FR Skripta Prva Parcijala

LJETNA ŠKOLA
1.Šta ne podliježe obračunu amortizacije
a)stalna sredstva namjenjena prodaji
b)stalna sredstva nabavljena radi preprodaje
c)knjige u biblioteci
d)ništa od navedenod
2.Po kojoj cijeni se mogu voditi zalihe trgovačke robe
a)stalne cijene
b)fer procijenjene
c)neto prodajna vrijednost
d)ništa od navedenog
3.Izdatak koji obezbjeđuje priliv ekonomske koristi
a)sredstva
b)kapital
c)obaveza
d)rashodi
4.Šta predstavlja povećanje stalnih sredstava
a)revalorizacija
b)donacija
c)višak
d)investicijska rekonstrukcija
5.Šta direktno uvjetuje nastanak goodwilla
a)kupovina 100 % dionica
b)kupovina pravnog lica i konsolidacija u korist kupca
c)kupovina poslovnog građevinskog objekta
6.Kod utrošenih vlastitih rezervnih dijelova za vlastite potrebe PDV se evidentira

a)storno ulaznog
b)storno izlaznog
c)trošak sticanja
7.Trošak sticanja stalnog sredstva
a)pozitivna kursna razlika
b)kamata kod kredita uzetog da se održi likvidnost
c)nepovratni porezi
8.PDV kod utrošenog materijala knjižimo:
a)izdat u proizvodnju
b)korišteno u gradnji stalnog sredstva u vlastitoj režiji
c)rasipničko trošenje
d) ništa od navedenog
9.Kod kupovine povratne ambalaže knjižimo:
a)ulazni PDV
b)ne evidentiramo nikako PDV jer je to naša ambalaža
c)ništa od navedenog
10.Kod prodaje obveznica drugih pravnih lica knjižimo
a) prihod od finasiranja
b)rashod od finansiranja
c)PVR
11.Nominalna vrijednost dionica je 400 KM, prodajna vrijednost dionica je 420 KM a razlika
se knjiži na računu:
a)dionička premija
b)prihod
c)kursna razlika
12.Obaveze možemo izmiriti
a)transferom drugih sredstava
b) zastara
c)ako povjerilac odustane od potraživanja
13.Šta nije tačno kod upisanog neuplaćenog kapitala
a)izvršenje u uslugama
b)samo u stranim sredstvima plaćanja
c)ako je uplaćeni manji od propisanog
14.Uslovi za priznavanje stalnog sredstva
a)ako se pretvori u gotovinu u roku 90 dana
b)drži se kako bi se realizovalo u roku iznad 12 mjeseci
c)nije gotovina i ekvivalent gotovine
15.Kada ne stičemo pravo storniranja poreza
a)kada je potraživanje sporno
b)kada je potraživanje sumnjivo
c)kad sud donese odluku da je nenaplativo
16.Sumnjivo i sporno potraživanje nije
a)utuženo
b)prijavljeno u stečajnom postupku
c) ono koje nije naplaćeno u roku 6 mjeseci od dospjeća
17.Prihod koji je priznatu prethodnom periodu a nije naplaćen knjižimo na

a)storno prihoda
b) storno rashoda
c)pasivna vremenska razgraničenja
18.Smanjenje kapitala nije
a)emisija dionica
b)konverzijom kapitala u dug
c)smanjenje nominalne vrijednosti
19.Ako država vrati porez na dobit to se knjiži
a)ne knjiži se
b)knjiži se u korist kapitala
c) knjiži se u korist dionica
20.Na tržištu smo prodali 100 dionica po 10 % većoj vrijednosti od nominalne.Koliko se

povećava dobit firme čije smo dionice prodali?
a) Ovo je privatno vlasništvo
b)Mi smo zaradili 10 %
c)Firma ne ostvaruje dobit kada mi prodamo njene dionice
d)Firma je zaradila 10 % tj njena se dobit povećala za 10 %
21.Nakon otuđenja sredstva na kome smo imali efekte revlorizacije , kako se knjiži
revalorizaciona rezerva
a) na prihode
b)ne knjiži se
c)pripisuje se neraspoređenoj dobit
d) direktno u kapital
22.Prekid obračuna amortizacije dugotrajne imovine prema MSFI i MRS nastaje:
a)kada se dugotrajna imovina da drugome na korištenje prema ugovoru o finasijskom

lizingu
b)kada se dugotrajna imovina da drugome na korištenje prema ugovoru o operativnom najmu
c)kada je imovina klasificirana kao imovina koja se drži za prodaju
d) kada je imovina nedovoljno iskorištena
23.Rezervisanje predstavlja:
a)priznatu obavezu
b)procijenjenu obavezu čiji je nastanak nakon datuma bilansa stanja visoko vjerovatan
c)rezervu nepriznatu u okviru kapitala
d) dospjelu a neizmirenu obavezu
24.Kamatu kod prodatih dugoročnih obveznica nominalne vrijednosti 4000 KM, a prodajne
vrijednosti 3000 KM knjižimo:
a)na AVR
b) na pVR
c)Prihod
25.Kako se knjiže izdaci nastali u vezi sa popravkom prodatih gotovih proizvoda?
a) na troškove
b) na rashode
c) storno prihoda od prodaje gotovih proizvoda
2019-POPRAVNI
1. Više plaćeni porez na dobit u povratu , evidentiramo :
a)u korist rezervi
b) u korist revalorizovanih rezervi
c)u korist neraspoređenog kapitala

d) ništa od navedenog nije tačno
2. Gubitak od prodaje vlastite emisije dionica evidentiramo kao:

a)Gubitak na dugoročnim sredstvima
b)Kao rashod tekućeg perioda kursna razlika
c)Kao smanjenje nerealizovanih rezervi
d)Kao smanjenje emisione premije
3.Račun „dionička premija“ može potraživati ?

a) Maksimalno 25 % od vrijednosti osnovnog kapitala
b)Do nivoa rezervi privrednog društva
c)Nema ograničenja
d)Preduzeće to ograniči svojim statutom
4. Akumulirana dobit iz ranijih godina ?
a) Raspoređuje se najkasnije do kraja poslovne godine
b)Može da se koristi za pokriće gubitka
c) Nema roka određenog za daljnju raspodjelu
d)Drži se radi obračuna dividende
5. Šta od navedenog podliježe oporezivanju prema Zakonu o PDV-u :

a) Viškovi zaliha materijala
b) Manjak na zalihama do nivoa dozvoljenog kala
c) Date zalihe radnicima na ime izmirenja obaveza
d) Date zalihe gotovih proizvoda u reklamne svrhe
6. Šta od navedenog podliježe knjiženju obaveze za PDV?

a) Prva kupovina građevinskog objekta
b)Prijem bez naknade mašine od davaoca iz BiH
c)Ustupanje bez naknade opreme
d)Ustupanje bez naknade zemljišta
7. Troškovi razvoja koji se kapitaliziraju, knjiže se ?

a)Kao rashod perioda
b) Na istoj grupi kao i troškovi istraživanja
c)Kao nematerijalna sredstva na grupi 01
d)Kao rashod tek kada se razvije gotov proizvod
8. Kada ne možemo razlikovati troškove razvoja od troškova istraživanja, tada ćemo

priznati: a)Sve kao nematerijalna sredstva sa ispravkom vrijednosti
b)Tada priznajemo sve kao rashode od istraživanja
b)Sve knjižimo kao rezervisanja
c)Sve knjižimo kao odložene rashode
9. Raspored dobiti prije oporezivanja vršimo u korist:

a) Vlasničkog kapitala
b) Rezerve preduzeća
c) Revalorizovane rezerve
d)Ništa od navedenog nije tačno
10. Račun neraspoređena dobit se formira:

a) Kada se iz dobiti ne može pokriti gubitak
b)Kada se iz dobiti obračuna i plati porez i formiraju rezerve
c) Prije već što se plati porez na dobit
d)Prije već što se formiraju rezerve firme
11. Procijenjeni prirast bioloških sredstava se evidentira ?

a) U korist vlasničkog kapitala kao i kod mašine
b) U korist prihoda do prvog ubiranja plodova dovoljnih za nadoknadu rashoda
poslovanja nakon njihove prodaje
c) U korist revalorizovanih rezervi, kada to nije više potrebno za
nadoknadu prihoda u
prvim godinama poslovanja
12. Prilikom ubiranja bioloških proizvoda potrebno je :

a) Odmah obračunati PDV na sve zalihe ubrane u toj godini
b)Obračunati cijenu koštanja i obračunati PDV-e obavezu
c) Procijeniti fer vrijednost sticanja korigovana za troškove prodaje i tako
ih
evidentirati na dan prodaje
13. Preradjeni biološki proizvodi se evidentiraju :

a) Po trošku sticanja za pojedine faze obrade
b)Po MRS 2 kao i svaka druga proizvodnja
c) Po MRS 41 kao poluproizvodi
14. Rok za dugoročna ulaganja :

a)Određen je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost
b) Određen je Zakonom o porezu na dobit radi dividende
c) Određuje sam ulagač svojom odlukom o ulaganju
d)Određuje broker prilikom kupovine dionica
15. Kada na osnovu dokaza procijenimo da su dugoročna ulaganja nepovratna, treba ih:
a)Otpisati u skladu sa rokovima povratada kao trošak sticanja
b)Treba ih u cijelosti otpisati odmah u tekućem periodu
c) Otpisuju se na kraju predviđenog roka povrata
Napomena:Kod emitovanja i prodaje vlastitih dionica prirast tj razlika se knjiži na

dioničku premiju a kod ulaganja u tuđe dionice tj kada kupimo pa onda prodamo
dionice onda se knjiže prihodi ili rashodi.Ako je ulaganje u dionice drugih pravnih lica i
ako ta firma propadne tada to ulaganje treba 100 % odmah rashodovati
16.Kakva je razlika između dugoročnih ulaganja i dugoročnih potraživanja
a)Kod dugoročnih potraživanja očekivani povrat (kamatu) ne evidentiramo dok se ne naplati

b) Očekivani povrat kod ulaganja se evidentira kroz vremenska razgraničenja unaprijed
c)Očekivani povrat od potraživanja i ulaganja se isto evidentira
d)Očekivani prirast povrata od ulaganja se ne evidentira dok se povrat prirasta ne

naplati
Napomena : Kod potraživanja se očekivani prirast ili povrat (kamata ) knjiži u

očekivane prihode a kod ulaganja se očekivani prirast ne knjiži u očekivane prihode
17.Akcize su obaveze prema državi za akciznu robu ili proizvode koje obračunava i plaća:
a)Proizvođač takvih proizvoda , ali samo rezident, prilikom prodaje

b) Uvoznik takvih proizvoda ili robe na granici
c)Dobavljač iz insotranstva prilikom prodaje rezidentu
d) Akcize se ne plaćaju uopšte, jer su zakonom ukinute
18. Neto prodajna cijena je

a) Cijena prodaje umanjena za PDV-e
b) Cijena sa umanjenom maržom i bez PDV-a
c) Cijena prodaje manja od nabavne cijene uvećana za PDV

19.Kursna razlika i kamata se uračunavaju u nabavnu cijenu materijala
a)Da samo kada su manje od 5000 KM
b)Kursna razlika nikada , a kamata može pod određenim uslovima iz MRS 23
c)Da kursna razlika samo kada je pozitivna
d)Kamata da kada je rok nabavke duži od jednog anuiteta , sve dok se plaća kredit a
nabavka nije završena
20.Opravka sitnog inventara u upotrebi se knjiži kao:

a)Troškovi sitnog inventara u upotrebi
b) Kao troškovi održavanja poslovnog procesa
c)Kao odloženi rashodi
d)Kao trošak u doradi učinaka
21.Kada smo u dilemi da li je nešto trošak razvoja ili trošak istraživanja knjižimo :
a)Nematerijalna sredstva sa ispravkom vrijednosti
b)Knjižimo rashode jer je manja greška

b)Sve knjižimo kao rezervisanja
c)Sve knjižimo kao odložene rashode
21.Šta je tačno u vezi sa obavezom za PDV :
a)Rješenja koja dolaze od države nisu oporeziva sa PDV
b)Država nije PDV obveznik već PDV korisnik
b)Na koncesiju (tj na sticanje tog prava)se ne obračunava PDV ali na proizvod
koji je izašao iz koncesije obračunavamo obavezu za PDV
c)Kursne razlike i kamate su oslobođene PDV-a
d)Avansi tj unaprijed data sredstva su oporezivi PDV-om i imamo pravo na

ulazni pdv kod primljenog avansa kada se usluga izvrši i isporuka obavi. Kod
primljenog avansa imamo obavezu za PDV.Avansi mogu imati kamate ali samo
kada uđemo u spor sa pravnim licemo kome smo dali avans.Kod avansa nema
kursne razlike kada se plaća u inostranstvu i na dan plaćanja se primjenjuje
kupovni kurs.
e)Akreditiv nema PDV-a i akreditiv ne može imati kamatu
PITANJA PO KNJIZI
1. Vrste koristi koje daje sredstvo ?
1. Povećanje sredstava materijalnih i nematerijalnih,

2. Povećanje sredstava novčanog oblika i potraživanja,
3. Povećanje ekvivalenata novca i prava,
4. Sposobnost da se smanje obaveze bez plaćanja i time obezbjedi odlivanje koristi i
5. Korist se manifestuje i kada jedno sredstvo spriječi otuđenje drugog sredstva kao što
su sredstva zaštite ( alarmi, uređaji, vatrogasni aparati, i slično).
2. Kako sredstvo može biti upotrebljeno?
Sredstvo može biti upotrijebljeno na razne načine:
1. Pojedinačno ili u kombinaciji sa ostalim sredstvima za proizvodnju proizvoda i

pružanje usluga koje će pravna osoba prodavati,
2. Razmijenjeno za druga sredstva,
3. za izmirenje obaveza,
4. Raspodjeljeno vlasnicima pravne osobe.
3. Vrste stalnih sredstava (po kontnom planu)?
1. Nematerijalna sredstva (grupa 01)

2. Nekretnine, postrojenja i oprema (grupa 02)
3. Biološka stalna sredstva (grupa 04)
4. Ostala materijalna sredstva (grupa 05)
5. Ulaganje u nekretnine (grupa 03)
6. Finansijska stalna sredstva i potraživanja ( grupa 06 i 07)
7. Dugoročna vremenska razgraničenja (grupa 09)
4. Funkcije sredstava?
1. Sredstva namijenjena prodaji i prestanku poslovanja,
2. Sredstva u lizingu,
3. Sredstva u izgradnji,
4. Ulaganja u nekretnine.
5. Podjela sredstava sa aspekta funkcionalnog mjesta koje zauzimaju u preduzeću?

1. Sredstva u pripremi,
2. Sredstva u funkciji i
3. Sredstva van funkcije.
6. Koji su razlozi za stavljanje sredstva van funkcije?
- Zbog istrošenosti i otpisa do nivoa 100% vrijednosti sredstava,

- Zbog nekorisnosti sredstava iako nisu 100% otpisana, tj. imaju sadašnju
knjigovodstvenu vrijednost u momentu stavljanja van funkcije, što nam omogućuje da
sredstvo prenesemo na sredstva namijenjena prodaji ili ih odmah rashodujemo.
NAPOMENA: Kada se sredstvo 100% otpiše, ono se prenosi u vanbilansnu evidenciju i ne

može se više NIKAD vratiti u bilansnu evidenciju kod istog vlasnika. Može se koristiti dokle
vlasnik želi, ali mu se trošak ne može priznavati (tj. amortizacija, adaptacija i slično). Može se
prodati, donirati, razmijeniti za potraživanja i slično.
NAPOMENA: Sredstvo koje ima neograničen vijek upotrebe, ne može imati amortizaciju, ali
može imati revalorizaciju i umanjenje vrijednosti.
7. Šta je nematerijalno sredstvo i kako ih možemo steći?
Nematerijalno sredstvo je prepoznatljivo nemonetarno sredstvo bez fizičke supstance.

Primjeri: softveri, patenti, popisi kupaca, založena prava, autorska prava, filmovi, dozvole,
franšize, i slično.
Stičemo ih:
- Kupovinom vlastitim ili tuđim sredstvima,

- Obezbjeđenjem sredstava u vlastitoj režiji za vlastite potrebe,
- Sredstva putem donacije,
- Sredstva razmjenjena za potraživanja ili druga sredstva.
NAPOMENA: Zbog nematerijalnosti se ne dozvoljava inventura ili popis imovine

nematerijalnih stalnih sredstava.
8. Objasni račun 015 – Nematerijalna stalna sredstva u pripremi ?
To je procesni račun, na kojem se prikazuje postupak pribavljanja nematerijalnih stalnih

sredstava do formiranja konačne vrijednosti i njihovog stavljanja u funkciju. Na njemu se
evidentiraju elementi troška sticanja tj. izdaci učinjeni u periodu sticanja sredstava do
momenta njihove spremnosti za namjeravanu upotrebu.
Pri stavljanju u funkciju procesni račun se zatvara, a otvara se odgovarajući račun

nematerijalnih sredstava u funkciji.
NAPOMENA: SVE ISTO ZA RAČUN 025 MATERIJALNA SREDSTVA U

PRIPREMI.
9. Kako se evidentiraju kursne razlike?
MRS 21- Efekti promjena kurseva stranih valuta, nalaže da se kursne razlike uvijek knjiže na
teret dobiti ili gubitka, to znači negativnu kursnu razliku knjižiti kao rashod, a pozitivnu
kursnu razliku kao prihod perioda.
10. Šta su osnivački izdaci ?
Osnivački izdaci su svi troškovi nastali u procesu, osnivanja pravnog lica, dok ono ne bude
registrovano na sudu u skladu sa važećim zakonima. Nakon registracije na sudu, tj. dobivanja
rješenja o registraciji, nastali troškovi nisu u funkciji osnivačkih izdataka, jer su nastali nakon
dobivanja rješenja o registraciji firme. Takvi izdaci su rashodi perioda ili su dio historijskog
troška sticanja odgovarajućih sredstava koje nabavljamo.
NAPOMENA: Do momenta dobijanja rješenja o registraciji osnivački izdaci se knjiže kao

nematerijalna imovina kto 014. Nemaju amortizaciju, imaju umanjenje i revalorizaciju.
11. Šta je goodwill ?

Goodwill predstavlja, prepoznatljive vrijednosti u skladu sa MSFI – br. 3 Poslovne
kombinacije.
Goodwill predstavlja razliku između nabavne vrijednosti poslovne kombinacije (troškova

sticanja) i udjela sticatelja u neto fer vrijednosti prepoznatljivih sredstava, obaveza i
potencijalnih obaveza.
Sticatelj će goodwill priznati kao sredstvo i početno mjeriti po njegovoj nabavnoj vrijednosti.
NAPOMENA: Nema amortizaciju, može imati revalorizaciju i umanjenje vrijednosti.
12. Objasni avanse za nematerijalna sredstva ?
Avansi za nematerijalna sredstva predstavljaju plaćenu obavezu unaprijed za pribavljanje

nematerijalnih stalnih sredstava, te uključuje izdvajanje sredstava sa žiro računa ( duguju
avansi za nematerijalna sredstva a potražuje žiro račun). PDV se plaća prilikom avansa.
NAPOMENA: nemaju amortizaciju, revalorizaciju ni umanjenje.
ISTO ZA AVANSE ZA MATERIJALNA SREDSTVA.
13. Objasni račun ostala nematerijalna sredstva ?
Na ovom računu se evidentiraju ostala nematerijalna sredstva u upotrebi, za koja nije propisan
poseban sintetički konto unutar grupe nematerijalnih sredstava, a zadovoljavaju definiciju
nematerijalnih stalnih sredstava prema MRS 38.
To su najčešće ulaganja koja smo izvršili na tuđim stalnim sredstvima tokom trajanja najma, a
nemaju karakter održavanja.
14. Objasni račun ispravke vrijednosti nematerijalnih sredstava ?
Na ovom računu se knjiži obračunata amortizacija nematerijalnih stalnih sredstava tokom

obračunskog perioda. Stanje na ovom računu predstavlja akumuliranu amortizaciju
nematerijalnih stalnih sredstava do tog momenta.
Isknjižavanje ispravke vrijednosti se vrši istovremeno sa isknjižavanjem tog nematerijalnog

sredstva.
NAPOMENA: ISTO ZA ISPRAVKU VRIJEDNOSTI MATERIJALNIH SREDSTAVA.
15. Objasni kombinovani metod amortizacije ?
Regulisana je lokalnim propisima o regulisanju fiskalnog sistema. Ona se primjenjuje u

uslovima kod funkcionalnih metoda jer zbog niskog stepena iskorištenja kapaciteta ova
metoda ne može da obezbijedi minimalne (obavezne) nivoe amortizacije po linearnom
metodu.
Ona predstavlja kombinaciju funkcionalne i linearne metode i služi kao dopuna obavezne
amortizacije.
NAPOMENA: Zakon o porezu na dobit dozvoljava linearnu, a standardi linearnu,

funkcionalnu i degresivnu. To znači ako funkcionalna zbog niskog stepena korištenja
kapaciteta ne može da dostigne minimalni trošak amortizacije ( po linearnoj) onda se mora
primjeniti kombinovana kao dopuna.
16. Šta uključuje nabavna vrijednost opreme?
Nabavna vrijednost opreme sadrži fakturnu vrijednost dobavljača, prateće carinske i porezne
obaveze, te sve druge troškove koji su direktno vezani za dovođenje sredstva u radno stanje za
namjeravanu upotrebu. Kao što su:
- Troškovi pripreme mjesta – raščišćavanje, iskopi i sl.

