskog bilansa ali
samo u domenu obaveza što će dovesti do promjene vrijednosti kapitala u konačnom obračunu. Da bismo u potpunosti
ispoštovali zahtjev ovog obrasca , potrebno je detaljno se upoznati sa MRS 8 i MRS 18, te zahtjevima kodeksa rač načela.
Paragraf 103-109 (koji govore o prihodima i rashodima te njihovom priznavnavanju).
138
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
434. IZVJEŠTAJ O ZADRŽANOJ ZARADI
Dobit čini dio vlasničke glavnice odnosno kapitala preduzeća. Formira se iz ostvarene dobiti i predstavlja dio
dobiti koju preduzeća zadržava za unapređenje svog poslovanja (razvoja).
Prema tome, ovaj izvještaj pokazuje politiku raspodjele dobiti na dio koji pripada vlasnicima i na dio koji ostaje (zadržava)
se u preduzeću. U našim uslovima zadržana zarada ili dobit predstavlja poziciju neraspoređene kumulirane dobiti. Iznos
dobiti povećava se povećanjem ostvarene dobiti a smanjuje za iznos ostvarenog gubitka kao i za iznos odobrenih
dividendi. To jest:
Zadržana dobit na kraju perioda = zadržana dobit na početku + neto dobit – dividende
Polazeći od ovog modela izvještaj o zadržanoj zaradi(dobiti) ima za cilj podrobno prikazati promjene na računu kapitala.
Sastavlja se za određeno obračunsko razdoblje najčešće za 1 godinu tj za isti period kao i ostali fin izvještaji.
Izvještaj o dobiti jednostavnog je oblika, sadrži malo informacija ali su one vrlo značajne i praktično služe nadzornom
(upravnom) odboru za vođenje politike dividendi. Izvještaj se može prikazati:
Preduzeće ''x''
Izvještaj o zadržanoj dobiti 31.12.2004.
Zadržana dobit 01.01.2004. 8000

+Neto dobit 2004. 9000
Zbir 17000
-Dividenda za 2004. 2000
Zadržana dobit 31.12.2004 15000
Manji iznos isplaćenih dividendi znači veći iznos dobiti koji ostaje na raspolaganju preduzeću samim tim
izražava svu bit vlasničkog odnosa odražavajući interese ulagača, vlasnika, i samog preduzeća.
Mnoga preduzeća koja dugo godina uspješno posluju svoj razvoj finansiraju više iz zadržanog dobitka nego iz dodatnih
ulaganja vlasnika kapitala. Izvještaj o zadržanoj zaradi značajna je vaza između dva primarna fin izvještaja a to su BS i BU.
našim zakonom o računovodstvu nije propisan obaveza sastavljanja tog izvještaja međutim nepostoji nikakva smetnja da
se problematika raspodjele pokaže u takvoj formi. Povezanost izvještaja o zadržanoj dobiti sa ostalim fin izvještajima daje
se na sledećoj šemi
Izvještaj o zadržanoj dobiti
Zadržana zarada 150
Neto dobit 200
Dividende 100
Zadržana dobit
krajem godine 250
Bilana stanja Bilans stanja

Kapital: Kapital
-uloženi 650 -uloženi 650
-zarađeni 150 -zarađeni 250
Bilans uspjeha
Prihodi 3000
Rashodi 2800
Dobit 200
Uradit ćemo dva zadatka da bismo vidjeli jesmo li shvatili ono što pišemo, uradit ćemo:
3. izvještaj o zadržanoj zaradi
4. proračun obrtnog kapitala
139
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Primjer 1.
Na bazi sljedećih računa pripremite
c) dio BS koji pokazuje zadržanu dobit
d) izvještaj o zadržanoj dobiti
Ograničenje za potencijalne događaje


31.12.prenos u zadržanu dobit 01.01. Saldo 40000
10000
Ograničenje za proširenje pogona


Saldo 01.01. 70000
31.12. prenos iz zadržane
dobiti 15000
Zadržana dobit

25.3.dividenda 6000 01.01. saldo 120000
24.6. dividenda 6000 31.12. neto dobit 108000
23.9. dividenda 6000 31.12. ogran.za pot.
Događaje 10000
20.12. dividenda 6000
31.12.ograničenje
za proš.pogona 15000
Rješenje:
a) Zadržana dobit
Ograničenja
Za potencijalne događaje 90000
Za proširenje pogona 15000 115000
Neograničeni 199000
b) Izvještaj o zadržanoj dobiti

Ograničenja zadržane dobiti
Ograničenja za potencijalne događaje
Saldo 01.01. 40000
-prenos 31.12. 10000 30000
ograničenja za proširenje pogona
Saldo 01.01. 70000
+ograničenja 31.12 15000 85000
Ukupno ogranič. Zadrž. Dobiti 115000
Neograničena zadržana dobit
Saldo 01.01. 120000
+neto dobit 108000
+prenos iz ograničenja
za potencij dog 10000 118000
238000
-dividende 24000
140
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
prenos ogr za proš.pogona 15000 39000

Ukupno neograničena dobit 199000
Primjer 2.
Izračunajte obrtni kapital prema saldima sledećih računa
-ob prema dobavljačima 18400
-potraživanja od kupaca 14500
-akumulirana amortizacija (oprema) 18500
-IV sumnjivih i spornih potraž 2500
-novčana sredstva 28000
-ob za dividende 6000
-oprema ¸ 154000
-zalihe 40000
-dugoročni predujmovi 12400
-izdate mjenice (dugoročne) 42000
-izdate mjenice (kratkoročne) 20000
-vlastite dionice 8000
Obrtni kapital = kratkoročna imovina – kratkoročne obaveze

Potraživanja od kupaca 14500
Novčana sredstva 28000
Zalihe 40000
IV sumnj i spornih potr (2500)
80000  kratkoročna imovina
dobavljači 18400
ob za dividende 6000
kratk mjenice 20000
44400  kratkoročne obaveze
OBRTNI KAPITAL = 35600
141
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
435. SADRŽAJ I OBLIK FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA O NOVČANOM TOKU
Svako preduzeće u svom poslovanju želi ostvariti 2 ključna cilja i to:

3. poslovati profitabilno
4. ostati solventan (likvidan)
Poslovati profitabilno znači povećavati iznos vlasničke glavnice kroz poslovne aktivnosti preduzeća što drugim riječima
znači ostvariti zadovoljavajući povrat na uloženi vlasnički kapital.
Ostati solventan (likvidan) znači biti sposoban platiti svoje dugove i obaveze preduzeća kako one dospjevaju.
Međutim, sposobnost preduzeća da ostane solventno neuključuje samo procjenu likvidnih sredstava na datom BS.
 Koliko je novo preduzeće primilo novca tokom godine?
 Koji su izvori ovih novčanih primitaka?
 Koliki su izdaci svake godine iz poslovnih aktivnosti, a koliki iz ulagačkih i finansijskih aktivnosti?
Da bi odgovorila na ova pitanja, preduzeća pripremaju treći glavni fin izvještaj koji prikazuje izvore i upotrebu likvidnih
sredstava tokom računovodstvenog perioda . Kao što je poznato novac je važan faktor u poslovanjupreduzeća,. Za novac
se kupuju sirovine, oprema, podmiruju se obaveze, za novac se prodaju gotovi proizvodi, roba i sve se vrti oko novca.
Stoga nije ni čudo da vlasnike preduzeća pa i ostale korisnike zanima odakle sve u preduzeće stiže novac i u koje svrhe se
troši. Iz tih razloga potrebno je sastavljati izvještaj koji govori o izvorima i upotrebi novca i koji omogućava utvrđivanje
viška raspoloćživih ili čak nedostatnih stvari. Upravo izvještaj o novčanom toku daje takve informacije i u interakciji s
ostalim izvještajima daje pravu sliku ''zdravstvenog stanja'' preduzeća.
Nisu rijetki slučajevi da preduzeće u BU iskazuju uspješno poslovanje s dobitkom a da defakto imaju problema s
podmirivanjem tekućih obaveza.
Zašto je tako?
Odgovor prije svega treba potražiti u evidentiranju osnovnih elemenata BU a to su prihodi i rashodi. Prihodi rashodi su
obračunske kategorije, evidentiraju se prema temeljnoj računovodstvenoj pretpostavci nastanka događaja a to znači da se
evidentiraju onda kad su nastali ( onda kad su zarađeni a ne onda kad je uslijedio stvarni primitak ili izdatak novca).
Prema tome, za priznavanje prihoda nije potreban i stvarni primitak novca.

Postoji vremenski nesklad između prihoda i primitak i rashoda i izdataka. Osim toga postoji i primici i izdaci novca koji
uopšte ne utiču na visinu prihoda i rashoda kao što je npr posuđivanje novca. Razumjevanje tih razlika između primitaka i
izdataka i prihoda i rashoda ključno je i to razumjevanje izvještaja o novčanom toku.
142
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
436. OSNOVNI ELEMENTI IZVJEŠTAJA O NOVČANOM TOKU
Već smo konstatovali da izvj o novčanom toku pruža podatke o primicima i izdacima novca kao i o njihovoj
razlici tj čistom novčanom toku. Prema tom osnovni elementi izvještaja o novčanim tokovima su primici i izdaci novca koji
se selektiraju i u izvještaju prikazuju kao dio poslovne, investicijske i finansijske aktivnosti.
Osnovni pojmovi koji su vezani za izvj o novč tokovima :
- Novac na blagajni i na računima u banci
- Novčani ekvivalenti su kratkotrajna visoko likvidna ulaganja koja se brzo konvertuju u novac
- Novčani tokovi su prilivi i odlivi novca i novčanih ekvivalenata
- Poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti koje stvaraju prihod preduzeća i druge aktivnosti koje određuju dobit preduzeća
osim investicijskih i finansijskih aktivnosti
- Investicijske aktivnosti vezane su uz sticanje i otuđivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja nisu uključena u
novčane ekvivalente
- Finansijske aktivnosti su aktivnosti vezane uz finansiranje poslovanja i obuhvataju promjene vezane uz visinu i strukturu
kapitala i obaveza.
Radi lakšeg razumjevanja izvještaja u nastavku će biti prikazane osnovne kategorije koje uzrokuju promjene na novcu i od
kojih zavisi njegova veličina.
Raščlanivanjem potrebnih dijelova imovine i izvora imovine (obaveza i kapitala) dolazi se do osnovnih parametara od kojih
zavisi iznos novca i promjene na novcu.
Ako pođemo od osnovne bilansne jednačine: IMOVINA = IZVORI IMOVINE tj. AKTIVA=PASIVA i njezinim daljnjnem
analitičkim prikazivanjem uz upotrebu sledećih simbola
I=imovina; O=obaveze;K=kapital;KI'=kratkoročna imovina ; DI=dugoročna imovina;N=novac;KI=kratkoročna imovina bez
novca, dobijamo:
I=O+K
KI+DI=O+K
N+KI'+DI=O+K
Ako promjene na tim kategorijama označimo sa D tada važi i ova jednakost:
DN+DKI'+DDI=DO+DK
Promjene na novcu posljedica su povećanja (+) ili smanjenja (-) na sledećim kategorijama:
DN=DO+DK-DKI'-DDI
Uzimajući da povećanje (primici) novca nastaju po osnovu povećanja obaveza i kapitala odnosno smanjenja ostale
nnenovčane imovine i obrnuto na strani smanjenja odnosno izdataka novca.
Ovo je posebno važno ukoliko se izvještaj sastavlja po indirektnoj metodi
PRILIVI IMOVINE ODLIVI IMOVINE

- povećanje obaveza - smanjenje obaveza
- povećanje kapitala - smanjenje kapitala
- smanjenje nenovčane imovine - povećanje nenovčane imovine
Parcijalni bilans preduzeća «X» sastojao se od sljedećih podataka:
Bilans stanja
31.12.2003 31.12.2004
Potraživanja od kupaca 5.000 7.000
Zalihe 2.000 4.000
Unaprijed plaćena najamnina 7.000 3.000
Zalihe potrošnog materijala 1.000 3.000
Obaveze prema dobavljačima 1.500 2.000
Obaveze za režije 2.000 1.400
BU sadrži sljedeće:
Neto dobit 2.000
143
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Rashod za amortizaciju 400

Dobitak od prodaje zemljišta 900
Amortizaciona premija na obveznice 500
Amortizacija goodwilla 200
Neto novčani tok od poslovnih aktivnosti za 2004 izračunava se na slijedeći način:

Neto dobit 2.000
+Rashodi za amortizaciju 400
-Dobitak od prodaje zemljišta (900)
-Amortizaciona premija na obveznice (500)
+Amortizacija goodwilla (200)
-Povećanje potraživanja od kupaca (2.000)
-Povećanje zaliha (2.000)
+Smanjenje unaprijed plaćene najamnine 4.000
-Povećanje zaliha potrošnog materijala (2.000)
-Smanjenje obaveza za režiju (600)
+Povećanje obaveza prema dobavljačima 500
Neto novčanmi tok od poslovnih aktivnosti (900)
Ovo je bio izvještaj o novčanim tokovima po indirektnoj metodi
Primjer
Preduzeće «K» ima sljedeće bilansne podatke (2003 i 2004)
31.12.2003 31.12.2004
Novčana sredstva 11.500 18.000
Roba 19.000 16.000
Strojevi 17.000 19.000
Akumulirana amortizacija -11.500 -12.000
Dugoročna ulaganja 14.000 13.000
Ukupno imovina 63.000 71.500
Obaveze za rashode 3.000 2.000
Izdata dugoročna mjenica 15.000 14.000
Redovne dionice 17.000 19.000
Ukupno obaveze 63.000 71.500
Nja računu dobiti i gubitka nalaze se sljedeći podaci:

Prihod od prodaje 69.000
Nabavna vrijednost prodate robe -47.000
Bruto dobit 22.000
Opšti rashodi -11.000
Rashodi za amortizaciju - 500
Neto dobit 10.500
Dodatni podaci :
-novčane dividende 5.000
-dugoročna ulaganja prodata su po knjigovodstveno vrijednosti
Pripremite izvještaj o novčanim tokovima koristeći se direktnom metodom
144
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Rješenje
Preduzeće «K» Izvještaj o novčanim tokovima za 2004 godinu
Novčana sredstva od poslovnih aktivnosti
Novčani primitak od kupaca 64.500
Isplata robe -41.000
Novčana sredstva plaćena za rashode -12.000
Neto novčani tok od poslovnih aktivnosti 11.500
Novčani tok od investicijskih aktivnosti

Kupovina stroja -2.000
Prodaja dugoročnog ulaganja 1.000
Neto novčani tok od investcijskih aktivnosti -1.000
Novčana sredstva od finansijskih aktivnosti

Plaćanje izdatih mjenica -1.000
Plaćanje dionica 2.000
Isplata novčanih dividendi -5.000
Neto novčani tok od finansijskih aktivnosti -4.000
Neto promjena novčanih sredstava 6.500
Početna vriednost novca i novčanih ekvivalenata 11.500
Konačni saldo 18.000
Objašnjenje novčanih sredstava aktivnosti
Potraživanja od kupaca Roba
13.000 19.000 47.000

69.000 X
17.500 16.000
13.000+69.000-X=17.000 19.000+X-47.000-16.000
X= 64.500 X = 44.000
Obaveze prema dobavljačima Obaveze za rashode
X 9.000 X 3.000
44.000 11.000
12.000 2.000
9.000+44.000-X=12.000 3.000+11.000-X=2.000
X = 41.000 X=12.000
145
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
437. KOSOLIDOVANI FI
Pod kosolidacijom FI podrazumijeva se spajanje izvještaja matice preduzeća. Svrha konsolidovanih FI bazira
se primarno na potrebama korisnika konsolidiranih izvještaja,a to su dioničari i vjerovnici preduzeća (matice). Oni su
zainteresirani za rezultate poslovanja kao i za finansijsku situaciju preduzeća . Ovi izvještaji (konsolidovani) potrebni su i
radi fer prezentacije situacije te da bi jedno preduzeće udruženo u matricu imalo direktnu kontolu nad drugim
preduzećem. Matica je ono preduzeće koje ima više od 50% vlasništva (više od 50% dionica s pravom glasa).
Računovodstvena načela se primjnejuju prilikom sastavljanja konsolidovanih FI. Kosolidovani FI pripremaju se onda
kadasu dva ili više preduzeća povezana poslovnim vezama u preduzeću matice te djeluju kao jedinstven ekonomski
subjekt. Svako preduzeće zadržava svoju računovodstvenu evidenciju, sastavlja svoje temeljne FI. Preduzeće matica
sastavlja i prezentira korisnicima konsolidovane Fi.pored dioničara i dugoročnih vjerovnika korisnici konsoidovanih FI su
još i mgmt matičnog preduzeća te ostali korisnici. Ipak, te izvještaje najviše koriste oni koji su dugoročno zainteresovani za
matično preduzeće. To su postojeći i potencijalni dioničari matičnog preduzeća.Svaki dioničar bilo da se radi o fizičkome ili
pravnom licu zainteresovano je za one prihode koji pripadaju matrici po osnovu udjela u vlasništvu organizacionog
dijela.Dugoročni vjerovnici,prije svega banke takođe su zainteresirane za poslovne rezultate povezanih u matricu kojima
su odobreni ili od kojih su kupljene obveznice.Za razliku od dugoročnih vjerovnika kratkoročni vjerovnici matičnog
preduzeća više su zainteresirani za temeljne izvještaje matice nego za konsolidirane izvještaje.Razlog za to je veći interes
kratkoročnih vjerovnika za tekućom solventnošću u odnosu na dugoročnu profitabilnost matice.Mgmt matice uz
dioničarsku maticu ima najveći interes kako za tekućim informacijama konsolidovanih FI tako i za pojedinim izvještajima
preduzeća povezanim u matricu koje čine konsolidovani izvještaj.Da bi mgmt matice mogao uticati ili vršiti kontrolu
poslovanja i finansijske politike povezanih preduzeća mora imati izvještaje o rezultatu i finansijskoj situaciji za proteklo
računovodstveno razdoblje.Mgmt matice jedino sagledavanjem fin.rezultata,fin.situacije i novčanog toka svih povezanih
preduzeća.Može vršiti kontrolu na nivou grupe.Rezultati konsolidiranih FI jesu ujedno osnova i za zaključivanje ili ne
zaključivanje novih ugovora s mgmt matice.U korisnike informacija konsolidiranih FI svakako treba spomenuti i finansijske
analitičare bez čijih je rezutata danas nezamislivo djelovanje finansijskog tržišta, javnost (preko javnog objavljivanja FI ili
preko rezultata finansijskog analitičara) koju čine potencijalni investitioro i vjerovnici zainteresirani za FI.
146
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
438. KONSOLIDIRANI IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA (IONT)
Ovaj izvještaj sastavlja se u skladu sa RS-27 FBiH. Matica kao i sva povezana preduzeća sastavljaju IoNT kao sastavni
dio svojih temeljnih FI. Međutim, matica sastavlja i prezentira konsoidovani FI među kojima je i konsolidovani IoNT. Kada
se izrađuje konsolidovani IoNT potrebno je izvršiti određena pilagođavanja kod amortizacije, također treba manjinski
interes (udjel) vratiti odnosno dodati ga konsolidiranoj neto dobiti kada se računaju novčani izdaci od finansijskih
aktivnosti tada dividende koje plaćaju povezana preduzeća manjinskim dioničarima treba dodati dividenda koja povezana
preduzeća plaćaju matici. Troškovi sticanja dodatnih dionica povezqnih preduzeća može se, ali i ne mora uključiti u
novčane izdatke od investicijskih aktivnosti. Ako se dionice kupe na otvorenom finansijskom tržištu onda se trošak sticanja
uljučuje u izdatke od investicijskih aktivnosti. Međutim, kada se dionice povezanih pravnih lica kupe direktno od njenih
dioničara to predstavlja međukompanijski transfer novca koji ne utiče na ukupan novčani saldo grupe koja se konsolidira.
Konsolidirani IoNT priprema se na bazi konsolidovanog izvještaja o dobiti i gubitku (BU) i konsolidirani BS. Postupak
konsolidacije izvještaja o novčanomtoku može se pokazati na sljedećem primjeru.
DD «X», drži 90% dionica dioničkog društva «Y» dd

Matično preduzeće «X» pripremilo je konsolidovani izvještaj: Konsolidovani BU i konsolidovani BS
Konsolidovani Izvještaj o dobiti

(BU «X» dd i «Y» dd 31.12.2004)
Prihodi 5.400.000
Troškovi prodatih učinaka(posl.rashodi) (2.540.000)
Bruto dobit 2.460.000
Ostali rashodi (1.360.000)
Operativa dobit 1.100.000
Prihodi od sudjelujućih interesa 60.000
Dobit(spojena) 1.160.000
Manjinski udjelu spojenoj dobiti (40.000)
Konsolidovana neto dobit 1.120.000
Komparativni konsolidovani BS za 31.12.2003 i 2004 «X» dd

Opis 2003 2004
Goodwill 200.000 180.000
Oprema (neto) 2.450.000 4.060.00
Udjel u povezanim pravnim licima 1.520.000 1.580.000
Potražibanja od kupaca 920.000 1.200.000
Zalihe robe 1.100.000 1.010.000
Žiroračun 600.000 970.000
Ukupno imovina 6.790.000 9.000.000
Dionice po nominalnoj vrijednosti 2.000.000 2.200.000
Premija 400.000 1.400.000
Zadržani dobici 2.600.000 3.360.000
Manjinski interesi 200.000 220.000
Druge kratkoročne obaveze 990.000 890.000
Dobavljači 600.000 980.000
Ukupne obaveze i kapital 6.790.000 9.000.000
Ostale informacije koje su potrebne za pripremu konsolidovanog IoNT:

1. troškovi amortizacije od 240.000 i troškovi amortizacije goodwilla je 20.000 uključene su u ostale rashode
2. oprema je nabavljena tokom 2004 za iznos od 1.850.000
147
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
3. udjeli u povezanim preduzećima uključuju 30% dionica kupljenih od «Z» dd, a prihod od sudjelujućeg interesa je 60.000,
dividende nisu primljene tokom godina
4. manjinski interes u spojenoj dobiti je 40.000 međutim 20.000 distribuiramo manjinskim dioničarima kao dividende tokom
razdoblja, to znači da je manjinski udio u neto imovini (kapitalu) porastao za bruto 20.000
5. preduzeće «X» dd emitovalo je 10.000 dionica na otvorenom finansijskom tržištu po cijeni od 120 KM po dionici
(nominalna vrijednost je 20 KM po dionici)
6. ukupno isplaćene dividende iznose 380.000 od čega je dioničarima «X» dd isplaćeno 360.000 (čime se smanjuju
konsolidovani zadržani dobici, 20.000 dividendi isplaćeno je manjim dioničarima «Y» dd)
IoNT pripremiće se pomoću direktne metode (period 1.1-31.12.2004.godine.
Redni brojOpis Iznos

A. Poslovna aktivnost
1. Novčani primici od naplate potaživanja 5.120.000
2. Novčani izdaci za plaćanje obaveza dob. Robe (2.520.000)
3. Ostali novčani izdaci iz poslovnih aktivnosti (1.200.000)
Ukupno novčani tok od poslovni aktivnosti 1.400.000
B. Investicijska aktivnost
1. Novčani izdaci za nabavku robe (1.850.000)
Ukupno novčani tok od investicijskih aktivnosti (1.850.000)
C. Finansijka aktivnost
1. Novčani primici od emisije dionica 1.200.000
2. Novčani izdaci od isplate dividendi (380.000)
Ukupno nivčani tok od finansijskih aktivnosti (820.000)
Čisti novčani tok (A+B+C) 370.000
148
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
U okviru poslovnih operacija novčani primici i novčani izdaci dobiveni su na sljedeći način
Novčani primici od naplate potraživanja

Početno saldo potraživanja 920.000
+prihod od prodaje 5.400.000
-konačni saldo potraživanja (1.200.000)
Novčani primici od naplate potraživanja 5.120.000
Novčani izdaci za plaćanje obaveza dobavljačima

Troškovi prodate robe 2.940.000
-početne zalihe robe (1.100.000)
+konačne zalihe robe 1.010.000
Obračunate obaveze za kupjenu robu 2.850.000
+početni saldo 600.000
-konačni saldo dobavljača 930.000
Novčani izdaci za plaćane obaveza dobavljačima 2.520.000
Ostali novčani izdaci iz poslovnih aktivnosti (troškovi usluga)

Ostali rashodi 1.360.000
-amortizacija (260.000)3
+početni saldo drugih kratk. obaveza (dobavljači) 990.000
-konačni saldo drugih kratk. obaveza (dobavljači) (890.000)
Ostali novčaniizdaci iz poslovnih aktivnosti 1.200.000
Pokazat ćemo na istom primjeru konsolidovani izvještaj o novčanom toku za period 1.1-31.12.2004 po indirektnoj metodi
Red. Br Opis Iznos
A. Novčani tok od poslovnih aktivnosti
1. Konsolidovana neto dobit 1.120.000
Prilagođavanje neto dobiti na novčani tok
2. Amortizacija (240.000+20.000) 260.000
3. Manjinski interes u spojenoj dobiti 40.000
4. Povećanje potraživanja (280.000)
5. Smanjenje zaliha 90.000
6. Povećanje obaveza prema dobavljačima robe 330.000
7. Smanjenje ostalih kratk. obaveza (dobavljači) (100.000)
8. Prihodi od sudjelujućih interesa u «Z» dd (60.000)
Novčani tok od poslovnih aktivnosti 1.400.000
B. Novčani tok od investicijskih aktivnosti
1. Novčani izdaci za nabavku opreme (1.850.000)
Novčani tok od investicijskih aktivnosti (1.850.000)
C. Novčani tok od finansijskih aktivnosti
1. Novčani primici od emisije dionica 1.200.000
2. Novčani izdaci za dividende (380.000)
Novčani tok od finansijskih aktivnosti 820.000
Čisti novčani tok (A+B+C) 370.000
3
Oduzima se jer je amortizacija uključena u ostale rashode
149
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
439. IZVJEŠTAJ O SVIM PROMJENAMA U VLASNIČKOM KAPITALU
Ovaj izvještaj se sastoji iz dva dijela :

- podaci o dioničarskom kapitalu i
- podaci o promjenama u kapitalu
U prvom dijelu izvještaja tretirane su isključivo dionice (redovne i povlaštene) i to kroz period od dvije godine kako bi se
mogle registrovati promjene u dioničkom kapitalu. Prezentirani su podaci o broju eksternih dionica na određeni dan, zati
izdate dionice,opozvane dionice, stečene vlastite dionice itd. Na osnovu podataka iz prvog dijela izvjestaja i ostalih
kompanija koje opredjeljuju visinu kapitala pravnog lica sastavlja se obrazac o promjenama u kapitalu koji ia sljkedeći
oblik i strukturu:
Kod izrade drugogo dijela izvještaja potrebno je pridržavati se paragrafa 137 do 145 Kodeksa RN koji se
odnose na sljedeće sadržaje:
- paragraf 137 – prilikom pripremanja svojih FI većina pravnih lica usvaja finansijski koncept kapitala prema kojem je kapital
za neto sredstva ili vlastiti kapital. Prema fizičkom konceptu kapitala kao što je poslovna sposobnost kapitala se smatra
proizvodnom sposobnošću baziran npr. na jedinici proizvoda na dan
- paragraf 138 – izbor odgovarajućeg koncepta kapitala od strane pravnog lica treba se zasnivati na potrebama korisnika
njegovih FI. Stoga bi finansijski koncept kapitala trebao biti usvojen ako korisnici FI ponajprije brinu o održavanju
nominalno uloženog kapitala ili o kupovnoj moći uloženog kapitala. Međutim, ako korisnici vode glavnu brigu o poslovnoj
sposobnosti pravnog lica treba upotrijebiti fizički koncept kapitala.
- Paragraf 139 – iz koncepta kapitala u paragrafu 138 proizilaze sljedeći koncepti očuvanja kapitala:
a) očuvanje finansijskog kapitala – po ovom knceptu dobit je zarađena samo ako finansijski ili novčani iznos neto sredstva
na kraju perioda premašuje finansijski (ili novčani) iznos neto sredstva na početku perioda nakon isključenja bilo kakvih
raspodjela vlasnicima ili vlasnikovih doprinosa tokom perioda . Očuvanje finansijskog kapitala može biti izmjereno ili u
nominalnim novčanim jedinicama ili jedinicama konstantne kupovne moći.
b) očuvanje fizičkog kapitala - po ovom konceptu dobit je zarađena samo kao fizička proizvodna sposobnost (ili poslovna
sposobnost) pravnog lica ( ili resursa ili fondova potrebnih da se postigne ta sposobnost) ako na kraju perioda premašuje
fizičku proizvodnu sposobnost na početku perioda poslije isključivanja bilo kakvih raspodjela vlasnicima ili vlasnikovih
doprinosa tokom perioda.
- Paragraf 141 – koncept fizičkog očuvanja kapitala zahtijeva usvajanje tekućih troškova kao osnove za vrednovanje. Izbor
osnove prema ovom konceptu zavisi od vrsta finansijskog kapitala koji pravno lice nastoji zadržati
- Paragraf 142 - glavna razlika između dva koncepta očuvanja kapitala jest postupak prema učincima promjena
cijena sredstava i obaveza pravnog lica. Općenito rečeno pravno lice je održalo svoj kapital ako ima jednake količine
kapitala na kraju perioda kao što ga je imalo na početku perioda. Iznos preko zahtijeva za očuvanje kapitala jeste dobit.
- Paragraf 143 - prema konceptu očuvanja finansijskog kapitala gdje je kapital definisan pojmovima nominalnih novčanih
jedinica dobit predstavlja porast nominalnog novčanog kapitala tokom tog perioda stoga povećanje cijena sredstava koja
se diže tokom perioda, koja se uobičajeno nazivaju dobici od držanja jesu konceptualno dobit. Međutim, oni ne moraju
biti priznati kao takvi sve dok se sredstva ne otuđe u transakciji razmjene. Kada se koncept očuvanja finansijskog kapitala
definiše pojmovima jedinica stalne kupovne moći dobit predstavlja povećanje uložene kupovne moći tokom perioda. Tako
se samo onaj dio povećanja cijena smatra za dobit. Ostatak porasta se samtra korekcijom očuvanja kapitala.
- Paragraf 144 – prema konceptu očuvanja fizičkog kapitala kada se kapital definiše pojmovima fizičke proizvodne
sposobnosti. Dobit predstavlja povećanje toga kapitala tokom perioda. Sve promjene cijena koje utiču na sredstva i
obaveze smatraju se promjenama u mjerenju fizičke proizvodne sposobnosti pravnog lica te se stoga one samtraju
usklađivanjima očuvanja kapitala koje je dio vlastitiog kapitala, a ne dobiti.
- Paragraf 145 – izbor osnove vrednovanja i koncepta očuvanja kapitala određuje i računovodstveni model koji će se koristiit
u pripremanju FI. Različiti rač. modeli pokazuju različite stepene relevantnosti i pouzdanosti te kao i na drugim područjima
mgmt-a mora tražiti ravnotežu između relevantnosti i pouzdanosti. Ovaj kodeks primjenjiv je na niz rač. modela i
osigurava smjernice i reperenzentaciju FI rađenih po izabranom modelu
150
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Izvještaj o promjenama u kapitalu za 2003, 2004 godinu pokazat ćemo na konkretnom primjeru jednog
osiguravajućeg društava. Uzet je primjer osiguravajućeg društva, jer ima izvjesnih specifičnosti koje su različite od sadržaja
naprijed prikazanih izvještaja o promjenama u vlastitom kapitalu za preduzeća
Računovodstvene politike i napomene čini satvani dio izvještaja o promjenama u kapitalu. Zbog specifičnosti nvedenog
izvještaja u odnosu na izvještaj koj ise izrađuje za preduzeća navode se neki karakteristični događaji koji utiču na visinu
kapitala osiguravajućih društava:
- Rezervacije šteta (u konkretnom slučaju značajnu stavku predstavljaju predratne štete koje su ukupnu visinu kapitala
društva umanjile za skoro 50%) predstavljaju iznos koji ima za cilj da pokriće ukupnih troškova isplate šteta koje su nastale
usljed događaja koji su se desili do datuma bilansa stanja uključujući štete koje su nastale,ali nisu prijavljene i troškovi
likvidacije umanjene za iznose koji su plaćeni za te štete. Iznos je zasnovan na procjenama te tako iako uprava društva
smatra da je iznos adekvatan konačna obaveza može biti manja ili veća od toga iznosa. U skladu sa poslovnom praksom
osiguravajuća društva usklađena procjena i razlika između procijenjenih i naknadno plaćenih iznosa se knjiže prilikom
nastanka ovih promjena.
- Rezerve sigurnosti formiraju se izdvajanjem najmanje 1/3 od ostvarene dobiti izraza po godišnjem obračunu.ako se dobit
ne koristi za pokriće gubitka iz prethodnih godina, ako se rezerve sigurnosti formiraju najmanje u visini polovine ostvarene
prosječne premije osiguranja u posljednje dvije godine ne postoji obaveza novog izdvajanja stoga što su veće rezerve
sigurnosti osiguravajuće društvo je stabilnije i na tržištu konkurentnije.
Prema tome računovodstvene politike predstavljaju sastavni dio poslovnih politika. One doprinose ostvarivnanju ciljeva
poslovnog subjekta zato se odlučivanje o primjeni računovodstvenih politika nemože ostaviti računovođi kao isključivo
njegova obaveza.
Po najpoljnijem prijedlogu rač.politike u okviru upravlajčkog sistema raspravlja i gl.menadž. vodeći računa o sljedećem:
- da menadžment preduzeća pri izradi FI i za svoju vlastitu upotrebu primjenjuje MRS:
- sastavljanje i prezentiranje FI za korisnike iz okruženja privrednog subjekta treba biti takođe sa MRS-om
- odluku o račun.politikama koje će se primjenjivati kod određenog subjekta donosi njegov menadžment u pravilu
Primjena rač.politike pri sastavljanju i prezentiranju FI objavljuje se u godišnjem obračunu, najčešće u bilješkama.
Sistemski posmatrano poslovna politika je sistem a rač.politike podsistemi poslovne politike kao sistema.
Upravljanje
Poslovna politika
Računovodstvena politika
Iz šeme je vidljivo da se računovodstvene politike nalaze u funkciji odnosno da su one instrument

ostvarivanja poslovne politike preduzeća. Šema također prikazuje odnos rač. I poslovne politike te njihovo mjesto u
cjelokupnom procesu upravljanja. Postoji brojnost različitih računovodstvenih politika koje odabire menadžment
preduzeća dok prijedloge za to sastavljaju rač.radnici. Računovodstvene politike se dosljedno primjenjuju iz jednog
obračunskog perioda u drugi uvažavajući aspekte rač.politika koji u suštini predstavljaju osnovne teze od kojih se polazi
prije postupka oblikovanja odluke o rač.politike kao i njene promjene. Potrebno je jasno definisati ciljeve čije se
ostvarivanje može grfički prikazati:
ODLUKA

