KOMISIJA ZA RAUNOVODSTVO I REVIZIJU BOSNE I HERCEGOVINE

ISPIT ZA STICANJE PROFESIONALNOG ZVANJA CERTIFICIRANI RAUNOVOA (ISPITNI TERMIN: MAJ 2013.GODINE) PREDMET 7: FINANSIJSKO IZVJETAVANJE 2 I - TEST PITANJA 1. Bilansiranje odloenih poreskih obaveza posljedica je: a) priznavanja odre ene vrste troka u bilansu uspjeha jednog a poreskom bilansu narednog obraunskog perioda b) privremenog neukljuivanja odre enih prihoda u poresku osnovicu za obraun poreza na dobit c) priznavanja odreene vrste prihoda u poreskom bilansu jednog a bilansu uspjeha narednog obraunskog perioda d) prenosu unaprijed neiskorienih poreskih kredita 2. Kada se kvantifikacija tokova gotovine iz poslovnih aktivnosti vri pomo u indirektne metode, pozitivan neto finansijski rezultat se: a) umanjuje za trokove amortizacije u periodu b) umanjuje za priznate prihode od usklaivanja vrijednosti opreme c) uveava za pozitivnu razliku izmeu krajnjeg i poetnog stanja obaveza prema dobavljaima d) umanjuje za negativnu razliku izmeu krajnjeg i poetnog stanja potraivanja od kupaca 3. U skladu sa MRS 41 Poljoprivreda, zalihe poljoprivrednih proizvoda se u prvom bilansu stanja formiranom nakon njihove etve ubiranja iskazuju u visini njihove: a) fer vrijednosti b) cijene kotanja c) cijene kotanja ili neto prodajne vrijednosti, u zavisnosti od toga koja je nia d) prodajne vrijednosti 4. Pojmom imparitetni gubitak obuhva ena je negativna razlika izmeu: a) fer vrijednosti predmeta zakupljenog kroz finansijski zakup i sadanje vrijednosti minimalnih mjesenih plaanja za (finansijski) zakup b) revalorizacione nabavne i nabavne vrijednosti neke pozicije stalne materijalne imovine c) nominalne i sadanje vrijednosti obaveza priznatioh po osnovu dugoronih obveznica emitovanih uz premiju d) knjigovodstvene i nadoknadive vrijednosti sredstva ili grupe sredstava koja ini jedinicu koja generie gotovinu

5. Efekti poveanja fer vrijednosti finansijskih sredstava prezentuju se u: a) bilansu uspjeha, ako je rije o finansijskim sredstvima koja su kalsifikovana kao sredstva koja se dre do roka dospijea b) bilansu uspjeha, ako se radi o finansijskim sredstvima klasifikovanim kao finansijska sredstva raspoloiva za prodaju c) bilansu stanja, ako je rije o zajmovima odobrenim nepovezanim pravnim licima d) bilansu stanja, ako se radi o finansijskim sredstvima klasifikovanim kao finansijska sredstva raspoloiva za prodaju 6. U skladu sa MRS 2 Zalihe, bilansiranje zaliha trgovake robe na datum bilansa stanja vri se po: a) fer, prodajnoj vrijednosti, b) fer ili nabavnoj vrijednosti, u zavisnosti od toga koja je nia, c) trinoj ili neto prodajnoj vrijednosti, u zavisnosti od toga koja je nia d) nabavnoj ili neto prodajnoj vrijednosti, u zavisnosti od toga koja je nia 7. U smislu MRS 40, primjeri investicionih nekretnina su: a) zemljite klasifikovano u grupu sredstava namijenjenih prodaji b) zemljite na kojem se gradi objekat namijenjen tritu c) zemljite koje se dri za budu u nepoznatu upotrebu d) zemljite koje se dri sa ciljem dugoronog porasta vrijednosti 8. Raunovodstvene procjene obuhvataju metode: a) izraunavanja neto prodajne vrijednosti zaliha b) amortizacije stalne materijalne imovine c) obrauna nabavne vrijednosti cijene kotanja realizovanih zaliha d) diskontovanja dugoronih rezervisanja 9. Primjeri nekorektivnih dogaaja (dogaaja koji su se desili nakon datuma bilansa stanja a prije objave finansijskog izvjetaja), u skladu sa MRS 10 su: a) znaajan pad trine vrijednosti akcija kupljenih do datuma bilansa stanja b) procjena pravne slube o postojanju male vjerovatnoe za pozitivnim ishodom sudskog spora pokrenutog od strane dobavljaa od koga je nabavka robe izvrena u prethodnom obraunskom periodu c) viak na zalihama materijala nabavljenim prije isteka obraunskog perioda d) naplaena otpisana potraivanja od kupaca 10. Interno generisani goodwill se: a) nikad ne bilansira b) uvijek bilansira c) bilansira i amortizuje u periodu koji nije dui od 10 godina d) bilansira i ne amortizuje, ali se redovno testira na obezvrje enje