- Troškovi isporuke i rukovanja, prevoza, utovara, istovara i drugi troškovi isporuke,
- Troškovi montaže
- Naknade stručnjacima,
- Procijenjeni troškovi demontaže i uklanjanje sredstva po njegovom rashodovanju.
NAPOMENA: POPUSTI NIKAD NE MOGU UĆI U NABAVNU VRIJEDNOST NITI

STALNIH NITI TEKUĆIH SREDSTAVA !!!!
17. Rashodovanje stalnih sredstava koja su potpuno otpisana vs. Rashodovanje

stalnih sredstava koja nisu potpuno otpisana
Ona koja su potpuno otpisana tj. 100% tada se rashoduju jednostavnim zatvaranjem računa
ispravke vrijednosti i sredstava u upotrebi. ( to znači sredstvo smo 100% iskoristili)
A ona koja nisu potpuno otpisana rashodujemo zatvaranjem računa ispravke vrijednosti za
iznos otpisane vrijednosti, sredstva u upotrebi za iznos nabavne vrijednosti (troška sticanja), i
pojavljuje se račun rashoda za iznos neotpisane vrijednosti.
18. Objasni konto ostala materijalna sredstva ?
Na ovaj konto knjiže se sva ostala materijalna sredstva, koja nemaju zaseban sintetički račun
u kontnom planu. Primjeri takvih sredstava su knjige, umjetnička djela i vrijednosti, predmeti
arhivske građe, muzejski eksponati, spomenici kulture i slično.
Sve vrijednosti moraju zadovoljavati elemente definicije materijalnih stalnih sredstava iz
MRS 16. U pogledu pribavljanja, trošenja i otpisivanja tih sredstava primjenjuju se isti
principi kao i kod drugih stalnih sredstava.
19. Objasni kratkoročna ulaganja ?
Ulaganja razlikujemo kao kratkoročna i dugoročna, granica ročnosti je 12 mjeseci.
Kratkoročna ulaganja mogu biti u formi vlasničkih vrijednosnih papira :
- Povlaštene dionice,
- Redovne dionice i slično.
Ili dužnički vrijednosni papiri:
- Državne obveznice i
- Korporativne obveznice.
Kratkoročna ulaganja se mogu odmah unovčiti ili zamjeniti za druga ulaganja.
20. Načini priznavanja ulaganja?
U računovodstvenoj evidenciji ulaganja, odnosno vrijednost uloga se priznaje po metodi

troška sticanja (nabavna vrijednost ) ili metodi udjela.
Računovodstvenim standardima se definiše pojam značajnog uticaja (ako je vlasništvo prešlo

20% ukupnog kapitala mjerenog dionicama kupljenog pravnog lica).
Ako je vlasništvo do 20% u jednom pravnom licu primjenjuje se metoda nabavne vrijednosti,
a iznad primjenjujemo metodu udjela.
21. Definicije iz MRS 28 – Ulaganja u pridružena drušva
1. Pridruženo društvo – je pravna osoba, uključujući nepovezane subjekte, kao što su

partnerstva u kojem ulagač ima značajan uticaj a koje nije ni ovisno društvo, niti udjel
u zajedničkom poduhvatu.
2. Konsolidovani finansijski izvještaji - finansijski izvještaji grupe, koji su
prezentirani kao izvještaji jedinstvene pravne osobe.
3. Kontrola – moć upravljanja finansijskim i poslovnim politikama pravne osobe, kako
bi se tim aktivnostima ostvarile koristi.
4. Metoda udjela – je računovodstvena metoda prema kojoj se ulaganja prvobitno
evidentiraju po nabavnoj vrijednosti (visini troška ulaganja), a nakon toga se vrše
usklađivanja udjela ulagača u neto imovini pravne osobe u koju je uložio.
5. Zajednička kontrola – je ugovorom definisano djeljenje kontrole nad nekom
ekonomskom aktivnošću.
6. Odvojeni finansijski izvještaji – su izvještaji koje sastavlja matično društvo, ulagač u
pridruženo društvo ili sudionik u zajediničkom pothvatu. Ulaganja se računovodstveno
evidentiraju na temelju udjela u kapitalu.
7. Značajan uticaj – moć sudjelovanja u donošenju finansijskih i poslovnih odluka
pravne osobe u koju je ulaganje izvršeno, ali ne i kontrole ili zajedničke kontrole nad
tim politikama.
22. Objasni MRS 31 – Udjeli u zajedničke pothvate
Ovaj standard primjenjuje se na računovodstveno evidentiranje udjela u zajedničkim

pothvatima i izvještavanja o sredstvima, obavezama, prihodima i rashodima zajedničkih
pothvata u finansijskim izvještajima pothvatnika i ulagača.
23. Definicije MRS 31
Ulagač u zajednički pothvat – jedan od strana u zajedničkom poduhvatu koja nema

zajedničku kontrolu nad tim ulaganjima.
Zajednički poduhvat – je ugovorni aranžman u okviru kojeg se dvije ili više strana
poduzimaju ekonomsku aktivnost koja je predmet zajedničke kontrole.
Proporcionalna konsolidacija – računovodstvena metoda pri kojoj se udjel pouhvatnika u

svakom sredstvu, obavezi, prihodu i rashodu zajednički kontrolirane pravne osobe kombinira
po načelu „stavka po stavka“ sa sličnim stavkama u vlastitim finansijskim izvještajima tog
pothvatnika ili se vrši iskazivanje tih sredstava, obaveza, prihoda i rashoda kao odvojenih
stavki u finansijskim izvještajima pothvatnika.
Poduhvatnik – je strana u zajedničkom poduhvatu koja ima zajedničku kontrolu nad tim
zajedničkim poduhvatom.
NAPOMENA: definicije za kontrolu, motodu udjela, zajedničku kontrolu, značajan uticaj se

ponavljaju kao u MRS 28.
NAPOMENA: USPOSTAVLJANJE VRIJEDNOSTI TROŠKA ULAGANJA MOŽE IMATI

INTERNI I EKSTERNI KARAKTER VRIJEDNOSTI.
24. Objasni nominalnu vrijednost dionice ?
Nominalna vrijednost dionice nije vrijednost koja je rezultat tržišnog odnosa. Nominalni iznos
objavljen je na samom papiru od vrijednosti kod dužničkih papira da predstavlja iznos duga, a
kod vlasničkih (dionica) osnov za raspodjelu dividende iz ostatka rezultata i ostatka imovine u
slučaju prestanka rada pravnog lica.ž
25. Kako mogu biti korištena ulaganja?
Ulaganja kao sredstva mogu se:
- realizovati na račune sa kojih su izvršena ulaganja ili na žiro račun,

- Prodati ,
- Ustupiti bez naknade,
- Otpisati kao neuspjela ulaganja i slično.
26. Objasni ulaganja u pravna lica u grupi ?
Grupu pravnih lica čini matično pravno lice i sve njene podružnice. Ulaganja u pravno lice u
grupi se vrše kupovinom vlasničkih vrijednosnih papira.
NASTAVLJA SE !!!!
Osim materijala koje sam poslala ovdje se nalaze pitanja iz knjige do strane 192.
PRVA PARCIJALA FR-REDOVNI ROK 2017
NAPOMENA : infomacije neke fale, odgovori su na osnovu onog što je napisano!
3. U čijem je vlasništvu koncesija?

Tačan odg: u državnom vlasništvu7
4. Da li se koncesija može prodati?

O: Koncesija je pravo koje se prodaje!
5. Da li se amortizuje softver?
O: Softver je stalno nematerijalno sredstvo koje se amortizuje prema MRS
6. Kapitalizirana ulaganja u razvoj su:

O: stalno nematerijalno sredstvo (nije bilo ovo ponuđeno pa je trebalo zaokružiti ništa
od navedenog)
7. Primljene donacije, koje račune koristimo?

a) stalnih sredstava i prihoda
b) stalna sredstva i odloženi prihodi
8. Softver se ne amortizuje jer:

O: ništa nije tačno jer se softver amortizuje
9. Povrat zaliha dobavljaču kako knjižimo?

na rashode
*na rashode za dio koji se ne može nadoknaditi onaj dio koji se može nadoknaditi je
potraživanje ili direktno naplata
10. Ulaganja u nekretnine koji MRS?

MRS 40
11. Obustavljena proizvodnja na koji račun se knjiži?

Na račun obustavljene proizvodnje
12. Amortizacija je:

sistemsko trošenje amortizirajućeg iznosa tokom njegovog procijenjenog vijeka
trajanja/kapaciteta
13. Interni goodwill se ne da priznati kao sredstvo jer:

se ne očekuje buduća ekonomska korist
jer mu se vrijednost ne može prepoznati
jer se ne može procijeniti (mislim da je sve tačno)
14. Interni znaci, pečati itd.se mogu priznati kao sredstvo:

a)Da uvijek
b) Ne nikad
c) ako autor dozvoli
d) ako direktor dozvoli (mislim da je tačan odgovor Ne nikad)
*** u mrs 38 piše da se interni znaci priznaju kao nematerijalno sredstvo samo
ukoliko se mogu identificirati kontrolisati i ukoliko daju ekonosmke koristi ukoliko to
nije zadovoljeno interni znaci se priznaju kao rashodi u periodu u kojem su nastali!
15. PDV na manjak obračunavamo ako je:
a)kalo veće od dozvoljenog u skladu sa propisima

b)Nikad
c)Uvijek
d)Kalo veće od zakonskog dozvoljenog minimuma, bez obzira na propise (mislim da je pod a)
tačno)
14. Inventurni višak se priznaje samo kao: prihod
a)prirast na osnovu revalorizacije

b) nešto oko remonta
c) ništa od navedenog
15. Uslovi za Goodwill:
a) da je pravno lice i pravno lice

b) da je završeno konsolidacijom u korist kupca
c) da je tržišna vrijednost veća od procijenjene (mislim da je sve tačno)
16. Prema MRS 17-Lizing kako se evidentira:
a)knjiži se kod najmoprimca u finansijskom najmu

b)kod najmodavca
c)ne knjiži se ni kod jednog ni kod drugog (mislim da je pod a tačno)
17. Da li knjižimo ostatak vrijednosti:

a)Ne knjižimo
b) Da knjižimo.... mislim da ne knjižimo
*** ostatak vrijednosti je u nabavnoj vrijednosti a nabavnu uvijek proknjižimo.
18. Nešto kada se treba priznati kao sredstvo:

a)ako se može utvrditi vijek trajanja
b)ako se može utvrditi kapacitet
19. Nešto oko ulaganja u zemljište, šta se smatra ulaganjem u zemljište:

a) prema MRS 16
b) ulaganje u svoje zemljište radi.....
*** ulaganje u zemljište može biti zemljište koje se drži bez namjene, koje se iznnajmljuje
drugima koje se drži radi povećanja kapitalne vrijednosti
20.Doniranje sredstava iz VBE se tereti na:

a)račun sredstava
b)prihoda stalnih sredstava
c)tekućih rashoda samo za iznos plaćenog poreza
d)rashodi stalnih sredstava
Tačan odgvor je pod c , napomena je da to može samo biti rashod za iznos poreza ali nikad za
iznos sredstva jer je u vanbilansnoj evidenciji a tamo je vriednost nula!!
21.Finansijski izvještaji se temelje na, kojoj osnovi?

Obračunskoj
22.Kod avansa koji su dati, kamata se počinje obračunavati:

a)na isti dan davanja avansa
b)nakon 30 dana
c)nakon 60 dana
d)nakon 90 dana
23.Ne mogu se tačno sjetiti pitanja nešto oko manjka i trebalo je zaokružiti:
Otpisati neotpisani dio sredstva
24.Stalna sredstva se moraju pregledati bar jednom godišnje u odnosu na vrijednost, vijek
trajanja i korist?
a) Da tačan odg
b) Ne
c) Ako je dozvoljeno računovodstvenom poliitkom
25.Knjigovodstvena vrijednost:
a)iznos kojim se neko sredstvo vrednuje u bilansu stanja po odbitku akumulirane amortizacije
i akumuliranih gubitaka od umanjenja
26.Gubitak od umanjenja je:

iznos za koji njegova knjigovodstvena vrijednost premašuje njegov nadoknadivi iznos
27. Amortizacijski iznos je...
Nije bila ponuđena tačna definicija tako da ništa od navedenog
28.NV 100KM, MPV 175, kako knjižimo NPV?

a)175 – PDV
b)140 – PDV
c)120+PDV
d)73-/+ PDV
NPV je prodajna cijena koja ako padne ispod nabavne treba proknjižiti za tu razliku na
rashode.
Zahtjev mrs 2 jeste da se zaliha treba evidentirati po NPV ili NV zavisi šta je niže. Dok god
prodajemo za više od 100 KM evidencija zaliha je po NV,, ako je NPV manja od 100 onda
zalihe moramo knjižiti po NPV. U ovom slučaju zalihe bi knjižili po NPV ako je slučaj pod d
jer je to ispod NV od 100 KM!
29.Manjak ispod nivoa kala kako se knjiži?

Kao materijalni trošak bez PDV-a
30.Stalna sredstva data u operativni najam gdje se evidentiraju?
** stalna sredstva su kod najmodavca i oni su evidentirani na klasi 0 po knjigovodstvwenoj

vrijednosti
31.Šta uključuje trošak sticanja:

a)nepovratne poreze- tačan odg
b)kursne razlike
c)kamate uzete za likvidnost
32.Izdaci od kojih se očekuje priliv:

Sredstvo
33.Negativno odstupanje od cijena vrši se:

a)kada ne možemo utvrditi nabavnu vrijednost
b)kada želimo odstupiti od cijene koštanja proizvoda
*** odstupanje se vrši samo u slučaju kad planirana vrijednost odstupa od stvarnog iznosa
zalihe
34.Kada priznajemo povratne obaveze:
a)kada su plaćene
b)_______-inostranstvo
35.Direktni uslov aza nastanak goodwilla:

a)kupovinom 100% dionica drugog preduzeća
b)kupovinom drugog pravnog lica
c)konsolidacijom u korist kupca
Tačan odg: b i c
36.Kada se kamate knjiže na rashode osim na:

a)dugoročni kredit
b)razgraničenje
c)kod uvoza
***Kamata se knjiži na rashode kod dugoročnog kredita ali samo za tekući period ostatak je
na razgraničenju
Mislim da je tačan odg a i ne znam šta još
37.Kako knjižimo revalorizaciju:

a)Rashod
b) Prihod osim MRS 41
c)Ništa od navedenog
** revalorizaciju stalnih sredst knjiži se na revalor rezerve
38.Zašto carinu ne uračunavamo u trošak sticanja?
39.Ukoliko se hardver i softver ne mogu razdvojiti sve trebamo priznati kao:
Hardver
40. Zalihe koje su kupljene radi preprodaje, kada se ne priznaju kao roba?
a)Ako je plaćen PDV

b)Ako su do 170....
c) ništa od navedenog (msilim da je tačan odg pod c)
41.Kratkoročna vremenska razgraničenja:

kamata po emitovanim kratkoročnim obveznicama
42.Koji MRS obrađuje Goodwill?

MSFI 3-Poslovne kombinacije
43.Aktivna tržišta , šta spada po MRS 40?

a)cijena se uspostavlja slobodno
b)monopol je prisutan
44.Šta se priznaje kao biološka imovina..
a)U prvoj godini ubiranja plodova

b)Kada je prirast stvarno nastao
45.Da li se amortizuje goodwill?
Ne amortizuje
46.Šta je osnovica za obračun amortizacije? Osnovica je nabavna minus ostatak vrijednosti
47. Goodwill se ne evidentira u skladu sa MRS 38 jer:
a)jer goodwill je stalno sredstvo koje je neodvojivo

b)jer je goowill rijesen MSFI-3
c)jer je goodwill potraživanje
48. 3. Po kojoj vrijednosti se vode zalihe? Zalijhe se vode po nabavnoj ili NPV zavisi šta je
niže!
49. Kako se povratni PDV za utrošene rezervne dijelove u vlastitoj režiji evidentira?
povratni porez knjižimo kad utrošimo rezervne dijelove kao izlaznu pdv fakturu
50. Po kojoj vrijednosti se vode zalihe trgovačke robe ... po nabavnoj ili npv zavisi šta je niže
51.Šta se sve veže za odložene prihode?
Odloženi prihodi se odnose na prihode od donacija stalnih sredtsava, na prihode od kamata

ako smo kupili obveznice ili smo prodali zalihe na kredit
LJETNA ŠKOLA
a)stalne cijene
b)fer procijenjene
a)sredstva
b)kapital
c)obaveza
d)rashodi
a)revalorizacija
b)donacija
c)višak
a)storno ulaznog
b)storno izlaznog
c)trošak sticanja

c)nepovratni porezi
a)ulazni PDV
c)PVR
a)dionička premija
b)prihod
c)kursna razlika
b) zastara

a)utuženo
17.Prihod koji je priznatu prethodnom periodu a nije naplaćen knjižimo na
a)storno prihoda
b) storno rashoda
a)emisija dionica
a)ne knjiži se

a) na prihode
b)ne knjiži se

lizingu
a)priznatu obavezu
a)na AVR
b) na pVR
c)Prihod
a) na troškove
b) na rashode
Simulacija 1 
1. Koja od navedenih sredstava prema MRS 40 možemo smatrati primjerima

„ulaganja u nekretnine“?
a) Zemljište koje se drži radi dugoročnog kapitalnog povećanja vrijednosti
b) Zemljište koje se drži bez određene namjene
c) Zgrada koja se drži radi iznajmljivanja drugim subjektima pod ugovorom o
finansijskom najmu
d) Nekretnine koje koristi vlasnik u svom radnom procesu
2. Šta od navedenog podliježe oporezivanju prema zakonu o PDV-u :
a) Prodaja(starog)građevinskog objekta izgrađenog 2000.g.
b) Ustupanje bez naknade(starog)građevinskog objekta izgrađenog 2004.g.
c) Prodaja novog tek izgrađenog građevinskog objekta
d) Ništa od navedenog
3. Koje inventurne razlike se knjiže bez poreza:

a) Manjkovi zbog elementarnih nepogoda
b) Manjkovi zbog krađa za koje je kriv vlasnik robe
c) Viškovi zaliha
d) Manjkovi za koje je obezbijeđen valjan zapisnik nadležne inspekcije za oslobađanje
od PDV
4. Zaokruži ispravnu definiciju(e):

a) Goodwill se priznaje u korist kupca preduzeća ako su ispunjeni uslovi da se radi o
interno stvorenom goodwillu koji dolazi kao posljedica tržišnih odnosa između
pravnih lica, kupovinom pravnog lica i konsolidaciom bilansa u korist kupca.
b) Goodwill se priznaje u korist kupca preduzeća ako su ispunjeni uslovi da se radi o
interno stvorenom goodwillu koji ne dolazi kao posljedica tržišnih odnosa između
pravnih lica, kupovinom pravnog lica i konsolidacijom bilansa u korist kupca.
c) Goodwill se priznaje u korist kupca preduzeća ako su ispunjeni uslovi da goodwill
dolazi kao posljedica tržišnih odnosa između pravnih lica, kupovinom pravnog lica
i konsolidacijom bilansa u korist kupca.
5. Nematerijalna sredstva stičemo:

a) Ustupanjem bez naknade
b) Izradom u vlastitoj režiji
c) Razmjenom za obaveze
d) Kroz viškove
6. Koja od navedenih sredstava prema MRS 17 možemo smatrati primjerima

„najmova“?
e) Poslovni prostor koje se tretira kroz trošak zakupa
f) Mašina koja se drži bez određene namjene
g) Mašina koja se drži radi iznajmljivanja drugim subjektima pod ugovorom o
finansijskom najmu
h) Ništa od navedenog
7. Na zalihi materijala na potražnoj strani je knjiženo doniranje 10.000 KM

materijala, 4.000 KM rashodovanog materijala i 20.000 KM izdatog materijala u
proizvodnju, a na dugovnoj strani konta zaliha knjiženo je 50.000 KM
nabavljenog materijala u tekućem periodu. Računovodstvenom politikom je
dozvoljen obračun kala. Šta neće biti osnovica za obračun kala:
a) Donirani materijal
b) Potražna strana konta zaliha
c) Dugovna strana konta zaliha
d) Izdati materijal u proizvodnju
8. 25.05. 2012.g.sporno potraživanje od kupca „D“ je glasilo na 10.000 KM.