AKCIJA

REZULTATI

CILJ
151
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Iz šeme se može uočiti da nakon donošenja odluke o rač.politikama slijedi njeno provođenje (akcija) a rezultati te akcije
vidljivi su pri prezentiranju finansijsko rač.izvještaja uz ostvarivanje cilja koji se sastoji u pravilnom prikazivanju
finansijskog položaja privrednog subjekta i rezultata njegovog poslovanja. Postupak oblikovanja a zatim i prihvatanja
odluke o rač.politikama te sam tok ostvarivanja procesa cilja u suštini je identičan postupku donošenja odluke o poslovnoj
politici privrednog subjekta. S tim u vezi rač.politika time proširuje poslovnu politiku privrednog subjekta. Na temelju
donešene odluke o rač.politikama koju donosi vlasnik odnosno njegov menadžment, rač.radnici primjenjivat će određene
rač.politke prilikom bilježenja knjigovodstvenih događaja u poslovne knjige i na temelju tih podloga pripremat temeljne FI.
Polazeći od MRS-a 1 (objavljivanje rač.politika) mogao bi se utvrditi sledeći tok odabira odgovarajućih rač.politika:
TEMELJNE RAČ.PRETPOSTAVKE

OSTALA RAČ.NAČELA SVOJSTVA IZBORA I PRIMJENE
RAČ.POLITIKA

ZAKONI I DRUGI PROPISI

PODRUČJA ODABRANE
RAČ.POLITIKE

------------------------------------------------------------------------------------------------------
   
OPŠTE IMOVINA OBAVEZE PROFITI
I I
REZERVISANJA GUBICI
Treba naglasiti da u svjetskoj računovodstvenoj literaturi nepostoji jasno razlikovanje rač.načela

rač.standarda niti postoji ujednačenost njihova obuhvata.
Riječ načelo označava polaznu misao nauke ili teorije odnosno polaznu tačku u primanju nečega odnosno u konkretnom
slučaju poimanja temeljnih rač.načela koja opet utvrđuju osnovu za računovodstvenu i/ili rač.polittike. prema tome,
računov.načela predstavljaju skup metoda i pravila i postupaka rač.politike u cilju obezbjeđenja kvalitetnih rač.informacija
prezentiranih u temeljnim FI. S tim u vezi rač.teorija i praksa utvrdila je određeni tok pravila i postupaka pri sastavljanju i
prezentiranju temeljnih fin.izvještaja pri čemu rač.načela zauzimaju ključno mjesto u MRS-1 nalaze se polazne osnove o
poimanju rač.načela kao što su temeljne rač.pretpostavke i kriteriji koji se treba pridržavati prilikom izbora i primjene
odgovarajućih rač.politika. Temeljna rač.načela koja se primjenjuju kod sastavljanja FI a koje se posebno nenavodi u RS jer
se njihova primjena sama po sebi razumije su:
- poslovanje na neograničeno vremensko razdoblje (stalnost).
Načelo kontinuiranosti poslovanja ili vremenski neograničenom djelovanje pod kojim se smatra poslovanje privrednog
subjekta koje nije vremenski ograničeno što znači da će se obavljati i u budućnosti. Isto tako to podrazumjeva da
nepostoji namjera tj izvjesnost likvidacije i značajnije smanjenje obima poštovanja privrednog subjekta. Ako međutim
takva namjera postoji temeljni FI morali bi biti sastavljeni na drugačiji način odnosno na drugačijoj osnovi (najmanje za
godinu dana kao obavezno obračunsko razdoblje)
- načelo dosljednosti (konzistentnosti) predstavlja dosljednu primjenu rač.politika iz perioda u period. To načelo
omogućava kontinuitet FI u jednoakim vremenskim intervalima. Osim toga time se izbjegava uticaj različitog prikazivanja
fin.rezultat privrednog subjekta kao posljedica promjene primjene rač.politika. Tako npr. podcjenjivanje aktive (imovine) i
precjenjivanje pasive i troškova uslovljava skrivene dobitke. Suprotno precjenjena i previše iskazana imovina i/ili
podcjenjena pasiva odnosno troškovi uslovljavaju pojavu srivenih gubitaka.
To se grafički može prikazati na sljedeći način:
Imovina BS Kapital
1. -  + 1.
2. + - 2.
152
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Što predstavlja:
1.skriveni dobitak
2.skriveni gubitak
Ukoliko slučajno dođe promjene u primjeni rač.politike (tokom godine, kvartala, mjeseca itd.) nužno je u bilješkama
ukazati na razloge i posljedice tih promjena
- načelo priznavanja poslovnih promjena u trenutku nastanka ili načela razgraničenja znači da se prihodi ili rashodi
(troškovi) priznaju. U trenutku nastanka a ne u trenutku naplate ili plaćanja. S tim u vezi i ovdje se određuje da se poslovni
rezultat utvrđuje sučeljavanjem prihoda i rashoda a ne prinosa i troškova. Troškovi koji se odnose na buduće obračunsko
razdoblje kao razgraničeni troškovi zatim troškovi nedovršene proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda te obavljenih usluga
nemogu se smatrati rashodima tekućeg razdoblja. Osim toga, prihodi temeljeni na prodajnim cijenama MOGU SE
TEMELJITI SAMO NA RASHODIMA TEMELJENIM NA NABAVNIM CIJENAMA. TO DRUGIM RIJEČIMA ZNAČI DA SE PRILIKOM
IZRAČUNAVANJA FIN.REZULTATA PO SISTEMU FAKTURISANE REALIZACIJE 4. Uzimaju se u obzir svi prihodi bez obzira na
dan naplaćivanja a rashodi se uzimaju na bazi troškova sadržanih u tzv. Fakturisanoj realizaciji. Prilikom izbora primjene
rač.politika menadžment preduzeća treba uvažavat sljedeća tri načela:
Opreznost koja se nameće s razlogom jer je poslovanje svakog preduzeća puna neizvjesnost i nesigurnost posebno s
aspekta daljnjeg funkcionisanja i razvitka svakog društva . zbog toga je veoma bitno za menadžment predzeća da prilikom
primjene rač.politika posebno kada je riječ o rezervisanim troškovima i rizicima uvažava načelo procjene tj opreznosti što
međutim neopravdava stvaranje skrivenih dobitaka i gubitaka ali uvažava procjenjivanje imovine u najnižim mogućim
vrijednostima a kapitala i dugova u najvišim mogućim vrijednostima što se grafički može prikazati:
Imovina BS Obaveze
-  +
Procjenjivanje rashoda treba vršiti po najvišim mogućim vrijednostima a prihode po najnižim mogućim vrijednostima
(grafički)
Rashodi BU Prihodi
+  -
Prevaga suštine nad formom je drugi kriterij (načelo) koji je predviđen rač.standardima a svodi se na to da poslovne
transakcije i druge događaje treba obračunati i prezentirati u skladu s njihovom suštinom i finansijskom stvarnošću, a ne
samo u skladu sa zakonskim propisima. Ovo drugim riječima znači da se kod sastavljanja FI neće posvetiti ista pažnja svim
knjigovodstvenim događajima nego samo onim koji znače suštinske promjene u poslovanju.
Materijalnost je kao 3. rač.kriterij (načelo) koje treba imati u vidu prilikom izbora i primjene rač.politika polazi od toga da
u FI treba objeviti sve pozicije koje su dovoljno značajne da utiču na procjenu ili donošenje odluka.
4
pod uslovom da pojedinačne fakture udovoljavaju kriterijuma priznavanja prihoda utvrđenim FBIH RS-18
153
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
440. POLITIKA ISKAZIVANJA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE
Dugotrajna (stalna)imovina u većini preduzeća čini značajnu imovinsku stavku što znači da rač.politike prihvaćene
kod iskazivanja i valorizovanja ove imovine mogu uticati n afinansijski položaj i rezultate poslovanja. U tom smislu u
kodeksu računovodstvenih načela se sugeriše primjena načela razboritosti prvi procjenama koja nedopušta stvaranje
skrivenih rezervi ili precjenjenih zaliha, namjerno podcjenjivanje sredstava ili prihoda ili namjerno uveličavanje obaveza ili
rashoda što bi se negativno odrazilo na kvalitet FI koji nebi bili dovoljno pouzdani da se na osnovu njih donose poslovne
odluke. Treba istaći da sloboda izbora rač.politika dopušta izbor politika koji će najbolje prikazati fin. ezultata i položaj
poslovanja preduzeća ali ta fleksibilnost mora biti u granicam načela dosljednosti da se onemogući anarhično poslovanje,
špekulacije s poslovnim rezultatom, izbjegavanje fiskalnih obaveza, izigravanje poslovanje i sl. Prema tome, donošenje
odluke o rač.politikama i iskazivanja stalne materijalne imovine mora se temeljiti na prihvatanju načela razboritost i
objektivnost u navedenom smislu.
Rač.politike iskazivanja stalne materijalne imovine moraju obuhvatiti:
- identifikaciju stalne materijalne imovine (svrstavanje, grupisanje sredstava) kao npr zemljišta, grđ.objekti, oprema,
materijalna sredstva u pripremi i dr. Što je detaljno specificirano u FBIH RS-16-nekretnine, postrojenja, oprema i ostala
materijalna stalna sredstva....
- nabavku dugotrajne materijalne imovine u čije troškove su uključeni (tačka 12 FBIH RS-16):
kupovna cijena (faktura dobavljača), carina, i druge uvozne dadžbine za uvezeno sredstvo, porez na promet koji se
nevraća, svi troškovi vezani za dovođenje sredstva u radno stanje za namjeravanu upotrebu, svi trgovački popusti i odbici,
odbijaju se po prispjeću od kupovne cijene
- revalorizacija stalne materijalne imovine
- povlačenje i otuđenje stalne materijalne imovine (dobici ili gubici koji proizilaze iz otuđenja obično idu u korist ili na teret
prihoda). Kao gubici vezani uz rashodovanje osim neamortizovane vrijednosti neto knjigovodstvene svote mogu se
pojaviti tropkovi demontaža, prijevoza kao i PDV.
154
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
441. RAČUNOVODSTVENA POLITIKA NA PODRUČJU ZALIHA
Procjenjivanje i iskazivanje zaliha 5 u temeljnim FI zauzima vrlo značajno mjesto u kontekstu utvrđivanja i iskazivanja kako
fin.položaja tako i rezultata poslovanja preduzeća. Stoga je i razumljivo da upravo politici iskazivanja zalihe treba posvetiti
posebnu pažnju, međutim u cilju pravilnog računskog obuhvatanja knjigovodstvenih događaja a potom iskazivanja u FI
treba uvažavati 3 temeljna procesa:
- proces nabavke zaliha
- proces dovođenja zaliha na sadašnju lokaciju – skladište i u sadašnje stanje
- proces utroška zaliha.
U ovom kontekstu kada je riječ o politici zaliha menadžment preduzeća mora uvaževati odrednice FBIH RS-2 (zalihe kao
vrlo značajnim segmentom usvojene rač.politike u domenu procjenjivanja zaliha, metoda bilježenja surovina, materijala i
rez.dijelova i metoda obračuna utroška zaliha). Kad je u pitanju procjenjivanja zaliha u skladu sa usvojenom rač.politikom
zalihe treba procjenjivat:
- ili po troškovima nabave
- ili po neto prodajnoj vrijednosti, odnosno
a) po onoj vrijednosti koja je niža
b) ali ne viša od tržišne cijene
PROCJENJIVANJE ZALIHA

ILI PO TROŠKOVIMA ILI PO NETO PRODAJNOJ
NABAVE VRIJEDNOSTI

U PRAVILU PO ONOJ VRIJEDNOSTI
KOJA JE NIŽA

ALI NE VIŠA OD TRŽIŠNE CIJENE
Trošak zaliha treba obuhvatiti sve troškove nabavke, troškove konverzije i druge troškove koji su nastali
prilikom dovođenja zaliha na sadašnju vrijednost i sadašnje stanje. Troškovi nabave zaliha obuhvataju fakturnu cijenu ,
uvozne dadžbine i druge poreze , troškove prevoza i druge troškove koji se mogu direktno pripisati nabavci gotovih roba
materijala i usluga. Trg.popusti, rabati i slične stavke se oduzimaju od fakturne cijene. Pod neto prodajnom vrijednošću se
podrazumjeva neto moguća prodajna vrijednostkao procjenjena prodajna cijena koju će preduzeće ostvariti na tržištu za
određenu vrstu zaliha umanjena za neophodne troškove koji su nužni da bi omogućili namjeravanu prodaju. Djelimično
otpisivanje zaliha do neto prodajne vrijednosti se vrši u slučaju kada na datum bilansa stanja troškovi premašuju neto
prodajnu vrijednost. Prema FBIH RS-2 (zalihe) trošak zaliha treba da se odredi korištenjem metode prva ulazna – prva
izlazna (FIFO), prosječne ponderisane cijene ili LIFO metodom (zadnja ulazna-prva izlazna).
5
odnosi se na sirovine i materijal i rezervne dijelove
155
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
442. RAČUNOVODSTVENE POLITIKE I KVALITETA FI
FI su završna faza računovodstvenog procesiranja podataka. Iz činjenice da se pojavljuju kao nosioci

informacija proizilazi da je kvalitet FI određen kvalitetom informacija koje su u njima sadržane . uobičajno se taj kvalitet
posmatra samo sa formalnog stanovišta pa se u tom kontekstu govori o prednostima i nedostacima bilansnih šema.
Međutim, kvalitet FI treba posmatrati i s materijalnog stanovišta. Ključni faktor kvaliteta u tom slučaju su
računovodstvene politike , njima se u znatnoj mjeri i to politikom procjene može uticati na vrijednost pozicija FI. Prema
tome, kvalitet FI treba posmatrati s formalnog i matreijalnog aspekta.
Faktori kvaliteta FI šematski prikazano:

FAKTORI KVALITETA FI

_______________________________________________________________

FORMALNI MATERIJALNI
su su
BILANSNE ŠEME RAČUNOVODST.
POLITIKE
Formalni sadržaj FI vezan je uz samu formulu izvještaja koja najčešće proizilazi iz propisanih ili predloženih
bilansnih šema. Materijalni sadržaj određuje vrijednost pozicija predhodno određenim bilansnim šemama i primarno je
vezan uz pojam računovodstvene politike. Podloga izbora i primjene rač.politika su rač.načela i standardi. U procesu
njihova donošenja vrlo su važni osnovni kriteriji koji se postavljaju pred kvalitet izlaznih informacija i da bi informacije bile
korisne u procesu poslovnog odlučivanja moraju zadovoljavati određene kriterije kvalitete.
Koncepcijski okviri utvrđeni su osnovni kriteriji koje treba ispunjavati da bi se taj kvalitet ostvario.
Nosioci odlučivanja i njihove karakteristike


Ograničenje: Troškovi koristi Značajnost
Osnova priznavanja

Specifična
karakteristika Razumljivost
korisnika

Važan kriterij Korisna u procesu odlučivanja

_________________________ __________________________________
 
Primarni Relevantna  Pouzdana
kvalitet  
Vrijednost Vrijednost Pravovre- Dokazivost Nepredvidi- Isti-
predviđanja povratne menost vost nitost

Sekundarni
kvalitet UPOREDIVOST DOSLJEDNOST
156
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Kvalitet rač.informacija podjeljen je u 2 nivoa i to primarni i sekundarni. Primarni kvalitet određen je relevantnošću i
pouzdanošću rač.informacija. Relevantna (važna) je ona informacija koju karakteriše vrijednost predviđanja , povratna
veza te pravovremenost . to znači da se relevantna informacija odnosi na buduće vrijeme ili potvrđuje prijašnja očekivanja
a korisnicima je prezentira u pravo vrijeme. Potpuno je jasno da informacija s vremenom gubi na svojoj vrijednosti. Ako je
prezentirana u pravom trenutku tada je njena vt+rijednost maksimalna dok se porastom jedinice vremena smanjuje.
Pouzdana je ona informacija koja je oslobođena od grešaka i jednostrana odnosno koja je istinito prikazana. Informacija
mora bitit dokaziva ( što je važno u provođenju kontrole i revizije poslovanja). Da bi bila pouzdana informacija mora biti i
inepristrasna što znači da se za različite korisnike nemogu o istoj pojavi prezentirati različite proturječne informacije.
Sekundarni nivo kvaliteta razmatra se na temelju uporedivosti i dosljednosti. Da bi se neka ekonomska pojava ocjenila
potrebno ju je posmatrati u relevantim odnosima tj. U odnosu prema nekoj relevantnoj bazi poređenja. Tek tada se može
zaključivati o međusobnim sličnostima i razlikamate donositi određene (korektivne) poslovnhe odluke. Za preduteće je
posebno značajno da je takva analiza omogućena u prostoru između srofnih oblika i vremena. Vremenska uporedivost
blisko je povezana sa dosljednošću. Dosljednost opet zahtjeva postojanost primjene određenog postupka. U računovod
smislu to znači da je preduzeće dužno primjenivati jednom usvojenu metodu, odnosno jednom usvojenu rač politiku za
bilježenje svih (istovrsnih ) poslovnih događaja. Taj zahtjev važan je u razmatranju rač politika a ujedno je sastavni dio
opšteprihvaćenih rač načela. Kvalitet rač informacija potrebno je posmatrati i sa aspekta ograničenja koja se pojavljuju pri
procesu njihova formiranja. Jedno od posnovnih ograničenja reflektuje se u obliku cost-benefit analize. Ona zahtjeva da
koristi neke informcije moraju biti veći od troškova njihova odbijanja.
John Kaspari definisao je 1968 vrijednost informacije kao dodatni profit koji se može steći ili gubitak koji se
može izbjeći ukoliko se određena informacija upotrijebi. Ovaj ekonomski koncept podrazumjeva da se informacija treba
biti proizvedena iznad tačke gdje se granični troškovi izjednačavaju sa gran.koristima. Matematička predodžba ovog
zahtjeva objašnjava da se prije izjednačenja gran.koristi i gran.koristi javljaju situacije u kojima ekonomičnost dobijanja
informacije postaje manja od jedan te noije preporučljivo praktično djelovat u tom području. Međutim sve ovo ima više
teoretski karakter koji može poslužiti kao smjernica u ponašanju jer je efekte od korištenja informacija vrlo teško
kvantitativno izraziti. Iz tih razloga korisnost inf.treba posmatrati kroz prizmu pokazatelja efikasnosti poslovanja
preduzeća kao cijeline. Zahtjevi koji se postavljaju u vezi s kvalitetom rač.informacija osnova su za daljnju razradu
rač.načela i rač.standarda. prilikom utvrđivanja MRS-a kao primarne kvalitativne karakteristike rač.informacija naglašena
su:
-razumljivost, relevantnost, pouzdanost i komparabilnost.
Ti zahtjevi koji se postavljaju pred kvalitet rač.inf.značajni su i uvažavaju se priklikom utvrđivanja rač.načela. na osnovu
rač.načela utvrđuju se i donose rač.standardi, a upravo rač.standardi čine podlogu za izbor i primjenu rač.načela i politika.
U tom kontekstu navedeni zahtjevi su važan faktor odabira rač.politika a samim tim i kvaliteta FI.
Rač.politike imaju važno mjesto u procesu obrade podataka , preipreme informacija tj.temeljnih FI što se može šematski
prikazati:
RAČUNOVODSTVENE POLITIKE
↓
PODACI → PROCES OBRADE → INFORMACIJA
Računovodstvene politike na direktan ili in direktan način utiču na kvalitet informacija koje se prezentiraju
korisnicima. Te su informacije sadržane u nizu FI od kojih temeljni čine BS račun dobiti i gubitka BU, IONT, izvještaj o
promjenama u kapitlu te bilješke uz FI. Pored navedenog u nekim situacijama se u temeljne FI ubraja i izvještaj o
zadržanoj dobiti-zarada.
157
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
443. PROBLEMI PROCJENE POZICIJA
Mada je procjena pozicija FI temeljno pitanje rač.politika mi ćemo se kratko osvrnut samo na neke aspekte
procjene pozicija BS i BU.- postoji mnoštvo rač.načela koja je potrebno uvažavati prilikom sastavljanja i prezentiranja FI.
Na područje procjene bilansnih pozicija posebno utiču sljedeća načela:
- načelo nabavne vrijednosti
- načelo opreznosti
- načelo dosljednosti
Načelo nabavne vr.ili načelo troška nabave polazno je rač.načelo u utvrđivanju vrijednosti pozicija u BS. Ovo načelo
zahtjeva da se vrednovanje imovinskih pozicija treba temeljiti na nabavnoj vr.ta ga čine svi troškovi koji nastaju prilikom
sticanja nekog oblika imovine.
Baza za utvrđivanje troška nabave je novčani izdataka ili neki drugi novčani ekvivalent. Prednost primjene
tog načela je u objektivnosti utvrđivanja troška nabave tj.nabavne vrijednosti. Zbog primjene načela nab.vr.imovina
prikazana u BS prikazuje troškove nabave te imovine a ne njenu tržišnu vrijednost. Kolika je stvarna tržišna vrijednost
imovine nemože se vidjeti iz bilansa. Trž.vr.imovine a time i stvarnu vrijednost kapitala moguće je utvrditi
trž.revalorizacijom tj prodajom imovine. Zbog toga je tu činjenicu potrebno imati u vidu prilikom analize fin.položaja na
temalju BS: pored načela nab.vr., vrlo važno mjesto u procjeni bil.pozicija zauzima načelo opreznosti. Ono zahtjeva da se u
uslovima neizvjesnosti poslovanja dobici neprecjenjuju a gubici podcjenjuju. U skaladu sa odredbama ovog načela imovine
je potrebno procjenjivati po trošku nabave ili neto prod.vr. u zavisnosti od toga koja je niža. Važno je napomenuti da
načelko opreznosti nepodrazumjeva niti opravdava namjerno podcjenjivanje rashoda. Zloupotrebom načela opreznosti
stvorit će se tihe rezerve (pričuve) –skriveni do9bici ili latentne rezerve čime se objektivnost i realnost BS dovodi u pitanje.
Latentne razerve ili skriveni dobici nastaju podcjenjivanjem aktive i precjenjivanjem pasive kao i troškova rashoda
obračunskog perioda a samim tim dolazi i do smanjenja finansijskog rezultata. Tipočni primjeri podcjenjivanja imovine
javljaju se u slučaju:
- otpisa potraživanja
- primjene ubrzanih stopa amortizacije
- vrednovanje zaliha po nižim vrijednostima i slično. Do istih efekata kojima se smanjuje fin rezultat može se doći i
precjenjivanjem obaveza. Najčešći slučajevi precjenjivanja obaveza javljaju se:
- - rezervisanja troškova za rizike (garancije)
- Obračun troškova koji se mogu vremenski razgraničiti (tzv.odgođeno plaćanje troškova) i dr.
Ovdje je potrebno napomenuti da se u svim tim slučajevima radi samo o obračunu (povećanju) obaveza i
troškova iza kojih u trenu evidencije nema novčanog toka6. Iznosi troškova koji će nastati moraju se procijeniti pri čemu je
mogućnost zloupotrebe moguća. Ako se poslovni događaj dogodi u istom obračunskom razdoblju kada je i iznos
rezervisan tada se finansijski rezultat zbog toga neće promijeniti, no ako to nijeslučaj tada takav način (fiktivno) povećanja
obaveza i troškova odgađa dio finansijskog rezultata za buduće razdoblje. Nasuprot skrivenim dobicima (latentne rezerve)
u bilansu se mogu pojaviti i skriveni gubici. Oni će se pojaviti u suprotnim situacujama tj.:
-precjenjivanje aktive
-potcjenjivanje pasive kao i troškova
Stvaranje skrivenih gubitaka suprotno je načelu opreznosti i u pravilu se pojavljuje u situacijama kada se želi sakriti
gubitak ili dio gubitka, odnosno odgoditi njegovo formalno iskazivanje za buduća razdoblja.
Potrebno je napomenuti da staranje skrivenih dobitaka i gubitaka nije opravdano i da je to zloupotreba računovodstvenih
načela. Opravdanje tog postupka ne može biti ni njihovo objašnjenje u bilješkama uz FI.
Za ilustraciju nastalih skrivenih dobitaka usljed podcjnenjivanja aktive uzet ćemo primjer vrednovanja nekurentnih zaliha
materijala po nabavnoj cijeni.
A P
6
Novčani tok će uslijediti kada poslovni događaj nastane, ako to nije slučaj prethodno evidentirane troškove potrebno je
neutralizirati, oprihodovati
158
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
-razna 1.500.000 -razna pasiva 2.000.000

aktiva -dobitak 300.000
-materijal 800.000
1000 kg *800 2.300.000 2.300.000
Ako ovo preduzeće vrednuje sve nekurentne zalihe materijala po nižoj cijeni (nižoj između nabavne cijene koja je 800 i
dnevne cijene koja je 700) tada bilans izgleda:
A P
-razna 1.500.000 -razna pasiva 2.000.000
aktiva -dobitak 200.000
-materijal 700.000
1000kg*700
2.200.00 2.200.00
Ako je bilans 1 tačan (ako se materijal prodaje po višoj cijeni od nabavne cijene onda je u bilansu 2
potcijenjena aktiva i postojao je skriveni dobitak od 100.000. Ovaj skriveni dobitak pojavit će se prodajom materijala
po cijeni iz bilansa 1 povećavajući dobit za 100.000 odnosno vraćajući ga na iznos iz bilansa 1. Prema tome,
potcjenivanje aktive izaziva pojavu skrivenog dobitka zime što se pojavno izražava na umanjenju pojavnog dobitka
ili povećanju pojavnog gubitka ili pretvaranju pojavno dobitka u gubitak. Pojava skrivenih dobitaka nastaje i
precjenjivanjem pasive i uzmimo da je preduzeće prilikom procjene platežne sposobnosti kupaca konstatujući da
treba obezbijediti rezerve za potraživanje od kupaca
Finansijski položaj i uspješnost poslovanja privrednih subjekata procjenjuje se na osnovu dva temeljna fin.izvještaja i
to BS i BU. koji predstavlja finalne proizvode računovodstvenog procesiranja podataka i u njih su ugrađene različite
metode i postupci koji imaju i različit uticaj na iskazivanje vrijednosnih pozicija fin.izvještaja.
Upravo je izbor između tih raznih metoda i pšostupaka područje djelovanja rač.politika. područja su različita od onih
opštih do rač.politika na području imovine , rezervisanja, dobitaka, gubitaka itd. Izbor jedne a ne neke druge metode ili
postupka može se značajno odraziti na iskazivanje vrijednosnih pozicija fin.izvjerštaja. hoće li uticaj biti znatan ili ne zavisi
od više faktora a prije svega od
- Učešća određene pozicije u ukupnoj strukturi imovine, obaveza, prihoda ili rashoda i sl.
- Osnovnih obilježja izabrane metode
- Obuhvaćenog vremenskog perioda
- Ostalih faktora
Prvi faktor koji govori o učešću u ukpnoj strukturi šire kategorije upućuje na potvrdu teze da nepostoji jedinstvena lista
rač.politika jednako značajnih za sva preduzeća. Tako npr izbor metoda amortizacija u kapitalno intezivna preduzeća
predstavlja važno područje primjene rač.politika dok u preduzeću predstavlja važno područje primjene rač.politika dok u
pred.s minarnim vrijednostima dugoročne imovine to neće biti slučaj.
Prema tome, određeno područje rač.politika može biti za neka preduzeća posebno važna a za neka ne. Mada postoji
problem odabira važnih rač.politika za dokazivanje teza o njihovom uticaju na fin.položaj i uspješnost poslovanja treba se
ograničiti na razmatranje sledećih rač.politika:
- Rač.politika na području dugotrajne imovine i amortizacije
- ------------ -------------- zaliha
- --------------------------- rezervisanja
- --------------------------- prihoda i otpisa potraživanja
Da bi se dokazal teza o uticaju rač.politika na fin.položaj i uspješnost poslovanja važno je definisati polazni model ,
polazne podatke, te pretpostavke i ograničenja razmetranja . u tom smislu potrebno je koristiti Du Pontov sistem (ČESTO
PITANJE) pokazatelja temeljen na bruto rentabilnosti ukupne imovine (R/B)
Determinisana je bruto maržom profita (MPb) i koeficijentom obrta ukupne imovine (KO).
U razmatranju uticaja rač.politika koristit će se sledeći obrasci
159
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Dobit prije oporez.+kamate