11. Reklasifikaciona uskla ivanja su: a) iznosi reklasifikovani u ostalu sveobuhvatnu dobit teku eg perioda koji su u teku em ili prethodnom periodu bili priznati u dobit ili gubitak b) iznosi reklasifikovani u ostalu sveobuhvatnu dobit budueg perioda koji e u teku em ili buduem perioda biti priznati u dobit ili gubitak c) iznosi reklasifikovani u dobit ili gubitak teku eg perioda koji su u tekuem ili prethodnom periodu bili priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti d) iznosi reklasifikovani u dobit ili gubitak budueg perioda koji e u tekuem ili buduem periodu biti priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti 12. Zaokruite tane tvrdnje: a) u uslovima rasta cijena zaliha primjenom FIFO metode drutvo e iskazati manju dobit nego to bi to bilo primjenom metode prosjenih ponderisanih cijena b) u uslovima rasta cijena zaliha primjenom FIFO metode drutvo e iskazati veu dobit nego to bi to bilo primjenom metode prosjenih ponderisanih cijena c) u uslovima pada cijena zaliha primjenom FIFO metode drutvo e iskazati veu dobit nego to bi to bilo primjenom metode prosjenih ponderisanih cijena d) u uslovima pada cijena zaliha primjenom FIFO metode drutvo e iskazati manju dobit nego to bi to bilo primjenom metode prosjenih cijena 13. Odgoena poreska sredstva odnose se na: a) privremene razlike koje se mogu odbiti b) oporezive privremene razlike c) prenesene neiskoritene poreske gubitke d) prenesene neiskoritene poreske olakice 14. Prema odredbama MRS-a 16, kad se knjigovodstvena vrijednost imovine povea kao rezultat revalorizacije, to poveanje e se priznati: a) u ostalu sveobuhvatnu dobit i kumulativno iskazati u kapitalu kao revalorizaciona rezerva b) u akumulisanu dobit i kumulativno iskazati u kapitalu kao neraspore ena dobit c) u dobit ili gubitak do iznosa do kojeg ono ponitava revalorizacijsko smanjenje vrijednosti iste imovine, koje je prethodno bilo priznato u dobiti ili gubitku d) u dobit ili gubitak u cjelokupnom iznosu, bez obzira na eventualnu raniju promjenu vrijednosti imovine po osnovi revalorizacije 15. Koje od navedenih tvrdnji, vezanih za amortizaciju nekretnina, postrojenja i opreme su ta ne: a) amortizacija se provodi ak i ako fer vrijednost pojedinog sredstva premauje njegovu knjigovodstvenu vrijednost, tako dugo dok ostatak vrijednosti ne prelazi njegovu knjigovodstvenu vrijednost b) amortizaciju pojedinog sredstva treba obraunati i za vrijeme dok traje njegov popravak i odravanje c) amortizacija se prestaje obraunavati kad se sredstvo povu e iz upotrebe, bez obzira to nije u potpunosti amortizovano d) amortizacija ne prestaje kad se sredstvo prestaje koristiti i povlai iz upotrebe, osim u sluaju ako je to sredstvo u potpunosti amortizovano