01.06.2012.g..procijenjeno je da bi sudskom odlukom potraživanje od kupca
moglo biti umanjeno za 2.000 KM. 15.08.2012.g. je ponovo prema sudskoj odluci
potraživanje umanjeno za 4.000 KM.28.12.2012.g. je naplaćeno sporno
potraživanje u iznosu od 9.000KM,nastala razlika se knjiži na kontu :
a) 578 u iznosu od ___________________
b) 578 storno u iznosu od __________________
c) 677 u iznosu od _____________________
d) 669 u iznosu od ___________________
9. Na kojim kontima će se evidentirati 28.06. oročavanje novčanih sredstava u banci

u iznosu od 10.000 KM na period od 8 mjeseci:
a) 068 - _____________________________
b) 491 - _____________________________
c) 209 - ______________________________
d) 661 - ______________________________
10. Ukoliko je nominalna vrijednost dionice preduzeća „B“ 100 KM, a za kupovinu
iste preduzeće „A“ je platilo po tržišnom principu 80 KM, nastala se razlika
evidentira u knjigama preduzeća „B“:
a) Kao prihod
b) Kao rashod
c) Kao dionička premiaj
11. Koje promjene utiču na fizičko ili finansijsko povećanje stalnih sredstava?
12. Šta je patent?
13. Definiši ostatak vrijednosti i vijek upotrebe?
1. Promjene koje utiču na fizičko ili finansijsko povećanje stalnih sredstava su:
- Kupovina stalnih sredstava iz vlastitih izvora
- Kupovina stalnih sredstava iz tuđih izvora
- Izgradnja stalnih sredstava u vlastitoj režiji
- Izgradnja stalnih sredstava u tuđoj režiji
- Prijem bez naknade(donacija)
- Razmjena – prijem sredstava za potraživanja
- Viškovi stalnih sredstava
- Rekonstrukcija stalnih sredstava
- Knjiženje goodwilla
- Revalorizacija ili uspostavljanje fer-vrijednosti
- Prijem sredstava u najam
- Prirast vrijednosti sredstva (kod bioloških sredstava) i sl.
2. Patent je pravo koje pripada određenoj osobi na temelju određenog izuma. Patentom
se ujedno označava i patentna isprava – akt javnogpravnog značaja koji izdaje
nadležni državni organ kojim se potvrđuje da određenoj osobi pripada patent za
određeni izum.
Nosilac patenta ima isključivo pravo korištenja u proizvodnji zaštićenog izuma
(primjenom izuma u proizvodnom postupku), sastavljanjem proizvoda proizvedenih
primjenom izuma u pravni promet i prodajom tog proizvoda itd.)
3. Ostatak vrijednosti (rezidualna vrijednost) nekog sredstva je procijenjeni iznos koji bi

pravna osoba primila danas ako bi otuđila sredstvo , nakon odbijanja procijenjenih
troškova otuđenja, da je sredstvo već na kraju svog vijeka upotrebe i u stanju koje se
očekuje na kraju njegovog vijeka upotrebe.
Vijek upotrebe je:

- Vremensko razdoblje u kojem se očekuje da će pravna osoba koristiti sredstvo, ili
- Broj proizvoda ili sličnih jedinica koje pravna osoba očekuje ostvariti tim
sredstvom.
-
14. Koje promjene utiču na fizičko ili finansijsko smanjenje stalnih sredstava?
15. Šta je licenca?
16. Šta su direktni a šta indirektni troškovi?
Odgovori:
1. Smanjenje fizičkog stanja i vrijednosti stalnih sredstava se manifestuje kroz slijedeće

poslovne promjene:
- knjiženje amortizacije
-prodaja stalnih sredstava
- ustupanje bez naknade
-rashodovanje stalnih sredstava
- smanjenje vrijednosti stalnih sredstava
-manjkovi stalnih sredstava
-davanje sredstava u najam i sl.
2. Licenca je ugovor kojim se davatelj licence obavezuje stjecatelju licence ustupiti u

cijelosti ili djelimično pravo iskorištavanja izuma, tehničkog znanja i iskustva, žiga
uzorka i modela, a stjecatelj licence obavezuje se da će mu za to platiti određenu
naknadu.
3. U zavisnosti od toga da li sredstva ili rad, usluge i sl se mogu u cijelosti svog troška
ukalkulisati u budući učinak, ili to ne mogu na direktan način, razlikujemo direktne i
indirektne troškove učinka.
Direktno uračunavanje troškova u cijenu učinaka podrazumijeva normativno
poznavanje učešća pojedinih faktora u izradi proizvoda. Tako će troškovi flaše biti
direktan trošak u proizvodnji pića i sl.
Indirektni troškovi su također troškovi koji nastaju u proizvodnji i uz proizvodnju, ali
se ne mogu direktno izraziti u učinku, kroz normativ proizvodnje ili na drugi način, i
ako se može konstatovati da nema proizvodnje koja se uspješno može obaviti bez
takvih troškova. Tako da ćemo troškove radne snage neproizvodnih radnika, troškove
raznih vidova usluga i sl. što opterećuje proizvodnju i smatrati kao indirektni trošak.
Simulacija 3
1. Zaokruži standarde koji se direktno odnose na stalna materijalna sredstva?

a) MRS 16
b) MRS 17
c) MRS 38
2. Obaveza može biti izmirena:
a) plaćanjem gotovinom
b) transferom sredstava za potraživanja
d) drugom obavezom
3. Društvo može smanjiti osnovni kapital:

a) Sticanje vlastitih dionica po sistemu otkupa ili isplate dioničara, i njihov izlazak iz
društva
b) Smanjenjem neraspoređene dobiti na u korist kapitala
c) Smanjenje kapitala uslovljeno pokrićem gubitka u poslovanju
4. Okvir za sastavljanje i prezentiranje fin izvještaja se bavi:

a) konceptom očuvanja kapitala
b) bilansom stanja i uspjeha
c) karakteristikama finansijskih izvještaja
5. Evidenciona vrijednost gotovih proizvoda u prodavnici:
a) cijena koštanja
b) prodajna vrijednost sa pdv
c) fer vrijednost
6. U trošak sticanja zemljišta se uračunava:
a) porez na dodanu vrijednost
b) porez na promet nepokretnosti i prava
c) pozitivna kursna razlika
d) trošak uređenja zemljišta nakon što je zemljište stavljeno u upotrebu
7. Koji je porezni period plaćanja pdv-a ?
a) mjesečni
b) poludogišnji
c) godišnji
8. Šta je tačno :
a) prilikom kupovine zaliha iz inostranstva iste će biti oporezive carinom i pdv-om uz
pretpostavku da je bio gotovinski popust na dan fakturisanja i to na cijelu fakturnu
vrijednost
b) prilikom kupovine zaliha iz inostranstva iste neće biti oporezive carinom i pdv-om
uz pretpostavku da je dobavljač odobrio naknadno popust na zalihi
c) prilikom kupovine zaliha iz inostranstva iste će biti oporezive carinom i pdv-om
samo uz umanjenju poresku osnovicu zbog naknadnog popusta koji je odobren na
zalihi
9. Šta se pitamo prilikom utvrđivanja viškova?

a) da li je u pitanju stvarni višak
b) da li je to sredstvo primljeno bez naknade prije uvrđene inventurne razlike
c) da li smo to ranije prodali kupcu a nismo isporučili sredstvo
10. Zemljište:
a) može imati amortizaciju i umanjenje vrijednosti
b) ne može imati amortizaciju niti umanjenje vrijednosti
c) može imati amortizaciju ali ne može umanjenje vrijednosti
d) ne može imati amortizaciju ali može umanjenje vrijednosti
11. Koji su razlozi za smanjenje cijena u prodavnici?

12. Šta su troškovi sredstava?
13. Objasni temeljne pretpostavke na kojima se sastavljaju finansijski izvještaji?
Odgovori:
1. Razlozi za smanjenje cijena mogu biti:

- sniženje neto prodajne vrijednosti zbog sniženja nivoa tržišnih cijena,
- smanjenje cijena zbog oštećenja robe, demodiranja, tehnološke zastarjelosti,
- zbog rokova trajanja robe i sl.
2. Troškovi sredstava se u računovodstvenim standardima nazivaju trošak sticanja

sredstava, ili nabavna vrijednost sredstava.
Pod pojmom nabavne vrijednsoti podrazumijevamo kupovinu i izgradnju u vlastitoj i
tuđoj režiji iz vlastitih i tuđih sredstava.
Sticanje sredstava obuhvata i te pojmove ali i viškove sredstava iz donacija i sl., što
nije nabavka, ali jeste sticanje sredstva.
Tako ćemo kod nabavke imati: fakturnu vrijednost uvećanu za troškove nabavke do
mjesta odredišta sredstava kao mjesta korištenja sredstva.
Zavisni troškovi u zavisnosti da li se sredstvo nabavlja iz inostranstva ili na domaćem
tržištvu razlikovat će se za dodatne troškove carine, PDV-a i sl. Ovome uvijek treba
dodati troškove prevoza, utovara, osiguranja, istovara, montaže i sl.
3. Temeljne pretpostavke na kojima se sastavljaju finansijski izvještaji su :

- nastanak događaja
- neograničenost vremena poslovanja
Prema načelu nastanka događaja učinci transakcija i ostalih događaja priznaju se kada
nastanu ( a ne kada se primi i oni se knjiže u računovodstvenu evidenciju i prezentiraju
u finansijskim izvještajima razdoblja na koji se odnose)
Finansijski izvještaji pripremljeni na akrualnoj osnovi informišu korisnike ne samo o
prošlim transakcijama koje uključuju plaćanja i primitke gotovine nego i obaveze da
se plati gotovina u budućnosti i izvore koji predstavljaju gotovinu koja će se primiti u
budućnosti.
Prema načelu neograničenosti vremena poslovanja finansijski izvještaji se sastavljaju
na pretpostavci da će preduežeće neodređeno trajati i da će nastaviti poslovanje u
predvidivoj doglednoj budućnosti i da nema namjeru niti potrebu likvidirati ili
značajno smanjiti skalu svog poslovanja.
Simulacija 7 
1. Koji MRS se bavi zajedničkim poduhvatima?

a) MRS 31
b) MRS 32
c) MRS 37
d) MRS 39
2. Stalna sredstva se isključuju iz upotrebe :

a) Ukoliko dođe do uništenja 20% skladišta a ostatak ostaje u funkciji
b) Ukoliko ispravka vrijednosti bude jednaka nabavnoj
c) Ukoliko dođe do požara i uništenja materijala
3. Koncesija je:
a) Pravo korištenja prirodnog bogatstva
b) Stalno nematerijalno sredstvo
c) Sredstvo koje se amortizuje
4. Šta je tačno:
a) Kod financijskog najma se prenose svi rizici i nagrade povezane sa vlasništvom
kod najmodavca
b) Kod poslovnog najma se prenose svi rizici i nagrade povezane sa vlasništvom kod
najmodavca
c) Kod financijskog najma se prenose svi rizici i nagrade povezane sa vlasništvom
kod najmoprimca
d) Kod poslovnog najma se prenose svi rizici i nagrade povezane sa vlasništvom kod
najmoprimca
5. Troškovi sajmova su:

a) Transportne usluge izvršene za vrijeme sajmova
b) Dnevnice radnika koji su radili na sajmovima
c) Troškovi zakupa sajamskog prostora
6. Kada se pojedinačno sredstvo klasifikuje kao tekuće sredstvo?

a) Kada se očekuje da se ono pretvori u gotovinu ili gotovinske ekvivalente, proda ili
potroši u toku redovnog poslovnog ciklusa pravnog lica
b) Kada se ono prvenstveno čuva za komercijalne potrebe ili na kratki vremenski period,
a njegova se realizacija očekuje u roku od 12 mjeseci nakon datuma bilansa stanja
c) Kada se njegova realizacija očekuje u roku džem od 12 mjeseci nakon datuma bilansa
stanja
d) Kada je ono gotovina ili ekvivalent gotovine koja nije pod ograničenjem
7. Šta su protustavke obavezama po dugoročnom kreditu?

a) Prihod od kamata
b) Rashod od kamata
c) Potražna strana žiroračuna
d) Dugovna strana žiroračuna
8. Prema metodi troška:

a) Stavka se priznaje po trošku nabavke
b) Stavka se priznaje po revalorizacionom iznosu
c) Stavka se priznaje po umanjenom iznosu
9. Kvalitativna obilježja finansijskih izvještaja :

a) Suština
b) Pouzdanost
c) Urednost
10. Kapitalizirana ulaganja u razvoj:

a) Priznaju se kao rashod
b) Amortizuju se
c) Priznaju se kao nematerijalna sredstva
Vježbalica 3 
1. Koje od navedenih obaveza su kratkoročne obaveze:

a) obaveze prema dobavljačima čiji je rok plaćanja 13 mjeseci
b) obaveze za poreze
c) obaveze za plate
d) obaveze po osnovu finansijskog lizinga mašine
2. Koja imovina je kratkoročna:

a) kamion koji preduzeću služi za prevoz robe
b)oprema koja se planira prodati u tekućoj godini
c) kupljene dionice s namjerom učešća u kapitalu druge firme
d)dati avansi za investiciju u toku
3. U skladu sa MRS 16, stalna sredstva se nakon početnog priznavanja mogu voditi
po:
a) nabavnoj vrijednosti umanjenoj za amortizaciju
b) nabavnoj vrijednosti
c) modelu nabavne vrijednosti
d) modelu revalorizacije
4. Poslovni subjekat za obračun amortizacije novonabavljenog stroja koristi

metodu jedinice proizvoda (funkcionalnu metodu). Za stroj, čija je nabavna
vrijednost 50.000 KM, procijenjen je učinak od 100.000 proizvoda. Nakon
sastavljanja stroja u funkciju , u prvom obračunskom razdoblju je proizvedeno
20.000 proizvoda. Iznos amortizaije za obračunsko razdoblje je:
a) 4.000 KM
b) 5.000 KM
c) 10.000 KM
d) 20.000 KM
5. Buduće ekonomske koristi sredstava pritiču u pravnu osobu:

a) upotrijebljeno pojedinačno ili u kombinaciji s ostalim sredstvima pri proizvodnji
dobara i usluga koje će preduzeće prodati
b) razmijenjeno za druga sredstva
c) u obliku dividende
6. Na šta se primjenjuje MRS 16:

a) vozilo koje se koristi za obavljanje djelatnosti
b) vozilo koje je nabavljeno radi prodaje
c) vozilo koje je prestalo da se koristi za obavljanje djelatnosti i služi za prodaju
d) vozilo koje je predmet operativnog lizinga
7. Koje stavke se mogu iskazivati u vanbilansnoj evidenciji:

a) vlastita materijalna sredstva
b) prava
c) novac odobren od strane banke
8. Ako je odobren kratkoročni kredit na rok od 4 mjeseca kako se raspoređuje

kamata po datom kreditu ako je obračunski period 6 mjeseci, a kredit odobren
krajem četvrtog mjeseca kalendarske godine :
a) cjelokupna kamata je na računu 661
b) cjelokupna kamata je na računu 491
c) kamata za 3 mjeseca se knjiži na računu 661, a za jedan mjesec na računu 491
d) Polovina kamate se knjiži na računu 661, a polovina na računu 491
9. Pozitivne kursne razlike u vezi potraživanja od kupaca se priznaju prilikom:

a) svake pozitivne promjene deviznog kursa
b) naplate iz inostranstva po kursu većem od prethodno priznatog
c) na dan sastavljanja finansijskih izvještaja ako je kurs manji od prethodno priznatog
d) svake negativne promjene deviznog kursa
10. Na šta se primjenjuje mrs 2:

Simulacija druge parcijale 
17. Ako je 30.04. odobren kratkoročni kredit na rok od 4 mjeseca kako se

raspoređuje kamata po datom kreditu ako je obračunski period 6 mjeseci :
18. Prilikom utvrđenog manjka zlata nećemo knjižiti na računu:

a) 472
b) 576
c) 232
d) 207
19. U slučaju da sredstvo uzeto u formi kapitalnog najma prelazi u vlasništvo
najmoprimca po otplati posljednje rate obračun amortizacije u knjigama
najmoprimca obračunava se:
a) u skladu sa rokom otplate najma
b) u skladu sa vijekom trajanja sredstva
c) u skladu sa vijekom trajanja ili rokom otplate najma u zavisnosti koji je rok duži
d) sredstvo se ne amortizuje u knjigama najmoprimca već u knjigama najmodavca
20. Šta podrazumijevamo pod gotovinom u skladu sa odredbama MRS-a 7:
a) gotovina u blagajni
b) novac na transakcijskim računima kod banaka
c) novac na izdvojenim računima za posebne namjene
d) opće prihvatljive efektivne strane valute
5. U kojim slučajevima se pojavljuju pozitivne kursne razlike:

a) kod naših deviznih sredstava i deviznih potraživanja, ako dođe do pada kursa strane valute
u odnosu na
domaću valutu,
b) kod naših deviznih obaveza, u slučaju rasta kursa strane valute u odnosu na domaću valutu.
c) kod naših deviznih sredstava i deviznih potraživanja, ako dođe do porasta kursa strane
valute u
odnosu na domaću valutu,
d)kod naših deviznih obaveza, u slučaju pada kursa strane valute u odnosu na domaću valutu.
6. Na koje od navedenih kategorija sredstava se ne obračunava revalorizacija:

a) dugoročna potraživanja
b) dugoročna ulaganja
c) dugoročne kredite
d) stalna sredstva u upotrebi
7. Kako evidentiramo poništenje pada vrijednosti zaliha ukoliko je pad priznat u

jednom obračunskom periodu, a poništenje pada vrijednosti zaliha treba evidentirati u
drugom obračunskom periodu ?
a) na kontu 511
b) na kontu 585
c) na kontu 675
d) na kontu 685
8. Koja je razlika između ukupne nominalne vrijednosti obveznica i ukupne

kamate:
a) Prihod
b) Rashod
c) Prodajna vrijednost
9. Na koje od navedenih kategorija sredstava se ne obračunava revalorizacija:

a) stalna sredstva u pripremi
b) dugoročne kredite
c) dugoročna ulaganja
d) dugoročna potraživanja
10. U 2010.godini proizvodno preduzeće „M“ je ostvarilo prihode u ukupnom iznosu

od 100.000 KM. U istom periodu posmatrano preduzeće je zabilježilo troškova
iskazanih po prirodnim vrstama u ukupnom iznosu od 200.000 KM, od čega je
100.000 KM je preneseno na zalihe gotovih proizvoda prilikom uskladištenja, a
do kraja godine od ukupne vrijednosti gotovih proizvoda u skladištu 80.000 KM
prodato je kupcima. Na ostalim računima rashoda nije zabilježeno stanje na dan
31.12.2010. U finansijski rezultat je preneseno rashoda u iznosu:
a) 100.000
b) 200.000
c) 180.000
d) 80.000
11. Koje su karakteristike dioničke premije?
-Evidentiranje na kontu 320 – dionička premija se dešava u slučaju kada dioničko

društvo emituje ili otkupljuje vlastite dionice po cijeni koja je različita od nominalne
vrijednosti tih dionica.
Ovaj konto 320 – dionička premija u suštini potražuje veoma značajne iznose tj one
iznose koji se pojave kao pozitivna razlika nominalne i tržišne vrijednosti. Koliki će se
iznos ostvariti iznad nominalne vrijednosti zavisi od interesa i volje kupca da plati za
dionice vrijednost iznad nominalnog iznosa.
Ovaj konto također može i da duguje ukoliko se gubi nominalna vrijednost jer
dionička premija nije stvarena.
Dionička premija predstavlja korektivni konto kapitala u bilansu stanja.
Veoma bitno: pozitivne i negativne razlike po osnovu kupoprodaje dionica društva
knjiže se na kontu 320 – dionička premija, a nikad na kontima na klasi 5 ili na kladi 6
u važećem kontnom planu.
12. Koji manjkovi se knjiže bez poreza?
- Manjkovi zbog elementarnih nepogoda,
- Manjkovi zbog krađa za koje nije kriv vlasnik robe u vrijednosti koja se ne može
nadoknaditi iz drugih izvora (osiguranje i slično)
- - isknjižavanje vrijednosti robe zbog isteklih rokova trajanja, ako postoji valjan
zapisnik inspekcijskih organa i sl.
*** za ovakvo oslobađanje potrebno je imati adekvatan zapisnik nadležne inspekcije

za oslobađanje od PDV.
13. Objasni MRS 36!