1. BRUTO RENTABILNOST = Imovina
Dobit prije oprez.+kamate
2. BRUTO MARŽA PROFITA = Prihod
Prihod
3. KOEF:OBRTA UKUPNE IMOVINE = Imovina
Iz prezentiranih obrazaca može se zaključiti da je bruto rantabilnost ukupne imovine umnožak bruto marže
profita i koeficijnta obrta ukupne imovine:
R/B=MPb*KO
Navedena tri pokazatelja čine vrh Dupantova sistema pokazatelja. Ovaj model je vrlo pogodan kao osnova
razmatranja uticaja rač.politika na pojedinim područjima .
Prilikom razmatranja uticaja rač.politika na fin.položaj i uspješnost poslovanja na pojedinim područjima

nužno je uvažiti određene pretpostavke. Prije svega, da bi se dokazao uticaj na jednom području nužno je pretpostaviti da
svi ostali uslovi ostaju nepromjenjeni . zato će u formiranju polaznih podataka biti odabrane samo ključne veličine koje će
se u skladu sa potrebama i područjem posmatranja eventualno detaljizirati. U tom smislu u BS će se prikazati
sintetizovane vrijednosti osnovnih elemenata BS kao što su :
- u aktivi dugotrajna i kratkotrajna imovina
- u pasivi kapital te kratkoročne i dugoročne obaveze.
Ove početne vrijednosti ujedno predstavljaju polazne podatke za analizu uticaja rač.politika na visinu
fin.rezultata, a u skladu s tim i na fin.položaj uz napomenu da uticaj rač.politika na fin.rezutat ima prioritet jer od
povećanja ili smanjnja fin.rezultata zavist će i fin.položaj. pošto su osnovni elementi na osnovu koji se utvrđuje
fin.rezultat, prihodi i rashodi to podrazumjeva da se posmatraju samo ona povećanja ili smanjenja imovine koji imaju za
posljedicu nastanak rashoda ili povećanje prihoda. Na osnovu polaznih podataka definisanih u aktivi i pasivi BS potrebno
je razmotriti uticaj rač.politika u kratk.i dug.dimenziji.
Zbog toga je potrebno definisati i vrijeme koje podrazumjeva takva dimenzija posmatranja. U tom smislu
potrebno je naglasiti da kratk.i dug.vremenska dimenzijanisu isključivo determinisane brojem godina već i osnovnim
obilježjima neke bilansne pozicije odnosno njenom dinamikom promjene. Pri tome krat.dimenzija razmatra jedan dio
promjena neke pozicije dok dugoročna uzima u obzir ukupne promjene . u tom smislu na području dugotrajne imovine
kratk.dimenzija obuhvata jedno obračunsko razdoblje (1 god.) a dugoročna cjelokupan vijek trajanja (više god.). ili naa
području zaliha (kratkotrajne imovine) kratk.dimenzija obuhvata jedan ili više utrošaka, a dugoročna ukupno vrijeme u
kojem se utroše sve količine , a to vrijeme ne mora biti ( i u pravilu nije) veće od 1 god. prema tome, zavisno od obilježja ,
pozicije i dinamike promjena kratk.ali i dug.vrem.dimenzija mogu se nalaziti unutra 1 god.ili jednog obrač.razdoblja ali isto
tako to nemora biti slučaj.
160
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
444. ANALIZA I INTERPRETACIJA FINANS.IZVJEŠTAJA
Najznačajniji dio cjelokupne analizer pred.jeste analiza fin.izvj.koji predstavlja proces utvrđivanja značajnih
poslovnih posebno fin.obilježja pred.koja proizilaze iz podataka i inform.računovodstveno-informacionog sistema
unesenih u izvještaje. Pri tome se izračunava više raznovrsnih fin.indikatora koji ukazuju na dobru , lošu ili prosječnu
uspješnost pred.
Najveći dio ralevantnih podataka i informacija nalazi se u BS i BU. nezavisno od specifičnih potreba
konkretnog pred.izdentificirale su se grupe pokazatelja koje obuhvataju: pokazatelje likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti,
profitabilnosti i razvojnih mogućnosti preduzeća. Cilj fin.izvještaja prema RS FBiH kkao i prema MRS je pružanje
informacija o fin.položaju, uspješnosti pred.,promjenana koje su se dogodile u posmatranom periodu i to tako da
zadovolje informacione potrebe svakog kruga korisnika u donošenju ekonomskih odnosno poslovnih odluka. Oni služe
korisnicima kao informaciona osnova za informacionu osnovu rada mgmnt-a, njihovoj vrijednosti po pitanjima daljnjeg
poslovnog ponašanja, hoće li se zadržati ili zamjeniti postojeći mgmnt itd. Osim toga mgmnt ima potrebe da iz
fin.izvj.uzme one informacije koje su za njega najvažnije i da ih dopuni infor.iz drugih izvora koji će mu omogućiti
potpuniju spoznaju uzroka i značenje pojedinih događaja u poslovanju pred. Poseban značaj analize fin.izvješt.pridaje se u
procesu upravljanja (ostale dvije faze su organizovanje i kontrola) Prema tome, analiza fin.izvještaja stvara informacijsku
podlogu za potrebu upravljanja tj odlučivanja. Međutim, treba naglasiti da inform.koje proizilaze iz te analize nisu
sveobuhvatne i neobezbjeđuju razmatranje cjeline poslovanja pred.
Ta analiza obezbjeđuje samo fin.informacije koje iako su vrlo važne za upravljanje nisu sveobuhvatne.
Ovisno od korisnika infirm.i njihovih interesa naglašava se značenje pojedinih segmenata ukupne analize fin.izvj. tako npr
kratk.kreditora prvenstveno zanimaju informacije o likvidnosti pred. Dugoročni investitor najviše je zainteresovan za inf.o
zaduženosti preduzeća. Vlasnici pred.(dioničari) zainteresirani su za dugoročnu profitabilnost itd. Nasuprot tome, mgmnt
preduzeća zainteresiran je za sve aspekte poslovanja pa je s obzirom na to , važna analiza fin.izvještaja kao cjeline.
161
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
445. POKAZATELJI ANALIZE FIN.IZVJ.(ANALIZA ODNOSA)
Za analizu odnosa moglo bi se reći da je ona najjače oruđe fin.analize. da bi vrednovao fin.stanje i
poslovanje pred.analitičar koristi određena mjerila. Ta mjerila su odnosi koji se dobil+ju stavljanjem u odnos dve
vrijednosna podatka. Odnos je dakle količnik 2 matematička izraza. U analizi fin.izvještaja odnosi se upotrebljavaju kao
mjerilo za ocjenu fin.položaja i performansi preduzeća jer apsolutni iznosi koji su sadržani u BS i BU sami za sebe negovore
nam dovoljno o fin.položaju ili uspjehu preduzeća. Npr milion KM neto dobiti može izgledati vrlo impresivno međutim za
fin.uspjeh pred.možemo reći da je dobar ili loš samo kada iznos neto dobiti stavimo u donos npr sa angažovanim
sredstvima. Odnos utvrđen na takav način omogućava analitičaru da definiše kvalitetan zaključak o fin.položaju ili
poslovnom uspjehu preduzeća.
Za korisne interpretacije fin.izvj.međutim analiza odnosa obuhvata i postupak komparacije. Naimee,

pojedinačan odnos posmatran sam za sebe negovori puno da li je konkretni pokazatelj povoljan ili ne . da bi se dobio
konačan zaključak utvrđeni odnos komparirati s nekim standardom. Ti standardi mogu biti planske veličine ili parametri
odabranih uspješnih preduzeća te odnosi u grupaciji ili grani kojoj pred.pripada. treba još naglasiti da ovakva vrsta
komparacije ima opravdanje samo u stabilnim uslovima privređivanja . u suprotnom potrebno je analizirati i identificirati
sve faktore koji su u posmatranom periodu uticali na rezultate dobijene komparacijom konkretnih odnosa. Na ovakav
način «očišćeni» indikatori mogu biti realna podloga za donošenje posl.odluka. značenje pojedinih vrsta pokazatelja zavisi
od toga koje se odluke žele donositi . ako se analiza provodi npr za bankara koji razmišlja hoće li odobriti kredit nekom
pred.tada se naglasak stavlja na postojeću fin.situaciju pred.i njuegovu blisku budućnost tj naglašava se značenje
pokazatelja koji mjere likvidnost. Nasuprot tome, sa stanovništva dugor.investitora više se naglašava moć za stvaranje
prihoda i efikasnost poslovanja jer se zna da neprofitabilna preduzeća umanjuju vrijednost imovine bez obzira na
postojeću dobru likvidnost u budućnosti neće moći iz ostvarenog poslovnog rezultata podmiriti obaveze prema
dugor.investitorima. vlasnici preduzeća ( dioničari) su zainteresovani za dugoročnu profitabilnost i sigurnost. Mgmnt
preduzeća zainteresovan je za sve aspekte fjin analize . osim toga mora se obezbjediti profitabilnost preduzeća kako bi se
mogle podmiriti sve kratk.i dug.obaveze zatim je potrebno obezbjediti određene nadoknade vlasnicima pred.(dividende) i
odgovarajući iznos akumulacije (zadržana dobit) kako bi se pred.moglo razvijeti. U skladu s tim , različiti autori su definisali
različite pokazatelje analize fin.izvještaja. s tim u vezi se prezentiraju 2 grupacije analitičkih pokazatelja:
I grupacija – folija 53a i 53a/1
II grupacija folija 53b
Temeljne skupine pokazatelja analize fin izvještaja mogu se razvrstati u preko 30 pokazatelja . Međutim, mi ćemo se
osvrnuti smo na ključne parametre likvidnosti i solventnosti , pokazatelje profitabilnosti , aktivnosti, ekonomičnosti i
investiranja. Treba naglasiti da nijedan odnos zasebno nije dovoljan pokazatelj poslovanja ili fin stanja preduzeća već se
od pouzdane ocjene može doći samo analizom grupe odnosa i njegovih korelativnih veza.
Ne treba izračunavati veliki broj odnosa jer to doprinosi konfuziji problema. Potrebno je operisati s onim odnosima koji
omogućavaju sagledavanje stepena ostvarenih postavljnih ciljeva. Da bi se prikazali odnosi koji su predmet ove analize
koristit će se odgovarajući elementi iz BS i BU7. Podaci za navedene fin.izvješt. za preduzeće «x» daje se u sledećem
pregledu (folij 54a i 54b)
Analiza profitabilnosti se smatra najvažnijom analizom odnosa . postoji više omjera profitabilnosti ali su ključni oni koji
pokazuju profitabilnost u odnosu na vrijed.prodaje i oni koji pokazuju profitabilnost u odnosu na ulaganja (povrat na
investirano ROI). Analiza profitabilnosti prodaje u praksi se naziva profitnom maržom ili maržom dobitka a izračunava se
stavljanjem u odnos ostvarenog ili planoiranog dobitka i vrijed.urađenog ili planiranog posla iskazanog kroz ostvareni
(planirani) prihod. Profitna marža pokazuje postotak ostvarenog ili planiranog dobitka prema ostvarenom ili planiranom
ukupnom prihodu tokom određenog vrem.perioda (1,3,6,12 mjeseci). Profitna marža može se izračunati za ukupno
ostvareni prihod ili za pojedinačni posao ovisno koji omjeri su relevantni za korisnike za donošenje poslovnih odluka.
Formula za izračunavanje tog pokazatelja:
Dobitak(profit) *100
7
BS i BU nisu prikazani na pozicijama aktive i pasive odnosno prihoda i rashoda sa orginalnog obrasca već je sadržaj
tih obrazaca prilagođen potrebama analize
162
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
PROFITNA MARŽA = UK.prihod
Na bazi podataka iz prezentiranog BU moguće je izračunati 4 kategorije profitne marže:
1.BRUTO PROFITNA MARŽA=(Bruto dobitak(profit)/Ukupan prihod)*100
2.PROFITNA MARŽA IZ POSLOVANJA=(Dobit iz poslovanja/Ukupan prihod )*100
3.Profitna marža prije oporezivanja=(Dobit prije poreza/Ukupan prihod)*100
4.Neto profitna marža=(Neto dobitak/Ukupan prihod)*100
Ovdje nećemo obrazlagati šta nam govore pojedini omjeri profitne marže ali treba reći da neto profitna marža pokazuje
relativnu efikasnost preduzeća nakon podmirenja iz ukupnog prihoda svih troškova uključujući i porez na dobit.
Drugim riječima , preduzeću ostaje 8,57% dobitka kojim može raspolagati prema svom nahođenju tj može ga isplatiti
vlasnicima u cjelosti a može i jedan dio tog iznosa ostaviti u bilansu kao neraspoređeni dobitak. Neto profitna marža je
najprecizniji podatak konačnih efekata od realizovanog posla. Interesantan je i pokazatelj marže neto preostalog profita
koji pokazuje odnos profitabilnosti i investiranja u određeno društvo prema profitabilnosti posuđivanja po tzržišnoj cijeni
kapitala . tržišna cijena kapitala izračunava se po obrascu :
Uloženi vlastiti kap.*trž.stopa na posuđeni kapital u procentima.
Ukoliko je tržišnu stopu teško odrediti zbog toga što tržište kapitala nedjeluje može se primjeniti kam.stopa na novac
uložen u banku.
Ako je ta stopa 8% onda trž.cijena kapitala iznosi:
75000000*8%=6000000
Marža neto preostalog profita = (Neto dobit/Tržišna cijena kap.)-1=8400000/6000000 -1=0,40 ili 40%
Stopa merže neto preostalog profita od 40% pokazuje da su dioničari ostvarili 40% veći profit ulaganjem u preduzeće
nego što bi ga ostvarili da su investirali kapital po prosječnoj trž.cijeni kapitala od 8% (40% OD 8 = 3,2+8=11,2%stopa
ostvarenog profita.
Analiza profitabilnosti ulaganja stavlja dobitke u odnos prema ulaganjima. Ovi odnosi su u literaturi nazivaju povrati na
investirano (ROI) ili povrat na korišteni kapital ROCE. Iskazano formulom to izgleda :
ROI = Dobitak/Investirano ROCE=Dobitak/Korišteni kapital
Ovi pokazatelji se mogu koristiti na bilo kojem nivou poslovne aktivnosti preduzeća (nivo preduzeća kao cijeline, nivo
pogona ili drugog organizovanog djela pred. Itd)
Postavlja se pitanje šta se podrazumjeva pod investiranim odnosno korištenim kapitalom?
Nejčešće korištene kategorije kapitala su:
- ukupna imovina ili ukpni kapital pod kojim se najčešće podrazumjeva ukupna aktiva
- trajni tj dugoročni kapital pod kojim se podrazumjeva vrijed.dioničkog(vlastitog)kapitala i dugoročnih obaveza iz pasive BS
- dionički (vlastiti)kapital
nadalje se postavlja pitanje koju kategoriju dobitka stavljamo u odnos sa gore specifičnim kategorijama korištenog
kapitala. Analitičar se najčešće opredjeljuje za ove odnose:
- dobitak iz poslovanja :ukupna imovina (kapital)
- dobitak iz poslovanja –kamate na kratk.kred. : trajni (dugor)kapital
- neto dobitak : dionički (vlastiti)kapital
Kada su tr.kamata značajniji bolje je za svrhu komparacije izračunati operativnu profitnu stopu povrata koja se računa kao
odnos dobitka iz poslovanja prema uk.aktivi. ovaj odnos se još naziva povrat na aktivu (ROA)
ROA=Dobit od poslovanja/Ukupna aktiva *100=15000000/154000000 * 100= 9,74%
U brojniku je uzeta dobit od poslovanja jer su u njemu sadržane i kamate na korišteni tuđi kapital jer je dobitak od
poslovanja faktički i nastao korištenjem tuđeg i vlastitog tj ukupnog kapitala. Stopa 9,74% pokazuje da na 100investiranih
KM u aktivu preduzeća ostvareno 9,74KM dobitka iz poslovanja .
163
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Analiza solventnosti i likvidnosti nam govori o sposobnosti mgmnt-a da uspješno upravlja finansijama preduzeća kako bi
ono bilo sposobnoda pravovremeno izvršava svoje ukupne i tekuće obaveze. Pojmovi likvidnost nisu jasno razgraničeni ni
kod teoretičara ni u raktičnoj upotrebi . likvidnost se vrlo često naziva i kratkoročna solventnost . međutim mi ćemo pod
pojmom likvidnost podrazumjevati sposobnost preduzeća da u roku podmiri sve svoje kratkoročne obaveze a pod
pojmom solventnost sposobnost preduzeća da u roku udovolji svojim dugoročnim obavezama uključujući i kamate.
Što je posao solventniji njegovi dioničari su bolje zaštićeni odmogućeg bankrota . da bi se izmjenila ta zaštita koriste se
dva pokazatelja.
1. stepen zaduženosti = Uk.obaveze/uk.aktiva * 100 = 79000000/154000000*100=51,30%

2. Koeficijent pokrića
S tim da se kod stepena zaduženosti izračunavaju 2 odnosa:
- ukupnih obaveza i uk.imovine
- dug.obaveza i dug.kapitala
Pokazatelj stepen zaduženosti znači da 51,30% imovine preduzeća finansiraju kreditori. Općenito se smatra da je stepen
zaduženosti manji od 50% zadovoljavajući. U konkretnom slučaju možemo zaključiti da je stepen zaduženosti od 51,30%
nepovoljan jer je ostvarena stopa veće od dozvoljene za 1,3% tj preduzeće je sposobno da pokrije svoje ukupne obaveze
ali se nalazi na granici dozvoljenog.
Pošto je rizik ulaganja u preuzeću u korelativnom odnosu sa stepenom zaduženosti znači da s porastom stepena
zaduženosti raste rizik ulaganja
Dugoročne obaveze 19000000 *100=
Stepen zaduženosti = Vl.kap+Dug.obaveze 100=75000000+19000000
= 20,21%
smatra se da stepen zaduženosti utvrđen kao odnos dugoročnih obaveza i dug.kapitala (vlastitog i tuđeg) treba biti
maksimalno do 35%. S obzirom da u navedenom primjeru stepen zad.iznosi 20,21% može se zaključiti da je preduzeće
sposobnopokriti dug.obaveze i da će one moći biti podmirene na vrijeme. Ovaj stepen zaduženosti govori o obimu
pribavljanja trajnog kapitala od kred. Ako bi stepen zaduženosti premašio dozvoljeni odnos od 30-35% alternativa za pred.
bi bila prodati dionice ili zadržati što više profita pa i na uštrb raspodjele kroz dividende.
Koeficijent pokrića kamata praktično upotpunjuje analizu predhodna dva odnsa. Ovaj indikator je odnos između dobiti iz
poslovanja i kamata a računa se :
Dobit iz poslovanja = 15000000 = 5 puta
Koef.pokrića kamata= Trošk.kamata 3000000
Ovaj indikator naročito koriste kreditori prije nego što pozajme novac nekom pred. Tako oni procjenjuju
sposobnost pred.da im plati kamate i vrati glavnicu. U tu svrhu oni utvrđuju koliko puta dobit iz poslovanja iz kojeg se
plaćaju kamate pokriva trošk.kamata koje pred.treba platiti. Da bi se kamata platila odnos pokrića kamata mora biti veći
od 1 . Ukoliko =1, dobit prije oporezivanja u BU će biti 0. zbog toga odnos pokrića kamata o 1:1 znači upozorenje
kreditorima da ulaze u veliki rizik nemogućnosti naplate svojih kamata u dužem roku. Prema tome, koef.pokrića
kam.pokazuje koliko nisko dobitak može pasti a da se neugrozi sposobnost preduzeća da plati kamatu kada dospije. U
navedenom primjeru , s koef.pokrića koji je 5 puta veći od kam.pred.je dobra skala i njegovi dioničari su dobro zaštićeni
od eventualnog fin.kraha pred. U pokazatelje solventnosti spada odnos duga i glavnice koji pokazuje zaduženost
preduzeća u odnosu na vrijednost vlastitog kap. Izračunavamo ga:
Odnos duga i glavnice = Ukupan dug(obaveze)/vl.kapital *100= 79000000/75000000 *100= 105,33%
Po nekim normama zaduženje u odnosu na vl kapital nesmije preći odnos 1:1 što znači da se pred.nebi trebalo zaduživati
iznad vrijednosti vl.kapitala.
164
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
446. ANALIZA LIKVIDNOSTI
Zanima menadžere preduzeća kako bi u svakom trenutku bili sigurni da će pred.moći udovoljiti svojim kratk.obavezama u
protivnom bi moglo doći do paralize svih aktivnosti pred. U tom smislu mneadćžeri su zainteresovani :
- da se održi dnevna likvidnost tako da se podmire sve tekuće obaveze na dan njihova dospijećai
- da se održi struktura kratkotrajne imovine takve kvalitete da se pojedini oblici kratk.imovinemogu pretvoriti u novac.
Pored menadžera za likvidnost su zainteresovani i kratkoročni kreditori koji se zanimaju za sposobnost pred.da u roku
podmiri sve svoje kratk.obaveze. pokazatelji likv.mogu se svstati u 2 grupe.
- - pokazatelji bazirani na odnosu tekuće aktive i pasive

- pokazatelji mogućnosti pretvranja krakotrajne imovine (umanjene za vrijednost novca na računima u banci i blagajni ) u
novac.
Tekući odnos praktično predstavlja grubu mjeru likvidnosti jer ne uzima u onzir likvidnost pojedinih
komponenti likvidnih sredstava, imovine preduzeća čija se likvidna sredstva sastoje uglavnom novca i likvidnih
potraživanja i likvidnija su od preduzeća čija su likvidna sredstva sastoje od zaliha i nekih drugih manje likvidnih kategorija
tekuće aktive. Tekući odnos se izračunava po formuli:
Tekući odnos=Tek.aktiva/Tek.pasiva= 64000000/60000000=1,07
Ovaj koeficijent nam pokazuje u kojoj mjeri kratkotr.imovina pokriva kratk.obaveze iz pasive. Ako je odnos
tek.aktive i tek.pasive 1:1 tada postoji mogućnost da se kratkoročne obaveze mogu podmiriti kratk.imovinom. neko
praktično saznanje govori da je koef.likvidnost 2:1 dobar jer to znači da se krakotr.imovina može smanjiti za 50% još uvijek
će pokrivati kratk.obaveze. međutim, treba znati i to da u situacijama kada je pokrivenost kratk.obaveza kratkotrajnom
imovinom znatno više od 1, dnevna likvidnost može biti dovedena u pitanje iz jednostavnog razloga neusklađene ročnosti
obaveza i druge ročnosti pojedinih dijelova kratkotrajne imovine. Zbog toga je uz pokazatelj tekućeg odnosa (TO)
potrebno utvrditi radno raspoloživi kapital koji se izračunava kao razlika između tek.aktive i tek.pasive. to je onaj dio
dug.pasive (vlastiti kap ili dug obaveze ) kojim se pokriva tek.aktiva. prema podacima iz BS radni kapital bi iznosio
Tekuća aktiva 64000000

Tekuća pasiva -60000000
Rad.raspoloživi kap 4000000
Kada se radni kapital stavi u odnos s tek.aktivom :

4000000/64000000 *100= 6,25%
dobit ćemo stopu pokrivenosti tek aktive dug izvorima. Koef.pokrivenosti 6,25% znači da 3,25% tek aktive pokriveno dug
izvorima pa se može očekivati da će obaveze biti pravovremeno izmirene.
Nešto tačniji pokazatelj likvidnosti od TO, je koef.ubrzane likv poznat u teoriji i praksi kao brzi odnos ili brzi test ili lakmus
test i izračunava se kao odnos između brze aktive (tekuća aktiva-vrijednost zaliha) i tek pasive (kratk.obaveze).
Brzi odnos (ubrzana likv.) = Brza aktiva/Tekuća pasiva
Ovaj odnos pokazuje sposobnost preduzeća ili posloa da podmiri kratk.obaveze u slučaju da ga uhvati kriza .
pretpostavlja se da bi zalihe zbog dužine roka njihovog pretvaranja u nova bile bezvrijedne. Odnos je prihvatljiv ako se
nlazi između 1:1 ili 0,8:1. u grupu pokazatelja mogućnostima pretvaranja kratkotrajne imovine (umanjene za vrijednost
novaca na računima u banci i blagajni) u novac spadaju tzv pokazatelji aktivnosti koji se utvrđuju na bazi podataka iz BS i
BU. na ovom mjestu prikazat ćemo formule za izračunavanje broje obrta zaliha i koef potraživanja.
Broj obrta zaliha ili likv zaliha izračunava se iz odnosa troškova prodatih dobara i prosječnog stanja zaliha . ovaj koef
pokazuje brzinu kojom zalihe kroz prodaju se pretvaraju u potraživanja.
Broj obrta zaliha=Troškovi prodatih dobara/prosječno stanje zaliha=

= 70000000
165
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
10000000+26000000 =3,89
2
Dani vezivanja =3,65/3,89=93,8 dana
Ako nije poznato stvarno prosječno stanje zaliha tada se utvrđuje tako da se sabere stanje zaliha na početku
i nakraju nekog perioda i podjeli sa 2. takav postupak smo primjenili u primjeali se mora konstatovati da su zalihe
utvrđene kao suma zaliha na početku i nakraju iperioda i podjele sa 2 manje precizne. Broj obrtaja zaliha od 3,89 puta
znači da se prosječna vrijednost zaliha pretvori u potraživanje od kupaca 3,89 puta za 1 godinu što znači skoro svaka tri
mjeseca odnosno svakih 93,8 dana. Ovi podaci predstavljaju za meneadžment vrlo značajne informacije iz kojih se može
zaključiti koliko vremena treba da se novac uložen u zalihe pretvori u potraživanja . što je viši koeficijent ili broj obrtaja
zaliha efikasnije je upravljanje zalihama u preduzeću.
Procjna vremana naplate potraživanja ili likvidnost potraživanja od kupaca izračunavamo na 2 naćina:
a) iz odnosa potr.od kupaca iz BS i prosječnih dnevnih naplaćenih potraživanja
b) iz odnosa potraž. Od kupaca iz BS i ukpno naplaćenih potraživanja tokom dodine podjeljeno sa 365
Prosj.koef.naplate potraživanja =Potraž.od kupaca /prosječno dnevna napl.potr.
Prosj koef.naplate potraž.=Potr.od kupaca /naplać.potr.tokom god/365
Naplaćeno potraživanje tokom godine se moraju izračunati jer taj podatak nepostoji u BS i BU uz uslov da iz BS predhodne
godine za koju se vrši analiza proračun naplaćenih potraživanja bi iznosio:
Potraži.od kupaca
31.12.2000 ili01.01.2001 15000000
Prihod od prodaje
Uk.prihod 98000000
Raspoloživo 113000000
-Potraž.od kupaca31.12.2001 25000000
Naplaćeno potr.od kupaca tokom 2001 88000000
Prema tome prosječan koef naplate potraživanja bi bio:

25000000/88000000/365=103,69 dana a broj obrtaja 365/103,69=3,52
Utvrđeni koeficijent naplate potraživanja pokazuje prosječan broj dana koji je potreban da se potraživanje
naplati. U konkretnom slučaju to je 103,69 dana što znači skoro 3,5 mjeseci da se potraživanja pretvore u gotovinu. Inače
potraživanja su likvidna sredstva samo ako se mogu pretvoriti u novac tj naplatiti. U našem primjeru prosječno vrijeme
naplate potraživanja je nerazumno pošto 103,69 dana blokira i to je relativno dug period inače oskudno i skupa obrna
sredstva na koja se plaćaju visoki troškovi kamata. U svakom slučaju prosječno vrijeme naplate potraživanja predstavlja
posmatrano iz ugla kontrole novčanih sredstava izuzetu važnu menadžersku informaciju.
Analiza parametara o efikasnosti ulaganja dioničara

U dioničarskom društvu pružaju dioničarima ( postojećim i potencijalnim) informacije o efektima ulaganja u redovne
dionice dd. Ključni parametri ove efikasnosti ulaganja su :
- zarada po dionici
- dividenda po dionici
- povrat na dioničku glavnicu običnih dionica
- prinos na dividende
- odnos cijene i zarade po dionici
166
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Zarada po dionici pokazuje profitabilnost dd posmatran kroz ostvareni neto dobitak po jednoj običnoj dionici. Prema
tome, kako se može primjetit zarada je umanjena za dio neto dobitka koji otpada na preferencijalne ili povlaštene dionice
. u ovom slučaju zarada se izračunava po sledećoj formuli:
Zarada po dionici= Neto dobitak – dividende na povlaštene dionice

Broj običnih dionica
=8400000-1500000/400000=17,25 km/dionici
Dividenda po dionici je također pokazatelj profitabilnosti a izračunava se :
Dividenda po dionica= Neto dobit-div.na povlaštene dionice-neraspoređena dobit

Broj običnih dionica
=8400000-1500000-4400000/400000=6,25KM/dionici
Povrat na dioničku glavnicu je isto tako pokazatelj profitabilnosti običnih dioničara.
Povrat na dion.glavnicu ob.dioničara=neto dobit-divid.na povlaštene dionica

Prosječno stanje diničke glavnice ob.dioničara
=8400000-1500000/40000000 *100=17,25%
Povrat na dioničku glavincu običnih dionica od 17,25% pokazuje da 100KM dioničkog kapitala običnih dionica odbacuje
17,25KM neto dobitka umanjenog za dividende na povlaštene dionice koji se raspoređuje na dividendu na obične dionice
36,23% i na neraspoređeni dobitak 63,77% (2500 dividende običnih dioničara + 4400 neraspoređene dobiti)
25000  36,23%
4400  63,77%
100%
Prinos od dividendi se izračunava iz odnosa dividende po dionici i tržišne cijene po dionici (običnoj dionici).
Prinos od dividendi=Dividenda po dionici *100 = 6,25/120 *100= 5,21%

Tržišna cijena dionice
Prinos od dividendi pokazuje stopu povrata na dioničku glavnicu (BEZ KAPITALA NA POVLAŠTENE DIONICE)
POSMATRANO SA ASPEKTA TRŽIŠNE CIJENE DIONICA. To je značajan pokazatelj zarade dioničara jer se pretpostavlja da on
može prodati dionice po tržišnoj cijeni i prava zarada u tom trenutku je dio od te vrijednosti. Inače prinos od dividendi
posebno zanima potencijalne dioničare koji bi željeli kupiti dionice.
Odnos cijene i zarade po dionice predstavlja ustvari odnos trž.cijene po dionici i zarade po dionici a izračunava se po
formuli:
Odnos cijene i zardae po dion.=Tržišna cijena po dionici/zarada po dion.

Ovaj odnos pokazuje vrijeme za koje bi se moglo vratiti investicija dioničara u kojima se taj odnos nebi mijenjao . iako se
ipak posmatra kretanje odnosa cijene i zarde tada dioničari mogu procijeniti hoće li vrijeme povrata investicije biti kraćr ili
duže u odnosu na vrijeme iz statičkog odnosa u konkretnom slučaju posmatrano statički i posmatrani kupac investicije
vratio bi investiciju za 6,96 dana.
Ebit-eps analiza također spada u analizu parametra o efikasnosti ulaganja dioničara a odnosi se na izračunavanje zarade
po dionici kroz različite varijante finansiranja razvoja preduzeća.
Jedan od često korištenih ručno ispitivanja fiunansijske poluge je analiziranje odnosa između zarade prije odbitka kamate i
poreza – ebit (dobitak iz poslovanja) i zarade po dionici-eps. U suštini ispitivanje sadrži uspoređivanje alternativnih
metoda finansiranja uz različite pretpostavke u pogledu ebita.
Za iliustraciju ebit-eps analize fin.poluge poći će se od sledeće pretpostavke:
167
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
- preduzeće y raspolaže vlastitim kapitalom u iznosu od 20 miliona KM kjojeg u cijelosti čine obične dionice
- u cilju obezbjeđenja svog razvoja preduzeće nastoji pribaviti dodatnih 10 miliona KM putem jednog od tri moguća načina
finansiranja
- preduzeće se može finansirat:
1. isključivo običnim dionicama
2. zaduživanjem uz kamatu od 11 %
3. pomoću povlaštenih dionica s 10% dividende
- preduzeće u sadašnjim uslovima zarađuje 3 mil KM i to predstavlja zaradu prije odbitka kamate i poreza
- stopa poreza na dobit je 30%
- mometnalno postoji emitovanih 400000 dionica
- obične dionice iz prve varijante finansiranja mogu se prodavati za 50 KM/dionici što znači da bi za obezbjeđenje dodatnih
10mil KM trebalo prodati novih 200000 dionica.
- Polazi se od pretpostavke da želimo znati kakva bi bila zarada po dionici prema 3. spomenutom načinu finansiranja
ukoliko ebit iznosi 4 mil KM
Proračun se daje na kopiji 71/a
Iz navedenog primjera se može zaljučiti da preduzeće u cilju obezbjeđenja 10 mil KM dodatnog kapitala treba da preferira
varijantu finansiranja zaduživanjem jer je po toj varijnta eps najveća. Najnepovoljnija varijanta su povlaštene diuonice
168
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
447. PREDVIĐANJE FINANSIJSKIH POTEŠKOĆA
Ekonomski analitičari oduvjek su anlizirali uspješnost preduzeća i nastojali da pronađu neki sintetički pkazatelj ukupne
uspješnosti koji bi bio relativno jednostavan za izračuanavanje i pogodan za kompaniju između različitih preduzeća .
teoretski taj problem još nije rješen ali je bilo relativnih pokušaja da se taj problem riješi. Za sada Edvard Altman sa
grupom istraživača koristeći višestruku diskriminativnu analizu za predviđanje bankrota razvio tehniku računanja ukupnog
izraza uspješnosti preduzeća na bmalom brojhu poakazatelja(5) koje je odabrao između 22 finansijskog omjera.
Pet odabranih pokazatelja su najbolje predvidjeli slučaj. Taj uk.iznos uspješnosti preduzeća je poznat pod nazivom Z
model ili zeto score model. Model je sasvim predvidio neuspjeh do 2 godine prije stečaja. Z model vrednovanja po prof
Almanu je sledeći:
Z=1,2x1+1,4x2+3,3x3+0,6x4+1,0x5
Ponderi (1,2-1,0) su konstantne veličine dobivene na bazi empirijskih studija. Odnosi koji su predstavljeni sa x1-x5
izračuanavju se na sledeći način
X1=tekuća aktiva/ukupna aktiva=63000000/154000000=0,4156

X2=neraspoređeni dobitak/ukupna aktiva=20000000/154000000=0,1298
X3=dobitak iz poslovanja/ukupna aktiva=15000000/154000000=0,0974
X4=trž.vr.glavnice/knjig.vr.ukupnih dugova=75000000/79000000=0,9493
X5=ukupan prihod/ukupna aktiva=98000000/154000000=0,6363
Z=1,2*0,1456+1,4*0,1298+3,3*0,0974+0,6*0,9493+1*0,6363=2,2
Po Almtmanu sa z omjerom ispod 1,81 (uključujući i negativne iznose) uvijek bankortiraju a najviše za 2 godine od
termina mjerenja z omjera. Preduzeće sa z omjerom iznad 2,99 predstavljaju zdravo preuzeće koja imaju odličnu
budućnpst. Preduzeće sa z omjerom između 1,8-2,99 spadaju u tzv sivo područje što znači da preduzeće mora hitno
pšreispiatati svoje poslovanje i prestruktuirati se u pravom smjeru. Z omjeri mogu se koristiti kao dodatno kontrolna
informacija menadžmentu u cilju bolje procjene tekućeg poslovanja kao i očekivanja u budućnosti.
Problem:
Izrada fin izvještaja uz korištenje ograničenih podataka i pokazatelja. Računovođa preduzeća x pripremio je godišnje fin
izvještaje sa svim pokazateljima nakon čega je bio pozvan da ih donese na sastanak s direktorom preduzeća. Kada je
stigao shvatio je da je donio sa sobom samo djelimične podatke i da su komplatni izvještaji ostali u njegovoj kancelariji.
Sat vremena prije nego što je trebao fin izvještaje prikazati direktorima, računovođa je imao sledeće informacije.
Preduzeće x
Bilans stanja na dan 31.12.2004.( u 000KM)
Imovina obaveze i dionička glavnica

Tekuća imovina Tekuće obaveze 250
Novac? 130 Dugor.dug 8% 350
Potr.od kupaca? 120 Kamate?
Zalihe ? 250
Ukupno tek.imovina? 500 Uk.obaveze 600
Postrojenja Dionička glavnica
Strojevi i oprema 580 Dionički kap 5
-Amortizacija 80 500 Nominalna vr. 300
Uk.imovina 1000 Zadržana zarad 100
UK.dioničke glav. 400
Uk.obav i dion.glav 1000
Bilns uspjeha za godinu koja završava

31.12.2004.(u 000KM)
169
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Neto prihod od prodaje 1280