16. Poslovni subjekt za obraun amortizacije novonabavljenog postrojenja koristi metodu jedinice proizvoda. Za postrojenje, ija je nabavna vrijednost 100.000 KM, procijenjen je uinak od 200.000 proizvoda. Nakon stavljanja postrojenja u upotrebu, u prvoj je godini proizvedeno 25.000 proizvoda. Iznos troka amortizacije za obraunski period je: a) 12.500 KM b) 20.000 KM c) 25.000 KM d) 50.000 KM 17. Imovinu koju dre pod finansijskim najmom najmodavci trebaju poetno priznati u izvjetaju o finansijskom poloaju kao: a) investicionu nekretninu u iznosu koji je jednak bruto ulaganju u najam b) investicionu nekretninu u iznosu koji je jednak neto ulaganju u najam c) potraivanje u iznosu koji je jednak bruto ulaganju u najam d) potraivanje u iznosu koji je jednak neto ulaganju u najam 18. Primjeri situacija kada subjekt ne priznaje prihod prema MRS 18 su: a) kada je prodavac prenio znaajne rizike i koristi vlasnitva, ali pravno zadrava vlasnitvo nad robom iskljuivo radi zatite naplativosti dospjelog iznosa b) kada prodavac kupcu nudi povrat novca, ako kupac nije zadovoljan kupljenom robom c) kada se kupcu isporueni proizvodi instaliu i instalisanje je znaajan dio ugovora koji subjekt jo nije dovrio d) kada kupac ima pravo opozvati kupovinu iz razloga navedenoga u ugovoru o kupovini i subjekt nije siguran u pogledu vjerojatno e povrata 19. Dravne pmoi povezane sa sredstvima, ukljuujui nenovane pomo i po fer vrijednosti, mogu se prezentovati: a) u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (bilansu uspjeha) kao prihod perioda u kojem su primljene b) u izvjetaju o finansijskom poloaju (bilansu stanja) samo iskazivanjem odgo enog prihoda c) u izvjetaju o finansijskom poloaju (bilansu stanja) iskljuivo kao odbitne stavke pri izraunavanju knjigovodstvene vrijednosti tog sredstva d) u izvjetaju o finansijskom poloaju (bilansu stanja) ili iskazivanjem odgo enog prihoda ili tretiranjem kao odbitne stavke pri izraunavanju knjigovodstvene vrijednosti tog sredstva 20. Prema MRS 23, subjekat ima obavezu: a) kapitalizovati trokove pozajmljivanja koji se mogu direktno pripisati sticanju, izgradnji ili proizvodnji kvalifikovanog sredstva kao dio troka toga sredstva b) trokove pozajmljivanja koji se odnose na sticanje nekvalifikovanog sredstva priznati kao rashod perioda u kojem su nastali c) sve trokove pozajmljivanja (bez obzira odnose li se na sticanje kvalifikovanog ili nekvalifikovanog sredstva) iskazivati kao rashode perioda d) kapitalizovati sve trokove pozajmljivanja (bez obzira odnose li se na sticanje kvalifikovanog ili nekvalifikovanog sredstva)

ZADACI 1. Na osnovu sljedeih informacija: Neto dobitak u periodu 1,000.000 Trokovi amortizacije 20.000 Po etno stanje potraivanja od kupaca 100.000 Krajnje stanje potraivanja od kupaca 120.000 Po etno stanje obaveza prema dobavljaima 100.000 Krajnje stanje obaveza prema dobavljaima 110.000 Po etno stanje na raunima zaliha 200.000 Krajnje stanje na raunima zaliha 210.000 Rashodi od uskla ivanja vrijednosti stalne imovine 20.000 Vikovi alata i inventara 2.000 Po etno stanje obaveza za kamate 10.000 Krajnje stanje obaveza za kamate 15.000 Rashodi kamata u periodu 50.000 Po etno stanje obaveza za bruto zarade 20.000 Krajnje stanje obaveza za bruto zarade 10.000 Rashodi bruto zarada u periodu 50.000 Nominalna vrijednost akcija emitovanih u periodu 100.000 Emisiona premija 10.000 Po etno stanje obaveza za dividende 20.000 Krajnje stanje obaveza za dividende 30.000 Dividende objavljene u periodu 50.000 a) izraunati neto novani tok iz poslovnih aktivnosti primjenom indirektne metode kvantifikacije tokova gotovine (15 bodova) b) izraunati ukupan neto novani tok u periodu i objasniti osnovne razlike izmeu direktne i indirektne metode kvantifikacije tokova gotovine (15 bodova) Rjeenje: a) Neto novani tok iz poslovnih aktivnosti = 1,000.000 + 20.000 (amortizacija) + 20.000 (rashodi od uskla ivanja vrijednosti stalne imovine) 2.000 (vikovi) + 50.000 (rashodi kamata) 20.000 (promjena salda potraivanja od kupaca) + 10.000 (promjena salda obaveza prema dobavljaima) 10.000 (promjena salda zaliha) 10.000 (promjena salda obaveza za bruto zarade) = 1,058.000 b) Ukupan neto novani tok u periodu = 1,058.000 + 5.000 (promjena salda obaveza za kamate) + 110.000 (emitovane akcije) 40.000 (isplaene dividende) = 1,133.000 - Direktna i indirektna metoda kvantifikacije tokova gotovine razlikuju se samo u domenu kvantifikacije tokova gotovine iz poslovnih aktivnosti. U sluaju primjene direktne metode, kvantifikuju se osnovne kategorije bruto priliva i bruto odliva gotovine iz poslovnih aktivnosti, za razliku od indirektne metode, kada se neto finansijski rezultat u periodu preraunava na neto novani tok iz poslovnih aktivnosti (eliminie se uticaj poslovnih rashoda i prihoda obraunskog karaktera, kao i rashoda i prihoda povezanih sa investicionim i finansijskim aktivnostima, a vri se i korekcija po osnovu efekata promjene krajnjih u odnosu na po etna stanja potraivanja od kupaca, obaveza prema dobavljaima, zaliha i drugih relevantnih bilansnih pozicija, povezanih za poslovnim aktivnostima u periodu).