Cilj ovog Standarda je da propiše postupke koje će subjekt primijeniti da bi obezbijedio da
se sredstva iskazuju u vrijednosti koja nije veća od nadoknadivog iznosa. Neko sredstvo
se iskazuje u vrijednosti većoj od nadoknadivog iznosa ako knjigovodstvena vrijednost
sredstva prelazi iznos koji se treba nadoknaditi upotrebom ili prodajom sredstva. U tom
slučaju se smatra da je vrijednost sredstva umanjena i ovaj Standard zahtijeva da se prizna
gubitak od umanjenja vrijednosti sredstva. U važećem kontnom okviru ti rashodi se nalaze
na grupi konta 58.
Standard takođe određuje kada subjekt treba da poništi (ukine, stornira) gubitak od
umanjenja vrijednosti sredstava te propisuje određena objavljivanja u vezi s tim.
Ako je, i samo ako je, nadoknadivi iznos sredstva manji od njegove knjigovodstvene
vrijednosti, knjigovodstvenu vrijednost sredstva treba umanjiti do njegovog nadoknadivog
iznosa. To umanjenje predstavlja gubitak od umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja
vrijednosti se treba odmah priznati u dobit ili gubitak, osim ako se sredstvo iskazuje u
revalorizovanom iznosu u skladu sa nekim drugim Standardom (na primjer, u skladu sa
modelom revalorizacije iz MRS-a 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema).
14. Po kojim vrijednostima se mogu voditi zakihe robe ( kod trgovinske djelatnosti)
?
- Vrijednosti troška nabavke (nabavna vrijednost)
- Fer procijenjena vrijednost robe
- Neto prodajna vrijednost robe
15. Na koje načine se obaveze mogu izmiriti?

- Putem plaćanja gotovinom,
- Transferom drugih sredstva,
- Pružanjem usluga
- Zamjenom te obaveze drugom obavezom
- Konverzijom obaveze u vlasnički kapital
Simulacija 4
21. Koje stavke se mogu iskazivati u vanbilansnoj evidenciji:

a) vlastita materijalna sredstva
b) prava
c) novac odobren od strane banke
22. Ako je odobren kratkoročni kredit na rok od 4 mjeseca kako se raspoređuje
kamata po datom kreditu ako je obračunski period 6 mjeseci, a kredit odobren
krajem četvrtog mjeseca kalendarske godine :
23. Prilikom utvrđenog manjka opreme nećemo knjižiti na računu:

e) 472
f) 576
g) 232
h) 207
24. Troškovi uprave i administracije su:

a) Troškovi održavanja uredske opreme
b) Troškovi kancelarijskog materijala i sitnog inventara
c) Troškovi grijanja i održavanja kancelarijskih prostora
25. U slučaju da sredstvo uzeto u formi kapitalnog najma prelazi u vlasništvo

najmoprimca obračunava se:
a) u skladu sa rokom otplate najma
b) u skladu sa vijekom trajanja sredstva
d) sredstvo se ne amortizuje u knjigama najmoprimca već u knjigama najmodavca

e) gotovina u blagajni
f) novac na transakcijskim računima kod banaka
g) novac na izdvojenim računima za posebne namjene
h) opće prihvatljive efektivne strane valute
27. U kojim slučajevima se pojavljuju pozitivne kursne razlike:

a) kod naših deviznih sredstava i deviznih potraživanja, ako dođe do pada kursa strane
valute u odnosu nadomaću valutu,
b) kod naših deviznih obaveza, u slučaju rasta kursa strane valute u odnosu na domaću
valutu.
c) kod naših deviznih sredstava i deviznih potraživanja, ako dođe do porasta kursa
strane valute u odnosu na domaću valutu,
d)kod naših deviznih obaveza, u slučaju pada kursa strane valute u odnosu na domaću
valutu.
28. Buduće ekonomske koristi sredstava pritiču u pravnu osobu:
a) upotrijebljeno pojedinačno ili u kombinaciji s ostalim sredstvima pri proizvodnji
dobara i usluga koje će preduzeće prodati
b) razmijenjeno za druga sredstva
c) u obliku dividende
29. Da li goodwill može imati amortizaciju kao trošak i umanjenje vrijednosti

sredstva prema MRS-u 36 ukoliko to pravno lice procijeni i smatra opravdanim:
a) da amortizaciju, da umanjenje vrijednosti uz primjenu MRS-a 36
b) ne amortizaciju, da umanjenje vrijednosti uz primjenu MRS-a 36
c)ne amortizaciju, ne umanjenje vrijednosti uz primjenu MRS-a 36
d) da amortizaciju, ne umanjenje vrijednosti uz primjenu MRS-a 36
30. Šta od navedenog ne podliježe oporezivanju prema Zakonu o PDV-u:

a) ustupljen materijal bez naknade
b) manjak na zalihama koji se knjiži na teret odgovornog lica
c) viškovi na zalihama
d) manjak na zalihama preko nivoa dozvoljenog kala
Simulacija 2
1. Zalihe prema MRS 2 su:

a) sredstva nabavljena radi iznajmljivanja drugima
b) sredstva nabavljena radi preprodaje
c) sredstva nabavljena radi trošenja u izgradnji stalnih sredstava u vlastitoj režiji
2. Društvo može povećati osnovni kapital:

a)Emisijom novih dionica u javnoj ponudi ili zatvorenoj prodaji,
b) uslovnim smanjenjem
c) pokrivanjem gubitka na teret kapitala
3. Koji standard se bavi sredstavima na grupi 01?

a) MRS 16
b) MRS 40
c) MRS 17
d) ništa od navedenog tačan odgovor je : ____mrs 38__________________________
4. Evidenciona vrijednost vlastitih dionica je:
a) nominalna vrijednost
b) prodajna vrijednost sa pdv
c) trošak sticanja
5. Evidenciona vrijednost zemljišta koji je preklasificiran u skladu sa odredbama MSFI

5?
a) knjigovodstvena vrijednost
b) maloprodajna vrijednost
c) fer vrijednost umanjenja za troškove prodaje
6. Zaokruži tačnu definiciju :

a) Kapital je ostatak imovine nakon odbitka svih obaveza
b) prihod je povećanje ekonomske koristi u obliku priliva sredstva i povećanje
obaveza
c) rashod je smanjenje ekonosmke koristi u obliku odliva sredstava i povećanje
obaveza
d) sredstva su imovina pravnog lica koja imaju utjelovljenu ekonomsku korist
7. Zalihe robe :
a) mogu imati amortizaciju i umanjenje vrijednosti
b) ne mogu imati niti amortizaciju niti umanjenje vrijednosti
c) ne mogu imati amortizaciju, ali mogu umanjenje vrijednosti
8. Koje inventurne razlike se knjiže sa porezom:

a) Manjkovi do nivoa dozvoljenog kala
b) Manjkovi iznad nivoa dozvoljenog kala
c) Manjkovi zbog krađe za koje je kriv vlasnik robe
d) Viškovi zaliha
9. Pravno lice je 25.04. oročilo novčana u banci u iznosu od 3.000 KM na period od

4 mjeseca uz kamatnu stopu 2% mjesečno. Kamata koja se odnosi na naredni
period iznosi i evidentira se na kontu:
a) 491 = 250 KM
b) 490 = 250 KM
c) 407 = 250 KM
d) Ništa od navedenog tačan odgovor je ______691- 120____________
10. Koje karakteristike vrijede za upisani neuplaćeni vlasnički kapital kod osnivanja
dioničkog društva:
a) Realizacija upisanog neuplaćenog kapitala može biti samo u novcu
b) Upisani neuplaćeni kapital mora biti predviđen osnivačkim aktom (ugovorom
o osnivanju)
c) Upisani neuplaćeni kapital može postojati samo ukoliko je upisani vlasnički
kapital veći od propisanog minimuma.
d) Upisani neuplaćeni kapital može postojati u računovodstvenoj evidenciji samo
do roka koji je utvrđen osnivačkim aktom.
11. Obasni vezu između zaliha rezervnih dijelova i troškova rezervnih dijelova!
12. Navedi kod kojih sredstava pravno lice nema obavezu iskazivanja amortizacije!
13. Definiši elemente finansijskog položaja!
Odgovori:
1. Kod evidentiranja rezervnih dijelova treba imati u vidu MRS 16 koji dozvojava da se
rezervni dijelovi tretiraju u određenim slučajevima kao stalna sredstva.
Rezervni dijelovi i oprema za servisiranje obično se vode kao zalihe i priznaju se kao
rashod kada se utroše. Međutim, važniji rezervni dijelovi i pomoćna oprema smatraju
se nekretnina, postrojenjima i opremom kada ih pravna osoba očekuje koristiti duže
od godinu dana ili kada se koriste u sklopu nekretnine,postrojenja i opreme.
Rezervni dijelovi se troše i prenose svoju vrijednost sa konta zaliha rezervnih dijelova
na klasu – troškovi. Ukoliko se troše u adaptaciji stalnog sredstva neće se knjižiti na
troškove već kao povećanje amortizacione osnovice stalnog sredstva.
2. Od obaveze iskazivanja amortizacije izuzimaju se sljedeća sredstva:

- zemljište i šume kao prirodna bogatstva
- sredstva u pripremi, sve do aktiviranja i početka upotrebe
-avansi za nabavku sredstava iz standarda 16
- sredstva iz ovog standarda koja su u skladu sa zakonom proglašena spomenicima
kulture i istorijskim spomenicima ( osim ako se koriste za obavljanje djelatnosti na
osnovu koje se stiču prihodi), odnosno muzejske vrijednosti i umjetnička djela
- sredstva pravnog lica koje je u stečaju ili likvidaciji, ako tada ne obavljaju djelatnost
- javni putevi po osnovu kojih se ne stiču prihodi
- donji stroj kod željezničkih i drugih pruga, puteva, aerodroma, ulica, trgova, parkova
i drugih izgrađenih javnih površina, tuneli, mostovi i sl.
- druga sredstva pravnog lica koja su vremenski neograničena, kao i
- stalna sredstva van upotrebe
3. Elementi finansijskog položaja su sredstva, obaveze i vlasnički kapital.

Sredstvo je resurs koji kontrolira preduzeće kao rezultat prošlih događaja i iz kojeg se
očekuje priliv budučih ekonomskih koristi u pravnu osobu.
Obaveza je sadašnja obaveza pravne osobe, proizašla iz prošlih događaja, za čije
izmirenje očekuje da će stvoriti odliv resursa, koji utjelovljuje ekonomske koristi.
Vlasnički kapital je ostatak sredstva (imovine) pravne osobe nakon dobitaka svih
njegovih obaveza.
1. A,b,c
2. C
3. A,c,d
4. C
5. B
6. A,c
7. Po knjizi je osnovica za kalo „izdati materijal u proizvodnju“ tj. potražna strana zaliha
u korist troškova materijala, ali po njegovom novom pravilu u 2016.godini to je
dugovna strana zaliha
8. (ovo je druga parcijala)Ako je obračuinski period 6 mjesec tačni odgovori su : 578
storno u iznosu od 4.000 a 677 u iznosu 1.000
ako je obračunski period 12 mjesec tačni odgovori su: 578 storno 5.000
9. Nepotpun tekst (druga parcijala) uglavnom kamata je na 661 tekući period, 491
naredni period i 248 je depozit
10. c
1. A,c,d
2. B
3. B
4. A
5. B,c
6. C
7. A,b
8. A,b,c,d
9. c
10. c
1. A
2. B
3. A
4. E
5. A
6. D
7. B
8. A,b
9. B
10. c
1. ,b,c
2. B
3. C,d
4. C
5. A,b,c
6. A
7. B,c
8. D
9. B
10. b
Simulacija 5
31. Kako u računovodstvenoj evidenciji knjižimo izdatak za razvoj, a kako izdatak

za istraživanje:
a) Izdaci za razvoj se knjiže kao nematerijalno stalno sredstvo, dok se izdaci za
istraživanje iskazuju kao rashodi
b) Izdaci za razvoj i Izdaci za istraživanje se knjiže kao nematerijalno stalno sredstvo
c) Izdaci za razvoj i Izdaci za istraživanje se knjiže kao rashodi
d) Izdaci za razvoj se knjiže kao rashodi, dok se izdaci za istraživanje iskazuju kao
sredstva

i) gotovina u blagajni
j) novac na transakcijskim računima kod banaka
k) novac na izdvojenim računima za posebne namjene
l) opće prihvatljive efektivne strane valute
33. Prema Zakonu o porezu na dobit u BiH sumnjivo i sporno potraživanje nije
potraživanje:
a) koje je utuženo
b) za koje je pokrenut postupak prinudne naplate
c) koje je prijavljeno u stečajnom postupku nad dužnikom
d) koje je naplaćeno u roku od 180 dana od datuma dospijeća
34. Koja definicija nematerijalne imovine je ispravna prema važećim MRS-ovima?

a) Nematerijalna imovina je nefinansijska imovina koja je bez fizičkog obilježja i
koja se ne može identificirati
b) Nematerijalna imovina je nefinansijska imovina koja se može identificirati, koja je
bez fizičkog obilježja i koja se posjeduje za upotrebu u proizvodnji roba ili
isporuci usluga, za iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe
c) Nematerijalna imovina je nefinansijska imovina koja je bez fizičkog obilježja i
koja se može identificirati
d) Nematerijalna imovina je nefinansijska imovina koja se ne može identificirati, koja
je bez fizičkog obilježja i koja se posjeduje za upotrebu u proizvodnji roba ili
isporuci usluga, za iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe.
35. Šta od navedenog smatramo i evidentiramo na racunu troškova zakupnine:
a) druge izdatke vezane za sajmove na kojima ucestvujemo,
b) uredenje i dizajniranje sajamskog štanda
d) troškove zakupa sajamskog prostora
36. U izvedena potraživanja spada :

a) 233
b) 232
c) 230
37. Šta je tačno:

a) Gotovinski ekvivalenti se izjednačuju sa gotovinom
b) Potraživanja od kupaca mogu biti stornirana
c) Obaveza se ne može izmiriti konverzijom obaveze u vlasnički kapital
38. Da bi informacija bila pouzdana slijedeće osobine mora izvještaj da ima:

a) Fer prezentacija
b) Važnija forma od suštine
c) Razumljivost
d) Neutralnost
39. Zaokruži tačnu definiciju:

a) Gubitak od umanjenja je iznos za koji nadoknadiva vrijednost premašuje njegovu
knjigovodstvenu vrijednost.
b) Varijabilni troškovi su troškovi koji se ne mijenjaju u odnosu na iskorišteni kapacitet
c) Metoda udjela potrazumijeva da se ulaganje evidentira po nominalnoj vrijednosti
40. Koji standard se bavi rezervisanjem:

a) MRS 23
b) MRS 37
c) MRS 39
Vježbalica 4 
1. Koja imovina je dugoročna:

a) kamion koji preduzeću služi za prevoz robe
b)oprema koja se planira prodati u tekućoj godini
c) kupljene dionice s namjerom preprodaje
d)dati avansi za nabavku robe
2. Na šta se primjenjuje MRS 17:

3. Negativne kursne razlike u vezi obaveza prema dobavljačima iz inostranstva se

priznaju prilikom:
a) svake negativne promjene deviznog kursa
b) naplate iz inostranstva po kursu većem od prethodno priznatog
c) isplate inostranstvu po kursu većem od prethodnog priznatog
d) isplate inostranstvu po kursu manjem od prethodno priznatog
4. Kao metode za obračun troškova zaliha MRS 2 dopušta:

a)FIFO
b) LIFO
c) HIFO
d) metodu prosječnih ponderisanih cijena
5. Za porezne svrhe priznaje se trošak amortizacije koji je obračunavan:

a) dana kada je sredstvo kupljeno
b) prvog dana narednog mjeseca od dana kada je sredstvo kupljeno
c) dana kada je sredstvo stavljeno u upotrebu
d) prvog dana narednog mjeseca kada je sredstvo stavljeno u upotrebu
e) dan plaćanja sredstva
6. Preduzeće Y stiče neto imovinu preduzeća P što je ukupno plaćeno 220.000 KM.
Fer vrijednost imovine P iznosi 330.000 KM a fer vrijednost obaveza 120.000
KM. Koliki goodwill će iskazati preduzeće sticatelj Y:
a) 30.000
b) 10.000
c) – 10.000
d) – 30.000
7. Troškovi investicionog održavanja nekretnine, postrojenja i opreme, u skladu sa

MRS 16:
a)smanjuju knjigovodstvenu vrijednost nekretnine , postrojenja i opreme koji su
predmet održavanja
b) uvećavaju knjigovodstvenu vrijednost nekretnine,postrojenja i opreme koji su
predmet održavanja
c) knjiže se na aktivna vremenska razgraničenja i priznavaju se postepeno kao troškovi
8. Prema MRS 20, donacije u obliku sredstava se priznaju:

a) u korist kapitala
b) u korist prihoda na sistematskoj osnovi u odnosu na rashode nastale korištenjem
sredstva primljenog u donaciji
c)sve od navedenog
9. Na šta se primjenjuje MSFI 5:

10. Vrijednost opreme je 10.000 KM. Ispravka vrijednosti na dan 31.12.2015.godine

iznosi 9.500 KM. Ako je vijek korištenja sredstva 5 godina, trošak amortizacije
za period 01.01.2016.-31.12.2016.g. iznosit će :
a) 1.500
b) 1.000
c) 500
d) 2.000
Simulacija 6 
1. Rashodi od kamata će nastati:

a) U slučaju emisije i prodaje obveznica
b) U slučaju kašnjenja plaćanja obaveza
c) U slučaju prodaje gotovih proizvoda na rok otplate
2. Koji standard se bavi primanjima zaposlenih:

a) MRS 12
b) MRS 17
c) MRS 18
d) Ništa od navedenog tačan odgovor je _____MRS
19__________________________
3. Šta je tačno u vezi akreditiva i avansa:

a) Avansi su data sredstva na račun banke dok su akreditivi sredstva na račun
dobavljača
b) Razlikuju se u sigurnosti
c) Avansi imaju pdv
4. Prihodi od robe se priznaju:

a) Kada pravno lice prenosi na kupca značajne rizike i koristi vlasništva robe
b) Kada se prihod može pouzdano izmjeriti
c) Kada postoji neizvjesnost da će ekonomske koristi vezane za transakciju pritjecati
u pravno lice
5. Šta je tačno :
a) Goodwill se neodvojeno evidentira
b) Goodwill se može amortizovati
c) Goodwill nastaje kao posljedica manje plaćene vrijednosti neto imovine
6. Zaokruži pravilnu definiciju neto prodajne vrijednosti:
a) Procijenjena prodajna cijena tokom redovnog poslovanja uvećana za procijenjene

troškove dovršenja i ostale procijenjene troškove prilikom prodaje
b) Procijenjena prodajna cijena tokom redovnog poslovanja sa procijenjenim troškovima
dovršenja i ostalim procijenjenim troškovima prilikom prodaje
c) Procijenjena prodajna cijena tokom redovnog poslovanja bez procijenjenih troškova
dovršenja i ostalih procijenjenih troškova prilikom prodaje
7. Rezervisanje se priznaje :
a) Kada je vrijednost obaveze nepouzdana
b) Kada pravno lice ima buduću obavezu
c) Kada ne postoji vjerovatnoća za odlivom resursa u slučaju podmirenja obaveza
8. Zalihe robe se mogu voditi po:
a) Trošku proizvodnje
b) Fer procijenjena vrijednost
c) Neto prodajna vrijednost
9. Koji standard se bavi odvojenim i konsolidovanim finansijskim izvještajima?