Trošk.prodatih proizvoda 960
Bruto dobit od prodaje 320
(25% od neto prihoda od prodaje)
Poslovni rashodi ? 192
Poslovna dobit
(10%od neto prihoda od prod.) 128
Trošak kamata 28
Dobit prije poreza 100
Porez na dobit (40% od dobiti
Prije poreza) 40
Neto dobit 60
Dopunske informacije:
1. odnos glavnice bio je 40% , stepen zaduženosti bio je 60%
2. jedini trošak kamata bio je na dugoročni dug
3. početne zalihe su bile 1500000 KM, obrt zaliha 4,8 puta
4. tekući odnos je bio 2:1, brzi odnos 1:1
5. početno stanje potraživanja od kupaca bilo je 80000 KM
6. godišnji obrtaj potraživanja od kupaca bio je 2,8 puta
7. sva prodaja izvršena je na račun
8. upute: računovođa nas je zamolio da mu pomognemo kompletirati finansijske izvještaje za preduzeće x koristeći smo
dostupne informacije
Postupak izračunavanja i obješnjenja svih iznosa koji se pojavljuju u BS i izvještaju o dobiti.
Napomena: kod kompletiranja izvještaja o dobiti BU počnite s iznosom neto dobiti (60% od dobiti prije oporezivanja). U
cilju lakšeg rješavanja ovog problema daje se nekoliko ključnih pokazatelja:
Odnos glavnice=Ukupna dioničarska glavnica/ukupna imovina

Stepen zaduženosti= uk.obaveze/uk.imovina
Koeficijent obrta zaliha=Troškovi prodatih proizvoda/prosječne zalihe
Koeficijent obrta potraživanja = neto prihod od prodaje/prosječno potraživanje
Tekući odnos = Tekuća imovina/Tekuće obaveze
Brzi odnos = brza imovina/tekuće obaveze
170
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
ZADACI
171
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
(ISPITNI TERMIN: Maj 2013.godine)
11. NA OSNOVU SLJEDEĆIH INFORMACIJA:

Neto dobitak u periodu 1,000.000
Troškovi amortizacije 20.000
Početno stanje potraživanja od kupaca 100.000
Krajnje stanje potraživanja od kupaca 120.000
Početno stanje obaveza prema dobavljačima 100.000
Krajnje stanje obaveza prema dobavljačima 110.000
Početno stanje na računima zaliha 200.000
Krajnje stanje na računima zaliha 210.000
Rashodi od usklanivanja vrijednosti stalne imovine 20.000
Viškovi alata i inventara 2.000
Početno stanje obaveza za kamate 10.000
Krajnje stanje obaveza za kamate 15.000
Rashodi kamata u periodu 50.000
Početno stanje obaveza za bruto zarade 20.000
Krajnje stanje obaveza za bruto zarade 10.000
Rashodi bruto zarada u periodu 50.000
Nominalna vrijednost akcija emitovanih u periodu 100.000
Emisiona premija 10.000
Početno stanje obaveza za dividende 20.000
Krajnje stanje obaveza za dividende 30.000
Dividende objavljene u periodu 50.000
a) izračunati neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti primjenom indirektne metode

kvantifikacije tokova gotovine
(15 bodova)
b) izračunati ukupan neto novčani tok u periodu i objasniti osnovne razlike izmenu
direktne i indirektne metode kvantifikacije tokova gotovine
(15 bodova)
Rješenje:
a) Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti = 1,000.000 + 20.000 (amortizacija) + 20.000
(rashodi od usklanivanja vrijednosti stalne imovine) – 2.000 (viškovi) + 50.000 (rashodi
kamata) – 20.000 (promjena salda potraživanja od kupaca) + 10.000 (promjena salda obaveza
prema dobavljačima) – 10.000 (promjena salda zaliha) – 10.000 (promjena salda obaveza za
bruto zarade) = 1,058.000
b) Ukupan neto novčani tok u periodu = 1,058.000 + 5.000 (promjena salda obaveza za
kamate) + 110.000 (emitovane akcije) – 40.000 (isplaćene dividende) = 1,133.000
- Direktna i indirektna metoda kvantifikacije tokova gotovine razlikuju se samo u domenu
kvantifikacije tokova gotovine iz poslovnih aktivnosti. U slučaju primjene direktne metode,
kvantifikuju se osnovne kategorije bruto priliva i bruto odliva gotovine iz poslovnih
aktivnosti, za razliku od indirektne metode, kada se neto finansijski rezultat u periodu
preračunava na neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti (eliminiše se uticaj poslovnih rashoda
i prihoda obračunskog karaktera, kao i rashoda i prihoda povezanih sa investicionim i
finansijskim aktivnostima, a vrši se i korekcija po osnovu efekata promjene krajnjih u odnosu
na početna stanja potraživanja od kupaca, obaveza prema dobavljačima, zaliha i drugih relevantnih
bilansnih pozicija, povezanih za poslovnim aktivnostima u periodu).
172
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
12. KAMION JE KUPLJEN ZA 68.000 KM I STAVLJEN U UPOTREBU U DECEMBRU 2010. GODINE. OČEKIVANI VIJEK
UPOTREBE JE 5 GODINA, OSTATAK VRIJEDNOSTI 8.000 KM. OČEKIVANO KORIŠTENJE U TOKU 5 GODINA
UPOTREBE JE KAKO SLIJEDI:
Godina Očekivani broj dana korištenja

2011. 200 dana
2012. 100 dana
2013. 100 dana
2014. 150 dana
2015. 50 dana
I. Izračunajte trošak amortizacije kamiona za svih pet godina njegova korištenja

primjenom:
a) linearne (pravolinijske) metode
b) metode opadajućeg salda (koristeći stopu od 35%)
c) funkcionalne metode
II. Navedite u kojim okolnostima je metoda opadajućeg salda primjerenija od linearne

metode?
Rješenje:
I. IZRAČUN TROŠKOVA AMORTIZACIJE:
a) Linearna metoda obračuna amortizacije (5 bodova)
- Osnovica za amortizaciju = 68.000 KM – 8.000 KM = 60.000 KM
- Amortizacijska stopa = 100 / 5 = 20%
- Godišnji obračun amortizacije:
b) Metoda opadajućeg salda (10 bodova)

Korištenjem metode opadajućeg salda, amortizacija za svaku od 5 godina bit će:
c) Funkcionalna metoda (10 bodova)

Po funkcionalnoj metodi amortizacija za svaku od 5 godina izračunava se na sljedeći način:
Ukupan broj dana upotrebe = 200 + 100 + 100 + 150 + 50 = 600 dana
II. ODGOVOR (5 bodova)

Metodu opadajućeg salda kao metodu amortizacije primjereno je koristiti umjesto linearne
metode kad se smatra da je fer rasporediti veći dio ukupnog amortizacijskog iznosa u ranijim
godinama, odnosno manji dio ukupnog amortizacijskog iznosa u kasnijim godinama, uz
pretpostavku da ekonomske koristi od sredstva opadaju tokom vremena upotrebe sredstva.
173
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
(ISPITNI TERMIN: Novembar 2012.godine)
13. PROIZVODNO PREDUZEĆE JE U TOKU DECEMBRA EVIDENTIRALO SLJEDEĆE PROMJENE NA ZALIHAMA MATERIJALA
''A'' KOJI SE KORISTI KAO OSNOVNI MATERIJAL U PROIZVODNJI ZALIHA UČINAKA:
01.12. Početno stanje 1.000 kg po 10,00 KM/kg
05.12. Nabavka 1.000 kg po 12,00 KM/kg
10.12. Izdatnica 1.000 kg
15.12. Nabavka 500 kg po 13,00 KM/kg
20.12. Izdatnica 500 kg
25.12. Nabavka 1.000 kg po 14,00 KM/kg
30.12. Izdatnica 500 kg
Preduzeće zalihe materijala prati po stvarnim nabavnim cijenama.

a) izračunati vrijednost zaliha materijala na kraju decembra ako se nabavna vrijednost utrošenih zaliha
računa pomoću metode ponderisane prosječne cijene, a zalihe se prate prema periodičnom
(diskontinuiranom) sistemu (10 bodova)
b) izračunati vrijednost zaliha materijala na kraju decembra ako se nabavna vrijednost utrošenih zaliha
računa pomoću FIFO metode, a zalihe se prate prema stalnom (kontinuiranom) sistemu (10 bodova)
c) objasniti koju bi metodu praćenja zaliha materijala bilo najlogičnije izabrati od strane uprave preduzeća
koja vodi politiku minimalizacije dobitka i da li bi takav izbor bio u skladu sa relevantnim računovodstvenim
standardima (10 bodova)
Rješenje:
a)
- ukupna količina raspoloživih zaliha u periodu = 3.500 kg
- ukupno izdata količina zaliha u proizvodnju = 2.000 kg
- stanje zaliha na kraju perioda = 1.500 kg
- ukupna nabavna vrijednost zaliha u periodu = 10.000,00 + 12.000,00 + 6.500,00 + 14.000,00 = 42,500,00
- ponderisana prosječna nabavna cijena zaliha = 42.500,00 / 3.500,00 = 12,14 KM/kg
- nabavna vrijednost zaliha na kraju decembra = 1.500 kg po 12,14 KM/kg = 18.210,00 KM.
b)
Nabavna vrijednost zaliha na kraju decembra u ovom slučaju iznosi 20.500,00 KM.
c) minimalnu bruto dobit u ovom slučaju omogućila bi primjena LIFO metoda jer bi ona dovela do
minimalne nabavne vrijednosti zaliha materijala na kraju decembra, pošto podrazumijeva vrednovanje
utrošenih zaliha posljednjim raspoloživim nabavnim cijenama koje konstantno rastu. Menutim, upotreba
LIFO metoda nije u skladu sa MRS 2. Osim toga, upotreba ovog metoda ne bi omogućila istinit i fer prikaz
promjena na zalihama materijala u posmatranom primjeru i dovela bi do vrednovanja krajnjih zaliha
cijenama sa početka obračunskog perioda (1.000 kg po 10,00 KM/kg i 500 kg po 12,00 KM/kg) koje su
znatno niže od cijena na kraju tog perioda.
174
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
14. NA DAN 31.12.2009. GODINE PROBNI BILANS PREDUZEĆA „LX“ IZGLEDAO JE OVAKO:
Raspoloživi su i sljedeći podaci:

(i) Krajnja vrijednost zaliha proizvoda za prodaju 265.000 KM
(ii) Dati su avansi za troškove zakupa i osiguranja 10.000 KM
(iii) Unaprijed obračunati troškovi:
- plate i naknade 21.000 KM
- menadžerske naknade 2% od neto prihoda
- revizorske naknade 3.500 KM
(iv) Sumnjiva i sporna potraživanja koja treba otpisati 15.000 KM.
(v) Otkrivene su sljedeće knjigovodstvene greške:
- nabavka jedne stavke zaliha je knjižena na teret konta kancelarijske opreme, u iznosu od 6.000 KM;
- plaćanje dobavljaču u iznosu od 6.500 KM knjiženo je na dugovnoj strani žiroračuna, i na potražnoj strani
dobavljača.
(vi) Iznos koji u probnom bilansu označava bankovni saldo je saldo prije usklanivanja s bankom. Nakon
usklanivanja otkriveno je da bankovne provizije u iznosu od 2.000 KM nisu unesene u glavnu knjigu.
(vii) Amortizacija stalne imovine treba se obračunati na sljedeći način:
- postrojenja i oprema 10% od nabavne vrijednosti
- kancelarijska oprema 33,33% neto salda na kraju godine
(viii) Konačna dividenda od 0,30 KM po akciji predložena je 30.12.2009. godine.
(ix) Iznos od 50.000 KM treba se rasporediti u rezerve.
(x) Obveza poreza na dobit iznosi 3.200 KM.
Vaš je zadatak:
(a) Pripremiti bilans uspjeha (prema metodi vrste rashoda) i izvještaj o promjenama u kapitalu za godinu
koja je završila 31.12.2009.
(b) Pripremiti bilans stanja na dan 31.12.2009. godine.
175
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
176
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Postupci:
(P1) Amortizacija
Postrojenja i oprema: 625.000 x 10% = 62.500 KM
Uredska oprema: (225.000 – 6.000 – 75.000) x 33,33% = 48.000 KM
(P2) Korekcije za ispravljanje grešaka (otkrivene u napomeni (vi)) su:
Duguje: Zalihe 6.000
Potražuje: Uredska oprema 6.000
Duguje: Dobavljači 13.000
Potražuje: Žiroračun 13.000
Napomena: Predložene, ali ne i odobrene dividende se ne priznaju, ali se objavljuju u bilješkama (uz
financijske izvještaje).
177
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
(ISPITNI TERMIN: Maj 2012.godine)
15. PRIVREDNO DRUŠTVO JE U PERIODU UTVRDILO SLJEDEĆE:

- prihode od prodaje robe 900.000 KM
- nabavnu vrijednost prodate robe 800.000 KM
- troškove reprezentacije u visini od 10.000 KM
- ostale poslovne rashode 20.000 KM
- početno stanje potraživanja od kupaca 100.000 KM
- konačno stanje potraživanja od kupaca 90.000 KM
- naplaćena potraživanja od kupaca u periodu 890.000 KM
- prihode po osnovu naplaćenih otpisanih potraživanja od 10.000 KM
- učešće u kapitalu povezanog pravnog lica 30%
- neto dobitak iskazan u bilansu uspjeha povezanog pravnog lica 100.000 KM
- početno stanje na računu odloženih poreskih sredstava 3.000 KM
a) izračunati bruto finansijski rezultat u periodu

(10 bodova)
b) izračunati ukupne poreske rashode koje treba prezentovati u bilansu uspjeha perioda (stopa poreza na
dobit je 10%) ako se u skladu sa poreskim propisima prihodi od dividendi i naplaćenih otpisanih
potraživanja ne oporezuju, rashodi po osnovu ispravke vrijednosti potraživanja od kupaca ne priznaju
prilikom obračuna poreza na dobit, a troškovi reprezentacije priznaju u visini od 30%; u skladu sa
usvojenom računovodstvenom politikom u društvu, ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca vrši se na
svaki datum bilansa stanja, ali iskustvo pokazuje da se sva otpisana potraživanja naplaćuju u 100%-tnom
iznosu
(10 bodova)
v) objasniti okolnosti pod kojima nastaju stalne i privremene poreske razlike i njihov uticaj na poreski i
poslovni bilans
(10 bodova)
Rješenje:
a)
- rezultat redovnih poslovnih aktivnosti = 900.000 – 830.000 KM = 70.000 KM - otpis potraživanja od kupaca
od 20.000 (100.000 + 900.000 – 890.000 – 90.000) = 50.000 + prihod od dividendi od 30.000 (30 % od
100.000) = 80.000 + naplaćena otpisana potraživanja od 10.000 = 90.000 KM = bruto finansijski rezultat.
b)
- tekuća obaveza za porez na dobit = 90.000 – 30.000 (dividenda) – 10.000 (naplaćena otpisana
potraživanja) + 20.000 (otpis potraživanja) + 7.000 (70% troškova reprezentacije) = 77.000 x 10% = 7.700
KM
- u bilansu uspjeha perioda treba prikazati poreske rashode u visini od 6.700 KM jer 20.000 KM rashoda po
osnovu otpisa potraživanja od kupaca dovodi do bilansiranja 2.000 KM odloženih poreskih sredstava, dok se
saldo na tom računu smanjuje za 1.000 KM, tj. u visini od 10% od 10.000 KM naplaćenih otpisanih
potraživanja; drugim riječima, ispravka i otpis, kao i naplata otpisanih potraživanja od kupaca ne utiče na
visinu poreskih rashoda u bilansu uspjeha.
v)
- stalne poreske razlike rezultat su trajnog nepriznavanja pojedinih troškova ili rashoda iskazanih u
poslovnom bilansu prilikom utvrđivanja obaveza po osnovu poreza na dobit, ili neuključivanja pojedinih
prihoda u poresku osnovicu; ove razlike utiču na visinu poreske osnovice u poreskom bilansu, koja pod
njihovim dejstvom postaje viša ili niža od bruto finansijskog rezultata iskazanog u poslovnom bilansu; u
bilansu uspjeha se iskazuje poreski rashod u visini tekuće poreske obaveze, pa vrijedi formula: Neto
finansijski rezultat = Bruto finansijski rezultat – rashodi po osnovu tekućih poreskih obaveza
178
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
- privremene poreske razlike razultat su privremenog neuključivanja rashoda ili prihoda prikazanih u
bilansu uspjeha u poresku osnovicu za obračun poreza na dobit u periodu ili prenosa unaprijed ili unazad
neiskorišćenih poreskih kredita ili poreskih gubitaka; one dovode do bilansiranja odloženih poreskih
sredstava (u slučaju kada se rashodi koji su priznati u bilansu uspjeha u poreskom smislu priznaju u nekom
od narednih obračunskih perioda ili kada se prihodi oprezuju prije nego što su priznati u računovodstvenom
smislu, kao i kada se vrši prenos poreskih gubitaka ili neiskorišćenih poreskih kredita unaprijed) ili odloženih
poreskih obaveza (u slučaju kada se rashodi u poreskom smislu priznaju prije nego što su iskazani u bilansu
uspjeha ili kada se prihodi oprezuju kasnije u odnosu na period kada su priznati u računovodstvenom
smislu); u poreskom bilansu se iskazuju samo tekući poreski rashodi, tj. tekuća poreska obaveza, utvrđena u
skladu sa poreskim propisima, dok se u poslovnom bilansu uključuju ukupni poreski efekti u periodu, pa
vrijedi formula: Neto finansijski rezultat = Bruto finansijski rezultat – rashodi po osnovu tekućih i
odloženih poreskih obaveza + prihodi po osnovu odloženih poreskih sredstava.
179
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
16. NA KONTU MATERIJALNOG I FINANCIJSKOG KNJIGOVODSTVA EVIDENTIRANE SU SLJEDEĆE PROMJENE NA

MATERIJALU ''A'':
 01.01.2011. – početno stanje materijala ''M'' je 75 kom po jediničnoj nabavnoj cijeni od 250,00 KM
 10.01.2011. – nabavljeno 100 kom. materijala ''M'' koji je zadužen na zalihe po jediničnoj nabavnoj
cijeni od 252,00 KM
 15.02.2011. – utrošeno u proizvodnji 110 kom materijala ''M''
 17.03.2011. – nabavljeno 60 kom. materijala ''M'' koji je zadužen na zalihe po jediničnoj nabavnoj cijeni
od 255,00 KM
 30.04.2011. – utrošeno je u proizvodnji 45 kom. materijala ''M''.
I. Napravite kontinuirani i periodni obračun utroška materijala ''M'' primjenjujući:
a) metodu ponderiranih prosječnih cijena (10 bodova)
b) metodu FIFO (10 bodova)
II. Na temelju utvrđenih vrijednosti troškova i zaliha na kraju razdoblja, komentirajte utjecaj izbora
metode obračuna utroška materijala na vrijednost zaliha iskazanu u bilanci stanja (izvještaju o
financijskom položaju) i rezultata u bilanci uspjeha (računu dobiti i gubitka).
(10 bodova)
Rješenje zadatka 4:
I. a) metoda ponderiranih prosječnih cijena (10 bodova)

Kontinuirani obračun po metodi prosječnih ponderiranih cijena
KOLIČINA Prosječn VRIJEDNOST
Datu
OPIS Ula Izlaz Stanje CIJENA a Duguje Potražuje Saldo
m
z cijena
Zalihe na 250,0 18.750,0 18.750,0
1. I. 75 75 250,00
početku 0 0 0
252,0 251,14 25.200,0 43.950,0
10.I. Nabava 175
100 0 3 0 0
251,14 27.625,7 16.324,2
15.II. Utrošak 110 75 −
3 3 7
255,0 252,99 15.300,0 31.624,2
17.III. Nabava 60 125
0 4 0 7
252,99 11.384,7 20.239,5
30.IV. Utrošak 45 80 −
4 3 4
252,99 59.250,0 39.010,4 20.239,5
30.VI. Zalihe na kraju 80 −
4 0 6 4
Periodični obračun po metodi prosječnih ponderiranih cijena

Početno stanje zaliha: 1.I. 75 kom. po 250,00 KM = 18.750,00 KM
Nabave tijekom razdoblja:
10.I. 100 kom. po 252,00 KM = 25.200,00 KM
17.III. 60 kom. po 255,00 KM = 15.300,00 KM
Raspoloživo za utrošak: 235 kom. = 59.250,00 KM
Prosječna ponderirana cijena: 59.250,00 : 235 = 252,128 KM
Zalihe na kraju razdoblja: 80 kom. x 252,128 KM/kom. = (20.170,24)KM
Utrošene zalihe: = 39.079,76 KM
180
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
I. b) metoda FIFO (10 bodova)

Kontinuirani obračun po metodi FIFO
KOLIČINA Kalku VRIJEDNOST
Datum
Izlaz Stanje
CIJ- -
OPIS Ulaz ukupn pojed ukupn poje ENA lacija
o . o d. FIFO Duguje Potraž. Saldo
1.I. 18.75 18.75
Zalihe na početku 75 75 250
0 0
10.I 25.20 43.95
Nabava 100 175 252
. 0 0
18.75
Stanje po 75 250
10.I 0
redoslijedu i
. 25.20
cijenama 100 252
0
15.II. 18.75
Utrošak 75 250
0
(po izdatnici br.
35 252
1) 8.820
27.57 27.57 16.38
110 65 ---
0 0 0
15.II. Stanje po
redoslijedu i 16.38
65 252
cijenama 0
17.III 15.30 31.68
Nabava 60 125 255
. 0 0
17.III 16.38
Stanje po 65 252
. 0
redoslijedu i
15.30
cijenama 60 255
0
30.IV 11.34
Utrošak 45 252
. 0
(po izdatnici br. 11.34 11.34 20.34
45 80 ---
2) 0 0 0
30.VI
20 252
. Zalihe na kraju 5.040
razdoblja 15.30
60 255
0
20.34 59.25 38.91 20.34
Ukupno 80 ---
0 0 0 0
Periodični obračun po metodi FIFO

Vrijednost zaliha raspoloživa za utrošak:
Početno stanje zaliha: 1.I. 75 kom. po 250,00 KM = 18.750 KM
Nabave tijekom razdoblja:
10.I. 100 kom. po 252,00 KM = 25.200 KM
17.III. 60 kom. po 255,00 KM = 15.300 KM
Raspoloživo za utrošak: 235 kom. = 59.250 KM
181
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Vrijednost zaliha na kraju razdoblja:

Zalihe nabavljene 17.III. 60 kom. po 255,00 KM = 15.300 KM
Zalihe nabavljene 10.I. 20 kom. po 252,00 KM = 5.040 KM
Zalihe na kraju razdoblja: (30.VI.) 80 kom. = 20.340 KM
Vrijednost utrošenih zaliha:
Zalihe raspoložive za utrošak: 59.250,00
– Zalihe na kraju razdoblja: (20.340,00)
Vrijednost utrošenih zaliha: 38.910,00
II. KOMENTAR (10 bodova)

Rekapitulacija vrijednosti troškova i vrijednosti zaliha na kraju razdoblja
Metoda obračuna utroška materijala Utrošak zaliha Vrijednost zaliha

(u bilanci uspjeha) (u bilanci stanja)
Metoda ponderiranih prosječnih cijena
39.079,76 20.170,24
(periodični obračun)
Metoda ponderiranih prosječnih cijena
39.010,46 20.239,54
(kontinuirani obračun)
Metoda FIFO (kontinuirani i periodični obračun) 38.910,00 20.340,00
U uvjetima povećanja cijena (što je slučaju u ovom primjeru), odabir metode obračuna utroška zaliha
sirovina i materijala utječe na vrijednost zaliha iskazanu u bilanci stanja (izvještaj o financijskom položaju) i
na vrijednost utrošenih zaliha iskazan u bilanci stanja (izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti) na način da:
 Primjenjujući metodu FIFO kao metodu utroška zaliha sirovina i materijala, poslovni subjekt će u bilanci
stanja imati iskazanu veću vrijednost zaliha (20.340,00 KM), jer sa zaliha prvo ''izlaze'' u proces
proizvodnje zalihe s nižim cijenama a na zalihama ostaju zalihe po većim nabavnim cijenama, dok će u
bilanci uspjeha imati iskazane manje troškove sirovina i materijala (38.910,00 KM) što će u konačnici
implicirati veću dobit nego kod primjene metode prosječnih ponderiranih cijena, bilo da se primjenjuje
kontinuirani ili periodični obračun zaliha.
 Poslovni subjekt koji primjenjuje metodu prosječnih ponderiranih cijena u uvjetima inflacije imat će u
bilanci stanja iskazanu manju vrijednost zaliha, dok će u bilanci uspjeha imati iskazane veće troškove
sirovina i materijala što će rezultirati manjom dobiti nego kod primjene metode FIFO.
Pritom je kod primjene kontinuiranog obračuna iskazana veća vrijednost zaliha (20.239,54 KM) i manji
iznos troškova materijala (39.010,46 KM) nego kod periodičnog obračuna (vrijednost zaliha = 20.170,24 KM;
troškovi materijala = 39.079,76 KM).
182
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
(ISPITNI TERMIN: STUDENI 2011.GODINE)
17. PRAVNA OSOBA POSJEDUJE OPREMU NABAVNE VRIJEDNOSTI OD 150.000 KM. KUMULATIVNA AMORTIZACIJA
OBRAČUNATA U PERIODU KORIŠTENJA TE OPREME IZNOSI 50.000 KM. UPRAVA PRAVNE OSOBE JE DONIJELA
ODLUKU DA IZVRŠI REKLASIFIKACIJU OPREME U GRUPU SREDSTAVA NAMIJENJENIH OTUĐENJU. PRIJE NEGO ŠTO JE
OPREMA REKLASIFICIRANA IZVRŠENO JE NJENO TESTIRANJE NA OBEZVRJEĐENJE. UTVRĐENA FER VRIJEDNOST
OPREME, UMANJENA ZA TROŠKOVE PRODAJE NA DATUM REKLASIFIKACIJE IZNOSI 91.000 KM A NJENA
UPOTREBNA VRIJEDNOST 95.000 KM.
Vaš zadatak je da:

a) utvrdite vrijednost po kojoj se oprema priznaje neposredno prije reklasifikacije u grupu sredstava
namijenjenih za prodaju; potrebno je, također, objasniti način utvrđivanja te vrijednosti i navesti MSFI
koji je mjerodavan u ovom slučaju; (10 bodova)
b) utvrdite vrijednost po kojoj opremu treba prikazati na datum reklasifikacije u grupu sredstava
namijenjenih za prodaju; objasniti način utvrđivanja vrijednosti i navesti mjerodavnost odgovarajućeg
MSFI; (10 bodova)
c) objasnite model revalorizacije, navedite mjerodavne MRS/MSFI i kategorije sredstava koja se mogu
priznavati u skladu sa tim modelom! (10 bodova)
Rješenje zadatka :
a) Vrijednost sredstva prije reklasifikacije
Nabavna vrijednost 150.000
Ispravak vrijednosti 50.000
Knjigovodstvena vrijednost 100.000
Prije reklasifikacije opreme, za njeno vrednovanje mjerodavni su MRS 16 i MRS 36. Prema MRS 16, stalno
materijalno sredstvo se vrednuje po nabavnoj vrijednosti, umanjenoj za akumulisanu ispravku vrijednosti i
akumulirane imparitetne gubitke ili po revaloriziranoj vrijednosti. Prema MRS 36, pri utvrđivanju eventualnih
imparitetnih gubitaka na stalnom sredstvu, usporede se njegova knjigovodstvena vrijednost i veća od
sljedeće dvije vrijednosti: fer vrijednost ili upotrebna vrijednost tog sredstva. Kao bilančna vrijednost
sredstva priznaje se niža vrijednost. U konkretnom slučaju, viša je upotrebna vrijednost sredstva (95.000 KM)
koju dalje usporedimo sa knjigovodstvenom vrijednošću sredstva (100.000 KM), u skladu s čim se utvrđuje i
imparitetni gubitak u iznosu od 5.000 KM. Dakle, oprema se prije reklasifikacije u grupu sredstava
namijenjenih za prodaju ili otuđenje vodi po vrijednosti od 95.000 KM.
b) Vrijednost sredstva na datum reklasifikacije
Kada je oprema reklasificivana u grupu za prodaju, vrednuje se po nižoj od sljedeće dvije vrijednosti:
knjigovodstvenoj ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje. Mjerodavan je MSFI 5.
Knjigovodstvena vrijednost opreme prije reklasifikacije iznosi 95.000 KM što je više od njene fer vrijednosti
umanjene za troškove prodaje (91.000 KM). Gubitak od obezvrjeđenja, utvrđen u skladu s MSFI 5 iznosi
4.000 KM (95.000-91.000). Prema tome, nakon reklasifikacije opreme u grupu sredstava namijenjenih za
prodaju oprema se vodi po vrijednosti od 91.000 KM.
c) Model revalorizacije
Prema modelu revalorizacije, sredstvo se priznaje u visini njegove procijenjene, fer vrijednosti na datum
bilance stanja. Ako je ta vrijednost viša od knjigovodstvene vrijednosti sredstva prije procjene, višak se
priznaje u korist revalorizacijskih rezervi (u okviru kapitala). Ako je procijenjena, fer vrijednost na datum
sljedeće procjene niža, gubitak se priznaje na teret prethodno priznatih revalorizacijskih rezervi za to
sredstvo (ili, eventualno, grupu istih ili sličnih sredstava), a zatim i na teret rashoda perioda, ukoliko postojeći
saldo na računu revalorizacijskih rezervi nije dovoljan da pokrije gubitak od smanjenja fer vrijednosti. U
slučaju sljedeće procjene koja ponovo dovodi do povećanja knjigovodstvene vrijednosti sredstva, višak se
183
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
priznaje u korist prihoda od revalorizacije, ali najviše do visine prethodno priznatih rashoda, a svaki višak od
procjene iznad toga, ponovo u korist revalorizacijskih rezervi.
Za model revalorizacije mjerodavni su:
- MRS 16 (za stalna materijalna sredstva),
- MRS 38 (za stalna nematerijalna sredstva) i
- MRS 39 (za pojedine grupe financijskih sredstava).
184
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
18. BILANCE STANJA PODUZEĆA „XY“ NA DAN 31.12.2009. I 31.12.2010. GODINE IZGLEDAJU OVAKO:
2009. (u KM) 2010. (u KM)
Nekretnine (zemljište) 650.000 550.000
Postrojenja i oprema – nabavna vrijednost 755.000 600.000
Ispravak vrijednosti postrojenja i opreme (270.000) (225.000)
Transportna sredstva – nabavna vrijednost 145.000 120.000
Ispravak vrijednosti transportnih sredstava (75.000) (65.000)
Zalihe 255.000 185.000
Potraživanja 220.000 214.000
Vrijednosni papiri 23.000 –
Novac u banci 57.000 1.000
1.760.000 1.380.000
Dionički kapital 750.000 500.000
Premije na dionice 175.000 75.000
Akumulirana (neraspoređena) dobit 280.000 107.500
Zajmovi 150.000 350.000
Odgođeni porez 90.000 55.000
Tekuće obveze 265.000 182.500
Prekoračenja računa u banci – 70.000
Obveze za poreze 50.000 40.000
1.760.000 1.380.000
Sljedeće informacije su relevantne:
a) Tijekom 2010. godine nije bilo otuđenja nekretnina
b) Stroj koji je nabavljen za 40.000 KM (amortizirana u iznosu od 30.000 KM) prodana je za 15.000 KM, a
vozilo nabavljeno za 25.000 KM (amortiziran s 10.000 KM) prodan je za 5.000 KM. Dobici i gubici u tim
transakcijama su uključeni u dobit iz poslovanja.
c) Obveza po osnovi poreza na dobit za godinu koja se završila 31.12.2009. koja je iznosila 40.000 KM
plaćena je tokom 2010. godine. Porezni troškovi evidentirani su u bilanci uspjeha i bili su sljedeći: tekuća
obveza po osnovi poreza na dobit je 62.500 KM, odgođena porezna obveza 47.500 KM.
d) Premija plaćena (u 2010.) za otkup zajmova je iznosila 10.000 KM.
e) Dividenda u iznosu od 50.000 KM je isplaćena tokom 2010. godine.
f) Kamata koja je primljena (po osnovi ulaganja) tokom 2010. godine iznosila je 2.250 KM.
Kamata iskazana (kao rashod) u bilanci uspjeha za tu godinu iznosila je 32.000 KM. Neplaćena kamata od
2.200 KM je uključena u obveze na dan 31.12.2009. godine (nula na dan 31.12.2010. godine).
Od Vas se traži da, u skladu s MRS-om 7, pripremite izvještaj o novčanim tokovima (po indirektnoj metodi)
za godinu koja se završava 31.12.2010.
Rješenje zadatka :
1. U postavci ovog zadatka neke su pozicije bile nelogične. Kandidati su to mogli zapaziti. Ako su to
naznačili po osnovu znanja i razumijevanja ovog pitanja, rješenje je priznato. Zadatak je bilo
moguće riješiti „matematičkim“ putem. U nastavku dajemo to rješenje:
Izvještaj o novčanim tokovima za godinu koja završava 31.12.2010.
Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti
Neto gubitak prije oporezivanja (P7) -12.500
Korekcije za:
Amortizacija (-15.000+0) (P3 + P4) -15.000
Gubitak od prodaje postrojenja (P5) 5.000
Primljena kamata (2.250)
185
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Plaćena kamata 32.000