2. Kamion je kupljen za 68.000 KM i stavljen u upotrebu u decembru 2010. godine. Oekivani vijek upotrebe je 5 godina, ostatak vrijednosti 8.000 KM. Oekivano koritenje u toku 5 godina upotrebe je kako slijedi: Godina Oekivani broj dana koritenja 2011. 200 dana 2012. 100 dana 2013. 100 dana 2014. 150 dana 2015. 50 dana I. Izraunajte troak amortizacije kamiona za svih pet godina njegova koritenja primjenom: a) linearne (pravolinijske) metode b) metode opadajueg salda (koristei stopu od 35%) c) funkcionalne metode II. Navedite u kojim okolnostima je metoda opadajueg salda primjerenija od linearne metode? Rjeenje: I. IZRAUN TROKOVA AMORTIZACIJE: a) Linearna metoda obra una amortizacije (5 bodova) - Osnovica za amortizaciju = 68.000 KM 8.000 KM = 60.000 KM - Amortizacijska stopa = 100 / 5 = 20% - Godinji obraun amortizacije: Godina Iznos amortizacije 2011. 12.000 KM 2012. 12.000 KM 2013. 12.000 KM 2014. 12.000 KM 2015. 12.000 KM Ukupno 60.000 KM b) Metoda opadajueg salda (10 bodova) Koritenjem metode opadaju eg salda, amortizacija za svaku od 5 godina bit e: Godina Izraun amortizacije IZNOS (KM) 2011. 35% x 68.000 = 23.800,00 2012. 35% x (68.000 23.800) = 35% x 44.200 = 15.470,00 2013. 35% x (44.200 15.470) = 35% x 28.730 = 10.055,50 2014. 35% x (28.730 10.055,5) = 35% x 18.674,5 = 6.536,08 2015. 18.674,5 6.536,08 8.000 (ostatak vrijednosti) = 4.138,42 UKUPNO: 60.000,00

c) Funkcionalna metoda (10 bodova) Po funkcionalnoj metodi amortizacija za svaku od 5 godina izraunava se na sljedei nain: Ukupan broj dana upotrebe = 200 + 100 + 100 + 150 + 50 = 600 dana 68.000 8.000 = 100 Amortizacija po danu = KM 600 Godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Broj dana koritenja 200 100 100 150 50 Izraun amortizacije 200 dana x 100 KM 100 dana x 100 KM 100 dana x 100 KM 150 dana x 100 KM 50 dana x 100 KM UKUPNO: IZNOS (KM) 20.000 10.000 10.000 15.000 5.000 60.000

II. ODGOVOR (5 bodova) Metodu opadajueg salda kao metodu amortizacije primjereno je koristiti umjesto linearne metode kad se smatra da je fer rasporediti vei dio ukupnog amortizacijskog iznosa u ranijim godinama, odnosno manji dio ukupnog amortizacijskog iznosa u kasnijim godinama, uz pretpostavku da ekonomske koristi od sredstva opadaju tokom vremena upotrebe sredstva.