a) MRS 27
b) MRS 23
c) MRS 21
10. Koje poslovne promjene podliježu pdv-u ?

a) Razmjena potraživanja za sredstvo
b) Viškovi
c) Ustupanje zalihe koja je evidentirana po stalnoj cijeni
d) Požar skladišta
1. Definiši obavezu? ( str. 467 )
2. Objasni razliku između sadašnje i buduće obaveze? (str 467)
3. Po kojim specifičnostima se razlikuju trgovinska preduzeća od proizvodnih
preduzeća? ( str 495)
4. Kako se povećava osnovni kapital? ( 443.str)
5. Kako se smanjuje osnovni kapital? ( 446 str)
6. Šta je dionička premija, kad duguje kad potražuje? ( 450 str)
7. Šta su rezerve? ( 454 str)
8. Na osnovu čega se formira fond rezervi? ( 456 . str)
9. Kako se stiču vlastite dionice i kako se evidentiraju? ( str 461 i 462 )
10. Objasni usklađivanje vrijednosti zaliha? ( 540 i 541.str)
41. U slučaju da sredstvo uzeto u formi kapitalnog najma ne prelazi u vlasništvo

najmodavca obračunava se:
a) u skladu sa vijekom trajanja sredstva
b) u skladu sa rokom otplate najma
42. Osnovni kapital se smanjuje:

a) emisijom dionica
b) otkupom vlastitih dionica
c) poništavanjem dionica
43. Kako se knjiži popust poznat prilikom fakturisanja?

a) Popusti poznati prilikom fakturisanja knjiže se kao smanjenje potraživanja i smanjenje
prihoda od prodaje (crvenim stornom)
b) Popusti poznati prilikom fakturisanja ne upisuju se na fakturi a kao potraživanje i
prihod knjiži se fakturisani iznos prije odobravanja popusta
c) Popusti poznati prilikom fakturisanja se upisuju na fakturi a kao potraživanje i prihod
knjiži se fakturisani iznos poslije odobravanja popusta
44. U slučaju da je sredstvo uzeto u formi operativnog najma obračun amortizacije u

knjigama najmodavca obračunava se:
a) u skladu sa računovodstvenom politikom obračuna amortizacije
b) u skladu sa rokom otplate najma
c) sredstvo se ne amortizuje u knjigama najmodavca već u knjigama najmoprimca
45. Kako evidentiramo poništenje pada vrijednosti zaliha ukoliko je pad priznat u
jednom obračunskom periodu, a poništenje pada vrijednosti zaliha treba
evidentirati u istom obračunskom periodu ?
a) na kontu 511
b) na kontu 585
c) na kontu 675
d) na kontu 685
46. Kako se knjiže pozitivne i negativne razlike ostvarene po osnovu kupoprodaje

vlastitih dionica društva:
a) na kontu 300
b) na kontu 301
c) na kontu 302
d) na kontu 320
47. Koje karakteristike vrijede za upisani neuplaćeni vlasnički kapital kod osnivanja
dioničkog društva:
e) Realizacija upisanog neuplaćenog kapitala može biti samo u novcu
f) Upisani neuplaćeni kapital mora biti predviđen osnivačkim aktom (ugovorom
o osnivanju)
g) Realizacija upisanog neuplaćenog kapitala može biti u novcu i stvarima
h) Realizacija upisanog neuplaćenog kapitala može biti samo u stvarima
48. Kroz klasu 7 se može prikazati:
a) Početno stanje zaliha materijala na dan 01.01.
b) Nabavka i uskladištenje zaliha materijala u toku perioda
c) Izdavanje zaliha materijala u proizvodnju u toku perioda
d) Završno stanje zaliha materijala na dan 31.12.
49. Osnovni kapital se povećava:

a) emisijom dionica
b) otkupom vlastitih dionica
c) poništavanjem dionica
50. Plate koje se refundiraju se knjiže kao:

a) potraživanja od radnika i obaveze
b) troškovi plata i obaveze
c) potraživanja od državnih organa i obaveze
Odgovori:
1. D
2. B,c
3. C
4. A
5. B
6. D
7. A,b
8. A,d
9. A
10. c
Odgovori :
1. A,b
2. D
3. B,c
4. D
5. C,d
6. A,b
7. B,c
8. A,c
9. A,b.c
10. A,c
11. B
12. A,c,d
13. C
14. A,b
15. C
16. A,b,c
17. B
18. D
19. B
20. d
Vježbalica 6
11. Obaveza se klasificira kao tekuća obaveza:

a) ako se očekuje da će biti izmirena u toku redovnog poslovnog ciklusa
b) ako će biti izmirivana u ratama u periodu dužem od godinu dana
c) ako dospijeva za izmirenje u okviru perioda od dvanaest mjeseci nakon izvještajnog
datuma
d) ako pravno lice odgađa izmirenje obaveze za dvanaest mjeseci nakon izvještajnog
datuma
12. U skladu sa MRS 2 priznat ćemo:

a) mašine koje mogu da se iznajmljuju na korištenje duže od godinu dana
b) stan dobijen u kompenzaciji koji će biti prodat
c) viljuškar koji se koristi za manipulaciju zalihama robe
13. Konsolidacija se provodi u slučaju kada:

a) jedno pravno lice ima učešće u kapitalu drugog pravnog lica u visini 20%
b) jedno pravno lice ima kontrolu nad drugim pravnim licem
c) dva pravna lica na osnovu međusobnog sporazuma zajednički kontrolišu poslovanje
trećeg pravnog lica
14. Funkcionalni obračun amortizacije je primjeren za:

a) sredstva čiji se vijek upotrebe iskazuje količinom učinaka koje se može proizvesti
b) sredstva čiji vijek trajanja ovisi o vremenu korištenja sredstva
c) za sredstva veće nabavne vrijednosti
15. Koji od navedenih klasa se mogu pojaviti prilikom prijema stalnog sredstva :
a) račun klase 1
b) račun klase 4
c) računi klase 6
d) račun klase 2
16. Šta knjižimo na računima aktivnih kratkoročnih vremenskih razgraničenja:

a) kamatu po uzetim dugoročnim kreditima
b) kamatu po emitovanim obveznicama čiji je rok dospijeća duži od 12 mjeseci
c) unaprijed plaćenu najamninu za period od 12 mjeseci
17. Preduzeće X je emitovalo ukupno 10.000 dionica od čega je 1.000 dionica prodato
preduzeću Y za 20 KM/dionici. Preduzeće Y je prodao polovinu dionica
preduzeću Z za 30 KM/dionici.Šta je tačno:
a) Preduzeće Z evidentira dionice po trošku sticanja
b) Preduzeće Y evidentira dionice po trošku sticanja
c) Preduzeće Y na dan prodaje ostvaruje gubitak
d) Preduzeće X je ostvarilo dobit na dan prodaje
18. Osnovice za mjerenje elemenata finansijskih izvještaja prema Okviru za

sastavljanje i prezentiranje finansijskih izvještaja mogu biti:
a) povijesni trošak
b) tekući trošak
c) prodajna vrijednost
d) sadašnja vrijednost
19. Nekretnine, postrojenja i oprema u skladu sa MRS 16 obuhvataju:

a) mašine koje mogu da se iznajmljuju na korištenje duže od godinu dana
b) stan dobijen u kompenzaciji koji će biti prodat
c) viljuškar koji se koristi za manipulaciju zalihama robe
20. Šta podliježe amortizaciji :

a) stan koji se prodaje
b) licence koji se izdavaju
c)revalorizirana nekretnina
PRVA PARCIJALA 2019
16. Kada će se troškovi razvoja priznati kao nematerijalno sredstvo prema MRS 38?
a) kada daju rezultate
b) uvijek su troškovi
17. Šta nije trošak sticanja?

a) kamata
b) kursna razlika
c) porez na dodanu vrijednost
3.Kada se PDV priznaje kod novosagrađenih građevinskih objekata ?

a) kada kupuje pravno lice od pravnog lica
b)kada pravno lice kupi od građanskog lica
c) ako su kupljeni apartmani
18. Kada se amortizuje zemljište i ?
a)nikad se ne amortizuje
b)kada protekne 40 godina
c) amortizuje se
19. Šta je tačno za zemljište ?

a) nikad se ne amortizuje
b)amortizuje se
c) ima revalorizaciju
d) nema revalorizaciju
20. Kada imamo obavezu za PDV kod materijala?

a)na materijal utrošen u proizvodnji
b)na materijal utrošen u izgradnji građevinskog objekta
21. Kada razvijamo nematerijalno sredstvo kako ćemo ga priznati ?

a)nematerijalno sredstvo
b)rashod
22. Kad smo u dilemi da li ćemo nešto priznati kao sredstvo ili rashod kako ćemo knjižiti
?
a)rashod
b) sredstvo
23. Ako je sredstvo u vanbilansnoj evidenciji da li se može koristiti?

a) ne može jer je 100 % otpisano i
b) može ali se ne amortizuje
c) ne može ali se amortizuje
24. Koji kurs se koristi kod obračuna nabavke ?

a) prodajni
b)srednji (spot) kurs
c) nabavni
25. Da li zemljište uvijek ima PDV ?

a) ne
b) da
c)uvijek će imati porez na promet nekretnina
26. Kada prestaje obračun amortizacije ?
a) kada je sredstvo preklasificirano za prodaju
b)kada se sredstvo proda
c) krajem mjeseca u kome se proda
27. Šta je tačno vezano za koncesiju ?:

a)to je uspostavljeno pravo na korištenje kamenoloma u vlasništvu države
b) to je nematerijalno sredstvo
c) to je materijalno sredstvo
13. Da li škart (rasipničko trošenje ) priznajemo kao trošak sticanja ?
a)da kao trošak sticanja
b)rashodi
14. Kada je goodwil nematerijalno sredstvo ?

a) nikad
b) uvijek je nematerijalno sredstvo prema MSFI 3
16.Zašto MRS 38 ne obrađuje goodwill ?
a) MRS 38 obrađuje goodwill

b) zato što ga obrađuje MSFI 3
c)ne može više
d)ne može bez obzira na zakon
17. Negativno odstupanje imamo ?

a) kada je planirana vrijednost veća od nabavne vrijednosti
b) kada je nabavna vrijednost manja od planirane
c) kada to dobavljač materijala zahtjeva
(Napomena : Negativno ostupanje od cijena imamo kada je planirana (stalna )vrijednost

zaliha manja od nabavne vrijednosti tj kada je nabavna vrijednost veća od planirane
vrijednosti)
18. MRS 40 obrađuje ?

a) investicijeske nekretnine
b)nematerijalna sredstva
c) zalihe
19. Prema MRS 36 kako ćemo knjižiti revalorizaciju ?

a) na prihode
b) kao sredstvo
c)na revalorizacionu rezervu do salda nule a ostatak na rashode
20.Nepovratni porezi su ? ?
a) jesu uključeni u nabavnu vrijednost
b) nisu uključeni u nabavnu vrijednost
d)samo ako kupujemo u zemlji
e)ništa od navedenog
21. Amortizacija se obračunava ?
a)od narednog mjeseca od stavljana u upotrebu
b) prema MSFI 5
c)do kraja mjeseca u kome se proda

22.Sredstvo namjenjeno otpisu se ne može klasificirati kao?
a) sredstva namjenjena prodaji
b) na klasu zaliha
c)na gubitke od otuđenja stalnih sredstava
24.Rasipničko trošenje materijala za investicuju da li ima obavezu za PDV ?

a) da
b)ne
c) ako je manje od dozvoljenog kala
25.Kapitalizirana ulaganja u razvoj za šta se vezuju ?
a) MRS 38
b) porez na dobit
c)MSFI 3
d)MSFI 5
26.Revalorizacija se obračunava na ?
a)tekuća sredstva
b)samo na nematerijalna i materijalna stalna sredstva
c)ulaganja i
27. Efekat revalorizacije prema MSFI 2 se knjiži ?
a)prihodi prema MSFI 2
b) rashod
(Napomena : MSFI 2 –Plaćanje temeljeno na dionicama)
28.Da li se koncesija amortizuje ?

a) da amortizuje se
b) koncesija je materijalno sredstvo koje se amortizuje
c)koncesija je uvijek nematerijalno sredstvo koje nema amortizaciju
29.MRS 41 se primljenjuje na računovodstvo sljedećih stavki kad su povezane s
poljoprivrednom djelatnošću :
a) biološke imovina osim plodonosnih biljaka

b) poljoprivrednih proizvoda u trenutku berbe / žetve (nakon toga se primjenjuje MRS
2)
c)državne potpore na koje se primjenjuje tačka od 34 do 35 ( a to su
a) bezuslovne potpore vazane za biološku imovinu mjerene po fer vrijednosti umanjene

za troškove prodaje koje se priznaju u dobiti ili gubitak samo onda kada državna
potpora postane potraživanje i
b) kada je državna potpora vezana za biološku imovinu mjerena po fer vrijednosti

umanjenoj za troškove prodaje uvjetovana (npr uvjet je obrađivanje zemljišta na
određenoj lokaciji tokom 5 godin ili uvjet je neobavljanje određene poljoprivredne
djelatnosti) treba priznati u dobit ili gubitak samo onda kada se ispune uslovi vezani za
tu potporu
Ako se državna potpora osnosi na biološku imovinu mjerenu po fer vrijednosti

umanjenoj za svu akumuliranu amortizaciju i sve gubitke od umanjenja vrijednosti
tada se ne primjenjuje MRS 41 već MRS 20
30.MRS 41 se ne primjenjuje na ?
a) zemljište povezano sa poljoprivrednom djelatnošću ( to obrađuje MRS 16 ili MRS 40)
b)plodonosne biljke povezane sa poljoprivrednom djelatnošću ali se primjenjuje na

proizvode tih plodonosnih biljaka
c) državne potpore povezane sa plodonosnim biljkama (ovo obrađuje MRS 20)
d)nematerijalna sredstva povezana sa plodonosnim biljkama (ovo obrađuje MRS 38)
31. Da li zaštitna vatrogasna oprema podliježe amortizaciji ?
a)podliježe kao i svaka druga oprema
b) ne podliježe obračunu amortizacije
c)samo ako se koristi 8 sati
PREDAVANJA
1.Šta je tačno ?
a)dionice kod D.D ne može biti manja od 1 KM
b)dionice kod DD mogu biti manje od 1 KM
c) dionice kod DD ne može biti manja od vrijednosti koja je bila ranije
d)dionice kod DD mogu biti manje od vrijednosti koja je bila ranije
2.Forme organizacije pravnih lica su ?
a)komanditno društvo (ograničen broj vlasnika)
b)društvo ograničene odgovornosti DOO
c)društvo neograničene odgovornosti DNO
d)dioničko društvo DD
3.Koliko iznosi mainimalni iznos kapitala ?
a)kod DD 50.000 KM
b)kod DOO 1000 KM i ne može manje od 100 KM za jednog učesnika
4.Šta je tačno u vezi sa dokapitalizacijom ?
a)unose se određene vrijednosti u aktivu bez obaveze vraćanja tj to je trajni unos

vrijednosti
b)može sei dokapitalizirati sve što dozvoli skupština (novac, stvari , prava)
c)neko ko nije vlasnik može izvršiti dokapitalizaciju na osnovu 2/3 većine, a ako je bio
vlasnik može na osnovu 1/2 većinom (većinskom većinom)
d)dokapitalizacija nije emisija dionica nego dobivanje novca za dionice
Napomena : Odluka o povećanju kapitala kod DOO i DNO donosi se istom većinom kao kod
DD
5.Koja forma organizacije pravnog lica je povezana sa registrom vrjednosnih papira tj sa

komisijom za vrjednosne papire
a) DD
b) DOO
c)DNO
Napomena : DOO i DNO nemaju vezu sa registrom vrjednosnih papira tj sa komisijom

za vrjednosne papire jer DOO i DNO vrše upis kod suda, a ne kod komisije .
6)Koje radnje se moraju obaviti da bi se izvršila dokapitalizacija tj postupak dokapitalizacije ?
1)procjena fer vrijednosti sredstava koja se unose
2)određivanje broja dionica
3)donošenje revizorskog mišljenja
4)registrovanje
5)prijava komisiji za vrjednosne papire
6)iznošenje na skupštini
7)skupštinsko provjeravanje i ovjera zapisnika
8)upis u katastar i izrada izvještaja o izvršenju dokapitalizacije
9)stavljanje na ponudu ljudima koji žele da kupe naše dionice
7.Koji uslovi moraju biti zadovoljeni da bi dioničari tužili firmu jer nisu isplaćene dividende
prema privatnom pravu u skladu sa pravilnikom o zaštiti malih dioničara ?
a)nema uslova
b)moraju imati dokaz da su bili na skupštini kada se glasalo
c)ako su dioničari glasali na skupštinu suprotno od većine
8.Koje su razlike između zatvorene i otvorene emisije dionica ?
a)kod zatvorene emisije u emisiji imaju pravo učestvovati samo postojeći dioničari
b)kod otvorene emisije mogu učestvovati svi zainteresovani
c)i kod zatvorene i otvorene emisije mogu svi zainteresovani učestvovati
d)i kod zatvorene i otvorene emisije mogu učestvovati samo postojeći dioničari
9.Šta je tačno u vezi sa raporedom dobiti ?

a)menadžment ne želi isplatu dividende tj menadžment želi neraspoređenu dobit da
ima novac i da ne uzima kredit
b)dioničari žele da se isplate dividende
c) i menadžment i dioničari žele isplatu dividende
d) samo menadžment želi isplatu dividende
10.Šta je tačno u vezi sa formiranjem obaveznih rezervi ?
a)obavezne rezerve su zaštitna mjera za pokriće gubitka
b)iznose 25 % osnovnog kapitala u roku od 5 godina od registracije
c) ako se u roku od 5 godina ne formira 25 % kapitala onda se odredi procenat % dok

se ne skupi 25 % od osnovnog kapitala
d) ako padne kapital smanjuju se i obavezne rezerve i nastala razlika iz rezervi se može
uložiti u kapital
e)ako su rezerve prazne a imamo gubitak i unosimo novac za pokriće gubitka u rezerve
možemo uplatiti bez poreza samo iznos do visine gubitka (ako su rezerve prazne).Sve
uplate u rezerve iznad visine gubitka su oporezive
f) ako su rezerve prazne nakon pokrića gubitka ponove se pune iz dobiti do 25 %

kapitala i u tom periodu nema dividende
11.Šta je tačno u vezi sa gubitkom iznad visine kapitala
a)gubitak iznad visine kapitala je kada potrošimo vlastiti kapital
b) vrijednost dionica je nula
c)gubitak iznad visine kapitala može biti 2 godine i poslije se podnosi zahtjev za stečaj
d)kada imamo gubitak iznad visine kapitala firma je u vlasništvu povjerilaca(banaka) tj

vlasnik je onaj kome smo dužni i ako se u postupku stečaja uspije vratiti kapital firma
ponovo pripada onima koji su bili raniji vlasnici
12.Šta podliježe porezu na dobit 10 %?
a) likvidaciona masa koja pripada vlasniku nakon postupka likvidacije
b) revalorizaciona vrijednost sredstava nakon što se otuđi i prenese na narespoređenu

dobit
c)višak revalorizacione rezerve po otuđenju sredstva koji se prenosi na neraspoređenu
dobit jer revalorizaciona rezerva nije prošla kroz porez a u kapitalu ništa ne može biti
bez poreza
d)uplate u rezerve iznad visine gubitka
e)kapitalna dobit
13.Šta je tok novca ?

a)Tok novca je kretanje novca u preduzeće i iz preduzeća (priliv i odliv novca)
b)i ne odnosi se na kretanje novca sa jednog na drugi račun u vlastitoj firmi
c)novčani tok je kretanje novca između dva pravna lica
14.Bilans novčanih tokova tj izvještaj o novčanim (gotovinski ) tokovima (MRS 7) se sastoji