Premija na otkup zajma 10.000
Dobit iz poslovanja prije promjena na obrtnom kapitalu: 17.250
Povećanje zaliha (255.000 – 185.000) 70.000
Povećanje potraživanja (220.000 – 214.000) 6.000
Povećanje obveza 265.000 – (182.500 – 2.200) (80.300)
Gotovina generirana iz poslovanja: 12.950
Plaćena kamata (32.000 + 2.200) (34.200)
Plaćeni porez na dobit (P6) (155.000)
Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti (176.250)
Novčani tokovi iz investicijskih aktivnosti

Smanjenje nekretnina, postrojenja i opreme (P2) 215.000
Primici od prodaje stalnih sredstava (15.000 + 5.000) (P5) 20.000
Kupnja/prodaja vrijednosnih papira 23.000
Primljena kamata 2.250
Neto novčani tok iz investicijskih aktivnosti 260.250
Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti

Emisija dionica (250.000 + 100.000) (350.000)
Uzimanje/otplata zajmova (200.000 - 10.000) 190.000
Isplaćene dividende (50.000)
Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti (210.000)
Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata (126.000)
Novac i novčani ekvivalenti na dan 1.1.2010. godine 57.000
Novac i novčani ekvivalenti na dan 31.12.2010. godine (69.000)
Bilješka:
31. prosinca
Novac i novčani ekvivalenti 2009. 2010.
Prekoračenje računa u banci – (70.000)
57.000 (69.000)
Postupci:
(P1) Račun postrojenja i opreme – nabavna vrijednost
Saldo (1.1.2010.) 755.000 Otuđenja 40.000
Smanjenje 115.000
Saldo (31.12.2010.) 600.000
755.000 755.000
(P2) Račun transportnih sredstava – nabavna vrijednost
Saldo (1.1.2010.) 145.000 Otuđenja 25.000
Saldo (31.12.2010.) 120.000
145.000 145.000
Stalna sredstva – smanjenje (zbrojno):
Nekretnine (550 t. – 650 t.) -100.000
186
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Postrojenja i oprema -115.000

-215.000
(P3) Račun postrojenja i opreme – akumulirana amortizacija
Otuđenja 30.000 Saldo (1.1.2010.) 270.000
Saldo (31.12.2010.) 225.000 Obračun za godinu -15.000
255.000 255.000
(P4) Račun transportnih sredstava – akumulirana amortizacija
Otuđenja 10.000 Saldo (1.1.2010.) 75.000
Saldo (31.12.2010.) 65.000 Obračun za godinu 0
75.000 75.000
(P5) Račun otuđenja stalnih sredstava
Nabavna vrijednost postrojenja 40.000 Amortizacija postrojenja 30.000
Nabavna vrijednost vozila 25.000 Amortizacija vozila 10.000
Gotovinski prihod:
Postrojenja 15.000
Vozila 5.000
Gubitak od prodaje postrojenja 5.000
65.000 65.000
(P6) Porez
Jedini iznos povezan s porezom za koji su potrebna izračunavanja za izvještaj o novčanim tokovima je
ukupan porez plaćen u obračunskom razdoblju.
Da bi se utvrdio plaćeni porez potrebno je (samo) uključiti sva početna i krajnja salda povezana s porezom i
obračun poreza u bilanci uspjeha u „račun poreza“.
Račun poreza (2 boda)
Isplaćena gotovina 155.000 Početni saldo (1.1.2010.):
Saldo 31.12.2010.: 55.000 Odgođeni porez 90.000
Odgođeni porez 40.000 Porez na dobit 50.000
Porez na dobit Bilanca uspjeha:
Odgođeni porez 47.500
Porez na dobit 62.500
250.000 250.000
(P7) Bilanca uspjeha (rekonstrukcija do dobiti prije poreza)
Bilanca uspjeha (2 boda)
Gubitak prije poreza -12.500
Oporezivanje:
110.000
(Neto) gubitak za (2010.) godinu -122.500
Neraspoređena dobit prenesena iz prethodnog razdoblja 280.000
Neraspoređena dobit prenesena u naredno razdoblje 107.500
187
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
S obzirom da je u prikazanoj varijanti izračun amortizacije postrojenja i opreme (vidjeti P3) dao negativan
iznos (što nije moguće prema pravilima za sastavljanje izvještaja o novčanim tokovima), to se ova pozicija
nije uzimala u obzir kod ocjenjivanja.
2. Naravno da je priznato rješenje po osnovu zamjene nelogičnih pozicija u postavci zadatka. Uz

znanje i razmijevanje, kandidati su pokazali i sposobnost interpretacije rješenja čime su u potpunosti
udovoljili standardima provjere i certificiranja znanja koja postavljaju Međunarodni obrazovni
standardi (MOS) za profesionalna zvanja u računovodstvu i reviziji. Slijedi odgovarajuće rješenje:
Izvještaj o novčanim tokovima za godinu koja završava 31.12.2010. (18 bodova)
Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti
Neto dobit prije oporezivanja (P7) 332.500
Korekcije za:
Amortizacija (75.000 + 20.000) (P3 + P4) 95.000
Gubitak od prodaje postrojenja (P5) 5.000
Primljena kamata (2.250)
Plaćena kamata 32.000
Premija na otkup zajma 10.000
Dobit iz poslovanja prije promjena na obrtnom kapitalu: 472.250
Povećanje zaliha (255.000 – 185.000) (70.000)
Povećanje potraživanja (220.000 – 214.000) (6.000)
Povećanje obveza 265.000 – (182.500 – 2.200) 84.700
Gotovina generirana iz poslovanja: 480.950
Plaćena kamata (32.000 + 2.200) (34.200)
Plaćeni porez na dobit (P6) (65.000)
Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti 381.750
Novčani tokovi iz investicijskih aktivnosti
Kupovine nekretnina, postrojenja i opreme (P2) (345.000)
Prihodi od prodaje stalnih sredstava (15.000 + 5.000) (P5) 20.000
Kupovine vrijednosnih papira (23.000)
Primljena kamata 2.250
Neto novčani tok iz investicijskih aktivnosti (345.750)
Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti
Emisija dionica (250.000 + 100.000) 350.000
Otplata zajmova (200.000 + 10.000) (210.000)
Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti 90.000
Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata 126.000
Novac i novčani ekvivalenti na dan 1.1.2010. godine (69.000)
Novac i novčani ekvivalenti na dan 31.12.2010. godine 57.000
Bilješka: (1 bod)
31. prosinca
2010. 2009.
Novac i novčani ekvivalenti
Prekoračenje računa u banci – (70.000)
57.000 (69.000)
Postupci:
(P1) Račun postrojenja i opreme – nabavna vrijednost (1 bod)
188
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Saldo (1.1.2010.) 600.000 Otuđenja 40.000

Povećanje 195.000 Saldo (31.12.2010.) 755.000
795.000 795.000
(P2) Račun transportnih sredstava – nabavna vrijednost (1 bod)
Saldo (1.1.2010.) 120.000 Otuđenja 25.000
Povećanje 50.000 Saldo (31.12.2010.) 145.000
170.000 170.000
Stalna sredstva – povećanje (zbrojno): (1 bod)
Nekretnine (650 t. – 550 t.) 100.000
Postrojenja i oprema 195.000
Transportna sredstva 50.000
345.000
(P3) Račun postrojenja i opreme – akumulirana amortizacija (1 bod)
Otuđenja 30.000 Saldo (1.1.2010.) 225.000
Saldo (31.12.2010.) 270.000 Obračun za godinu 75.000
300.000 300.000
(P4) Račun transportnih sredstava – akumulirana amortizacija (1 bod)
Otuđenja 10.000 Saldo (1.1.2010.) 65.000
Saldo (31.12.2010.) 75.000 Obračun za godinu 20.000
85.000 85.000
(P5) Račun otuđenja stalnih sredstava (2 boda)
Nabavna vrijednost postrojenja 40.000 Amortizacija postrojenja 30.000
Nabavna vrijednost vozila 25.000 Amortizacija vozila 10.000
Gotovinski prihod:
Postrojenja 15.000
Vozila 5.000
Gubitak od prodaje postrojenja 5.000
65.000 65.000
(P6) Porez
Jedini iznos povezan s porezom za koji su potrebna izračunavanja za izvještaj o novčanim tokovima je
ukupan porez plaćen u obračunskom razdoblju.
Da bi se utvrdio plaćeni porez potrebno je (samo) uključiti sva početna i krajnja salda povezana s porezom i
obračun poreza u bilanci uspjeha u „račun poreza“.
Račun poreza (2 boda)
Isplaćena gotovina 65.000 Početni saldo (1.1.2010.):
Saldo 31.12.2010.: 90.000 Odgođeni porez 55.000
Odgođeni porez 50.000 Porez na dobit 40.000
Porez na dobit Bilanca uspjeha:
205.000 205.000
(P7) Bilanca uspjeha (rekonstrukcija do dobiti prije poreza)
Bilanca uspjeha (2 boda)
Dobit prije poreza 332.500
Oporezivanje:
110.000
(Neto) dobit za (2010.) godinu 222.500
189
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Neraspoređena dobit prenesena iz prethodnog razdoblja 107.500

Neraspoređena dobit prenesena u naredno razdoblje 280.000
190
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
(ISPITNI TERMIN: MAJ 2011.GODINE)
(30 BODOVA)
19. PODUZEĆE „SL“ JE KOTIRANO PODUZEĆE S ODOBRENIM DIONIČKIM KAPITALOM U IZNOSU OD 500.000 KM, KOJI
SE SASTOJI OD 50.000 OBIČNIH DIONICA OD PO 10 KM. U PROBNOJ BILANCI, PRIJE KONAČNE KOREKCIJE,
PRIKAZANA SU SLJEDEĆA STANJA NA 31.12.2009.:
u KM u KM
Dionički kapital (40.000 dionica po 10 KM) 400.000
Neraspoređena dobit na dan 1.1.2009. 122.000
Dugoročni kredit (sa 6% kamata, osiguran hipotekom na poslovni objekt) 120.000
Poslovni objekt stečen lizingom:
Nabavna na početku godine 400.000
Ispravak vrijednosti na početku godine 152.000
Postrojenja i oprema:
Nabavna na početku godine 160.000
Ispravak vrijednosti na početku godine 60.000
Nova postrojenja nabavljena u 2009. Godini 20.000
Dobavljači i druge obveze 340.000
Zalihe na dan 31.12.2009. 320.000
Kratkoročna potraživanja 200.000
Dani predujmovi 160.000
Žiroračun 180.000
Dobit tekuće godine (podložna izmjenama uslijed efekata
222.000
napomena koje slijede)
Prihod od prodaje postrojenja 24.000
1.440.000 1.440.000
Dodatne napomene:
(1) Obveze po osnovi dugoročnih kredita plaćaju se u nominalnom iznosu u 6 jednakih godišnjih rata
počevši od 30.9.2010.
(2) Godišnja amortizacija se izračunava kao:
 Poslovni objekt – 2% na nabavnu vrijednost
 Postrojenja i oprema – 20% knjigovodstvene vrijednosti na dan 31.12.2008. plus nabave minus
otuđenja u 2010. godini.
(3) Otuđeno postrojenje: nabavna vrijednost 32.000 KM, ispravak vrijednosti 6.400 KM.
(4) Zalihe su vrednovanje po nižoj od sljedeće dvije vrijednosti: nabavnoj vrijednosti ili neto ostvarivoj
vrijednosti.
(5) Dividenda od 20% je odobrena za isplatu u veljači 2010. godine.
Od Vas se traži da pripremite u formi adekvatnoj za objavljivanje i u skladu s odredbama MRS 1, bilancu
stanja na 31.12.2009. zajedno s pratećim bilješkama.
Rješenje zadatka
Bilanca stanja na dan 31.12.2009.
Imovina
Stalna sredstva
Nekretnine, postrojenja i oprema 2 315.520
Tekuća sredstva
Zalihe 320.000
Kupci 200.000
Dani predujmovi 160.000
Novac u banci 180.000
860.000
191
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Ukupna sredstva 1.175.520
Kapital i obveze
Kapital i rezerve
Dionički kapital 3 400.000
Neraspoređena dobit 315.520
715.520
Dugoročne obveze
Dugoročne krediti 4 100.000
Kratkoročne obveze
Dobavljači i druge obveze 340.000
Tekući dio dugoročnih obveza 20.000
360.000
Ukupno kapital i obveze 1.175.520
(10 bodova)
Izvještaj o promjenama na kapitalu za godinu koja je završila 31.12.2009.
Dionički Neraspoređena
Ukupno
kapital dobit
Stanje na dan 31.12.2008. 400.000 122.000 522.000

193.520 193.520
Stanje na dan 31.12.2009. 400.000 315.520 715.520
(2 boda)
Napomene uz bilancu stanja
1 Izvještaj o računovodstvenim politikama (3 boda)
(a) Financijski izvještaji su pripremljeni u skladu s MSFI.
(b) Amortizacija
(i) zakupljeni objekt – 2% na nabavnu vrijednost.
(ii) postrojenja i oprema – amortizacija se izračunava regresivnom metodom po godišnjoj stopi od
20%. Za sredstva stečena tokom dane godine obračunava se amortizacija za cijelu godinu.
(c) Zalihe – zalihe se vrednuju po nižoj od dvije vrijednosti: nabavnoj ili neto ostvarivoj vrijednosti.
2 Materijalna imovina (5 bodova)

Zakupljena Postrojenja
Ukupno
nekretnina i oprema
Nabavna vrijednost:
1. 1. 2009. Godine 400.000 160.000 560.000
Povećanja – 20.000 20.000
Otuđenja – (32.000) (32.000)
31.12.2009. godine 400.000 148.000 548.000
Ispravak vrijednosti:
1. 1. 2009. Godine 152.000 60.000 212.000
Eliminirano uslijed otuđenja – (6.400) (6.400)
Obračunano za godinu (P1) 8.000 18.880 26.880
31.12.2009. godine 160.000 72.480 132.480
Neto knjigovodstvena vrijednost

31.12.2009. godine 240.000 75.520 315.520
31.12.2008. godine 248.000 100.000 348.000
192
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
3 Dionički kapital (2 boda)

Odobreni dionički kapital u iznosu od 500.000 KM, koji se sastoji od 50.000 dionica od po 10 KM, od kojih je
400.000 KM emitirano i u potpunosti plaćeno.
Poduzeće predlaže dividendu od 20% za godinu.
4 Dugoročni krediti (1 bod)
Dugoročni krediti su osigurani hipotekom na poslovni objekt.
Postupci:
(P1) Amortizacija: (3 boda)
Zakupljeni objekt – 2% od 400.000 8.000

Postrojenja i oprema:
Prijenos neto knjigovodstvene vrijednosti 100.000
Povećanja 20.000
Otuđenje (25.600)
Amortizacija 20% 94.400 18.880
26.880
(P2) Otuđenje postrojenja (2 boda)
Prodajna vrijednost 24.000
Nabavna vrijednost 32.000
Umanjena: Za amortizaciju 6.400
25.600
Gubitak prilikom otuđenju 1.600
(P3) Dobit (2 boda)
Dobit za godinu po listi salda 222.000
Umanjena: Za amortizaciju (P1) 26.880
Gubitak prilikom otuđenju (P2) 1.600
28.480
193.520
193
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
20. PROIZVODNO DRUŠTVO POSJEDUJE MAŠINU ČIJA JE NABAVNA VRIJEDNOST 50.000 KM, REZIDUALNA VRIJEDNOST
5.000 KM I PROCJENJENI KORISNI VIJEK TRAJANJA 5 GODINA.
Potrebno je:
a) izračunati iznos amortizacije primjenom metode prema kojoj
- iznos amortizacije svake godine smanjuje za isti iznos
- iznos amortizacije svake godine povećava za isti iznos
b) koju metodu od dvije navede pod a) biste preporučili i zašto
c) koliki iznos amortizacije će biti u četvrtoj godini ako je na početku iste godine nabavna vrijednost
mašine revalorizovana na iznos od 60.000 KM i reziudalna vrijednost procjenjena na 7.000 KM.
d) koliki iznos amortizacije će biti u petoj godini korištenja mašine (na osnovu podataka iz zadatka) ako je
na kraju četvrte godine procjenjeno da će mašina trajati 7 godina.
RJEŠENjA:
a) (10 bodova)
Primjenjuje se metoda zbira godina. Iznos degresije/progresije se izračunava na osnovu sledeće formule
НВ  РВ 50000  5000 45000
износ дегр. / прогр.     3000
н(н  1) 5(5  1) 15
2 2
degresivna metoda
Ispravka Sadašnja
Godina NV Amortizacija vrijednosti vrijednost
1 50000 15000 15000 35000
2 50000 12000 27000 23000
3 50000 9000 36000 14000
4 50000 6000 42000 8000
5 50000 3000 45000 5000
progresivna metoda
Ispravka Sadašnja
Godina NV Amortizacija vrijednosti vrijednost
1 50000 3000 3000 47000
2 50000 6000 9000 41000
3 50000 9000 18000 32000
4 50000 12000 30000 20000
5 50000 15000 45000 5000
b) (6 bodova)
Preporučuje se primjena degresivne metode po kojoj se iznos amortizacije svake godine smanjuje za isti
iznos. Primjena ove metode je u skladu sa načelom opreznosti je dovodi do iskazivanja sredstava po
principu niže vrijednosti i priznavanja njashoda u prvim godinama po višim vrijednostima. Na ovaj način će
finansijski rezultat i imovina biti potcjenjeni što dovodi do nastanka latentnih rezervi što nije slučaj kod
metode progresivne amortizacije.
v) (7 bodova)
kod revalorizacije sredstava je potrebno ponovo izračunati iznos degresije jer se amortizacija treba izvršiti u
naredne dvije godine na način da se vrijednost na kraju treće godine amortizuje u toku dvije godine. Iznos
degresije će iznositi:
194
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
(14.000  10.000  7.000)

износ   5666,67 , gdje je 14.000 KM vrijednost sredstva nakon treće
2(2  1)
2
godine, 10.000 iznos revalorizacije nabavne vrijednosti sredstva i 7.000 nova rezidualna vrijednost, a 2 je
preostali vijek trajanja.
Iznos amortizacije u četvrtoj godini će iznositi 2*5666,67= 11.333,33 KM.
g) (7 bodova)
I ovde je potrebno izračunati novi iznos degresije po formuli:
(8.000  5.000)
износ   500 , gdje je 8.000 KM vrijednost mašine nakon četvrte godine, 5.000
3(3  1)
2
reziudalna vrijednost i 3 novi procjenjeni vijek trajanja. Iznos amortizacije u petoj godini će iznositi 3*500 =
1.500 KM.
195
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
(ISPITNI TERMIN: NOVEMBAR 2010.GODINE)
21. BILANS STANJA PREDUZEĆA 'ABC'
Pozicija Prethodna godina Tekuća godina

AKTIVA
1. DUGOTRAJNA IMOVINA 133.779 109.199
a) Građevinski objekti 55.000 52.000
b) Postrojenja i oprema 78.779 57.199
2. KRATKOTRAJNA IMOVINA 188.208 218.584
a) Zalihe 50.000 50.000
b) Potraživanja 120.008 47.284
c) Novac 18.200 121.300
UKUPNO AKTIVA 321.987 327.783
PASIVA
1. KAPITAL 180.157 189.707
a) Uplaćeni (upisani) kapital 120.000 120.000
b) Kapitalni dobitak 12.000 12.000
c) Zadržana dobit 48.157 57.707
2. DUGOROČNE OBAVEZE 60.000 60.000
3. KRATKOROČNE OBAVEZE 81.830 78.076
UKUPNO PASIVA 321.987 327.783
BILANS USPJEHA PODUZEĆA 'ABC'
Pozicija Prethodna godina Tekuća godina
1. PRIHODI OD PRODAJE 958.000 992.000
2. POSLOVNI RASHODI 919.350 945.700
3. FINANCIJSKI PRIHODI 5.850 7.200
4. FINANCIJSKI RASHODI (kamate) 6.100 6.800
5. UKUPNI PRIHODI 963.850 999.200
6. UKUPNI RASHODI 925.450 952.500
7. DOBIT PRIJE POREZA 38.400 46.700
8. POREZ NA DOBIT 9.600 11.675
9. NETO DOBIT 28.800 35.025
- dividend 22.100 25.475
- zadržana dobit 6.700 9.550
- Upisani temeljni kapital: emitirano 1.200 dionica – nominalna vrijednost 100 KM (dionice su
prodane po 110 KM).
- Tržišna cijena dionice 31.12.prethodne godine 200 KM
- Tržišna cijena dionice 31.12.tekuće godine 220 KM
a) Izračunajte pokazatelje aktivnosti
b) Izračunajte pokazatelje investiranja
c) Prokomentirajte izračunate pokazatelje aktivnosti i investiranja za Preduzeće ''ABC'' za tekuću
godinu te prokomentirajte kretanje ovih pokazatelja u odnosu na prethodnu godinu.
Rješenje:
a) POKAZATELJI AKTIVNOSTI – (10 bodova)

Koeficijent obrta ukupne imovine
Opis Prethodna godina Tekuća godina
Ukupni Prihod / Ukupna Imovina 963.850 / 321.987 999.200 / 327.783
KOui 2,99 3,05
196
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Koeficijent obrta kratkotrajne imovine

Ukupni prihod / kratkotrajna imovina 963.850 / 188.208 999.200 /218.584
Koki 5,12 4,57
Koeficijent obrta potraživanja > 1
Prihod od prodaje / Potraživanja 958.000 / 120.008 992.000 / 47.284
Kop 7,98 21,11
Trajanje naplate potraživanja u danima (dani vezivanja potraživanja)
Broj dana u godini / koeficijent obrta potraživanja 365 / 7,98 365 / 21,11
TN 45,74 17,29
b) POKAZATELJI INVESTIRANJA – (10 bodova)

Dobit po dionici
Neto dobit / broj dionica 28.800 / 1.200 35.025 / 1.200
EPS 24,00 29,19
Dividenda po dionici
Dio neto dobiti za dividende / broj dionica 22.100 / 1.200 25.475 / 1.200
DPS 18,42 21,23
Odnos cijene i dobiti po dionici
Tržišna cijena / Dobit po dionici 200 /24 220 / 29,19
P/E 8,33 7,54
Ukupna rentabilnost dionice
EPS / tržišna cijena dionice 24,00 /200 29,19 / 220
RDu 12,00% 13,27%
Dividendna rentabilnost dionice
DPS / tržišna cijena dionice 18,42 / 200 21,23 / 220
RDd 9,21% 9,65%
c) KOMENTAR – (10 bodova)

Poslovanje poduzeća 'ABC' promatrano je na temelju finansijskih izvještaja (bilance stanja i uspjeha) i to za
razdoblje od 2 godine. U postupku analize smo analizirali dvije skupine pokazatelja i to pokazatelje
aktivnosti (koeficijent obrta ukupne i kratkotrajne imovine, koeficijent obrta potraživanja i trajanje naplate
potraživanja u danima) i investiranja (dobit po dionici, dividenda po dionici, P/E odnos, te ukupna i
dividendna rentabilnost dionice).
Pokazatelji aktivnosti, općenito, ukazuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. S aspekta
sigurnosti i uspješnosti poslovanja, za poduzeće je bolje da je koeficijent obrta što veći tj. da je vrijeme
vezivanja ukupne imovine i pojedinih vrsta imovine što kraće.
Promatrajući imovinu, dolazi do blagog povećanja koeficijenta obrta ukupne imovine uz mali pad
koeficijenta obrta kratkotrajne imovine. Koeficijent obrta potraživanja je u tekućoj godini značajno
porastao u odnosu na prethodno razdoblje (s 7,98 na 21,11) što je uzrokovalo smanjenje trajanja naplate
potraživanja u danima (s 45,74 na 17,29).
Pokazatelji investiranja pokazuju uspješnost ulaganja u dionice (obične) poduzeća. Dobit po dionici i
dividenda po dionici pokazuju koliko se novčanih jedinica dobiti ili dividende ostvari po jednoj dionici. U
promatranom razdoblju i dobit po dionici i dividenda po dionici su porasli u tekućem u odnosu na
197
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
prethodno razdoblje što je dobar pokazatelj uspješnosti ulaganja za investitore. P/E odnos pokazuje
koliko je puta veća tržišna cijena veća od dobiti po dionici, i upravo je ovaj pokazatelj jedini zabilježio pad
u tekućoj u odnosu na prethodnu godinu (s 8,33 na 7,54) a razlog je veći rast dobiti po dionici od rasta
tržišne cijene. Ukupna rentabilnost dionice, kao i dividendna rentabilnost dionice su u promatranom
razdoblju zabilježile rast koji je uzrokovan rastom dobiti i dividende po dionici u tekućem razdoblju u
odnosu na prethodno razdoblje.
Promatrajući pokazatelje aktivnost i investiranja za poduzeće 'ABC' u razdoblju od dvije godine može se
zaključiti da se su pokazatelji dobri te da se uočava tendencija poboljšanja u tekućoj u odnosu na prethodnu
godinu. Cirkulacija imovine promatranog poduzeća pridonosi sigurnosti i uspješnosti poslovanja, dok
ostvareni pokazatelji investiranja mogu zadovoljiti postojeće ali i privući nove investitore.
198
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
22. PRAVNO LICE KOJE SE BAVI TRGOVINOM NA VELIKO JE U TOKU MJESECA OKTOBRA 2010. GODINE IMALO SLEDEĆE
PROMJENE NA ROBI A:
01.10. Početno stanje 2.000 kom po 5,00 KM

05.10. Nabavka 3.000 kom po 5,50 KM
07.10. Prodaja 2.500 kom po 8,00 KM
31.10. Manjak 100 kom
Potrebno je odgovoriti na sljedeća pitanja:

a) kolika je nabavna vrijednost prodate robe po LIFO metodi
b) kolika će vrijednost prodate robe biti iskazana u skladu sa dozvoljenim metodama u skladu sa MRS 2 –
Zalihe,
c) koliko je pravno lice zaradilo u mjesecu oktobru po osnovu prodaje robe ako se koristi FIFO metoda,
d) koja metodu praćenja zaliha biste preporučili upravi pod pretpostavkom da je cilj isplata veće dividende
i da nabavne cijene konstatno opadaju i zašto
e) da li korištenje LIFO metode u pogonskom računovodstvu dovodi do pojave odloženih poreskih
sredstava ili obaveza ako je poreskim propisima dozvoljena upotreba samo FIFO metode
Rješenje:
a) LIFO metoda (5 bodova)

Količina Iznos
RB Datum Opis Ulaz Izlaz Stanje Cijena Duguje Potražuje Saldo
1 01.01. Poč.stanje 2000 2000 5 10000 10000
2 05.10. Nabavka 3000 5000 5,5 16500 26500
3 07.10. Prodaja 2500 2500 5,5 13750 12750
4 13.10. Prodaja 500 2000 5,5 2750 10000
5 13.10. Prodaja 500 1500 5 2500 7500
6 20.10. Nabavka 1000 2500 4,5 4500 12000
7 23.10. Nabavka 2000 4500 5 10000 22000
8 25.10. Prodaja 2000 2500 5 10000 12000
9 25.10. Prodaja 1000 1500 4,5 4500 7500
10 31.10. Manjak 100 1400 5 500 7000
Ukupno: 8000 6600 41000 34000
Nabavna vrijednost prodate robe je 33.500 KM, jer iznos od 500 KM predstavlja ostale rashode odnosno
manjak.
b) osnovni postupak (FIFO metoda) i alternativni postupak (metoda prosječne ponderisane cijene) (10
bodova)
Količina Iznos
1 01.01. Poč.stanje 2000 2000 5 10000 10000
2 05.10. Nabavka 3000 5000 5,5 16500 26500
3 07.10. Prodaja 2000 3000 5 10000 16500
4 07.10. Prodaja 500 2500 5,5 2750 13750
5 13.10. Prodaja 1000 1500 5,5 5500 8250
199
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
6 20.10. Nabavka 1000 2500 4,5 4500 12750

7 23.10. Nabavka 2000 4500 5 10000 22750
8 25.10. Prodaja 1500 3000 5,5 8250 14500
9 25.10. Prodaja 1000 2000 4,5 4500 10000
10 25.10. Prodaja 500 1500 5 2500 7500
11 31.10. Manjak 100 1400 5 500 7000
Ukupno: 8000 6600 41000 34000
Po FIFO metodi, trošak nabavne vrijednosti prodate robe iznosi 33.500 KM, jer se 500 KM odnosi na manjak
Količina Iznos
1 01.01. Poč.stanje 2000 2000 5 10000 10000
2 05.10. Nabavka 3000 5000 5,5 16500 26500
3 07.10. Prodaja 2500 2500 5,3 13250 13250
4 13.10. Prodaja 1000 1500 5,3 5300 7950
5 20.10. Nabavka 1000 2500 4,5 4500 12450
6 23.10. Nabavka 2000 4500 5 10000 22450
7 25.10. Prodaja 3000 1500 4,99 14970 7480
8 31.10. Manjak 100 1400 4,99 499 6981
Ukupno: 8000 6600 41000 34019
Po metodi prosječne ponderisane cijene, nabavna vrijednost prodate robe iznosi 33.520 KM, jer se 499 KM
odnosi na manjak.
c) (5 bodova)
Ostvareni prihodi iznose 2500*6 + 1000*6 + 3000*7 = 47.000 KM. Nabavna vrijednost po osnovnom
postupku (FIFO metoda) iznosi 33.500 KM pa ostvarena zarada iznosi 47.000 – 33.500 = 13.500 KM.
d) (7 bodova)
Preporučuje se upotreba metode prosječne ponderisane cijene.
Isplata veće dividende je moguća ako se ostvari veća dobit u toku obračunskog perioda što podrazumjeva
iskazivanje rashoda na manjem nivou. MRS 2 – Zalihe dozvoljava iskazivanje zaliha po metodama: specifične
identifikacije, FIFO metode ili metode prosječne ponderisane cijene. Kod trgovačkih društava se javlja veliki
broj vrsta robe pa se kod njih podrazumjeva primjena FIFO metode ili metode ponderisane prosječne
cijene. U slučaju stalnog opadanja nabavnih cijena, manju vrijednost utrošenih zaliha, a samim tim i veću
vrijednost zaliha će pokazati metoda prosječne ponderisane cijene jer će troškovi biti iskazani po
prosječnim nabavnim cijenama izračunatim kao prosjek između viših-početnih cijena i nižih-krajnjih cijena.
Za razliku od prethodne metode, kod FIFO metode bi troškovi bili iskazani po početnim-višim cijenama što
bi dovelo do većeg iznosa troškova nego kod metode prosječne ponderisane cijene.
e) Ne. (8 bodova)
Korištenje LIFO metode u pogonskom računovodstvu nema uticaja na finansijske izvještaje niti na
utvrđivanje poreske osnovice za obračun poreza na dobit. Finansijsko izvještavanje je za razliku od izvještaja
upravljačkog rčunovodstva formalno uređeno pa se za bilansiranje zaliha u skladu sa MRS 2 – Zalihe mogu
koristiti: metoda specifične identifikacije, FIFO metoda i metoda prosječne cijene. To znači da ako se u
pogonskom računovodstvu koristi LIFO metoda, prilikom sačinjavanja finansijskih izveještaja se mora izvršiti
preračunavanje vrijednosti zaliha i utrošenih zaliha na jednu od metoda dozvoljenih MRS 2 – Zalihe.
Odložena poreska sredstva i obaveze se priznaju u slučajevima kada se poreska i knjigovodstvena (iz
finansijskog računovodstva) vrijednost razlikuju što znači da u ovom konkretnom slučaju upotreba LIFO
metode u pogonskom računovodstvu nema uticaj na odložena poreska sredstva i obaveze ako s u
finansijskom računovodstvu koristi FIFO metoda.
200
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
23. ZA PRAĆENJE IZLAZA SA ZALIHA MATERIJALA ZA IZRADU UČINAKA, PROIZVODNO PREDUZEĆE KORISTI FIFO
METODU. ZALIHE SE VODE PO NABAVNIM CIJENAMA. U TOKU APRILA 2008. GODINE EVIDENTIRANE SU SLJEDEĆE
PROMJENE NA ZALIHAMA:
1. 01.04. Početno stanje 9.000 kg po 1,00 KM

2. 05.04. Izdatnica 3.000 kg
3. 06.04. Nabavka 5.000 kg po 2,00 KM
4. 09.04. Nabavka 5.000 kg po 3,00 KM
5. 12.04. Izdatnica 1.000 kg
6. 20.04. Izdatnica 5.000 kg
7. 25.04. Nabavka 9.000 kg po 4,00 KM
8. 29.04. Izdatnica 5.000 kg
9. 30.04. Izdatnica 6.000 kg
Vaš zadatak je da:

1. Izračunate nabavnu vrijednost utrošenih zaliha materijala ako preduzeće promjene na zalihama
materijala prati prema trajnom (kontinuiranom) sistemu
2. Objasnite na koji način troškovi materijala za izradu učinaka utiču na finansijski rezultat perioda, ako
se za bilansiranje finansijskog rezultata koristi metoda nepotpunih troškova ukupnih učinaka po neto
principu
3. Objasnite da li će FIFO metoda, u uslovima konstantnog porasta nabavnih cijena materijala na tržištu,
rezultirati većim, manjim ili identičnim finansijskim rezultatom perioda, u odnosu na druge metode
predviđene u okviru MRS 2 - Zalihe
Rješenje:
1. Nabavnu vrijednost utrošenih zaliha materijala treba izračunati na sljedeći način:
Ulaz Izlaz Stanje Cijena Duguje Potražuje Saldo
9.000 9.000 1,00 9.000,00 9.000,00
3.000 6.000 1,00 3.000,00 6.000,00
5.000 11.000 2,00 10.000,00 16.000,00
5.000 16.000 3,00 15.000,00 31.000,00
1.000 15.000 1,00 1.000,00 30.000,00
5.000 10.000 1,00 5.000,00 25.000,00
9.000 19.000 4,00 36.000,00 61.000,00
5.000 14.000 2,00 10.000,00 51.000,00
5.000 9.000 3,00 15.000,00 36.000,00
1.000 8.000 4,00 4.000,00 32.000,00
28.000 20.000 8.000 70.000,00 38.000,00 32.000,00
Nabavna vrijednost utrošenih zaliha materijala iznosi 38.000,00 KM.
10 bodova
2. Suština metode nepotpunih troškova ukupnih učinaka je u tome da na finansijski rezultat perioda,
pored ostalog, utiču i promjene vrijednosti krajnjih u odnosu na početne zalihe vlastitih učinaka
(nedovršene proizvodnje, gotovih proizvoda i poluproizvoda), dok promjene vrijednosti krajnjih u
odnosu na početne zalihe materijala i trgovačke robe neutralno djeluju na finansijski rezultat. Neto
princip znači da se u bilansu uspjeha ne prikazuju početno i krajnje stanje zaliha vlastitih učinaka već
samo efekti promjene krajnjih u odnosu na početne zalihe. Prema tome, kad se za bilansiranje
finansijskog rezultata koristi metoda nepotpunih troškova ukupnih učinaka po neto principu, uticaj
troškova materijala na finansijski rezultat perioda može biti potpuno isti kao i da se koristi metoda
troškova prodatih učinaka ili metoda nepotpunih troškova ukupnih učinaka po bruto principu. Uticaj bi
201
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
bio različit samo u odnosu na metodu potpunih troškova ukupnih učinaka koja počiva na pretpostavci
da na finansijski rezultat perioda treba da utiču promjene krajnjih u odnosu na početne zalihe svih
učinaka, kako vlastitih, tako i tuđih.
10 bodova
3. Ako nabavne cijene konstantno rastu, FIFO metoda (first input = first output) rezultira najvišim iznosom
bruto finansijskog rezultata u periodu, bilo da se koristi trajni ili periodični sistem praćenja zaliha. Osim
FIFO metode, MRS 2 dopušta upotrebu metode specifične identifikacije (koja u suštini nije uporediva sa
drugim metodama), metode ponderisane prosječne cijene (koja rezultira nižim finansijskim rezultatom
od FIFO metode), te metode ''bruto marže'' i ''maloprodajne metode'' koje bi, iako se načelno odnose
na trgovačke aktivnosti, takođe rezultirale nižim iznosom bruto finansijskog rezultata.
10 bodova
202
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
24. TOKOM 2007. PREDUZEĆE “SMREKA” D.O.O OSTVARILO JE SLJEDEĆE PRIHODE I TROŠKOVE / RASHODE:
1)
prihodi od prodaje gotovih proizvoda 200.000 KM
2)
prihodi od kamata 6.000 KM
3)
proizvodni troškovi (po prirodnim vrstama):
- utrošak sirovina i materijala 10.000 KM
- troškovi direktnih plaća (bruto) 20.000 KM
- troškovi amortizacije 2.000 KM
- ostali proizvodni troškovi 4.000 KM
4) troškovi uprave i administracije 12.000 KM
5) troškovi prodaje 28.000 KM
Početne zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda 1.1.2007. iznosile su 24.000 KM, a konačne zalihe
31.12.2007. bile su 32.000 KM.
Stopa poreza na dobit je 10% (nema porezno nepriznatih rashoda ni poreznih olakšica).
SASTAVITI BILANS USPJEHA preduzeća „Smreka“ za period 1.I.-31.XII.2007.:

a) po metodi razvrstavanja troškova po prirodnim vrstama
b) po metodi razvrstavanja rashoda prema funkciji
Rješenje:
a) BILANCA USPJEHA po metodi prirodnih troškova (15 bodova)
Prihodi 200.000
Ukupno poslovni prihodi 200.000
Povećanje/smanjenje zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda:
početne zalihe 24.000
konačne zalihe (32.000)
povećanje zaliha (8.000)
Troškovi po prirodnim vrstama:
trošak direktnog materijala 10.000
troškovi bruto plaće 20.000
troškovi amortizacije 2.000
ostali troškovi (rashodi) poslovanja 44.0001
Ukupno troškovi razdoblja 76.000
Ukupno poslovni rashodi razdoblja (68.000)
Dobit od poslovnih aktivnosti 132.000
Prihodi od financiranja 6.000
Dobit prije oporezivanja 138.000
Porez na dobit (10%) 13.800
Dobit poslije oporezivanja (neto dobit) 124.200
1
44.000 = 4.000 + 12.000 + 28.000
b) BILANCA USPJEHA po funkcijskoj metodi (metodi prodanih učinaka) (15 bodova)
Prihodi 200.000
Ukupno poslovni prihodi 200.000
Troškovi za prodano:
početne zalihe 24.000
+ troškovi proizvodnje proizvoda 36.0002
– konačne zalihe (32.000)
Troškovi prodanih proizvoda (28.000)
Bruto dobit (bruto marža) 172.000
Troškovi razdoblja:
troškovi uprave 12.000
203
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
troškovi prodaje 28.000

Ukupno troškovi razdoblja (40.000)
Dobit od poslovnih aktivnosti 132.000
Prihodi od financiranja 6.000
Dobit prije oporezivanja 138.000
Porez na dobit (10%) 13.800
Dobit poslije oporezivanja (neto dobit) 124.200
2
36.000 = 10.000 + 20.000 + 2.000 + 4.000
204
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
25. DIONIČKI KAPITAL PREDUZEĆA SASTOJI SE OD 10.000 OBIČNIH DIONICA ČIJA JE NOMINALNA CIJENA 20,00 KM
PO DIONICI. DIONICE SU EMITOVANE UZ PREMIJU OD 20%. TRŽIŠNA CIJENA JEDNE DIONICE IZNOSI 30,00 KM PO
DIONICI. VAŠ ZADATAK JE DA ODGOVORITE NA SLJEDEĆA PITANJA:
1. koji iznos dioničkog kapitala po osnovu običnih dionica treba prezentovati u bilansu stanja preduzeća?
2. kako na bilans stanja emitenta utiču efekti naknadnih promjena tržišnih cijena emitovanih dionica?
3. kako se efekti naknadnih promjena tržišnih cijena emitovanih dionica prezentuju u finansijskom
izvještaju investitora - kupca dionica?
Odgovori:
1. dionički kapital preduzeća emitenta iznosi: 10.000 dionica x 20 KM = 200.000 KM
5 bodova
2. efekti naknadnih promjena tržišnih cijena emitovanih dionica ne evidentiraju se u poslovnim knjigama
emitenta, odnosno ne utiču na njegov bilans stanja
5 bodova
3. ulaganja u kupovinu dionica drugog pravnog lica investitor inicijalno vrednuje po nabavnoj cijeni tih dionica,
odnosno u visini izdataka koje je imao da bi došao u njihov posjed. Nakon toga, na svaki naredni datum
bilans stanja dionice treba prezentovati u skladu sa MRS 39, po fer vrijednosti, ako je tu vrijednost pouzdano
moguće izračunati, ili po nabavnoj vrijednosti. Efekte eventualnog smanjenja tržišne cijene dionica ispod
nabavne treba uključiti u bilans uspjeha, kao rashode. Pozitivne efekte, tj. efekte povećanja tržišne cijene
dionica u odnosu na njihovu nabavnu cijenu treba prezentovati:
- ili kroz bilans uspjeha
- ili kroz bilans stanja (u korist revalorizacionih rezervi)
što zavisi od klasifikacije ulaganja u računovodstvu investitora.
Prema MRS 39, finansijska sredstva koja nemaju rok dospijeća, a čija fer vrijednost se može pouzdano utvrditi,
mogu se klasifikovati:
- kao sredstva kojim se trguje i koja se prate po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha ili
- kao sredstva raspoloživa za prodaju koja se prate po fer vrijednosti, ali kroz bilans stanja.
20 bodova
205
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
26. KAMION JE KUPLJEN ZA 68.000 KM I STAVLJEN U UPOTREBU U PROSINCU 20X0. GODINE. OČEKIVANI VIJEK
UPOTREBE JE 5 GODINA, OSTATAK VRIJEDNOSTI 8.000 KM. OČEKIVANO KORIŠTENJE U TOKU 5 GODINA
UPOTREBE JE KAKO SLIJEDI:
Godina Očekivani broj dana korištenja

20x1. 200 dana
20x2. 100 dana
20x3. 100 dana
20x4. 150 dana
20x5. 50 dana
I. Izračunajte trošak amortizacije kamiona za svih pet godina njegova korištenja primjenom:
a) linearne (pravocrtne) metode
b) metode opadajućeg salda (koristeći stopu od 35%)
c) funkcionalne metode
II. Navedite u kojim okolnostima je metoda opadajućeg salda primjerenija od linearne metode?
Rješenje
I. IZRAČUN TROŠKOVA AMORTIZACIJE:
a) Linearna metoda (5 bodova)
Korištenjem linearne (pravocrtne) metode, amortizacija za svaku od 5 godina bit će:
68.000 – 8.000
Godišnji trošak amortizacije = = 12.000 KM
5 godina
b) Metoda opadajućeg salda (10 bodova)
Korištenjem metode opadajućeg salda, amortizacija za svaku od 5 godina bit će:
Godina Izračun amortizacije IZNOS (KM)
20x1. 35% x 68.000 = 23.800,00
20x2. 35% x (68.000 – 23.800) = 35% x 44.200 = 15.470,00
20x3. 35% x (44.200 – 15.470) = 35% x 28.730 = 10.055,50
20x4. 35% x (28.730 – 10.055,5) = 35% x 18.674,5 = 6.536,08
20x5. 18.674,5 – 6.536,08 – 8.000 (ostatak vrijednosti) = 4.138,42
UKUPNO: 60.000,00
c) Funkcionalna metoda (10 bodova)
Po funkcionalnoj metodi amortizacija za svaku od 5 godina izračunava se na sljedeći način:
Ukupan broj dana upotrebe = 200 + 100 + 100 + 150 + 50 = 600 dana
68.000 – 8.000
Amortizacija po danu = = 100 KM
600
Godina Broj dana korištenja Izračun amortizacije IZNOS (KM)

20x1. 200 200 dana x 100 KM 20.000
20x2. 100 100 dana x 100 KM 10.000
20x3. 100 100 dana x 100 KM 10.000
20x4. 150 150 dana x 100 KM 15.000
20x5. 50 50 dana x 100 KM 5.000
UKUPNO: 60.000
II. ODGOVOR: (5 bodova)
Metodu opadajućeg salda kao metodu amortizacije primjereno je koristiti umjesto linearne metode kad se
smatra da je fer rasporediti veći dio ukupnog amortizacijskog iznosa u ranijim godinama, odnosno manji dio
ukupnog amortizacijskog iznosa u kasnijim godinama, uz pretpostavku da ekonomske koristi od sredstva opadaju
tokom vremena upotrebe sredstva.
206
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
27. ANALIZA OBAVEZA GRAĐEVINSKOG PREDUZEĆA NA DATUM BILANSA STANJA POKAZALA JE SLJEDEĆE:
 priznate a neplaćene obaveze do datuma bilansa stanja iznose 500.000 KM, od čega se 200.000 KM odnosi
na obaveze čiji je rok dospijeća istekao 30 dana prije datuma bilansa stanja
 od 200.000 KM obaveza čiji je rok dospijeća istekao, 50% se odnosi na obaveze prema dobavljačima sa kojim
je ugovoreno plaćanje zatezne kamate po stopi od 1% mjesečno, u slučaju kašnjenja u njihovom izmirenju;
procjenjuje se da će se izmirenje tih obaveza desiti 30 dana nakon datuma bilansa stanja
 iako nema konkretnih informacija o eventualno pokrenutim sudskim sporovima, Uprava građevinskog
preduzeća procjenjuje da postoji vjerovatnoća da će se u odnosu na preostalih 50% neizmirenih obaveza čiji
je rok dospijeća istekao, ukoliko ne budu izmirene prije datuma objave godišnjeg finansijskog izvještaja,
desiti odlivi gotovine po osnovu plaćanja zateznih kamata.
Potrebno je:
1. izvršiti odgovarajuća knjiženja za potrebe izrade godišnjeg finansijskog izvještaja građevinskog preduzeća
2. objasniti kako se, u skladu sa MRS 37, klasifikuju obaveze i kako se korisnicima finansijskih izvještaja
prezentiraju podaci o njima
3. objasniti adekvatan računovodstveni postupak za tretman troškova investicionog održavanja, u skladu sa
MRS 16 i MRS 37.
Rješenje
1. odgovarajuće knjiženje treba izvršiti samo u vezi sa iznosom ugovorenih zateznih kamata na obaveze čiji je
rok dospijeća istekao do datuma bilansa stanja (200.000 x 50% x 2% = 2.000) i to:
D - Rashodi kamata 1.000
D - Troškovi rezervisanja 1.000
P - Obaveze za zatezne kamate 1.000
P - Rezervisanja za ugovorene zatezne kamate 1.000
Obaveze po osnovu kamata koje će eventualno biti plaćene na preostale dospjele obaveze imaju tretman
potencijalnih obaveza o kojim se korisnici finansijskih izvještaja informišu kroz note, odnosno zabilješke uz
finansijski izvještaj.
10 bodova
2. prema MRS 37, obaveze mogu biti:
 stvarne - obaveze koje su nastale do datuma bilansa stanja i čije izmirenje će dovesti do odliva
ekonomskih koristi iz pravnog lica
 procijenjene - radi se o rezervisanjima, odnosno obavezama koje nisu stvarno nastale do datuma bilansa
stanja, ali za koje se procjenjuje da će nastati kao rezultat događaja koji su se desili do datuma bilansa
stanja i koji će prouzrokovati odliv ekonomskih koristi iz pravnog lica u budućem periodu (u konkretnom
slučaju, 1.000 KM knjiženih u korist rezervisanja predstavlja odliv gotovine kojeg će proizvesti kamate
obračunate u januaru; ovaj iznos nije knjižen u korist obaveza za kamate, kao što je to slučaj sa
obavezama za zatezne kamate koje se odnose na decembar i koje su, na osnovu ugovora sa
dobavljačima, nastale do datuma bilansa stanja);
 potencijalne - obaveze čiji će nastanak ili nenastanak biti potvrđeni nakon datuma bilansa stanja, kad se
dese ili ako se ne dese događaji koji mogu prouzrokovati te obaveze (u konkretnom slučaju, ako obaveze
prema dobavljačima ne budu izmirene prije datuma objave godišnjeg finansijskog izvještaja, građevinsko
preduzeće će vjerovatno morati da plati i određene zatezne kamate, u suprotnom neće imati takvu
obavezu); o potencijalnim obavezama korisnici finansijskih izvještaja informišu se kroz note, odnosno
zabilješke uz finansijske izvještaje.
10 bodova
3. prema MRS 16, što je u skladu i sa MRS 37, izdaci po osnovu investicionog održavanja ne bi trebali da terete
rashode perioda u kom su nastali; računovodstveni postupak ide ka tome da se nabavna vrijednost - cijena
koštanja zamijenjenih dijelova nekretnina, postrojenja i opreme uključe u knjigovodstvenu vrijednost
imovine koja je predmet održavanja, a da se iz nje isključi neotpisana vrijednost dotrajalih, odnosno
207
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
zamijenjenih dijelova. Ako ta (neotpisana) vrijednost nije poznata, iznos koji se rashoduje određen je
nabavnom vrijednošću - cijenom koštanja novih dijelova. Nekad uobičajeni računovodstveni postupak, koji
podrazumijeva mogućnost rezervisanja za troškove investicionog održavanja, nije u skladu sa MRS 37 i MRS
16.
10 bodova
208
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
28. PREDUZEĆE «AB» IMALO JE SLJEDEĆE BILANSE STANJA ZA 2006. I 2007. GODINU:
Pozicija bilansa stanja 31.XII.2006. 31.XII.2007.
Zemljište 30.000 30.000

Građevinski objekti 120.000 120.000
Ispravak vrijednosti objekata - 40.000 - 43.000
Oprema 70.000 95.000
Ispravak vrijednosti opreme - 25.000 - 33.000
Zalihe robe 20.000 17.000
Novčana sredstva 7.000 5.000
Ukupna aktiva 200.000 215.000

Obaveze za poreze 3.000 2.000
Obaveze po dugoročnim kreditima 40.000 30.000
Izdane obveznice (dugoročne) 10.000 35.000
Zadržana (akumulirana) dobit 17.000 25.000
Upisani kapital (redovne dionice) 107.000 107.000
Ukupna pasiva 200.000 215.000
Podaci iz bilansa uspjeha su sljedeći:

Prihod od prodaje 200.000
Nabavna vrijednost prodane robe - 125.000
Bruto dobit 75.000
Dobitak od prodaje stroja 2.000
Rashod za amortizaciju - 18.000
Izdaci za plaće -20.000
Administrativni i drugi rashodi - 12.000
Rashod za kamate - 1.000
Rashod za porez - 6.000
Neto dobit 20.000
Dopunski podaci s knjigovodstvenih računa ukazuju sljedeće:

2. Kupljeno je postrojenje za 40.000 KM, a za 10.000 KM prodan je stroj nabavne vrijednosti 15.000 KM i
akumulirane amortizacije 7.000 KM (ostvaren je dobitak od prodaje u iznosu 2.000 KM);
3. Izdane su obveznice za novčana sredstva 25.000 KM:
4. Otplaćen je dio glavnice dugoročnog kredita u iznosu 10.000 KM;
5. Plaćeno je 12.000 KM na ime dividendi.
Potrebno je uraditi sljedeće:

i. Izraditi izvještaj o novčanim tokovima po neizravnoj (indirektnoj) metodi za razdoblje 1.I.-31.XII.2007.
ii. Koja mjera predstavlja kontrolno stanje novca i novčanih ekvivalenata? Koliko ona iznosi u ovom
primjeru? Komentirajte rezultat;
Rješenje
a) IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA – NEIZRAVNA METODA
Novčani tok od poslovnih aktivnosti
1) Korekcije zbog nenovčanih rashoda: 18.000
209
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
+ Amortizacija materijalne imovine 18.000

2) Korekcije radi vremenskih razlika: - 11.000
– Povećanje potraživanja od kupaca (18.000 – 24.000) - 6.000
+ Smanjenje zaliha (20.000 – 17.000) 3.000
– Smanjenje obveza prema dobavljačima – (23.000 – 16.000) - 7.000
– Smanjenje obveza za poreze – (3.000 – 2.000) - 1.000
3) Korekcije zbog neposlovnih dobitaka i gubitaka: - 2.000
– Dobitak od prodaje opreme - 2.000
I. Neto novčani tok od poslovnih aktivnosti 0 + (1) + (2) + (3) 25.000
Novčani tok od investicijskih aktivnosti
+ Prihod (primitak) od prodaje stroja 10.000
– Kupnja postrojenja - 40.000
II. Neto novčani tok od investicijskih aktivnosti - 30.000
Novčani tok od financijskih aktivnosti
+ Primitak od izdavanja obveznica 25.000
– Povrat pozajmljenih sredstava (dugoročni krediti) - 10.000
– Isplaćene novčane dividende - 12.000
III. Neto novčani tok od financijskih aktivnosti 3.000
Neto povećanje (smanjenje) gotovine ukupno (I+II+III) - 2.000
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja (1.I.2007.) 7.000
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine (31.XII.2007.) 5.000
b) ZARADA OD NOVČANOG TOKA (Cash Flow Earnings)

Kontrolno stanje novca predstavlja mjera koja se zove ZARADA OD NOVČANOG TOKA, a izračunava se po
obrascu:
ZARADA OD NOVČANOG TOKA (CFE) = NETO DOBIT + AMORTIZACIJA
U ovom primjeru zarada od novčanog toka iznosi (20.000 + 18.000) 38.000 KM.
Komentar:
Umjesto novca koji se prema bilanci uspjeha trebao pojaviti u «novčaniku» poduzeća u svoti od 38.000 KM,
stvarni novčani tok je negativan i iznosi -2.000 KM. Prema tome, rezultat stvarnog novčanog toka pokazuje
«prekomjerni» odljev novca u svoti od 40.000 KM. Razlozi takvog stanja su sljedeći:
 negativan novčani tok od investicijskih aktivnosti nije u odgovarajućoj mjeri pokriven iz financijskih aktivnosti
(tek 3.000 neto primitaka od financijskih aktivnosti naspram 30.000 neto izdataka od investicijskih aktivnosti),
tj. stjecanje dugotrajne (materijalne) imovine je izvršeno iz tekućih sredstava;
 povećanje salda na računu potraživanja od kupaca za 6.000 KM uz istodobno smanjenje tekućih obveza
(prema dobavljačima i za poreze) za ukupno (7.000 + 1.000) 8.000 KM;
 pozitivan učinak na neto novčani tok imalo je tek smanjenje zaliha trgovačke robe i to u svoti od 3.000 KM.
210
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
29. UPRAVA TRGOVAČKOG PREDUZEĆA USVOJILA JE RAČUNOVODSTVENU POLITIKU ZA ISPRAVKU VRIJEDNOSTI

POTRAŽIVANJA OD KUPACA PREMA KOJOJ SE IZNOS ISPRAVKE RAČUNA POMOĆU METODE ''ZASTARJELOSTI
POTRAŽIVANJA''. VAŠ ZADATAK JE:
(a) da na praktičnom primjeru prikažete primjenu te metode

(b) da navedete koje je od računovodstvenih načela direktno povezano sa zahtjevom da se vrši ispravka
vrijednosti potraživanja od kupaca i da objasnite to načelo
(c) da prikažete način evidentiranja izračunatih iznosa ispravke i objasnite kako se njihovo evidentiranje
odražava na finansijski izvještaj trgovačkog preduzeća
Rješenje
1. Saldo nenaplaćenih potraživanja na datum bilansa stanja treba rasporediti na određene grupe prema
kriterijumu zastarjelosti, na primjer, na sledeći način:
- 1. grupa: potraživanja koja nisu starija od 30 dana
- 2. grupa: potraživanja starosti od 30 do 60 dana
- 3. grupa: potraživanja starosti od 60 do 90 dana
- 4. grupa: potraživanja starosti od 90 do 120 dana, itd.
Na iznos potraživanja u svakoj od grupa definisanih na opisani način primjenjuje se određena stopa
(ne)naplativosti, određena prema iskustvenoj metodi. Karakteristike svake grupe potraživanja, kao i stope
otpisa, određuje Uprava, uzimajući pri tom karakteristike samog preduzeća, djelatnosti u kojoj se nalazi,
karakteristike tržišta, itd. Odabrani kriterijumi se, po pravilu, primjenjuju tokom više obračunskih perioda.
10 bodova
2. Ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca direktno je povezana sa računovodstvenim načelom opreznosti
čiji cilj je oprezno odmjeravanje finansijskog rezultata perioda što se postiže vrednovanjem sredstava po
principu niže vrijednosti i obaveza po principu više vrijednosti. Načelo opreznosti počiva na dva principa:
- principu realizacije, u skladu s kojim u bilans uspjeha treba uključiti samo realizovane dobitke i
- principu impariteta prema kojem u bilans uspjeha treba uključiti sve gubitke, bilo da su realizovani ili ne.
10 bodova
3. Ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca knjiži se terećenjem ostalih (vanrednih) rashoda perioda i
odobravanjem korektivnog (obično analitičkog) računa: Ispravka vrijednosti (sumnjivih i spornih)
potraživanja od kupaca. Dakle, knjiženje izračunatih iznosa ispravke vrijednosti potraživanja od kupaca
dovodi do povećanja rashoda perioda u bilansu uspjeha, odnosno smanjivanja tekuće aktive i trajnih izvora
(neto dobitka) u bilansu stanja, za isti iznos.
10 bodova
211
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
30. SLJEDEĆI PODACI IZVUČENI SU IZ BILANCE STANJA NA 31.XII.2007. I BILANCE USPJEHA ZA RAZDOBLJE 1.I.-31.XII.
2007. PODUZEĆA „XY“ D.O.O.:
Podaci iz bilance stanja: Podaci iz bilance uspjeha:

Zgrade 750.000 Prihodi od prodaje 175.000
Ispravak vrijednosti zgrada (225.000) Troškovi za prodano 77.500
Strojevi 375.000 Bruto dobit ?
Ispravak vrijednosti strojeva (132.500) Troškovi uprave i administracije 50.750
Zalihe 37.000 Operativna dobit ?
Potraživanja 25.000 Kamate na kredite
Novac 23.000 (rashod financiranja) 23.250
AKTIVA (ukupno) ? Dobit prije oporezivanja ?
Vlastiti kapital ? Porez na dobit (10%) ?
Obveze prema dobavljačima 22.500 Dobit poslije oporezivanja ?
Obveze za dugoročne kredite 200.000 Amortizacija (za 2007. godinu) 40.000
Potrebno je uraditi sljedeće:
b) Izračunati iznose stavki koje su u gornjoj tablici označene s oznakom „?“
c) Na temelju navedenih (i izračunanih) podataka za poduzeće „XY“, IZRAČUNATI dati komentar sljedećih
pokazatelja solventnosti:
(1) udjel tuđeg kapitala; (2) odnos ukupnih obveza i glavnice;
(3) odnos pokrića kamata; (4) stupanj zaduženosti;
(5) faktor zaduženosti (broj godina); (6) koeficijent financijske stabilnosti.
d) Na temelju dobivenih rezultata donijeti zaključak – procjenu solventnosti poduzeća „XY“.
Rješenje
a) (5 bodova)
Podaci iz bilance stanja: Podaci iz bilance uspjeha:
Zgrade 750.000 Prihodi od prodaje 175.000
Ispravak vrijednosti zgrada (225.000) Troškovi za prodano 77.500
Strojevi 375.000 Bruto dobit 97.500
Ispravak vrijednosti strojeva (132.500) Troškovi uprave i administracije 50.750
Zalihe 37.000 Operativna dobit 46.750
Potraživanja 25.000 Kamate na kredite
Novac 23.000 (rashod financiranja) 23.250
AKTIVA (ukupno) 852.500 Dobit prije oporezivanja 23.500
Vlastiti kapital 630.000 Porez na dobit (10%) 2.350
Obveze prema dobavljačima 22.500 Dobit poslije oporezivanja 21.150
Obveze za dugoročne kredite 200.000
b) (20 bodova)
Dugoročne obveze s fiksnom kamatom
Udjel tuđeg kapitala = =
Dugoročne obveze s fiksnom kamatom + Vlastiti kapital
200.000 200.000
= = = 24,10%
200.000 + 630.000 830.000
Budući je kontrolna mjera max. 30-35%, poduzeće ima dovoljnu sposobnost pokrića svojih dugoročnih obveza
na vrijeme.
Odnos ukupnih = Ukupne obveze = 200.000 + 22.500 = 222.500 = 0,3531 (0,35) ili 35,31%
212
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
obveza i glavnice Vlastiti kapital 630.000 630.000

Kontrolna mjera je 1:1, a ovaj odnos od 0,35:1 nam govori da poduzeće nije zaduženo preko vrijednosti
vlastitog kapitala što je zadovoljavajući odnos.
Odnos Operativna dobit 46.750

= = = 2,01
pokrića kamata Troškovi kamata 23.250
Odnos pokrića kamata od 2,01 puta nam govori da je operativna dobit 2 puta veća od plaćenih kamata.
Kontrolna mjera u praksi je 3:1 (više od 1 ugrubo). Poduzeće je relativno sposobno podmirivati svoje obveze
prema kreditorima (treba uzeti u obzir sektorsku granu poduzeća), te postoji stanovit stupanj vjerojatnosti da
će oni naplatiti svoju kamatu.
Stupanj Ukupne obveze 222.500

= = = 26,10%
zaduženosti Ukupna aktiva 852.500
O.K. – kontrolna mjera je manje od 50%.
Faktor zaduženosti, Ukupne obveze 200.000 + 22.500

= = =
broj godina Profit (neto dobit)+ Amortizacija 21.150 + 40.000
222.500
= = 3,64 < 5 godina Prema tome, O.K.
61.150
Koeficijent financijske Vlastiti kapital + dugoročne obveze 630.000 + 200.000

= = =
stabilnosti Dugotrajna imovina + zalihe 767.500 + 37.000
830.000
= = 1,0317
804.500
Kontrolna mjera je 1:1, a u ovom slučaju je 1,0317: 10 tako da možemo reći kako imovina i zalihe nisu
financirane iz kratkoročnih izvora.
c) (5 bodova)
Zaključak bi bio da poduzeće ima prilično dobre rezultate pokazatelja solventnosti, tj. postoji dugoročna
financijska stabilnost unutar kapitalne i financijske strukture poduzeća.
213
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
31. DRUŠTVO „AX“ D.D. U BILANSU STANJA (NA DAN 31.XII.2007.) I BILANSU USPJEHA (ZA RAZDOBLJE 1.I.-
31.XII.2007.) ISKAZALO JE SLJEDEĆE VRIJEDNOSTI:
BILANS STANJA na dan 31.XII.2007.