?
a)bilans novčanih tokova iz poslovne aktivnosti
b)bilans novčanih tokova iz invensticione aktivnosti (tokovi vezani za stalna sredstva)
c)bilans novčanih tokova iz finansijske aktivnosti (kamate, troškovi platnog

prometa,isplate dividende)
15.Vremenski periodi kretanja novca su ?
a)prethodna godina
b)još jedna ranije
c)trenutna godina –tekuća godina
KAPITAL
Nema ograničenja koliko dioničara mora biti.Kapital se unosi do zadnjeg dana registracije
pravnog lica.Sve doinice imaju istu nominalnu vrijednost tj. u knjigama je uvijek jedna cijena
, a na tržištu druga u jednom pravnom licu.
Pravo na dionice i dobit je privatno pravo regulisano pravilnikom o zaštiti malih dioničara
.Pravo na zaštitu malih dioničara imaju oni dioničari koji su glasali suprotno od
većine.Dionice su jednostrani obligacioni odnos jer nema druge strane koju bi mogli tužiti.
Kod dvostranih obligacionih odnosa imamo dužnika i povjerioca. Emisiona (dionička)
premija je dobit samo iz emisije i dobit se nikad ne raspoređuje( tj ne ide) u dioničku
premiju.Emisiona premija u minusu ide do nule, a u plusu ide beskonačno. Rok za emisiju
dionica je 90 dana i ne može nikad duže od 90 dana. Emisija se uplaćuje na depozitni račun
kod banke depozitora dok se ne završi proces pa tek onda na žiro račun. Ako
Neraspoređena dobit nema pravo na dividendu .Neraspoređena dobit može biti veća od
kapitala i nema vremenskog ograničenja kada se mora rasporediti.
Smanjenje kapitala se mora objaviti u službenim novinama a povećanje kapitala ne
mora.Komisija i registar vrjednosnih papira nemaju vezu sa smanjenjem kapitala već je to u
nadležnosti suda. Kod smanjenja kapitala je bolje smanjiti broj dionica nego vrijednost
dionica jer niko ne vidi broj dionica nego vrijednost.Kada neko od postojećih dioničara želi
prodati svoj dio dionica isti dan se vrši i uplata i isplata da ne bi došlo do neprijateljskog
preuzimanja tj da se ne desi promjena u kapitalu niti poremećaj u evidenciji.Kad neko od
postojećih dioničara želi prodati dionice prvo mora ponuditi postojećim dioničarima koji
moraju da se izjasne u roku od 6 mjeseci i ako se nekome drugom proda u tom periodu sud
poništava takvu odluku.Ako se prodaju dionice nekom drugom po cijeni nižoj od ponuđene
prodaja se poništava jer se postojećim dioničarima mora prvo pomuditi ta niža cijena
Gubitak se knjiži na teret kapitala i pokriva se iz svih kategorija nenomiranog tj

neimenovanog kapitala (nenomirani kapital se ne dijeli na dionice) i ako opet fali gubitak se
pokriva iz vlastitog kapitala
Vlasnici dionica na dan 31.12 bit će vlasnici dividende i šestomjesečni finansijski rezultat
nije osnova za isplatu dividende jer je finansijski rezultatakonačan na godišnjem nivou ( na 6
mjeseci je privremeni)
Revalorizaciona vrijednost sredstava koja se otuđe pripada neraspoređenoj dobit i prenosi se

sa revaorizacione rezerve na neraspoređenu dobit uz obračun poreza jer revalorizaciona
rezerva nije prošla kroz porez a u dobiti ništa ne može bez poreza.
Kapital nije sredstvo , kapital je razlika između aktive i pasive (obaveza).Kapital je pasiva i
MRS ne poznaje pojam finansjskog kapitala već poznaje pojam finansijskog sredstva a
kapital nije nije finansijsko sredstvo. Finansijska sredstva su aktiva
Kada firma zadržava pravo otkupa vlastitih dionica one imaju pravo na dividendu i njihove
dividende s e evidentiraju u korist dioničke premije ali se mogu i poništiti.
5 % rezervi se može iskoristiti za dividende ali samo ako su rezerve pune ali samo prvi
put.Ne može sljedeće godine jer se moraju puniti rezerve i može opet tek treće godine.
OSTALO
Računi novčanog toka su avansi i akreditivi.Akreditiv se koristi ako nismo sigurni u partnera i
otvara se u banci i tu stoji novac .Kada partner isporuči robu koju smo tražili banci se pošalje
zahtjev da se isplati akreditiv i tek tada banka pušta sredstva na račun firmi koja nam je
isporučila sredstvo.Akreditiv se najviše koristi za kupovinu u inostranstvu.7 dana može
najduže trajati da se akreditiv isplati.Nemamo pravo na kamatu kada je novac na akreditivu u
redovnom roku.Još uvijek egzistira akreditiv u podružnici (poslovnoj jedinici) i služi za
kupovinu sitnih sredstava npr sitni računi u knjižarama i ovaj akreditiv nije otvoren za
prodajni odnos i plate se ne mogu isplatiti iz akreditiva.Avansi se pojavljuju kod partnera koji
vjeruju jedni drugima.Avansi su oporezive katergorije prema PDV-u
Plemeniti metali su novčani ekvivalenti za koje se pretpostavlja da je brzo unovčiv.Svako 4
godine sud daje odobrenje za vještačenje koji može da procijeni vrijednost plemenitog
metala.Plemeniti metal možemo kupiti i tek knjižiti kada dobijemo certifikat od vještaka i ako
smo platili više od procijenjene vrijednosti tada će se pojaviti rashod.Obaveza je svake godine
31.12. pozvati vještaka da provjeri da li se promijenila vrijednost i da li je tu plemeniti metal.
Transferna cijena je cijena koja se razlikuje od prodajne i može se formirati na osnovu niže
cijene date drugom licu.Rabat nije kategorija transferne cijene.
Povrat PDV-a se knjiži storniranjem pdv-a na D strani.Zatezne kamate na neplaćenu obavezu

za PDV se računaju ako zakasnimo sa plaćanjem od 10.u mjesecu računajući i radne i neradne
dane.
Tok novca je kretanje novca u preduzeće i iz preduzeća i ne odnosi se na kretanje novca sa

jednog na drugi račun u vlastitoj firmi.Bruto novčani tok tj izvještaj o novčanim tokovima
uslovljava MRS 1-finansijsko izvještavanje
KUPIT-kontrola isplatnih mjesta u banci je pozicija koja odlučuje o davanju kredita tzv.risk
menagement i samo KUPITt može da pristupi i daje podatke o firmama i likvidnosti.
PRVA PARCIJALA 2018
1. Koja se sredstva amortizuju?

a) sredstva iz vanbilansne evidencije
b)sredstva u pripremi
c) sredstva za preprodaju
2. Da li se sredstva iz vanbilansne evidencije mogu vratiti u proizvodnju?

a) mogu se vratiti
b) ne mogu se vratiti
c)mogu se vratiti i amortizuju se
d) mogu se vratiti i ne amortizuju se
3.Šta je tačno u vezi sa softverom ?

a)softver je materijalno sredstvo i ne amortizuje se
b)softver je nematerijalno sredstvo i amortizuje se prema MRS 16
c)softver je nematerijalno sredstvo i amortizuje se prema Zakonu o porezu na
dobit
3. Ako je bonitet preduzeća 1.000.000 KM da li se knjiži ?

a)Ne knjiži se
b)Ne knjiži se jer za to nema knjigovodstvenog računa
c)Da knjiži se na kapital
d)Da knjiži se na odložene prihode
4. U kojoj situaciji se knjiži ostatak vrijednosti ?

a) ne knjiži se
b)knjiži se na analitičkim kontima
5. Kada imamo obavezu za PDV kod materijala?

a)na materijal utrošen u proizvodnji
b)na materijal utrošen u izgradnji građevinskog objekta
6. Finansijski najam kod najmoprimca knjižimo kao ?

a) prihod
b)rashod
c)kapital
7. Rezervisanje vršimo ?
a)ako je neizvjesna naplata potraživanja
b) za sudske troškove , takse i kamate
8. Stalna sredstva namjenjena prodaji prema MSFI 5 se ?

a) vode u vanbilansnoj evidenciji
b) ne vode se u bilansu stanja
c) se ne amortizuju
9. Operativni najam kod najmoprimca je ?

a) rashod
b)prihod
c)sredstvo
10. Kako se knjiži operativni najam ?

a)u vanbilansnoj evidenciji kod najmodavca
b)kao sredstvo kod najmodavca
c)kao sredstvo kod najmoprimca
11. Kamata za uzeti kredit za kupovinu stalnih sredstava se knjiži na rashode osim?
a)ako je drugačije propisano po MRS 23
b)ako je drugačije propisao po zakonu o porezu na dobit
c)ako je tako odlučio menadžment
12. Sredstvo koje je 100 % otpisano i mi ga doniramo drugom preduzeću šta će to

predstavljati u drugom preduzeću:
a)odloženi prihod
b)odloženi rashod
c)troškovi
13. Kada imamo pravo na potraživanja za PDV kod kupovine građevinskog objekta?
a)kod kupovine novosagrađenog građevinskog objekta
a)kod kupovine građevinskog objekta od građanskog lica

b)kod kupovine građevinskog objekta od pravnog lica
14. Kada imamo pravo prodaje mašine u kontekstu zakona o PDV-a ?
a)nakon 10 godina
b)nakon 5 godina
Napomena : ( Za građevinske objekte je 10 godina)
16.Ukoliko je zakonom predviđen vijek trajanja koliko se stalno sredstvo može koristiti ?
a) može manje
b)može više
c)ne može više
d)ne može bez obzira na zakon
17. Amortizacija se obračunava ?

a)po vijeku upotrebe
b)po broju proizvoda
c)od momenta fakturisanja do momenta otuđenja

d)od narednog mjeseca od stavljana u upotrebu do momenta otuđenja
18. Štaje plodonosna biljka prema MRS 41 ?

a)živa biljka
b)da se koristi u proizvodnji
c) da se koristi duže od godinu dana
19. Šta spada u kratkoročna aktivna vremenska razgraničenja ?

a)Unaprijed plaćeni najam do 12 mjeseci
b) Kamata po uzetom kratkoročnom kreditu
c)Kamata po emitovanim kratkoročnim obveznicama
20.Šta MRS 38 ne obuhvata ?

a)Imovinu koja je oporeziva
b)Goodwill
c)Najam
d)Nekretnine
21. Osnova izrade finansijskihizvještaja je ?

a)obračunska ali samo za sredstva
b)gotovinska
22.Da li se zalihe materijala mogu voditi po netoprodajnoj cijeni ?

a)da, ako dobavljač zahtjeva
b)da, ako tržište gotovih proizvoda to zahtjeva
c)ne, samo trgovačka roba
d)u slučaju požara ili krađe
24.Šta se uključuje u trošak sticanja ?

a)troškovi otvaranja novog pogona
b) troškovi premještanja pogona na novu lokaciju
c) troškovi promocije novog proizvoda
d)troškovi ambalaže
25.Kako rabat utiče na fakturnu vrijednost ?
a)umanjuje fakturnu vrijednost

b)umanjuje fakturnu vrijednost samo na domaćem tržištu
c)povećava negativnu kursnu razliku
d)dodaje se na fakturnu vrijednost
26.Prema MRS 40 ulaganje u nekretnine se vrjednuje po ?

a)po fer vrijednost
b)po trošku ulaganja
c)po netoprodajnoj cijeni
27. Šta karakteriše aktivno tržište ?
a)homogeni proizvodi
b)mogu se uvijek naći pravi kupci
c)cijene se slobodno formiraju
d)monopol
28.Naknada za operativni najama je oporeziva ?

a)prema PDV-u
b)prema porezu na promet nekretnina
c)prema porezu na dohodak
29.Date donacije iz vanbilansne evidencije se knjiže ?
a) U vanbilansnoj evidenciji davaoca

b) u vanbilansnoj evidenciji primaoca
c)kao rashod za otpisani dio
d)kao rashod za neotpisani dio
30.Ako dođe do umanjenja vrijednosti ulaganja u nekretnine knjižimo?
a)prihode
b)rashode
c)revalorizacionu rezervu
31.Šta se uključuje u nabavnu vrijednost ?
a) fakturna vrijednost
b)prevoz
c)osiguranje
d)povratni porez
32.Zbog čega se carina ne uzima za obračun PDV-a ?

a)jer se carina ne uključuje u obračun PDV-a
b)jer se PDV ne uključuje u obračun carine
33. U obračunu amortizacije se uzima u obzir ?

a)amortizaciona osnovica i očekivani procenat
b)očekivani vijek trajanja
c)očekivani kapaciitet
34.Goodwill nastaje
a)kupovinom 100 % dionica drugog pravnog lica
b)kupovinom drugog preduzeća i konsolidacijom u korist kupca
c)kupovinom nekretnina drugog preduzeća
35.Kada se prestaje amortizirati oprema ?
a)amortizacija se počinje obračunavati prvog dana narednog mjeseca nakon što je

sredstvo stavljeno u upotrebu i prestaje kada se sredstvo 100 % otpiše
c)prestaje kada se sredstvo klasifikuje za prodaju
36.Ako se ulaganja u razvoj ne mogu odvojiti od istraživanja onda se knjiže ?
a) na nematerijalna sredstva
b)rashode
c)otpis
37.Pozitivna kursna razlika kod upisanog neuplaćenog kapitala se knjiži ?

a) odloženi prihod
b) prihodi od pozitivnih kursnih razlika
c)povećanje kapitala
d)povećanje dioničke premije
38.Prema MSFI 5 da li se vrši amortizacija ?
a) da vrši se
b) ne vrši se
c) ne vrši se od narednog mjeseca od stavljanja sredstva na prodaju
PREDAVANJA 2018
1.Šta je tačno ?
a)dionice kod D.D ne može biti manja od 1 KM
b)dionice kod DD mogu biti manje od 1 KM
c) dionice kod DD ne može biti manja od vrijednosti koja je bila ranije
d)dionice kod DD mogu biti manje od vrijednosti koja je bila ranije
2.Forme organizacije pravnih lica su ?

a)komanditno društvo (ograničen broj vlasnika)
b)društvo ograničene odgovornosti DOO
c)društvo neograničene odgovornosti DNO
d)dioničko društvo DD
3.Koliko iznosi mainimalni iznos kapitala ?
a)kod DD 50.000 KM
b)kod DOO 1000 KM i ne može manje od 100 KM za jednog učesnika
4.Šta je tačno u vezi sa dokapitalizacijom ?
a)unose se određene vrijednosti u aktivu bez obaveze vraćanja tj to je trajni unos

vrijednosti
b)može sei dokapitalizirati sve što dozvoli skupština (novac, stvari , prava)
c)neko ko nije vlasnik može izvršiti dokapitalizaciju na osnovu 2/3 većine, a ako je bio
vlasnik može na osnovu 1/2 većinom (većinskom većinom)
d)dokapitalizacija nije emisija dionica nego dobivanje novca za dionice
Napomena : Odluka o povećanju kapitala kod DOO i DNO donosi se istom većinom kao kod
DD
5.Koja forma organizacije pravnog lica je povezana sa registrom vrjednosnih papira tj sa

komisijom za vrjednosne papire
a) DD
b) DOO
c)DNO
Napomena : DOO i DNO nemaju vezu sa registrom vrjednosnih papira tj sa komisijom

za vrjednosne papire jer DOO i DNO vrše upis kod suda, a ne kod komisije .
6)Koje radnje se moraju obaviti da bi se izvršila dokapitalizacija tj postupak dokapitalizacije ?
1)procjena fer vrijednosti sredstava koja se unose
2)određivanje broja dionica
3)donošenje revizorskog mišljenja
4)registrovanje
5)prijava komisiji za vrjednosne papire
6)iznošenje na skupštini
7)skupštinsko provjeravanje i ovjera zapisnika
8)upis u katastar i izrada izvještaja o izvršenju dokapitalizacije
9)stavljanje na ponudu ljudima koji žele da kupe naše dionice
7.Koji uslovi moraju biti zadovoljeni da bi dioničari tužili firmu jer nisu isplaćene dividende
prema privatnom pravu u skladu sa pravilnikom o zaštiti malih dioničara ?
a)nema uslova
b)moraju imati dokaz da su bili na skupštini kada se glasalo
c)ako su dioničari glasali na skupštinu suprotno od većine
8.Koje su razlike između zatvorene i otvorene emisije dionica ?
a)kod zatvorene emisije u emisiji imaju pravo učestvovati samo postojeći dioničari
b)kod otvorene emisije mogu učestvovati svi zainteresovani
c)i kod zatvorene i otvorene emisije mogu svi zainteresovani učestvovati
d)i kod zatvorene i otvorene emisije mogu učestvovati samo postojeći dioničari
9.Šta je tačno u vezi sa raporedom dobiti ?
a)menadžment ne želi isplatu dividende tj menadžment želi neraspoređenu dobit da

ima novac i da ne uzima kredit
b)dioničari žele da se isplate dividende
c) i menadžment i dioničari žele isplatu dividende
d) samo menadžment želi isplatu dividende
10.Šta je tačno u vezi sa formiranjem obaveznih rezervi ?
a)obavezne rezerve su zaštitna mjera za pokriće gubitka
b)iznose 25 % osnovnog kapitala u roku od 5 godina od registracije
c) ako se u roku od 5 godina ne formira 25 % kapitala onda se odredi procenat % dok

se ne skupi 25 % od osnovnog kapitala
d) ako padne kapital smanjuju se i obavezne rezerve i nastala razlika iz rezervi se može
uložiti u kapital
e)ako su rezerve prazne a imamo gubitak i unosimo novac za pokriće gubitka u rezerve
možemo uplatiti bez poreza samo iznos do visine gubitka (ako su rezerve prazne).Sve
uplate u rezerve iznad visine gubitka su oporezive
f) ako su rezerve prazne nakon pokrića gubitka ponove se pune iz dobiti do 25 %

kapitala i u tom periodu nema dividende
11.Šta je tačno u vezi sa gubitkom iznad visine kapitala
a)gubitak iznad visine kapitala je kada potrošimo vlastiti kapital
b) vrijednost dionica je nula
c)gubitak iznad visine kapitala može biti 2 godine i poslije se podnosi zahtjev za stečaj
d)kada imamo gubitak iznad visine kapitala firma je u vlasništvu povjerilaca(banaka) tj

vlasnik je onaj kome smo dužni i ako se u postupku stečaja uspije vratiti kapital firma
ponovo pripada onima koji su bili raniji vlasnici
12.Šta podliježe porezu na dobit 10 %?
a) likvidaciona masa koja pripada vlasniku nakon postupka likvidacije
b) revalorizaciona vrijednost sredstava nakon što se otuđi i prenese na narespoređenu

dobit
c)višak revalorizacione rezerve po otuđenju sredstva koji se prenosi na neraspoređenu

dobit jer revalorizaciona rezerva nije prošla kroz porez a u kapitalu ništa ne može biti
bez poreza
d)uplate u rezerve iznad visine gubitka
e)kapitalna dobit
13.Šta je tok novca ?

a)Tok novca je kretanje novca u preduzeće i iz preduzeća (priliv i odliv novca)
b)i ne odnosi se na kretanje novca sa jednog na drugi račun u vlastitoj firmi
c)novčani tok je kretanje novca između dva pravna lica
14.Bilans novčanih tokova tj izvještaj o novčanim (gotovinski ) tokovima (MRS 7) se sastoji