POZICIJA 2007. godina 2006. godina
u 000 KM u 000 KM u 000 KM u 000 KM
AKTIVA
Ne-tekuća (stalna) sredstva 3.700 2.860
Tekuća sredstva
Zalihe 1.280 980
Potraživanja (od kupaca) 2.460 2.160
Novčana sredstva 160 240
Ukupno tekuća sredstva 3.900 3.380
SREDSTVA (ukupno) 7.600 6.240
PASIVA
Kapital i rezerve
Osnovni kapital 3.000 3.000
Zadržana dobit 450 150
Rezerve 640 200
Ukupno kapital i rezerve 4.090 3.350
Ne-tekuće obaveze
Bankovni krediti 600 450
Dužnički instrumenti (10%-tni) 1.000 750
Ukupno ne-tekuće obaveze 1.600 1.200
Tekuće obaveze
Dug po bankovnom računu 220 160
Obaveze za poreze 60 40
Obaveze za dividende 130 110
Ukupno tekuće obaveze 1.910 1.690
KAPITAL I OBAVEZE (ukupno) 7.600 6.240
BILANS USPJEHA za razdoblje 1.I.-31.XII.2007

(u 000 KM) (u 000 KM)
Prihodi od prodaje 22.400 19.500
Troškovi za prodano 16.920 13.650
Bruto dobit 5.480 5.850
Troškovi uprave i prodaje 3.270 3.804
Troškovi distribucije 1.090 1.268
Operativna dobit 1.120 778
Rashodi finansiranja:
Kamata po dugoročnim kreditima 160 120
Kamata na dug po tekućem računu 30 18
Ukupno rashodi finansiranja 190 138
Dobit prije oporezivanja 930 640
Porez na dobit 100 70
Dobit poslije oporezivanja 830 570
U sljedećoj tabeli navedeni su pokazatelji izračunati za društvo „AX“ d.d., temeljeni na njegovim izvještajima za prethodnu
(2006.) godinu, i posljednji prosječni pokazatelji za sektor.
“AX” d.d. Sektorski
214
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
2006. godina prosjek

Povrat na uloženi dugoročni kapital (ROCE) 16,70% 17,50%
Dobit prije kamate i poreza (PBIT) 3,90% 4,47%
Bruto profitna marža 30% 32,25%
Obrt sredstava 4,29 4,13
Tekuća likvidnost 2,00 1,97
Trenutna likvidnost 1,42 1,35
Razdoblje naplate potraživanja 40 dana 50 dana
Razdoblje plaćanja obveza 37 dana 48 dana
Obrt zaliha 13,3 (*) 17,7
Udjel tuđeg kapitala 26,37% 32,37%
( )
* Stanje zaliha 1.I.2006. godine iznosilo je 1.070.000 KM.
Potrebno je uraditi slijedeće:

(d) Izračunati uporedive pokazatelje (s dva decimalna mjesta gdje je to prikladno) za društvo „AX“ d.d., za godinu koja
završava s 31. prosinca 2007. godine. Svi obračuni trebaju biti jasno prikazani
(e) Napišite izvještaj za upravu društva s analizom performansi društva „AX“ d.d., upoređujući rezultate s prethodnom
(2006.) godinom i prosjekom sektora
215
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
32. DIONIČKO DRUŠTVO ''ABC'' D.D. JE U BILANSU USPJEHA ZA 2007. GODINU ISKAZALO NETO DOBITAK U IZNOSU
OD 50.000 KM. POTREBNO JE IZRAČUNATI NJEGOV NETO NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI, AKO SE NA
POSMATRANI OBRAČUNSKI PERIOD ODNOSE SLJEDEĆE INFORMACIJE:
 u bilansu uspjeha društva prezentovani su, pored ostalog:

- troškovi amortizacije u iznosu od 20.000
- troškovi rezervisanja za materijalne troškove u iznosu od 10.000
- prihodi od ukidanja rezervisanja u iznosu od 5.000
- prihodi po osnovu promjene vrijednosti zaliha učinaka u iznosu od 30.000
- rashodi po osnovu ispravke vrijednosti potraživanja od kupaca u iznosu od 10.000
- dobici od prodaje opreme u iznosu od 5.000, a gubici po osnovu rashodovanja neotpisane vrijednosti
rashodovane opreme u iznosu od 10.000 KM
 povećanje vrijednosti krajnjeg u odnosu na početno saldo potraživanja od kupaca iznosi 20.000
 smanjenje vrijednosti krajnjeg u odnosu na početno saldo zaliha iznosi 10.000
 smanjenje vrijednosti krajnjeg u odnosu na početno saldo obaveza prema dobavljačima iznosi 20.000
 preduzeće je od ukupno ostvarenog neto dobitka, dio od 10.000 utvrdilo direktno u bilansu stanja,
prenosom iskorišćenog salda revalorizacionih rezervi formiranih u skladu sa MRS 16 – Nekretnine,
postrojenja i oprema
 izvršena je emisija 1.000 dionica nominalne cijene 10 KM po dionici – dionice su prodate po cijeni od 12 KM
po dionici
 izvršena je emisija dugoročnih obveznica po nominalnoj vrijednosti u količini od 1.000 komada – nominalna
cijena jedne obveznice je 100 KM
 izvršen je reprogram dospjelih poreskih obaveza u iznosu od 100.000 KM na period od 3 godine uz grejs
period od 6 mjeseci
Novčani tok iz poslovnih aktivnosti treba izračunati pomoću indirektne metode.
1. Rješenje
a) 15 bodova
Sektorski
20X7. 20X6.
prosjek
I. Profitabilnost i povrat na kapital
ROCE Operativna dobit – kamate na kratk. kredite / Pasiva – tekuće obveze
Return on capital = 1.120 – 30 / 7.600 – 1.910 = = 778 – 18 / 6.240 – 1.690 =
17, 50%
employed = 1.090 / 5.690 = 19,16% = 760 / 4.550 = 16,70%
PBIT Dobit prije poreza + kamate na dugoročne kredite / Prihod od prodaje
Profit before = 930 + 160 / 22.400 = = 640 + 120 / 19.500 =
4,47%
interest and tax = 1.090 / 22.400 = 4,87% = 760 / 19.500 = 3,90%
Bruto profitna marža Bruto dobit / Prihod od prodaje
Gross profit margin = 5.480 / 22.400 = 24,46% = 5.850 / 19.500 = 30% 32,25%
Obrt sredstava Prihod od prodaje / Uloženi dugoročni kapital
= 22.400 / 4.090 + 1.600 = = 19.500 / 3.350 + 1.200 =
Asset turnover 4,13 puta
= 22.400 / 5.690 = 3,94 puta = 19.500 / 4.550 = 4,29 puta
II. Likvidnost i upravljanje obrtnim kapitalom
Tekuća likvidnost Tekuća imovina / Tekuće obveze
Current ratio 3.900 / 1.910 = 2,04 3.380 / 1.690 = 2,00 1,97
Trenutna likvidnost Tekuća imovina – Zalihe / Tekuće obveze
Quick ratio 3.900 – 1.280 / 1.910 = 1,37 3.380 – 980 / 1.690 = 1,42 1,35
Razdoblje naplate Potraživanja / Prihod od prodaje x 365
216
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
potraživanja = 2.460 / 22.400 x 365 = 40 dana = 2.160 / 19.500 x 365 = 40 dana 50 dana
Razdoblje plaćanja Dobavljači / Nabavke (Troškovi za prodano) x 365
obveza = 1.500 / 16.920 x 365 = 32 dana 1.380 / 13.650 x 365 = 37 dana 48 dana
Obrt zaliha Troškovi za prodano / Prosječno stanje zaliha
= 16.920 / (980 + 1.280) : 2 = = 13.650 / (1.070 + 980) : 2 =
Inventory turnover 17,7 puta
= 16.920 / 1.130 = 15 puta = 13.650 / 1.025 = 13,3 puta
III. Financijska poluga
Dugoročne obveze s fiksnom kamatom / Kapital (i rezerve) +
Udjel tuđeg kapitala
Capital gearing
= 1.600 / 4.090 + 1.600 = 28,12% = 1.200 / 3.350 + 1.200 = 26,37% 32,37%
(leverage)
217
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
(b) (15 bodova)

IZVJEŠĆE
Za: Uprava društva
Od: Računovođa
Predmet: Analiza performansi društva „AX“ d.d. Datum: xx/xx/xx
Povrat na uloženi dugoročni kapital (ROCE) se značajno povećao u 2007. godini (na 100 KM uloženog
dugoročnog kapitala ostvareno je 19,16 KM dobiti) i sada je veći od sektorskog prosjeka.
Dobit prije poreza i kamata (PBIT) pokazuje kolika bi dobit prije oporezivanja bila ostvarena ako bi aktivnost
društva financirala iz vlastitih sredstava (bez uzimanja dugoročnih posudbi). Za 2007. godinu društvu „XY“ nakon
podmirenja svih troškova, osim kamata na dugoročne kredite, ostaje 4,87% prihoda za pokriće troškova
financiranja i dobitak. To je povećanje za oko 12,5% u odnosu na 2006. godinu, te za 8% bolji rezultat od
sektorskog prosjeka.
Bruto profitna marža je pak prilično niža nego u prethodnoj godini i iznosi samo 75% sektorskog prosjeka. To
ukazuje da je došlo ili do promjene u strukturi troškova ili do promjene metode alokacije troškova između dva
razdoblja. U svakom slučaju ovo je značajna promjena koja zahtijeva detaljniju analizu troškova i prodajnih
cijena.
Obrt sredstava u 2007. godini je smanjen za oko 8% u odnosu na 2006. godinu, a pao je i ispod sektorskog
prosjeka. Pad obrta sredstava može biti rezultat smanjenja efikasnosti njihova korištenja ili činjenice da se
sredstva stečena u 2007. godini još nisu potpuno uključila u poslovanje. Dugoročniji trend bi dao jasniju sliku.
Tekuća likvidnost se neznatno poboljšala tijekom godine i neznatno je viša od sektorskog prosjeka. Također je u
razini zadovoljavajućeg odnosa (2:1).
Pokazatelj trenutne likvidnosti je neznatno opao ali je još uvijek bolji od sektorskog prosjeka. To ukazuje da
društvo „AX“ nema problema s kratkoročnom likvidnošću i da ne bi trebalo biti poteškoća u plaćanju obveza po
dospijeću.
Razdoblje naplate potraživanja od kupaca nepromijenjeno je u odnosu na 2006. godinu, ali je i dalje znatno
kraće od sektorskog prosjeka. Međutim, u budućnosti bi moglo doći pritiska od strane kupaca za povećanjem
razdoblja kreditiranja.
Razdoblje kreditiranja od strane dobavljača je smanjeno s 37 dana od dana nabavke na 32 dana, i mnogo je
kraće od sektorskog prosjeka. Stoga bi se mogla financirati dodatna potraživanja ugovaranjem boljih uvjeta
kreditiranja od strane dobavljača.
Broj obrtaja zaliha je povećan u odnosu na 2006. godinu, ali je i dalje manji od sektorskog prosjeka. Međutim,
povećanje zaliha na datum bilance ukazuje na sporiji obrtaj zaliha u idućem razdoblju. Pritom, postoji opasnost
da bi zalihe mogle uključivati određene zastarjele stavke koje zahtijevaju otpis.
Relativno povećanje razine zaliha je financirano povećanjem duga po tekućem računu koji se može smanjiti ako
se smanji razina zaliha.
Visoke razine zaliha, dugovi po tekućem računu i potraživanja u usporedbi s obvezama prema dobavljačima
ukazuju da je društvo radno intenzivno ili da je u njemu značajna dodana vrijednost ugrađena u proizvod.
Udjel tuđeg kapitala neznatno je narastao tijekom godine, ali je još uvijek ispred sektorskog prosjeka.
Kako je povrat na uloženi dugoročni kapital blizu dvostruke kamatne stope na dužničke instrumente,
profitabilnost će vjerojatno rasti s umjerenim povećanjem razine poluge.
2. Rješenje
50000
+ 20000 amortizacija
+ 10000 rezervisanja
- 5000 prihodi od ukidanja rezervisanja
- 30000 promjena vrijednosti zaliha
218
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
+10000 ispravka vrijednosti

- 5000 dobici od prodaje opreme
+10000 gubici po osnovu rashodovanja opreme
- 20000 kupci
+10000 zalihe
-20000 dobavljači
30000 neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti
219
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
(ISPITNI TERMIN: NOVEMBAR 2007)
33. DIONIČKO DRUŠTVO JE NA POČEKTU OBRAČUNSKOG PERIODA IMALO EMITOVANIH 100.000 OBIČNIH DIONICA.
NA DAN 1. JULA DODATNO JE EMITOVALO NOVIH 20.000 OBIČNIH DIONICA PO PUNOJ TRŽIŠNOJ CIJENI. U
BILANSU USPJEHA ZA POSMATRANI PERIOD DRUŠTVO JE UTVRDILO NETO DOBITAK OD 220.000.
Vaš zadatak je da:

1. izračunate zaradu po dionici (EPS)
2. objasnite na koji način se zainteresovanim korisnicima finansijskih izvještaja Društva prezentuje podatak o
visini zarade po dionici
3. objasnite motiv Društva da prezentuje navedeni pokazatelj i razloge koje imaju ili mogu imati korisnici
finansijskih izvještaja da saznaju kolika je zarada po dionici!
Rješenje:
1. Ponderisani prosječni broj običnih akcija treba izračunati na sledeći način:
-100.000 akcija x 6/12 = 50.000
-120.000 akcija x 6/12 = 60.000
-ukupan broj akcija koje se koriste za izračunavanje EPS-a = 50.000 + 60.000 = 110.000
-zarada po akciji (EPS) = 220.000 / 110.000 = 2 n.j.
2. U skladu sa MRS 33 – Zarada po akciji, podatak o visini zarade po akciji može biti prezentovan na dva načina:
-na glavnom obrascu bilansa uspjeha ili
-u okviru nota uz finansijske izvještaje
3. Podatak o visini zarade po akciji direktno je povezan sa interesom postojećih ili potencijalnih investitora da
kupuju akcije, odnosno da investiraju u kapital Društva ukoliko se Uprava odluči da vrši novu emisiju akcija.
Rast zarade po akciji i rast interesa kod potencijalnih investitora kreću se u istom pravcu. Isti slučaj je i sa
padom zarade po akciji.
Osim što ima obavezu, akcionarsko društvo ima i interes da objavi visinu zarade po akciji, kako onda kad želi
stimulisati trgovinu akcijama Društva, tako i onda kad postoji namjera da se interes investitora smanji (na
primjer zbog namjere otkupa sopstvenih akcija). Prema tome, pokazatelj o zaradi po akciji može pozitivno
uticati na rast tržišne cijene akcija a time i stvaranje pretpostavki za dodatnu emisiju akcija pod povoljnim
uslovima za Društvo. U suprotnom, on će uticati na stvaranje pretpostavki za povoljan otkup sopstvenih
akcija.
S druge strane, interes postojećih ili potencijalnih investitora za kupovinom akcija može biti:
- kratkoročan, tj. vezan za namjeru da se u kratkom roku zaradi na kupoprodaji akcija nekog preduzeća ili
- dugoročan, ukoliko investitor računa i na prinos u vidu dividende,
pri čemu podatak o visini zarade po akciji može biti od presudnog značaja za odluku investitora da zadrži,
odnosno da kupi ili proda akcije nekog preduzeća.
220
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
34. BILANS STANJA ZA GODINU 20X2, 31.12.
20X2 $000 20X1 $000

Sredstva
Stalna sredstva
Materijalna sredstva 380 305
Nematerijalna sredstva 250 200
Ulaganja - 25
Tekuća sredstva
Zalihe 150 102
Potraživanja 390 315
Kratkoročna investiranja 50 -
Gotovina u blagajni 2 1
Ukupna sredstva 1.222 948
Vlasnički kapital i obaveze

Kapital i rezerve
Dionički kapital ($1 redovna dionica) 200 150
Račun premije dionice 160 150
Rezerve za revalorizaciju 100 91
Zadržana zarada 160 100
Dugoročne obaveze
Dugoročni kredit 170 50
Tekuće obaveze
Obaveze prema dobavljačima 127 119
Bankovna prekoračenja 85 98
Porez 120 110
Predložene dividende 100 80
Ukupno vlasnički kapital i obaveze 1.222 948
BILANS USPJEHA ZA GODINU 20X2, 31.12.
u $000
Obrt (prihod od prodaje) 2.553
Cijena prodaje (trošak prodaje) 1.814
Bruto dobit 739
Troškovi distribucije 125
Administrativni troškovi 264
Operativni dobitak 350
Dobivena kamata 25
Plaćena kamata 75
Dobit na uobičajenim aktivnostima prije oporezivanja 300
Porez 140
Dividende 100
Zadržana dobit za godinu 60
Imamo slijedeće informacije.

(a) Primici od prodaje stalnih sredstava investiranja iznose $30.000.
(b) Inventar i instalacije sa nabavnom cijenom od $85.,000 i neto knjigovodstvenom vrijednošću od $45.000
prodati za $32.000 tokom godine.
(c) Slijedeća informacija odnosi se na materijalna stalna sredstva.
221
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
31.12.20X2 31.12.20X1
$'000 $'000
Cijena 720 595
Akumulirana amortizacija 340 290
Neto knjigovodstvena vrijednost 380 305
(d) 50,000$ redovnih dionica emitovane su tokom godine po cijeni od 20 centi po dionici.
Potrebno
Napraviti izvještaj o gotovinskom toku za godinu 20X2 31. decembar, koristeći format koji je dat u MRS 7.
Rješenje:
IZVJEŠTAJ O GOTOVINSKOM TOKU ZA GODINU 20X2 31. DECEMBAR
$000 $000
Neto gotovinski tokovi od operativnih aktivnosti
Operativna dobit 350
Trošak amortizacije 90
Gubitak od prodaje materijalnih nekurentnih sredstava (45-32) 13
Dobit od prodaje stalnih sredstava investiranja (5)
(Povećanje)/smanjenje zaliha (48)
(Povećanje)/smanjenje potraživanja (75)
Povećanje/(smanjenje) obaveza prema dobavljačima 8
Gotovina prikupljena od operativnih aktivnosti 333
Dobivena kamata 25
Plaćena kamata (75)
Plaćene dividende (80)
Plaćeni porez (110 + 140 -120) (130)
Neto gotovinski tokovi od operativnih aktivnosti 73
Gotovinski tokovi od aktivnosti investiranja

Plaćanja za nabavku materijalnih stalnih sredstava (201)
Plaćanja za nabavku nematerijalnih stalnih sredstava (50)
Primici od prodaja materijalnih stalnih sredstava 32
Primici od prodaja stalnih sredstava investiranja 30
Neto gotovina od aktivnosti investiranja (189)
Gotovina od aktivnosti finansiranja

Emisija dioničkog kapitala 60
Dugoročni kredit 120
Neto gotovinski tokovi od finansiranja 180
Povećanje gotovine i ekvivalenata gotovine (Zabilješka) 64
Gotovina i ekvivalenti gotovine 1.1.X2 (Zabilješka) (97)

Gotovina i ekvivalenti gotovine 31.12.X2 (Zabilješka) 33
Zabilješka: Analiza stanja gotovine i ekvivalenata gotovine pokazani su u bilansu stanja

20X2 20X1 Promjena u godini
$000 $000 $000
Gotovina u blagajni 2 1 1
Kratkoročna ulaganja 50 - 50
Bankovna (85) (98) 13
prekoračenja (33) (97) (64)
222
___________________________________________________________________________________________________________________________
skripte@outlook.com
Obrtni
1.Trošak amortizacije $$00 $000
Amortizacija sa 31.12.20X2 340
Amortizacija na prodata sredstva (85 - 45)
40 250
Trošak za godinu 90
2.Kupovina stalnih sredstava
MATERIJALNA STALNA SREDSTVA
$000 $000
Stanje b/d l.l.X2 595 Rashodovanja 85
Revalorizacija (100-91) 9
Nabavke (broj sa stanja) 201 Stanje c/d 31.12.X2 720
805 805
223
skripte@outlook.com
(ISPITNI TERMIN: JULI 2007)
35. SLJEDEĆE INFORMACIJE SU IZVUČENE IZ NEDAVNO OBJAVLJENOG IZVJEŠTAJA DG.
BILANS STANJA NA DAN 30.APRILA

20X9 20X8
u $000 u $000 u $000 u $000
Sredstva
Stalna sredstva 1.850 1.430
Tekuća sredstva
Zalihe 640 490
Gotovina 80 120
Ukupna sredstva 3.800 3.120
Kapital i obaveze
Kapital i rezervisanja
Redovni dionički capital 800 800
Rezervisanja 1.245 875
2.045 1.675
Dugoročne obaveze
10%-tni dužnički instrumenti 800 600
Kratkoročne obaveze
Dug po tekućem računu 110 80
Dobavljači 750 690
Oporezivanje 30 20
Dividende 65 55
955 845
Ukupni kapital i obaveze 3.800 3.120
IZDVOJENO IZ BILANSA USPJEHA

20X9 u $000 20X8 u $000
Prodaja 11.200 9.750
Troškovi prodaje 8.460 6.825
Neto dobit prije poreza
Ovo je nakon rashodovanja:
Amortizacija 360 280
Kamata po dužničkim instrumentima 80 60
Naknada za reviziju 12 10
Sljedeći pokazatelji su pokazatelji obračunati za DG, bazirani na njegovim izvještajima za prethodnu godinu, i najnoviji
prosječni sektorski pokazatelji.
DG Sektorski
30 April 20X8 prosjek
ROCE (uposleni kapital = kapital i dužnički instrumenti) 16.70% 18.50%
Dobit/prodaja 3.90% 4.73%
Obrt sredstava 4.29 3.91
Tekuća likvidnost 2.00 1.90
Trenutna likvidnost 1.42 1.27
224
skripte@outlook.com
Granična bruto dobit 30.00% 35.23%

Period naplate potraživanja 40 dana 52 dana
Period plaćanja obaveza 37 dana 49 dana
Obrt zaliha 13.90 18.30
Finansijska poluga 26.37% 32.71%
Uradite:
(a) Izračunajte uporedive pokazatelje (sa dva decimalna mjesta gdje je prikladno) za DG za godinu završno sa 30.
aprila 20X9. Svi obračuni moraju biti jasno prikazani.
(b) Napišite izvjestaj za odbor direktora sa analizom uspješnosti DG, poredeći rezultate sa prethodnom godinom i
prosjekom sektora.
Rješenje:
(a)
(15 bodova)
20X8 20X9 Sektorski
prosjek
ROCE = (320+60)/2.275 = 16,70% = (465+80)/2.845 = 19,16% 18,50%
Dobit/Prodaja = (320+60)/9.750 = 3,90% = (465+80)/11.200 =4,87% 4,73%
Obrt sredstava = 9.750/2.275 = 4,29x = 11.200/2.845 = 3,94x 3,91x
Tekuća likvidnost = 1.690/845 = 2,00 = 1.950/955 = 2,04 1,90
Trenutna likvid. = (1.080+120)/845 = 1,42 = (1.230+80)/955 = 1,37 1,27
Granična bruto= (9.750-6.825)/9.750=30,00% =(11.200-8.460)/11.200=24,46% 35,23%

dobit
20X8 20X9 Sektorski

prosjek
Naplata potraživanja=1.080/9.750x365=40dana =1.230/11.200x365=40dana 52dana
Plaćanje obaveza = 690/6.825x365= 37dana = 750/8.460x365=32dana 49dana
Obrt zaliha = 6.825/490=13,9x = 8.460/640= 13,2x 18,30x
Finansijska poluga= 600/2.275=26,37% =800/2.845=28,12% 32,71%
(b)
(15 bodova)
IZVJEŠTAJ
Za: Odbor direktora

Od: Racunovoda Datum:xx/xx/xx
Predmet: Analiza uspješnosti DG
225
skripte@outlook.com
Trgovina i profitabilnost
Povrat na uposleni kapital se značajno poboljšao između 20X8 i 20X9, i sada je veći od sektorskog prosjeka.
Neto dobit kao proporcija prodaje se takode vidljivo poboljšala izmedu godina i takodje je neznatno ispred
sektorskog prosjeka. Bruto marža je ipak prilično niža nego u prethodnoj godini i iznosi samo 70% sektorskog
prosjeka. Ovo nam govori da je došlo ili do promjene u strukturi troškova DG-a ili do promjene metoda alokacije
troškova između perioda. U svakom slučaju ovo je značajna promjena koja zahtijeva ispitivanje. Preduzeće bi
moglo biti u periodu tranzicije s obzirom da je prodaja narasla za blizu 15% u godini i čini se da su nabavljena
nova dugoročna sredstva.
Obrt sredstava je opao između perioda iako je iznos za 20X9 u ravni sa sektorskim prosjekom. Ovo smanjenje
možda govori da se efikasnost korištenja sredstava pokvarila ili da se sredstva stečena u 20X9 još nisu potpuno
uključila u poslovanje. Dugoročniji trend bi dao jasniju sliku.
(ii) Likvidnost i upravljanje obrtnim kapitalom

Tekuća likvidnost se neznatno poboljšala tokom godine i neznatno je viša od sektorskog prosjeka. Takođe je u
nivou sa onom zadovoljavajućom (2:1).
Trenutni pokazatelj je neznatno opao ali je još uvijek bolji od sektorskog prosjeka. Ovo nam ukazuje da DG nema
problema sa kratkoročnom likvidnosti i da ne bi trebalo biti poteškoća u plaćanju obaveza po dospijeću.
Potraživanja kao proporcija prodaje su nepromijenjena od 20X8 i znatno su niža od sektorskog prosjeka. Samim
tim postoji malo mogućnosti da se ona i dalje smanje iI u budućnosti bi moglo do pritiska od strane kupaca da se
poveća period kreditiranja. Period kreditiranja od dobavljača je smanjen sa 37 dana od nabavke na 32 dana, i
mnogo je manji od sektorskog prosjeka, stoga bi se mogla finansirati dodatna potraživanja ugovaranjem boljih
uslova kreditiranja od strane dobavljača.
Obrt zaliha je neznatno opao i mnogo je sporiji od sektorskog prosjeka, i ovo može djelimično uticati na
nagomilavanje zaliha prije nego na značajno povećanje prodaje. Alternativno, postoji opasnost da bi zalihe
mogle uključivati određene zastarjele stavke koje zahtjevaju otpis. Ralativno povećanje nivoa zaliha je
finansirano povećanjem duga po tekućem računu koji se može smanjiti ako se smanji nivo zaliha.
Visoki nivoi zaliha, dugovi po tekućem računu i potraživanja u poređenju sa obavezama prema dobavljačima
ukazuju da je preduzeće radno intenzivno ili da je u njemu značajna dodata vrijednost ugrađena u proizvod.
(iii) Finansijska poluga
Nivo finansijske poluge je samo neznatno narastao u toku godine i ispred je sektorskog rposjeka. Kako je povrat
na uposleni kapital blizu dvostruke kamatne stope na dužničke instrumente, profitabilnost će vjerovatno rasti sa
umjerenim povećanjem nivoa poluge.
(c) Kompanije su običavale obrazložiti neamortizovanje zgrada po nekoliko osnovica, uključujući slijedeće:
(i) Da je tekuća vnjednost zgrada bila veća od troška.
(ii) Da je nivo održavanja podrazumijevao da nije došlo do propadanja ili upotrebe.
(iii) Da iznos amortizacije ne bi bio značajan.
Međutim, MRS 16 zahtijeva da se amortizovani iznos sredstva tereti na prihod tokom njegovog korisnog
vijeka trajanja. Taj amortizovani iznos je dobiven upoređivanjem troška sredstva sa njegovom
procijenjenom rezidualnom vrijednosću na kraju njegovog korisnog ekonomičnog vijeka trajanja. Zbog toga
što se zahtijeva da se rezidualna vrijednost treba procijeniti po tekućim cijenama (prema alternativnom
tretmanu), standard je otklonio bilo koje potencijalne inflatorne efekte koji bi u suprotnom povećali
rezidualnu vrijednost i time smanjili, čak i na nulu, amortizovani iznos. Ovo naglašava argument da visoke
rezidualne vrijednosti otklanjaju potrebu za amortizacijom, osim ukoliko vrijednost rabljenog sredstva ima
veću vrijednost nego isto sredstvo koje je novo - a što nije vjerovatna pretpostavka.
226
skripte@outlook.com
Argument o beznačajnosti terećenja za amortizaciju, zbog dugog ekonomskog vijeka, može imati određenu
podlogu. Iako nije naslovljeno direktno u MRS 16, računovodstveni standardi se, u skladu sa Okvirom,
generalno primjenjuju na značajne stavke. Međutim, prema ovom principu, bilo bi neophodno razmotriti ne
samo potencijalni trošak amortizacije za svaku godinu, nego takođe i akumuliranu amortizaciju koja bi se
trebala obezbijediti za dato sredstvo. Tokom vremena, ovaj iznos akumulirane amortizacije bi neizostavno
postao značajan i poništio bi argument "dugog vijeka trajanja".
Prema tome, Winger-ova prethodna politika nije bila odgovarajuća i promjena ka amortizovanju sredstva je
bila neophodna da bi se bilo u skladu sa MRS 16.
227
skripte@outlook.com
36. TRGOVAČKO PREDUZEĆE JE U MJESECU MAJU EVIDENTIRALO SLJEDEĆE PROMJENE NA ZALIHAMA TRGOVAČKE
ROBE:
- 01.05. Početno stanje 1.000 kg po 10 KM

- 05.05. Nabavka 1.000 kg po 15 KM
- 10.05. Prodaja 500 kg po 20 KM
- 15.05. Nabavka 500 kg po 12 KM
Vaš zadatak je da:
a) izračunate nabavnu vrijednost prodate robe uz pretpostavku da se promjene na zalihama prate:

- stalnim sistemom uz primjenu FIFO metode
- stalnim sistemom uz primjenu LIFO metode te
- periodičnim sistemom uz primjenu metode ponderisane prosječne cijene
b) objasnite uticaj navedenih sistema i metoda praćenja zaliha na finansijski rezultat trgovačkog preduzeća uz
pretpostavku da cijene robe na nabavnom tržištu konstantno rastu
v) objasnite uticaj navedenih sistema i metoda praćenja zaliha na formiranje tzv. oporezivih ili odbitnih
privremenih razlika koje rezultiraju odloženim poreskim obavezama, odnosno odloženim poreskim sredstvima.
Rješenja:
a)
(10 bodova)
Stalni sistemom uz primjenu FIFO metode
10.05. Prodaja 500 kg po 10 KM = 5.000 KM
200 kg po 15 KM = 3.000 KM
500 kg po 12 KM = 6.000 KM
Ukupna NV prodate robe = 31.000 KM.
Stalni sistem uz primjenu LIFO metode
200 kg po 10 KM = 2.000 KM
100 kg po 10 KM = 1.000 KM
200 kg po 10 KM = 2.000 KM
Periodični sistem uz primjenu metode ponderisane prosječne cijene
NV robe raspoložive za prodaju = 37.500 KM
Količina robe raspoložive za prodaju = 3.000 kg
Ponderisana prosječna cijena = 37.500 / 3.000 = 12,50 KM
Krajnje zalihe = 500 kg po 12,50 KM / kg = 6.250 KM
NV prodate robe = 37.500 – 6.250 = 31.250 KM.
b)
(10 bodova)
228
skripte@outlook.com
Ukoliko cijene robe na tržištu nabavke konstantno rastu, FIFO metoda će rezultirati najnižim iznosom nabavne
vrijednosti prodate robe, samim tim i najvišim iznosom finansijskog rezultata. LIFO metoda daje obrnuti rezultat,
tj. najviši iznos nabavne vrijednosti prodate robe i najniži finansijski rezultat. Metoda ponderisane prosječne
cijene će rezultirati iznosima NV i finansijskog rezultata koji su između FIFO i LIFO metode.
v)
(10 bodova)
Uticaj navedenih sistema i metoda praćenja zaliha na poresku osnovicu za obračun poreza na dobit zavisi
isključivo od poreskih pravila. Ukoliko poreska pravila u potpunosti uvažavaju računovodstvena načela i principe,
primjena FIFO metode rezultira najvišim iznosom obaveza za porez na dobit, osim ukoliko cijene na nabavnom
tržištu eventualno ne pokazuju padajući trend. Ako se priznavanje troška NV prodate robe uređuje poreskim
pravilom drugačijim od računovodstvenog, tad razlike između poreskih i računovodstvenih pravila dovode do
nastanka stalnih ili privremenih razlika. Privremene razlike su one koje se obrću kroz vrijeme i poništavaju. Na
primjer, ako preduzeće koristi FIFO metodu a poreskim pravilima se zahtijeva metoda ponderisane prosječne
cijene, veći bruto finansijski rezultat utvrđen u bilansu uspjeha trgovačkog preduzeća u odnosu na poresku
osnovicu formiranu u skladu sa poreskim pravilima može da predstavlja ili oporezivu stalnu, ili oporezivu
privremenu razliku koja rezultira odloženim poreskim obavezama, u zavisnosti od toga da li u nekom od budućih
obračunskih perioda može doći do obrtanja razlika, u ovom slučaju u korist poreske osnovice. Ukoliko to nije
moguće, tad se radi o stalnim razlikama
229
skripte@outlook.com
37. DRUŠTVO „AX“ D.D. U BILANSU STANJA (NA DAN 31.XII.2007.) I BILANSU USPJEHA (ZA RAZDOBLJE 1.I.-
31.XII.2007.) ISKAZALO JE SLJEDEĆE VRIJEDNOSTI:
BILANS STANJA na dan 31.XII.2007.

u 000 KM u 000 KM u 000 KM u 000 KM
AKTIVA
Ne-tekuća (stalna) sredstva 3.700 2.860
Tekuća sredstva
Zalihe 1.280 980
Potraživanja (od kupaca) 2.460 2.160
Novčana sredstva 160 240
SREDSTVA (ukupno) 7.600 6.240
PASIVA
Kapital i rezerve
Osnovni kapital 3.000 3.000
Zadržana dobit 450 150
Rezerve 640 200
Ukupno kapital i rezerve 4.090 3.350
Ne-tekuće obaveze
Bankovni krediti 600 450
Dužnički instrumenti (10%-tni) 1.000 750
Ukupno ne-tekuće obaveze 1.600 1.200
Tekuće obaveze
Dug po bankovnom računu 220 160
Obaveze za poreze 60 40
Obaveze za dividende 130 110
Ukupno tekuće obaveze 1.910 1.690
KAPITAL I OBAVEZE (ukupno) 7.600 6.240
BILANS USPJEHA za razdoblje 1.I.-31.XII.2007

(u 000 KM) (u 000 KM)
Prihodi od prodaje 22.400 19.500
Troškovi za prodano 16.920 13.650
Bruto dobit 5.480 5.850
Troškovi uprave i prodaje 3.270 3.804
Troškovi distribucije 1.090 1.268
Operativna dobit 1.120 778
Rashodi finansiranja:
Kamata po dugoročnim kreditima 160 120
Ukupno rashodi finansiranja 190 138
Dobit prije oporezivanja 930 640
Porez na dobit 100 70
Dobit poslije oporezivanja 830 570
U sljedećoj tabeli navedeni su pokazatelji izračunati za društvo „AX“ d.d., temeljeni na njegovim izvještajima za prethodnu
(2006.) godinu, i posljednji prosječni pokazatelji za sektor.
230
skripte@outlook.com
“AX” d.d. Sektorski

2006. godina prosjek
Povrat na uloženi dugoročni kapital (ROCE) 16,70% 17,50%
Dobit prije kamate i poreza (PBIT) 3,90% 4,47%
Bruto profitna marža 30% 32,25%
Obrt sredstava 4,29 4,13
Tekuća likvidnost 2,00 1,97
Trenutna likvidnost 1,42 1,35
Razdoblje naplate potraživanja 40 dana 50 dana
Razdoblje plaćanja obveza 37 dana 48 dana
Obrt zaliha 13,3 (*) 17,7
Udjel tuđeg kapitala 26,37% 32,37%
( )
* Stanje zaliha 1.I.2006. godine iznosilo je 1.070.000 KM.
Potrebno je uraditi slijedeće:

(c) Izračunati uporedive pokazatelje (s dva decimalna mjesta gdje je to prikladno) za društvo „AX“ d.d., za godinu koja
završava s 31. prosinca 2007. godine. Svi obračuni trebaju biti jasno prikazani
(d) Napišite izvještaj za upravu društva s analizom performansi društva „AX“ d.d., upoređujući rezultate s prethodnom
(2006.) godinom i prosjekom sektora
231
skripte@outlook.com
38. DIONIČKO DRUŠTVO ''ABC'' D.D. JE U BILANSU USPJEHA ZA 2007. GODINU ISKAZALO NETO DOBITAK U IZNOSU
OD 50.000 KM. POTREBNO JE IZRAČUNATI NJEGOV NETO NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI, AKO SE NA
POSMATRANI OBRAČUNSKI PERIOD ODNOSE SLJEDEĆE INFORMACIJE:
 u bilansu uspjeha društva prezentovani su, pored ostalog:

- troškovi amortizacije u iznosu od 20.000
- troškovi rezervisanja za materijalne troškove u iznosu od 10.000
- prihodi od ukidanja rezervisanja u iznosu od 5.000
- prihodi po osnovu promjene vrijednosti zaliha učinaka u iznosu od 30.000
- rashodi po osnovu ispravke vrijednosti potraživanja od kupaca u iznosu od 10.000
- dobici od prodaje opreme u iznosu od 5.000, a gubici po osnovu rashodovanja neotpisane vrijednosti
rashodovane opreme u iznosu od 10.000 KM
 povećanje vrijednosti krajnjeg u odnosu na početno saldo potraživanja od kupaca iznosi 20.000
 smanjenje vrijednosti krajnjeg u odnosu na početno saldo zaliha iznosi 10.000
 smanjenje vrijednosti krajnjeg u odnosu na početno saldo obaveza prema dobavljačima iznosi 20.000
 preduzeće je od ukupno ostvarenog neto dobitka, dio od 10.000 utvrdilo direktno u bilansu stanja,
prenosom iskorišćenog salda revalorizacionih rezervi formiranih u skladu sa MRS 16 – Nekretnine,
postrojenja i oprema
 izvršena je emisija 1.000 dionica nominalne cijene 10 KM po dionici – dionice su prodate po cijeni od 12 KM
po dionici
 izvršena je emisija dugoročnih obveznica po nominalnoj vrijednosti u količini od 1.000 komada – nominalna
cijena jedne obveznice je 100 KM
 izvršen je reprogram dospjelih poreskih obaveza u iznosu od 100.000 KM na period od 3 godine uz grejs
period od 6 mjeseci
Novčani tok iz poslovnih aktivnosti treba izračunati pomoću indirektne metode.
1. Rješenje
a) 15 bodova
Sektorski
20X7. 20X6.
prosjek
I. Profitabilnost i povrat na kapital
ROCE Operativna dobit – kamate na kratk. kredite / Pasiva – tekuće obveze
Return on capital = 1.120 – 30 / 7.600 – 1.910 = = 778 – 18 / 6.240 – 1.690 =
17, 50%
employed = 1.090 / 5.690 = 19,16% = 760 / 4.550 = 16,70%
PBIT Dobit prije poreza + kamate na dugoročne kredite / Prihod od prodaje
Profit before = 930 + 160 / 22.400 = = 640 + 120 / 19.500 =
4,47%
interest and tax = 1.090 / 22.400 = 4,87% = 760 / 19.500 = 3,90%
Bruto profitna marža Bruto dobit / Prihod od prodaje
Gross profit margin = 5.480 / 22.400 = 24,46% = 5.850 / 19.500 = 30% 32,25%
Obrt sredstava Prihod od prodaje / Uloženi dugoročni kapital
= 22.400 / 4.090 + 1.600 = = 19.500 / 3.350 + 1.200 =
Asset turnover 4,13 puta
= 22.400 / 5.690 = 3,94 puta = 19.500 / 4.550 = 4,29 puta
II. Likvidnost i upravljanje obrtnim kapitalom
Tekuća likvidnost Tekuća imovina / Tekuće obveze
Current ratio 3.900 / 1.910 = 2,04 3.380 / 1.690 = 2,00 1,97
Trenutna likvidnost Tekuća imovina – Zalihe / Tekuće obveze
Quick ratio 3.900 – 1.280 / 1.910 = 1,37 3.380 – 980 / 1.690 = 1,42 1,35
Razdoblje naplate Potraživanja / Prihod od prodaje x 365
232
skripte@outlook.com
potraživanja = 2.460 / 22.400 x 365 = 40 dana = 2.160 / 19.500 x 365 = 40 dana 50 dana
Razdoblje plaćanja Dobavljači / Nabavke (Troškovi za prodano) x 365
obveza = 1.500 / 16.920 x 365 = 32 dana 1.380 / 13.650 x 365 = 37 dana 48 dana
Obrt zaliha Troškovi za prodano / Prosječno stanje zaliha
= 16.920 / (980 + 1.280) : 2 = = 13.650 / (1.070 + 980) : 2 =
Inventory turnover 17,7 puta
= 16.920 / 1.130 = 15 puta = 13.650 / 1.025 = 13,3 puta
Dugoročne obveze s fiksnom kamatom / Kapital (i rezerve) +
Udjel tuđeg kapitala
Capital gearing
= 1.600 / 4.090 + 1.600 = 28,12% = 1.200 / 3.350 + 1.200 = 26,37% 32,37%
(leverage)
233
skripte@outlook.com
(b) (15 bodova)

IZVJEŠĆE
Za: Uprava društva
Od: Računovođa
Predmet: Analiza performansi društva „AX“ d.d. Datum: xx/xx/xx
Povrat na uloženi dugoročni kapital (ROCE) se značajno povećao u 2007. godini (na 100 KM
uloženog dugoročnog kapitala ostvareno je 19,16 KM dobiti) i sada je veći od sektorskog prosjeka.
Dobit prije poreza i kamata (PBIT) pokazuje kolika bi dobit prije oporezivanja bila ostvarena ako bi
aktivnost društva financirala iz vlastitih sredstava (bez uzimanja dugoročnih posudbi). Za 2007.
godinu društvu „XY“ nakon podmirenja svih troškova, osim kamata na dugoročne kredite, ostaje
4,87% prihoda za pokriće troškova financiranja i dobitak. To je povećanje za oko 12,5% u odnosu na
2006. godinu, te za 8% bolji rezultat od sektorskog prosjeka.
Bruto profitna marža je pak prilično niža nego u prethodnoj godini i iznosi samo 75% sektorskog
prosjeka. To ukazuje da je došlo ili do promjene u strukturi troškova ili do promjene metode
alokacije troškova između dva razdoblja. U svakom slučaju ovo je značajna promjena koja zahtijeva
detaljniju analizu troškova i prodajnih cijena.
Obrt sredstava u 2007. godini je smanjen za oko 8% u odnosu na 2006. godinu, a pao je i ispod
sektorskog prosjeka. Pad obrta sredstava može biti rezultat smanjenja efikasnosti njihova korištenja
ili činjenice da se sredstva stečena u 2007. godini još nisu potpuno uključila u poslovanje.
Dugoročniji trend bi dao jasniju sliku.
Tekuća likvidnost se neznatno poboljšala tijekom godine i neznatno je viša od sektorskog prosjeka.
Također je u razini zadovoljavajućeg odnosa (2:1).
Pokazatelj trenutne likvidnosti je neznatno opao ali je još uvijek bolji od sektorskog prosjeka. To
ukazuje da društvo „AX“ nema problema s kratkoročnom likvidnošću i da ne bi trebalo biti
poteškoća u plaćanju obveza po dospijeću.
Razdoblje naplate potraživanja od kupaca nepromijenjeno je u odnosu na 2006. godinu, ali je i
dalje znatno kraće od sektorskog prosjeka. Međutim, u budućnosti bi moglo doći pritiska od strane
kupaca za povećanjem razdoblja kreditiranja.
Razdoblje kreditiranja od strane dobavljača je smanjeno s 37 dana od dana nabavke na 32 dana, i
mnogo je kraće od sektorskog prosjeka. Stoga bi se mogla financirati dodatna potraživanja
ugovaranjem boljih uvjeta kreditiranja od strane dobavljača.
Broj obrtaja zaliha je povećan u odnosu na 2006. godinu, ali je i dalje manji od sektorskog prosjeka.
Međutim, povećanje zaliha na datum bilance ukazuje na sporiji obrtaj zaliha u idućem razdoblju.
Pritom, postoji opasnost da bi zalihe mogle uključivati određene zastarjele stavke koje zahtijevaju
otpis.
Relativno povećanje razine zaliha je financirano povećanjem duga po tekućem računu koji se može
smanjiti ako se smanji razina zaliha.
Visoke razine zaliha, dugovi po tekućem računu i potraživanja u usporedbi s obvezama prema
dobavljačima ukazuju da je društvo radno intenzivno ili da je u njemu značajna dodana vrijednost
ugrađena u proizvod.
Udjel tuđeg kapitala neznatno je narastao tijekom godine, ali je još uvijek ispred sektorskog
prosjeka.
Kako je povrat na uloženi dugoročni kapital blizu dvostruke kamatne stope na dužničke instrumente,
profitabilnost će vjerojatno rasti s umjerenim povećanjem razine poluge.
2. Rješenje
50000
+ 20000 amortizacija
+ 10000 rezervisanja
234
skripte@outlook.com
- 5000 prihodi od ukidanja rezervisanja

- 30000 promjena vrijednosti zaliha
+10000 ispravka vrijednosti
- 5000 dobici od prodaje opreme
+10000 gubici po osnovu rashodovanja opreme
- 20000 kupci
+10000 zalihe
-20000 dobavljači
30000 neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti
235
skripte@outlook.com
(ISPITNI TERMIN: NOVEMBAR 2007)
39. DIONIČKO DRUŠTVO JE NA POČEKTU OBRAČUNSKOG PERIODA IMALO EMITOVANIH 100.000 OBIČNIH DIONICA.
NA DAN 1. JULA DODATNO JE EMITOVALO NOVIH 20.000 OBIČNIH DIONICA PO PUNOJ TRŽIŠNOJ CIJENI. U
BILANSU USPJEHA ZA POSMATRANI PERIOD DRUŠTVO JE UTVRDILO NETO DOBITAK OD 220.000.
Vaš zadatak je da:

4. izračunate zaradu po dionici (EPS)
5. objasnite na koji način se zainteresovanim korisnicima finansijskih izvještaja Društva prezentuje podatak o
visini zarade po dionici
6. objasnite motiv Društva da prezentuje navedeni pokazatelj i razloge koje imaju ili mogu imati korisnici
finansijskih izvještaja da saznaju kolika je zarada po dionici!
Rješenje:
2. Ponderisani prosječni broj običnih akcija treba izračunati na sledeći način:
-100.000 akcija x 6/12 = 50.000
-120.000 akcija x 6/12 = 60.000
-ukupan broj akcija koje se koriste za izračunavanje EPS-a = 50.000 + 60.000 = 110.000
-zarada po akciji (EPS) = 220.000 / 110.000 = 2 n.j.
4. U skladu sa MRS 33 – Zarada po akciji, podatak o visini zarade po akciji može biti prezentovan na dva načina:
-na glavnom obrascu bilansa uspjeha ili
-u okviru nota uz finansijske izvještaje
5. Podatak o visini zarade po akciji direktno je povezan sa interesom postojećih ili potencijalnih investitora da
kupuju akcije, odnosno da investiraju u kapital Društva ukoliko se Uprava odluči da vrši novu emisiju akcija.
Rast zarade po akciji i rast interesa kod potencijalnih investitora kreću se u istom pravcu. Isti slučaj je i sa
padom zarade po akciji.
Osim što ima obavezu, akcionarsko društvo ima i interes da objavi visinu zarade po akciji, kako onda kad želi
stimulisati trgovinu akcijama Društva, tako i onda kad postoji namjera da se interes investitora smanji (na
primjer zbog namjere otkupa sopstvenih akcija). Prema tome, pokazatelj o zaradi po akciji može pozitivno
uticati na rast tržišne cijene akcija a time i stvaranje pretpostavki za dodatnu emisiju akcija pod povoljnim
uslovima za Društvo. U suprotnom, on će uticati na stvaranje pretpostavki za povoljan otkup sopstvenih
akcija.
S druge strane, interes postojećih ili potencijalnih investitora za kupovinom akcija može biti:
- kratkoročan, tj. vezan za namjeru da se u kratkom roku zaradi na kupoprodaji akcija nekog preduzeća ili
- dugoročan, ukoliko investitor računa i na prinos u vidu dividende,
pri čemu podatak o visini zarade po akciji može biti od presudnog značaja za odluku investitora da zadrži,
odnosno da kupi ili proda akcije nekog preduzeća.
236
skripte@outlook.com
40. BILANS STANJA ZA GODINU 20X2, 31.12.
20X2 $000 20X1 $000

Sredstva
Stalna sredstva
Materijalna sredstva 380 305
Nematerijalna sredstva 250 200
Ulaganja - 25
Tekuća sredstva
Zalihe 150 102
Potraživanja 390 315
Kratkoročna investiranja 50 -
Gotovina u blagajni 2 1
Ukupna sredstva 1.222 948
Vlasnički kapital i obaveze

Kapital i rezerve
Dionički kapital ($1 redovna dionica) 200 150
Račun premije dionice 160 150
Rezerve za revalorizaciju 100 91
Zadržana zarada 160 100
Dugoročne obaveze
Dugoročni kredit 170 50
Tekuće obaveze
Obaveze prema dobavljačima 127 119
Bankovna prekoračenja 85 98
Porez 120 110
Predložene dividende 100 80
Ukupno vlasnički kapital i obaveze 1.222 948
BILANS USPJEHA ZA GODINU 20X2, 31.12.
u $000
Obrt (prihod od prodaje) 2.553
Cijena prodaje (trošak prodaje) 1.814
Bruto dobit 739
Troškovi distribucije 125
Administrativni troškovi 264
Operativni dobitak 350
Dobivena kamata 25
Plaćena kamata 75
Dobit na uobičajenim aktivnostima prije oporezivanja 300
Porez 140
Dividende 100
Zadržana dobit za godinu 60
Imamo slijedeće informacije.

(d) Primici od prodaje stalnih sredstava investiranja iznose $30.000.
(e) Inventar i instalacije sa nabavnom cijenom od $85.,000 i neto knjigovodstvenom vrijednošću od $45.000
prodati za $32.000 tokom godine.
(f) Slijedeća informacija odnosi se na materijalna stalna sredstva.
31.12.20X2 31.12.20X1
237
skripte@outlook.com
$'000 $'000
Cijena 720 595
Akumulirana amortizacija 340 290
Neto knjigovodstvena vrijednost 380 305
(d) 50,000$ redovnih dionica emitovane su tokom godine po cijeni od 20 centi po dionici.
Potrebno
Napraviti izvještaj o gotovinskom toku za godinu 20X2 31. decembar, koristeći format koji je dat u MRS 7.
Rješenje:
IZVJEŠTAJ O GOTOVINSKOM TOKU ZA GODINU 20X2 31. DECEMBAR
$000 $000
Neto gotovinski tokovi od operativnih aktivnosti
Operativna dobit 350
Trošak amortizacije 90
Gubitak od prodaje materijalnih nekurentnih sredstava (45-32) 13
Dobit od prodaje stalnih sredstava investiranja (5)
(Povećanje)/smanjenje zaliha (48)
(Povećanje)/smanjenje potraživanja (75)
Povećanje/(smanjenje) obaveza prema dobavljačima 8
Gotovina prikupljena od operativnih aktivnosti 333
Dobivena kamata 25
Plaćena kamata (75)
Plaćene dividende (80)
Plaćeni porez (110 + 140 -120) (130)
Neto gotovinski tokovi od operativnih aktivnosti 73
Gotovinski tokovi od aktivnosti investiranja

Plaćanja za nabavku materijalnih stalnih sredstava (201)
Plaćanja za nabavku nematerijalnih stalnih sredstava (50)
Primici od prodaja materijalnih stalnih sredstava 32
Primici od prodaja stalnih sredstava investiranja 30
Neto gotovina od aktivnosti investiranja (189)
Gotovina od aktivnosti finansiranja

Emisija dioničkog kapitala 60
Dugoročni kredit 120
Neto gotovinski tokovi od finansiranja 180
Povećanje gotovine i ekvivalenata gotovine (Zabilješka) 64
Gotovina i ekvivalenti gotovine 1.1.X2 (Zabilješka) (97)

Gotovina i ekvivalenti gotovine 31.12.X2 (Zabilješka) 33
Zabilješka: Analiza stanja gotovine i ekvivalenata gotovine pokazani su u bilansu stanja

20X2 20X1 Promjena u godini
$000 $000 $000
Gotovina u blagajni 2 1 1
Kratkoročna ulaganja 50 - 50
(85) (98) 13
(33) (97) (64)
Obrtni
1.Trošak amortizacije $$00 $000
Amortizacija na prodata sredstva (85 - 45)
238
skripte@outlook.com
40 250
Trošak za godina 90
2.Kupovina stalnih sredstava

MATERIJALNA STALNA SREDSTVA
$000 $000
Stanje b/d l.l.X2 595 Rashodovanja 85
Revalorizacija (100-91) 9
Nabavke (broj sa stanja) 201 Stanje c/d 31.12.X2 720
805 805
239
skripte@outlook.com
(ISPITNI TERMIN: JULI 2007)
41. SLJEDEĆE INFORMACIJE SU IZVUČENE IZ NEDAVNO OBJAVLJENOG IZVJEŠTAJA DG.

BILANS STANJA NA DAN 30.APRILA
20X9 20X8
u $000 u $000 u $000 u $000
Sredstva
Stalna sredstva 1.850 1.430
Tekuća sredstva
Zalihe 640 490
Gotovina 80 120
Ukupna sredstva 3.800 3.120
Kapital i obaveze
Kapital i rezervisanja
Redovni dionički capital 800 800
Rezervisanja 1.245 875
2.045 1.675
Dugoročne obaveze
10%-tni dužnički instrumenti 800 600
Kratkoročne obaveze
Dug po tekućem računu 110 80
Dobavljači 750 690
Oporezivanje 30 20
Dividende 65 55
955 845
Ukupni kapital i obaveze 3.800 3.120
IZDVOJENO IZ BILANSA USPJEHA

20X9 u $000 20X8 u $000
Prodaja 11.200 9.750
Troškovi prodaje 8.460 6.825
Neto dobit prije poreza
Ovo je nakon rashodovanja:
Amortizacija 360 280
Kamata po dužničkim instrumentima 80 60
Naknada za reviziju 12 10
Sljedeći pokazatelji su pokazatelji obračunati za DG, bazirani na njegovim izvještajima za prethodnu godinu, i najnoviji
prosječni sektorski pokazatelji.
DG Sektorski
30 April 20X8 prosjek
ROCE (uposleni kapital = kapital i dužnički instrumenti) 16.70% 18.50%
Dobit/prodaja 3.90% 4.73%
Obrt sredstava 4.29 3.91
240
skripte@outlook.com
Tekuća likvidnost 2.00 1.90

Trenutna likvidnost 1.42 1.27
Granična bruto dobit 30.00% 35.23%
Period naplate potraživanja 40 dana 52 dana
Period plaćanja obaveza 37 dana 49 dana
Obrt zaliha 13.90 18.30
Finansijska poluga 26.37% 32.71%
Uradite:
(e) Izračunajte uporedive pokazatelje (sa dva decimalna mjesta gdje je prikladno) za DG za godinu završno sa 30.
aprila 20X9. Svi obračuni moraju biti jasno prikazani.
(f) Napišite izvjestaj za odbor direktora sa analizom uspješnosti DG, poredeći rezultate sa prethodnom godinom i
prosjekom sektora.
Rješenje:
(a)
(15 bodova)
20X8 20X9 Sektorski
prosjek
ROCE = (320+60)/2.275 = 16,70% = (465+80)/2.845 = 19,16% 18,50%
Dobit/Prodaja = (320+60)/9.750 = 3,90% = (465+80)/11.200 =4,87% 4,73%
Obrt sredstava = 9.750/2.275 = 4,29x = 11.200/2.845 = 3,94x 3,91x
Tekuća likvidnost = 1.690/845 = 2,00 = 1.950/955 = 2,04 1,90
Trenutna likvid. = (1.080+120)/845 = 1,42 = (1.230+80)/955 = 1,37 1,27
Granična bruto= (9.750-6.825)/9.750=30,00% =(11.200-8.460)/11.200=24,46% 35,23%

dobit
20X8 20X9 Sektorski

prosjek
Naplata potraživanja=1.080/9.750x365=40dana =1.230/11.200x365=40dana 52dana
Plaćanje obaveza = 690/6.825x365= 37dana = 750/8.460x365=32dana 49dana
Obrt zaliha = 6.825/490=13,9x = 8.460/640= 13,2x 18,30x
Finansijska poluga= 600/2.275=26,37% =800/2.845=28,12% 32,71%
(b)
(15 bodova)
IZVJEŠTAJ
241
skripte@outlook.com
Za: Odbor direktora

Od: Racunovoda Datum:xx/xx/xx
Predmet: Analiza uspješnosti DG
Trgovina i profitabilnost
Povrat na uposleni kapital se značajno poboljšao između 20X8 i 20X9, i sada je veći od sektorskog prosjeka.
Neto dobit kao proporcija prodaje se takode vidljivo poboljšala izmedu godina i takodje je neznatno ispred
sektorskog prosjeka. Bruto marža je ipak prilično niža nego u prethodnoj godini i iznosi samo 70% sektorskog
prosjeka. Ovo nam govori da je došlo ili do promjene u strukturi troškova DG-a ili do promjene metoda alokacije
troškova između perioda. U svakom slučaju ovo je značajna promjena koja zahtijeva ispitivanje. Preduzeće bi
moglo biti u periodu tranzicije s obzirom da je prodaja narasla za blizu 15% u godini i čini se da su nabavljena
nova dugoročna sredstva.
Obrt sredstava je opao između perioda iako je iznos za 20X9 u ravni sa sektorskim prosjekom. Ovo smanjenje
možda govori da se efikasnost korištenja sredstava pokvarila ili da se sredstva stečena u 20X9 još nisu potpuno
uključila u poslovanje. Dugoročniji trend bi dao jasniju sliku.
(ii) Likvidnost i upravljanje obrtnim kapitalom

Tekuća likvidnost se neznatno poboljšala tokom godine i neznatno je viša od sektorskog prosjeka. Takođe je u
nivou sa onom zadovoljavajućom (2:1).
Trenutni pokazatelj je neznatno opao ali je još uvijek bolji od sektorskog prosjeka. Ovo nam ukazuje da DG nema
problema sa kratkoročnom likvidnosti i da ne bi trebalo biti poteškoća u plaćanju obaveza po dospijeću.
Potraživanja kao proporcija prodaje su nepromijenjena od 20X8 i znatno su niža od sektorskog prosjeka. Samim
tim postoji malo mogućnosti da se ona i dalje smanje iI u budućnosti bi moglo do pritiska od strane kupaca da se
poveća period kreditiranja. Period kreditiranja od dobavljača je smanjen sa 37 dana od nabavke na 32 dana, i
mnogo je manji od sektorskog prosjeka, stoga bi se mogla finansirati dodatna potraživanja ugovaranjem boljih
uslova kreditiranja od strane dobavljača.
Obrt zaliha je neznatno opao i mnogo je sporiji od sektorskog prosjeka, i ovo može djelimično uticati na
nagomilavanje zaliha prije nego na značajno povećanje prodaje. Alternativno, postoji opasnost da bi zalihe
mogle uključivati određene zastarjele stavke koje zahtjevaju otpis. Ralativno povećanje nivoa zaliha je
finansirano povećanjem duga po tekućem računu koji se može smanjiti ako se smanji nivo zaliha.
Visoki nivoi zaliha, dugovi po tekućem računu i potraživanja u poređenju sa obavezama prema dobavljačima
ukazuju da je preduzeće radno intenzivno ili da je u njemu značajna dodata vrijednost ugrađena u proizvod.
(iii) Finansijska poluga
Nivo finansijske poluge je samo neznatno narastao u toku godine i ispred je sektorskog rposjeka. Kako je povrat
na uposleni kapital blizu dvostruke kamatne stope na dužničke instrumente, profitabilnost će vjerovatno rasti sa
umjerenim povećanjem nivoa poluge.
(c) Kompanije su običavale obrazložiti neamortizovanje zgrada po nekoliko osnovica, uključujući slijedeće:
(i) Da je tekuća vnjednost zgrada bila veća od troška.
(ii) Da je nivo održavanja podrazumijevao da nije došlo do propadanja ili upotrebe.
(iii) Da iznos amortizacije ne bi bio značajan.
Međutim, MRS 16 zahtijeva da se amortizovani iznos sredstva tereti na prihod tokom njegovog korisnog
vijeka trajanja. Taj amortizovani iznos je dobiven upoređivanjem troška sredstva sa njegovom
procijenjenom rezidualnom vrijednosću na kraju njegovog korisnog ekonomičnog vijeka trajanja. Zbog toga
što se zahtijeva da se rezidualna vrijednost treba procijeniti po tekućim cijenama (prema alternativnom
242
skripte@outlook.com
tretmanu), standard je otklonio bilo koje potencijalne inflatorne efekte koji bi u suprotnom povećali
rezidualnu vrijednost i time smanjili, čak i na nulu, amortizovani iznos. Ovo naglašava argument da visoke
rezidualne vrijednosti otklanjaju potrebu za amortizacijom, osim ukoliko vrijednost rabljenog sredstva ima
veću vrijednost nego isto sredstvo koje je novo - a što nije vjerovatna pretpostavka.
Argument o beznačajnosti terećenja za amortizaciju, zbog dugog ekonomskog vijeka, može imati određenu
podlogu. Iako nije naslovljeno direktno u MRS 16, računovodstveni standardi se, u skladu sa Okvirom,
generalno primjenjuju na značajne stavke. Međutim, prema ovom principu, bilo bi neophodno razmotriti ne
samo potencijalni trošak amortizacije za svaku godinu, nego takođe i akumuliranu amortizaciju koja bi se
trebala obezbijediti za dato sredstvo. Tokom vremena, ovaj iznos akumulirane amortizacije bi neizostavno
postao značajan i poništio bi argument "dugog vijeka trajanja".
Prema tome, Winger-ova prethodna politika nije bila odgovarajuća i promjena ka amortizovanju sredstva je
bila neophodna da bi se bilo u skladu sa MRS 16.
243
skripte@outlook.com
42. TRGOVAČKO PREDUZEĆE JE U MJESECU MAJU EVIDENTIRALO SLJEDEĆE PROMJENE NA ZALIHAMA TRGOVAČKE
ROBE:
- 01.05. Početno stanje 1.000 kg po 10 KM

- 05.05. Nabavka 1.000 kg po 15 KM
Vaš zadatak je da:
a) izračunate nabavnu vrijednost prodate robe uz pretpostavku da se promjene na zalihama prate:

- stalnim sistemom uz primjenu FIFO metode
- stalnim sistemom uz primjenu LIFO metode te
- periodičnim sistemom uz primjenu metode ponderisane prosječne cijene
b) objasnite uticaj navedenih sistema i metoda praćenja zaliha na finansijski rezultat trgovačkog preduzeća uz
pretpostavku da cijene robe na nabavnom tržištu konstantno rastu
v) objasnite uticaj navedenih sistema i metoda praćenja zaliha na formiranje tzv. oporezivih ili odbitnih
privremenih razlika koje rezultiraju odloženim poreskim obavezama, odnosno odloženim poreskim sredstvima.
Rješenja:
a)
(10 bodova)
Stalni sistemom uz primjenu FIFO metode
200 kg po 15 KM = 3.000 KM
500 kg po 12 KM = 6.000 KM
Stalni sistem uz primjenu LIFO metode
200 kg po 10 KM = 2.000 KM
100 kg po 10 KM = 1.000 KM
200 kg po 10 KM = 2.000 KM
Periodični sistem uz primjenu metode ponderisane prosječne cijene
NV robe raspoložive za prodaju = 37.500 KM
Količina robe raspoložive za prodaju = 3.000 kg
Ponderisana prosječna cijena = 37.500 / 3.000 = 12,50 KM
Krajnje zalihe = 500 kg po 12,50 KM / kg = 6.250 KM
NV prodate robe = 37.500 – 6.250 = 31.250 KM.
b)
(10 bodova)
244
skripte@outlook.com
Ukoliko cijene robe na tržištu nabavke konstantno rastu, FIFO metoda će rezultirati najnižim iznosom nabavne
vrijednosti prodate robe, samim tim i najvišim iznosom finansijskog rezultata. LIFO metoda daje obrnuti rezultat,
tj. najviši iznos nabavne vrijednosti prodate robe i najniži finansijski rezultat. Metoda ponderisane prosječne
cijene će rezultirati iznosima NV i finansijskog rezultata koji su između FIFO i LIFO metode.
v)
(10 bodova)
Uticaj navedenih sistema i metoda praćenja zaliha na poresku osnovicu za obračun poreza na dobit zavisi
isključivo od poreskih pravila. Ukoliko poreska pravila u potpunosti uvažavaju računovodstvena načela i principe,
primjena FIFO metode rezultira najvišim iznosom obaveza za porez na dobit, osim ukoliko cijene na nabavnom
tržištu eventualno ne pokazuju padajući trend. Ako se priznavanje troška NV prodate robe uređuje poreskim
pravilom drugačijim od računovodstvenog, tad razlike između poreskih i računovodstvenih pravila dovode do
nastanka stalnih ili privremenih razlika. Privremene razlike su one koje se obrću kroz vrijeme i poništavaju. Na
primjer, ako preduzeće koristi FIFO metodu a poreskim pravilima se zahtijeva metoda ponderisane prosječne
cijene, veći bruto finansijski rezultat utvrđen u bilansu uspjeha trgovačkog preduzeća u odnosu na poresku
osnovicu formiranu u skladu sa poreskim pravilima može da predstavlja ili oporezivu stalnu, ili oporezivu
privremenu razliku koja rezultira odloženim poreskim obavezama, u zavisnosti od toga da li u nekom od budućih
obračunskih perioda može doći do obrtanja razlika, u ovom slučaju u korist poreske osnovice. Ukoliko to nije
moguće, tad se radi o stalnim razlikama
245
skripte@outlook.com

FinansijskoIzvještavanje - SKRIPTA - Novembar2015 - Za CD

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

FinansijskoIzvještavanje - SKRIPTA - Novembar2015 - Za CD

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TEORIJA + ZADACI SA RJEŠENJIMA

321. KOJI OD NAVEDENIH POKAZATELJA PREDSTAVLJA KOEFICIJENT FINANCIJSKOG LEVERIDŽA (FINANCIJSKE

322. Koji su od navedenih podataka potrebni za izračunavanje pokazatelja pokriće kamate.

323. U kojim se od navedenih slučajeva revalorizacijsko povećanje stalnih sredstava priznaje

331. Koje od sljedećih tvrdnji su točne:

d) po većoj od dvije, knjigovodstvene ili fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje

c) roku trajanja zakupa u odnosu na korisni vijek trajanja sredstva

374. Kada se u skladu sa MRS 31 primjenjuje metoda "proporcionalne konsolidacije":

d) izvještaj o novčanim tokovima tokom razdoblja

382. Prema MRS 37, potencijalnim obavezama smatraju se:

nekvalifikovanog sredstva) iskazivati kao rashode perioda

392. RAČUNOVODSTVO ZAŠTITE - MRS 39

Postoje tri vrste odnosa zaštite:

393. FER PREZENTIRANJE

U gotovo svim slučajevima, fer prezentiranje se postiže postupanjem u skladu s primjenjivim

(a) izabere i primijeni računovodstvene politike u skladu s MRS-om 8 Računovodstvene politike,

394. DERIVATNI FINANCIJSKI PROIZVODI ILI DERIVATI

401. Prema MRS 38, računovodstveni tretman troškova istraživanja podrazumijeva:

b) terećenje rashoda perioda za iznos ukupno priznatih troškova istraživanja

420. DEFINICIJA OBILJEŽJA I SADRŽAJ FIN. RAČ. FIN. IZVJ.

Prikupljanje podataka o nastalim Ulaz

Analiza poslovnih događaja

Sastavljanje probnog bilansa

Sastavljane finansijskih izvještaja Izlaz

Korisnici računovodstvenih informacija

Troškovno Finansijsko Eksterni

Finansijsko računovodstvo se bavi prevashodno odnosima konkretnog poslovnog subjekta sa okruženjem

421. OPĆENITO O FINANSIJSKIM IZVJEŠTAJIMA

Poslovne aktivnosti Donosioci odluka

Vrednovanje Obrada Prenos

422. CILJ I VRSTE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA

Izvještaj o novčanim tokovima

423. GLAVNE KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE RAČUNOVODSTVENIH INFORMACIJA

Da bi tumačenje finansijskih podataka učinio lakšim komitet za međunarodne računovodstvene standarde

Kvalitativne karakteristike računovodstvenih izvještaja

Razumljivost Značajnost Pouzdanost Uporedivost

Iz naprijed prikazane šeme može se uočiti da su najvažnije kvlitativne karektiristike računovodstvenih

Razumljivost podrazumijeva proces namjeravanog značenja. Ona zavisi i od računovodstva i od donosioca

Uporedivost je važna karakteristika računosodstvenih informacija, pošto se korisnicima izvještaja mora

424. OGRANIČENJA OBEZBJEĐIVANJA RELEVANTNIH RAČUNOVODSTVENIH INFORMACIJA

Uravnoteženost kvalitativnih karakteristika –u praksi je često potrebno pribjeći kompromisu kakko bi se

425. ODGOVORNOST UPRAVE ZA MORALNO IZVJEŠTAVANJE

426. SADRŽAJ FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA-BS

- kratkotrajna (tekuća ili obrtna imovina),

Novac Potraživanja Finansijska Zalihe

-u blanci, -od kupca, -dati krat. krediti -sirovine i

Materijalna Nematerijalna Finansijska Potraživnaja

-zemljište, -izdaci za istr. I -dati krediti, -prodaja na

Računovodstvo bilježi načine i puteve prilagođavalja imovine, odnosno bilježi imovinsko-pravne

Njihova sistematizacija prema različitim kriterijima je sljedeća:

KRITERIJ ZAVISNOST OD FINANSIJSKOG

Oblik bilansa stanja

a) dugotrajna imovina a) kapital

UKUPNA AKTIVA 116.000 UKUPNA PASIVA 166.000

Pri sastavljanju B.S pojavljuju se dva pitanja koja su vezana uz:

U formalnom pogledu B.S se može prezentirati u obliku:

Redosljed unošenja obrtnih sredstava je:

UKUPNA PASIVA xxxx Xxxx 146.000

Kako bi izbjegli prikaz B:S na međusobno suprostavljenim stranicama, alternativno se obaveze i

kratkoročna imovina – kratkoročne obavze = obrtni kapital

kratkoročna imovina 166.000

Podpodjele klasifikovanog BS predstavljenog u sjevernoameričkoj verziji su tipične za većinu kompanija u

To znači da će se solventnost vrednovati pomoću :