?
a)bilans novčanih tokova iz poslovne aktivnosti
b)bilans novčanih tokova iz invensticione aktivnosti (tokovi vezani za stalna sredstva)

c)bilans novčanih tokova iz finansijske aktivnosti (kamate, troškovi platnog
prometa,isplate dividende)
15.Vremenski periodi kretanja novca su ?
a)prethodna godina
b)još jedna ranije
c)trenutna godina –tekuća godina
KAPITAL
Nema ograničenja koliko dioničara mora biti.Kapital se unosi do zadnjeg dana registracije
pravnog lica.Sve doinice imaju istu nominalnu vrijednost tj. u knjigama je uvijek jedna cijena
, a na tržištu druga u jednom pravnom licu.
Pravo na dionice i dobit je privatno pravo regulisano pravilnikom o zaštiti malih dioničara
.Pravo na zaštitu malih dioničara imaju oni dioničari koji su glasali suprotno od
većine.Dionice su jednostrani obligacioni odnos jer nema druge strane koju bi mogli tužiti.
Kod dvostranih obligacionih odnosa imamo dužnika i povjerioca. Emisiona (dionička)
premija je dobit samo iz emisije i dobit se nikad ne raspoređuje( tj ne ide) u dioničku
premiju.Emisiona premija u minusu ide do nule, a u plusu ide beskonačno. Rok za emisiju
dionica je 90 dana i ne može nikad duže od 90 dana. Emisija se uplaćuje na depozitni račun
kod banke depozitora dok se ne završi proces pa tek onda na žiro račun. Ako
Neraspoređena dobit nema pravo na dividendu .Neraspoređena dobit može biti veća od
kapitala i nema vremenskog ograničenja kada se mora rasporediti.
Smanjenje kapitala se mora objaviti u službenim novinama a povećanje kapitala ne

mora.Komisija i registar vrjednosnih papira nemaju vezu sa smanjenjem kapitala već je to u
nadležnosti suda. Kod smanjenja kapitala je bolje smanjiti broj dionica nego vrijednost
dionica jer niko ne vidi broj dionica nego vrijednost.Kada neko od postojećih dioničara želi
prodati svoj dio dionica isti dan se vrši i uplata i isplata da ne bi došlo do neprijateljskog
preuzimanja tj da se ne desi promjena u kapitalu niti poremećaj u evidenciji.Kad neko od
postojećih dioničara želi prodati dionice prvo mora ponuditi postojećim dioničarima koji
moraju da se izjasne u roku od 6 mjeseci i ako se nekome drugom proda u tom periodu sud
poništava takvu odluku.Ako se prodaju dionice nekom drugom po cijeni nižoj od ponuđene
prodaja se poništava jer se postojećim dioničarima mora prvo pomuditi ta niža cijena
Gubitak se knjiži na teret kapitala i pokriva se iz svih kategorija nenomiranog tj

neimenovanog kapitala (nenomirani kapital se ne dijeli na dionice) i ako opet fali gubitak se
pokriva iz vlastitog kapitala
Vlasnici dionica na dan 31.12 bit će vlasnici dividende i šestomjesečni finansijski rezultat
nije osnova za isplatu dividende jer je finansijski rezultatakonačan na godišnjem nivou ( na 6
mjeseci je privremeni)
Revalorizaciona vrijednost sredstava koja se otuđe pripada neraspoređenoj dobit i prenosi se
sa revaorizacione rezerve na neraspoređenu dobit uz obračun poreza jer revalorizaciona
rezerva nije prošla kroz porez a u dobiti ništa ne može bez poreza.
Kapital nije sredstvo , kapital je razlika između aktive i pasive (obaveza).Kapital je pasiva i
MRS ne poznaje pojam finansjskog kapitala već poznaje pojam finansijskog sredstva a
kapital nije nije finansijsko sredstvo. Finansijska sredstva su aktiva
Kada firma zadržava pravo otkupa vlastitih dionica one imaju pravo na dividendu i njihove
dividende s e evidentiraju u korist dioničke premije ali se mogu i poništiti.
5 % rezervi se može iskoristiti za dividende ali samo ako su rezerve pune ali samo prvi
put.Ne može sljedeće godine jer se moraju puniti rezerve i može opet tek treće godine.
OSTALO
Računi novčanog toka su avansi i akreditivi.Akreditiv se koristi ako nismo sigurni u partnera i
otvara se u banci i tu stoji novac .Kada partner isporuči robu koju smo tražili banci se pošalje
zahtjev da se isplati akreditiv i tek tada banka pušta sredstva na račun firmi koja nam je
isporučila sredstvo.Akreditiv se najviše koristi za kupovinu u inostranstvu.7 dana može
najduže trajati da se akreditiv isplati.Nemamo pravo na kamatu kada je novac na akreditivu u
redovnom roku.Još uvijek egzistira akreditiv u podružnici (poslovnoj jedinici) i služi za
kupovinu sitnih sredstava npr sitni računi u knjižarama i ovaj akreditiv nije otvoren za
prodajni odnos i plate se ne mogu isplatiti iz akreditiva.Avansi se pojavljuju kod partnera koji
vjeruju jedni drugima.Avansi su oporezive katergorije prema PDV-u
Plemeniti metali su novčani ekvivalenti za koje se pretpostavlja da je brzo unovčiv.Svako 4

godine sud daje odobrenje za vještačenje koji može da procijeni vrijednost plemenitog
metala.Plemeniti metal možemo kupiti i tek knjižiti kada dobijemo certifikat od vještaka i ako
smo platili više od procijenjene vrijednosti tada će se pojaviti rashod.Obaveza je svake godine
31.12. pozvati vještaka da provjeri da li se promijenila vrijednost i da li je tu plemeniti metal.
Transferna cijena je cijena koja se razlikuje od prodajne i može se formirati na osnovu niže
cijene date drugom licu.Rabat nije kategorija transferne cijene.
Povrat PDV-a se knjiži storniranjem pdv-a na D strani.Zatezne kamate na neplaćenu obavezu

za PDV se računaju ako zakasnimo sa plaćanjem od 10.u mjesecu računajući i radne i neradne
dane.
Tok novca je kretanje novca u preduzeće i iz preduzeća i ne odnosi se na kretanje novca sa

jednog na drugi račun u vlastitoj firmi.Bruto novčani tok tj izvještaj o novčanim tokovima
uslovljava MRS 1-finansijsko izvještavanje
KUPIT-kontrola isplatnih mjesta u banci je pozicija koja odlučuje o davanju kredita tzv.risk
menagement i samo KUPITt može da pristupi i daje podatke o firmama i likvidnosti.
PRVA PARCIJALA FR-REDOVNI ROK 2017
1. U čijem je vlasništvu koncesija?

a)dioničkog društva
b)države
c)zadruge
d)privatnika
2. Da li se koncesija može prodati?

a)ne može se prodati
b)može se prodati tajnom pogodbom
c)može se prodati na otvorenom tržištu
3. Da li se amortizuje softver?
a)softver je materijalno sredstvo koje ima amortizuju prema MRS 16
b)softver je nematerijalno sredstvo koje ima amortizaciju prema MRS 38
c)softver je nematerijalno sredstvo koje nema amortizaciju
d)softver je materijalno sredstvo koje nema amortizaciju
4. Kapitalizirana ulaganja u razvoj su:

a)odloženi prihodi
b) rashod
c)prihod
Napomena :Kapitalizirana ulaganja u razvoj tj izdaci za razvoj ili kapitalizirani
izdaci za razvoj su stalno nematerijalno sredstvo
5. Kada dobijemo donaciju sredstava to knjižimo?

a)(P)potražuje sredstvo, a (D)duguje prihod
b)(P)potražuje sredstvo, a (D)dugujei odloženi prihod
c)(D)duguje sredstvo, (P) potražuje prihod
d)(D) duguje sredstvo. (P)potražuje odloženi prihod
6. Softver se ne amortizuje :
a)jer je neograničenog vijeka trajanja
b) jer nije stalno sredstvo
c)ništa od navedenog (jer se softver amortizuje)
7. Kada vratimo kupljeni materijal dobavljaču, zavisne troškove sticanja materijala
knjižimo ?
a)direktno na dobavljača bez obzira slaže li se ili ne
b) na rashode
c)na knjižimo zavisne troškove sticanja
8. Povrat materijala dobavljaču knjižimo ?

a)na rashode
b)na rashode za dio koji se ne može nadoknaditi a onaj dio koji se može
nadoknaditi je potraživanje ili direktno naplata
9. Koji je MRS za ulaganja u nekretnine?

a)MRS 40
b)MRS 11
c)MRS 41
d)MRS 16
10. Obustavljena proizvodnja na koji račun se knjiži?

a)na račun obustavljene proizvodnje
b)na rashode tekućeg perioda
c)trošak proizvodnje
11. Trajnu obustavu proizvodnje na koji račun se knjiži?
a)na račun obustavljene proizvodnje
b)na rashode tekućeg perioda
c)trošak proizvodnje
12. Amortizacija je:

Odgovor je : Sistemsko trošenje amortizirajućeg iznosa tokom njegovog
procijenjenog vijeka trajanja/kapaciteta
13. Interni goodwill se ne da priznati kao sredstvo jer:

a)se ne očekuje buduća ekonomska korist
b)jer mu se vrijednost ne može prepoznati tj ne vrjednuje se
c)jer se ne može procijeniti
d)jer se ne može prepoznati
14. Interno dobiveni zaštitni znaci,oznake ,publikacijski nazivi,popisi kupaca i druga
slična sredstva će se priznati kao nematerijalna sredstva:
a)Da uvijek
b) Ne nikad
c) Ako potpiše tj dozvoli autor i
d) Ako potpiše tj dozvoli direktor dozvoli)
Napomena: U MRS 38 piše da se interni znaci priznaju kao nematerijalno sredstvo
samo ukoliko se mogu identificirat,i kontrolisati i ukoliko daju ekonomke
koristi.Ukoliko to nije zadovoljeno interni znaci se priznaju kao rashodi u periodu u
kojem su nastali!
15. PDV na manjak obračunavamo ako je:
a)kalo veće od dozvoljenog u skladu sa propisima

b)Nikad
c)Uvijek
14. Inventurni višak se priznaje samo kao:
a) prihod
a)prirast na osnovu revalorizacije

b)prirast usljed remonta
15. Uslovi za Goodwill:
a) da je pravno lice i pravno lice

b) da je završeno konsolidacijom u korist kupca
c) da je tržišna vrijednost(tj plaćena vrijednost) veća od procijenjene
16. Prema MRS 17-Lizing kako se evidentira:
a)knjiži se kod najmoprimca u finansijskom najmu

b)kod najmodavca
c)ne knjiži se ni kod jednog ni kod drugog
17. Da li knjižimo ostatak vrijednosti:

a)Ne knjižimo
b) Da knjižimo na analitičkim kontima
18. Šta možemo koristit kao kriterij za obračun amortizacije:

a)vremenski period korištenja
b)vremenski period u kojem privredno društvo ima namjeru djelovati
c)očekivani iskorišteni kapacitet
19. Šta se smatra ulaganjem u zemljište:

a) zemljište prema MRS 16
b) zemljište prema MRS 40 je ulaganje u svoje zemljište koje se drži bez namjene radi
povećanja kapitalne vrijednosti, koje se iznajmljuje drugima
Napomena :Ulaganje u zemljište može biti zemljište koje se drži bez namjene, koje se
iznnajmljuje drugima, koje se drži radi povećanja kapitalne vrijednosti
20.Doniranje sredstava iz VBE se tereti na:

a)račun sredstava
b)prihoda stalnih sredstava
c)tekući rashoda samo za iznos plaćenog poreza
d)rashodi stalnih sredstava
Napomena:To može samo biti rashod za iznos poreza ali nikad za iznos sredstva jer je u
vanbilansnoj evidenciji, a tamo je vriednost nula!!
21.Finansijski izvještaji se temelje na, kojoj osnovi?

a)obračunskoj ili akrualnoj
b)novčanoj osnovi
22.Kod avansa koji su dati, kamata se počinje obračunavati:

a)na isti dan davanja avansa
b)nakon 30 dana
c)nakon 60 dana
d)nakon 90 dana
e)ništa od navedenog
Napomena : ako se ne navede ništa od navedenog onda je odgovor pod a jer je

pretpostavka da je ugovoren obračun kamate na date avanse
24.Stalna sredstva se moraju pregledati bar jednom godišnje u odnosu na vrijednost, vijek
trajanja i korist?
a) Da
b) Ne
c) Ako je dozvoljeno računovodstvenom poliitkom
25.Knjigovodstvena vrijednost je :
a)iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u u bilansu stanja nakon odbijanja ukupne
akumulirane amortizacije i akumuliranih gubitaka od umanjenja
b) iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stanja
c)iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stannja nakon odbijanja ukupne
akumulirane amortizacije
26.Gubitak od umanjenja je:

a)iznos za koji njegova knjigovodstvena vrijednost premašuje njegov nadoknadivi iznos
b)iznos za koji njegova knjigovodstvena vrijednost premašuje njegovu nabavnu vrijednost
c)iznos za koji njegova knjigovodstvena vrijednost premašuje njegovu otpisanu vrijednost
27. Amortizacijski iznos je ?
Nije bila ponuđena tačna definicija tako da ništa od navedenog
Tačna definicija amortizirajućeg iznosa je : nabavna vrijednost sredstva, ili neki drugi
iznos koji zamjenjuje nabavnu vrijednost umanjen za njezin ostatak vrijednosti
NAPOMENA : NAUČITI DEFINICIJE AMORTIZACIJE, NEOTPISANE

VRIJEDNOSTI ,NABAVNE VRIJEDNOSTI,FER VRIJEDNOSTI, SPECIFIČNE
VRIJEDNOSTI, NADOKNADIVE VRIJEDNOSTI, OSTATKA VRIJEDNOSTI NA
STRANI 110 U KNJIZI
28.Nabavna vrijednost(NV) je 100KM, Maloprodajna (MPV )vrijednost je 175, koliko iznosi

netoprodajna vrijednost ( NPV)?
a)175 – PDV
b)140 – PDV
c)120+PDV
d)73-/+ PDV
Napomena : Netopodajna vrijednost (NPV) je prodajna cijena koju ako padne ispod nabavne
treba proknjižiti za tu razliku na rashode.
Zahtjev MRS 2 jeste da se zaliha treba evidentirati po NPV ili NV zavisi šta je niže. Dok god
prodajemo za više od 100 KM evidencija zaliha je po NV,, ako je NPV manja od 100 onda
zalihe moramo knjižiti po NPV. U ovom slučaju zalihe bi knjižili po NPV a to je slučaj pod d
jer je to ispod NV od 100 KM!
29.Manjak ispod nivoa kala kako se knjiži?
a) kao rashod tekućeg perioda

b)kao materijalni trošak bez PDV-a
c)ništa od navedeno
30.Stalna sredstva data u operativni najam gdje se evidentiraju?
Odgovor je :Stalna sredstva su kod najmodavca i ona su evidentirana na klasi 0 po

knjigovodstvenoj vrijednosti
31.Šta uključuje u trošak sticanja:

a)nepovratni porezi
b)kursne razlike
c)kamate uzete za likvidnost
32.Izdaci od kojih se očekuje priliv budućih ekonomskih koristu su:

a)sredstvo
b)obaveza
c) prihodi
d)rashodi
33.Negativno odstupanje od cijena vrši se:

a)kada ne možemo utvrditi nabavnu vrijednost
b)kada želimo odstupiti od cijene koštanja proizvoda
Napomena :Odstupanje se vrši samo u slučaju kad planirana vrijednost odstupa od
stvarnog iznosa tj stvarne vrijednost zalihe i to negativno odstupanje ako je planirana
vrijednost manja od stvarnog iznosa zaliha, a pozitivno ako je planirana vrijednost veća
od stavrnog iznosa zaliha
34.Kada priznajemo povratne obaveze:
a)kada su plaćene
b)kada ih platimo kod nabavke iz inostranstva
35.Direktni uslov aza nastanak goodwilla:

a)kupovinom 100% dionica drugog preduzeća
b)kupovinom drugog pravnog lica
c)konsolidacijom u korist kupca
36.Kada se kamate knjiže na rashode osim na rashode na koja se još konta knjiži:
a)dugoročni kredit
b)razgraničenje
c)kod uvoza
37.Kako knjižimo revalorizaciju:

a)Rashod
b) Prihod osim prema MRS 41
c)Ništa od navedenog
Napomena :Revalorizaciju stalnih sredstava knjižmo na revalorizacione rezerve –konto 330
38.Zašto carinu ne uračunavamo u trošak sticanja?
a)jer nije povratna dažbina
b) jer odmah plaća
c)ništa od navedenog ( jer je carina trošak sticanja sredstva)
39.Ukoliko se hardver i softver ne mogu razdvojiti sve trebamo priznati kao:
a)Hardver
b)Softver
c) na rashode
40. Zalihe koje su kupljene radi preprodaje, kada se ne priznaju kao roba?
a)Ako je plaćen PDV

b)Ako su do 170 na zalihi
41.Kratkoročna vremenska razgraničenja:

Odgovor je :kamata po emitovanim kratkoročnim obveznicama
42.Koji MRS obrađuje Goodwill?
a)MSFI 3-Poslovne kombinacije
b)MRS 38
c) MSFI 5
43.Šta je tačno za aktivna tržišta ?

a)cijena se uspostavlja slobodno
b)monopol je prisutan
44.Šta se priznaje kao biološka imovina..
a)U prvoj godini ubiranja plodova

b)Kada je prirast stvarno nastao
45.Da li se amortizuje goodwill?
a)Ne amortizuje se
b)Da amortizuje se
c)Amortizuje se i testira na umanjenje vrijednosti
46.Šta je osnovica za obračun amortizacije? Osnovica je nabavna vrijednost minus ostatak

vrijednosti
47. Goodwill se ne evidentira u skladu sa MRS 38 jer:
a)jer je goodwill stalno sredstvo koje je neodvojivo

b)jer je goodwill rijesen sa MSFI-3
c)jer je goodwill potraživanje
48. Po kojoj vrijednosti se vode zalihe?
Odgovor je :Zalihe se vode po nabavnoj ili NPV (netoprodajnoj vrijednosti) zavisno šta
je niže!
49. Po kojoj vrijednosti se vode zalihe trgovačke robe?
Odgovor je : po nabavnoj ili NPV zavisno šta je niže
50.Šta se sve veže za odložene prihode?
a)Odloženi prihodi se odnose na prihode od donacija stalnih sredstava,
b) na prihode od kamata ako smo kupili obveznice
c)ako smo prodali zalihe na kredit
LJETNA ŠKOLA

a)stalne cijene
b)fer procijenjene
a)sredstva
b)kapital
c)obaveza
d)rashodi
a)revalorizacija
b)donacija
c)višak
a)storno ulaznog
b)storno izlaznog
c)trošak sticanja
c)nepovratni porezi
a)ulazni PDV
c)PVR
a)dionička premija
b)prihod
c)kursna razlika

b) zastara
a)utuženo
17.Prihod koji je priznat u prethodnom periodu a nije naplaćen knjižimo na
a)storno prihoda
b) storno rashoda
a)emisija dionica
a)ne knjiži se

a) na prihode
b)ne knjiži se

lizingu
a)priznatu obavezu
a)na AVR
b) na pVR
c)Prihod
a) na troškove
b) na rashode
PRVA PARCIJALA
1.Temeljne pretpostavke finasijskih izvještaja su :
a) ograničenost
b)nastanak događaja
c)razumljivost
d) neograničenost vremena poslovanja

2.Finasijski izvještaji se pripremaju na :
a) akrualnoj (obračunskoj) osnovi
b)gotovinskoj osnovi
c)poreznoj osnovi
3.Okvir za izradu i prezentaciju finansijskih izvještaja se bavi:
a) ciljem finasijskih izvještaja
b) kvalitativnim obilježjima koje određuju upotrebljivost informacija u finasijskim

izvještajima
c) definicijom ,priznavanjem i mjerenjem elemenata od kojih su sastavljeni finansijski

izvještaji
d)konceptima kapitala i očuvanja kapitala
4.Okvir za izradu i prezentaciju finansijskih izvještaja se ne bavi:
a) ciljem finasijskih izvještaja
b) kvalitativnim obilježjima koje određuju upotrebljivost informacija u finasijskim

izvještajima
c) definicijom ,priznavanjem i mjerenjem pojedinačnih komponenti od kojih su

sastavljeni finansijski izvještaji
5.Razlike između stalnih i tekućih sredstava uslovljene su :
a)Razlićitim priznavanjem njihovog troška ili njihove koristi u jedinici vremena
b) Administrativnim mjerama –lokalnim propisima
c) Zahtjevima menadžmenta
6.Razlika između stalnih i tekućih sredstava nije uslovljena :
a) Administrativnim mjerama –lokalnim propisima
b)Zahtjevima vlasnika društva
c) Zahtjevima menadžmenta
7.Šta je od sljedećeg predmet obračuna amortizacije :
a) goodwill
b) ulaganje u nekretnine prema modelu troška
c) nekretnine klasificirane za prodaju
d) knjige u biblioteci
8.Šta od sljedećeg nije predmet obračuna amortizacije :
a) goodwill
b) ulaganje u nekretnine prema modelu fer vrijednosti
c) nekretnine klasificirane za prodaju
9.Šta je od sljedećeg predmet obračuna amortizacije :
a) goodwill
b) ulaganje u povezana pravna lica
c) nekretnine namjenjene prodaji
10.Šta je od sljedećeg ne podliježe obavezi obračuna amortizacije :
a) Nekretnine , postrojenja i oprema u upotrebi
b) Nekretnine , postrojenja i oprema u pripremi
c) Avansi za nekretnine , postrojenja i oprema i
d) ulaganje u nekretnine koje se vrednuju po modelu troška
e) Nekretnine , postrojenja i oprema klasificirana za prodaju
11.Šta od navedenog možemo bitik trošak sticanja zaliha
a) Carine obračunate prilikom kupovine zaliha iz inostranstva
b) Kamatu na dugoročne kredite uzete za finasiranje sticanja zaliha u periodu sticanja

istih
c)Takse obračunate prilikom kupovine zaliha u zemlji
d) kursne razlike
e)povratni porezi
12.Šta od navedenog ne možemo uključiti u trošak sticanja zaliha
a) Carine obračunate prilikom kupovine zaliha iz inostranstva
b) Kamatu na dugoročne kredite uzete za finasiranje sticanja zaliha u periodu sticanja istih
c) nepovratni porezi
d)Kursne razlike obračunate prilikom kupovine zalliha iz insotranstva
e) Ništa od navedenog
13.Šta od navedenog možemo uključiti u nabavnu vrijednost kapitaliziranog ulaganja u

razvoj
a) Nepovratni porezi obračunati prilikom sticanja kapitaliziranog ulaganja u razvoj
b) Negativne kursne razlike obračunate prilikom sticanja kapitaliziranog ulaganja u razvoj iz

inostranstva
c) Kamatu na dugoročne kredite uzete za finasiranje procesa sticanja kapitaliziranog ulaganja

u razvoj nakon što je započet proces korištenja kapitaliziranog ulaganja u razvoj
d) kamata uzeta za likvidnost
14.Softver je ?
a)stalno materijalno sredstvo koje se amortizuje
b)ne amortizuje se
c)stalno nematerijalno sredstvo koje se amortizuje u skladu sa MRS 38
14.Vrednovanje zaliha može biti prema računovodstvenoj politici kroz formu primjene
metode :
a) FIFO metode
b) LIFO metode
c) prosječne cijene
15.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi zalihe trgovačke robe :

a) Vrijednost troška nabavke
b) Fer procjenjena vrijednost
d) Stalna vrijednost trgovačke robe
16.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi zalihe trgovačke robe :
a) Historijski trošak
d) Prodajna vrijednost bez PDV
e) Prodajna vrijednost sa PDV
17.Po kojoj vrijednosti se ne mogu voditi zalihe trgovačke robe :
18.Po kojoj vrijednosti se može voditi trgovačka roba u prodavnici :
d) Prodajna vrijednost bez PDV-a
d)Prodajna vrijednost sa PDV
e) Maloprodajna vrijednost
19.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi gotovi proizvodi u prodavnici:
a) Proizvodna cijena

d) Stalna vrijednost gotovih proizvoda
20.Po kojoj vrijednosti se ne mogu voditi gotovi proizvodi u prodavnici:
a) Proizvodna cijena
21.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi gotovi proizvodi u prodavnici:
a) Stalna vrijednost uz pozitivno odstupanje
b) Stalna vrijednost uz negativno odstupanje
e) Ništa od navedenog
22.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi zalihe materijala tj materijal u skladištu
e) Stalna vrijednost materijala
f) Maloprodajna vrijednost
23.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi zalihe gotovih proizvoda tj u skladištu
a) Priozvodna cijena
b) Stvarna cijena koštanja
b) Stalna vrijednost gotovih proizvoda

24. Na koje načine možemo steći nematerijalna stalna sredstva
a) prijemom bez naknade
b) razmjenom za potraživanje
c) razmjenom za obaveze
d) izradom u vlastitoj režiji
e) ništa od navedenog
25. Na koje načine možemo steći nematerijalna stalna sredstva
a) prijemom bez naknade
b) razmjenom za potraživanje
c) izradom u vlastitoj režiji
d) kroz pojavu viškova kod inventurnih razlika
26. Na koje načine možemo steći materijalna stalna sredstva
a) obezbjeđenjem sredstva u vlastitoj režiji za vlastite potrebe
b) steći putem donacije
c) sredstva razmjenjena za obaveze
e) kroz pojavu viškova kod inventurnih razlika
27..Na koja pitanja trebamo odgovoriti prije evidencije kupljenog sredstva od dobavljača :
a) da li sredstvo pripada stalnim ili tekućim sredstvima
b) koja je njegova fakturna vrijednost
c) ima li takva nabavka određenih dodatnih troškova
d) ako je u pitanju stalno sredstvo da li podliježe obavezi obračuna amortizacije
28.Na koja pitanja trebamo odgovoriti prije evidencije prodaje sredstva kupcu :
b) koja je njegova prodajna vrijednost
c) ima li takva nabavka određenih dodatnih troškova

29.Na koja pitanja trebamo odgovoriti prije evidencije prodaje sredstva kupcu :
b) koja je njegova prodajna vrijednost
c) ima li takva prodaja određenih dodatnih troškova
30.Trošak sticanja utvrđujemo kod:
a) Kupovine sredstva u zemlji
b) Kupovine sredstva u inostranstvu
c) Kupovine sredstva iz kredita
31.Fizičko ili finansijsko smanjenje stalnih sredstava manifestuje se kroz :
a) Obezbjeđenje sredstava u vlastitoj režiji
b) razmjenu sredstava za obaveze
c) kroz pojavu manjkova kao inventurne razlike
32.Fizičko ili finansijsko smanjenje nematerijalnih stalnih sredstava manifestuje se kroz :
c) kroz pojavu manjkova kao inventurne razlike
33.Fizičko ili finansijsko povećavanje stalnih sredstava manifestuje se kroz :
c) kroz pojavu viškova kao inventurne razlike
34.Fizičko ili finansijsko povećavanje nematerijalnih stalnih sredstava manifestuje se kroz :

c) kroz pojavu viškova kao inventurne razlike
35.Na koji način možemo otuđiti nematerijalno stalno sredstvo :
b) Razmjenom za obaveze
c) Izradom u vlastitoj režiji
d) kroz manjkove
36.Na koji način možemo otuđiti materijalno stalno sredstvo :
b) Razmjenom za obaveze
c) Izradom u vlastitoj režiji
d) kroz manjkove
37. U slučaju prodaje sitnog inventara koji je 100 % otpisan i nalazi se u VBE rashode od
prodaje iskazujemo
a)Na konto 514
b) Na konto 575
c) Na konto 579
d) ništa od navedenog odgovor je : NEMA RASHODA U OVOM SLUČAJU
38. U slučaju prodaje sitnog inventara koji je 100 % otpisan i nalazi se u VBE prihode od
prodaje iskazujemo
a)Na konto 670
b) Na konto 675
c) Na konto 679
d) ništa od navedenog odgovor je :_____________________________
39. Šta od navedenog knjižimo na računu aktivnih vremenskih razgraničenja
a)Kamatu po datim kratkoročnim kreditima
b) Kamatu po datim dugoročnim kreditima
c) Kamatu po uzetim kratkoročnim kreditima

40. Šta od navedenog knjižimo na računima dugoročnih aktivnih vremenskih razgraničenja
a)Unaprijed plaćenu najamninu bez obzira na dužinu perioda za koji je izvršeno plaćanje
c) Kamatu po primljenim dugoročnim kreditima
d) Ulaganje u stalna sredstva koja su ocijenjena kao bezperspektivna
a)Unaprijed plaćenu najamninu za period od 2 godine
d) Ulaganje u stalna sredstva koja su ocijenjena kao bezperspektivna
a)Unaprijed plaćenu najamninu za 2 godine
d) Investiciono održavanje stalnih sredstava bez obzira na dužinu perioda za koji je izvršeno
investiciono održavanje
44. Šta od navedenog knjižimo na računima kratkoročnih aktivnih vremenskih razgraničenja
a)Unaprijed plaćenu najamninu za period od pola godine
c) Ulaganja u stalna sredstva koja su ocijenjena kao bezperspektivna
e) Kamata po primljenim kratkoročnim kreditima
45. Sredstva za razgraničenje su
a)Unaprijed naplaćena najamnina za period od pola godine

b) Prodaja bez ispostavljene fakture
c) Potraživanje za nefakturisane prihode
d) Obračunati a nenaplaćeni prihodi
e) Kamata po primljenim kratkoročnim kreditima
46. Obaveze za razgraničenje su :
a)Unaprijed naplaćena najamnina za period od dvije godine
b) Potraživanje za nefakturisane prihode
d) Obračunati rashodi perioda
e)Obračunati prihodi narednog perioda (ovo su odloženi prihodi)
e) Kamata po uzetim kratkoročnim kreditima
47.Šta od navedenog predstavlja kvaliteno obilježje finansijskih izvještaja?
a)nastanak događaja
b)neograničenost vremena poslovanja
c)fer prezentacija
d)suština važnija od forme
48.Šta od navedenog ne predstavlja kvaliteno obilježje finansijskih izvještaja?
a)neutralnost
b)ograničenost
c)nastanak događaja
d)neograničenost vremena poslovanja
49.Temeljna pretpostavka (načelo) na temelju kojih se sastavljaju finasijski izvještaji je:
b)naplata prihoda ,isplata rashoda
c)neograničenost vremena poslovanja
50.Elementi koji se neposredno odnose na vrednovanje finasijskog položaja su
a)sredstva
b)obaveze
c)prihodi
d)rashodi
51.Elementi koji se neposredno odnose na vrednovanje finasijskog uspjeha su
a)sredstva
b)obaveze
c)prihodi
d)rashodi
52.Elementi koji se neposredno odnose na vrednovanje finasijskog uspjeha su
a)sredstva
b)obaveze
c)prihodi
d)rashodi
53..Šta je tačno?
a) Sredstvo je resurs koji kontrolira preduzeće kao rezultat prošlih događaja i iz kojeg
se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi u pravnu osobu
b).Obaveza je sadašnja obaveza pravne osobe proizašla iz prošlih događaja , za čije izmirenje
se očekuje da će stvoriti odliv resursa u tekućem periodu, koji utjelovljuje ekonomske koristi
c) Vlasnički kapital je ostatak sredstava (imovine) pravne osobe nakon odbitka svih njegovih
tekućih obaveza
54.Šta od navedenog ne smatramo i ne evidentiramo na računu troška učešća na sajmovima:
a) Troškove zakupa sajamskog prostora
b)Uređenje i dizajniranje sajamskog ili izložbenog štanda
c) Druge izdatke vezane za sajmove ili izložbe na kojima učestvujemo
d)Troškove reprezentacije
55.Šta od navedenog ne smatramo i ne evidentiramo na računu troška učešća na sajmovima:
a) Troškove zakupa sajamskog prostora

b)Uređenje i dizajniranje sajamskog ili izložbenog štanda
c) Druge izdatke vezane za sajmove ili izložbe na kojima učestvujemo
d)Vrijednost proizvoda utrošenih za sajamsku prezentaciju
56.Koja je od navedenih izjava tačna u kontekstu umanjenja vrijednosti stalnih sredstava u

skladu sa odredbama MRS-a 36:
a) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva jednaka nadoknadivom iznosu sredstava (

vrijednost koja se može postići na tržištu) potrebno je provesti knjiženje umanjenja sredstva
b) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva veća od a nadoknadivog iznosa

sredstava ( vrijednost koja se može postići na tržištu) potrebno je umanjiti vrijednost
sredstva do nivoa nadoknadivog iznosa
c) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva manja od nadoknadivog iznosa sredstava (

vrijednost koja se može postići na tržištu) potrebno je povećati vrijednost sredstva do nivoa
nadoknadivog iznosa
57.Koja je od navedenih izjava tačna u kontekstu umanjenja vrijednosti stalnih sredstava u

skladu sa odredbama MRS-a 36:
a) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva jednaka nadoknadivom iznosu sredstava (

vrijednost koja se može postići na tržištu) potrebno je provesti knjiženje umanjenja sredstva
b) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva veća od a nadoknadivog iznosa sredstava (

nadoknadivog iznosa
c) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva manja od nadoknadivog iznosa sredstava (

nadoknadivog iznosa
58.Kako knjižimo nastali manjak na zalihama materijala ako je računovodstvenom politikom

dozvoljen obračun kala na datim zalihama
a) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se knjiži razlika na teret
rashoda,a sve do nivoa propisanog kala, kalo na materijalu je materijalni trošak
b) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se cjelokupan vrijednost manjka
knjiži na teret rashoda
c) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se cjelokupan vrijednost manjka
knjiži na kao materijalni trošak

odgovornog lica,a sve do nivoa propisanog kala, kalo na materijalu je rashod
knjiži na kao materijalni trošak

odgovornog lica ,a sve do nivoa propisanog kala, kalo na materijalu je materijalni
trošak

a) Ako je manjak na zalihama jednak dozvoljenom kala, tada se cjelokupna

vrijednost manjka knjiži na materijalne troškove do nivoa propisanog kala
c) Ništa od navedenog

a) Ako je manjak na zalihama manji od dozvoljenom kala, tada se cjelokupna vrijednost

manjka knjiži na materijalne troškove do nivoa propisanog kala
b) Ako je manjak na zalihama manji od dozvoljenom kala, tada se cjelokupna

vrijednost manjka knjiži na materijalne troškove do nivoa stvarno nastalog manjka
63.Šta je osnovica za obračun kala,rastura, kvara i loma prilikom utvrđivanja manjka na

zalihama materijala
a)operativni trošak
b) prodati materijal
c) poklonjeni materijal
d) dugovna strana računa zalihe materijala
e) potražna strana zalihe materijala
64.Šta nije osnovica za obračun kala,rastura, kvara i loma prilikom utvrđivanja manjka na
zalihama materijala
a)vrijednost izdatog materijala u upotrebu
b) prodati materijal
c) poklonjeni materijal
d) dugovna strana računa zalihe materijala
e) potražna strana zalihe materijala
65.Ukoliko je nominalna vrijednost dionica preduzeća B 100 KM, a za kupovinu iste

preduzeće A je platilo po tržišnom principu 80 KM, nastala razlika se u knjigama preduzeća
A knjiži :
a) kao prihod
b) kao rashod
c) kao goodwill
66.Ukoliko je nominalna vrijednost dionica preduzeća „B“ 100 KM, a za kupovinu iste
preduzeće „A „je platilo po tržišnom principu 80 KM, nastala razlika se u knjigama preduzeća
„V „ knjiži :
a) kao prihod
b) kao rashod
c) kao goodwill
67.Ukoliko je nominalna vrijednost dionica preduzeća „B“ 100 KM, a za kupovinu iste
preduzeće „A „je platilo po tržišnom principu 80 KM, nastala razlika se u knjigama preduzeća
„B „ knjiži :
a) kao prihod
b) kao rashod
c) kao dionička premija
68.Kakav jeste računovodstveni tretman PDV-a iskazan u primljenoj fakturi:
a) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao potraživanje u računovodstvu

PDV obveznika
b) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao trošak u računovodstvu PDV

neobveznika
c) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao potraživanje u računovodstvu PDV

neobveznika
d) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao trošak sticanja u računovodstvu PDV
obveznika
69.Kakav jeste računovodstveni tretman PDV-a iskazan u primljenoj fakturi PDV obveznika
:
a) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao potraživanje ako je PDV

odbitni
d) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao trošak sticanja ako PDV nije
odbitni
b) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao prihod
c) Ništa od navedenog
70.Kakav nije računovodstveni tretman PDV-a iskazan u primljenoj fakturi:
a) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao potraživanje u računovodstvu PDV

obveznika
b) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao trošak u računovodstvu PDV

neobveznika
c) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao potraživanje u računovodstvu

PDV neobveznika
d) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao trošak sticanja u računovodstvu

PDV obveznika
71.Šta je tačno prema Zakonu o PDV-u:
a) PDV iskazan u primljenoj fakturu je odbitni PDV u računovodstvu PDV obveznika
b) PDV iskazan u primljenoj fakturu nije odbitni PDV u računovodstvu PDV

neobveznika
c) PDV iskazan u primljenoj fakturu je odbitni PDV u računovodstvu PDV neobveznika
d) PDV iskazan u primljenoj fakturu nije odbitni PDV u računovodstvu PDV obveznika
72.Šta je tačno prema Zakonu o PDV-u:
a) PDV iskazan u primljenoj fakturu je povratni porez kod PDV obveznika
b) PDV iskazan u primljenoj fakturu je nepovratni porez kod PDV neobveznika
c) PDV iskazan u primljenoj fakturu je povratni porez kod PDV neobveznika
d) PDV iskazan u primljenoj fakturu nepovratni porez u računovodstvu PDV obveznika
73.Šta je tačno u kontekstu pojmova nastajanja izdataka i sticanje sredstava:
a) Bez nastajanja izdataka ima sticanja sredstava
b) Bez nastajanje izdataka ima pojave rashoda
c) Bez nastajanje izdataka ima obračuna troškova
d)Ništa od navedenog
74.Šta je tačno u kontekstu pojmova nastajanja izdataka i sticanje sredstava:
a) Bez nastajanja izdataka nema sticanja sredstava
b) Kada preduzeće ima izdatke to je konačan dokaz da je nabavljen predmet koji zadovoljava
definiciju sredstva
c) Odsutnost odnosnog izdatka ne sprečava stavku da zadovolji definiciju sredstava i

tako postane kandidatom za priznavanje u bilans stanja
d)Nastajanje izdataka i sticanje sredstava su aktivnosti koje se uvijek dešavaju istovremeno i

jedna bez druge ne mogu
75.Šta je tačno ?
a)Povratna ambalaža se evidenira na zalihi, a PDV sa primljene fakture na potraživanja za

ulazni PDV
b)Povratnu ambalažu evidentiramo u vanbilansnoj evidenciji
c) Povratnu ambalažu možemo prodati
76. Šta je tačno za nepovratnu ambalažu ?
b) Ne može se prodati
b)Može se prodati
c)Može se kupiti i PDV sa primljene fakture se evidentira na potraživanje za PDV
d)Evidentira se u vanbilansnoj evidenciji
77.PDV sa primljene fakture se knjiži na potraživanje za PDV u sljedećim slučajevima ?
a) kod kupovine zaliha
b)kod primljene povratne ambalaže
c)kod kupovine povratne ambalaže
78.Šta je tačno za koncesiju ?
a) ne može se nikada prodati
b)može prodati na otvorenom tržištu
c)može prodati tajnom pogodbom
79.Kada vratimo kupljeni materijal dobavljaču, zavisne troškove sticanja materijala knjižimo
na ?
a)direktno na dobavljača bez obzira slaže li se ili ne
b)ne knjižimo zavisne troškove sticanja
c) knjižimo na rashode
80.Ukoliko obustavimo proizvodnju to knjižimo na ?
a)trošak proizvodnje
b)obustavu proizvodnje
c)rashod tekućeg perioda
81.Kapitalizirana ulaganja u razvoju su ?
a)odloženi prihod
b)rashod
c)prihod
d)ništa od navedenog (Napomena: Kapitalizirana ulaganja u razvoj su nematerijalna
stalna sredstva a izdaci za istraživanja su rashodi
82.Saldiranje tj obračun PDV-a se vrši ?
a)polugodišnje
b)godišnje
c)mjesečno do 10. Za prethodni mjesec
83..Ukoliko je nominalna vrijednost obveznica preduzeća B 100 KM, a za kupovinu istih

A knjiži :
a) kao prihod
b) kao rashod
c) kao goodwill

A knjiži :
a) kao prihod
b) kao rashod
c) kao goodwill

preduzeće A je platilo po tržišnom principu 120 KM, nastala razlika se u knjigama
preduzeća A knjiži :
a) kao prihod
b) kao rashod
c) kao goodwill
86.Na šta imamo obavezu za PDV ?
a)izdati materijal u proizvodnju

b)izdate gotove proizvode u prodavnicu
c) donirani materijal
d)rashodovani materijal
87.Na šta nemamo obavezu za PDV ?
a)manjak u visini dozvoljenog kala
b)izdati materijal u izgradnji građevinskog objekta u vlastitoj režiji
c)prodate gotove proizvode
d) uništen materijal u požaru uz inspekcijski zapisnik
OKVIR ZA SASTAVLJANJE I PREZENTACIJU FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA
Svrha i status Okvira ?
1.Okvir utvrđuje temeljne koncepte za sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvještaja za

vanjske korisnike.Svrha mu je da :
a)pomaže Odboru Komiteta za Međunarodne računovodstvene standarde (KMRS) u razvoju

Međunarodnih računovodstvenih standarda i u njegovom kritičkom razmatranju postojećih
Međunarodnih računovodstvenih standarda.
b)pomaže Odboru KMRS-a u promicanju usklađivanja propisa računovodstvenih standarda i

postupaka u vezi sa prezentiranjem finansijskih izvještaja stvaranjem uvjeta za smanjenjem
broja alternativnih računovodstvenih postupaka
c)pomaže nacionalnim tijelima za utvrđivanje standarada u razvoju nacionalnih standarda.
d)pomaže sastavljačima finansijskih izvještaja u primjeni Međunarodnih računovodstvenih

standarda
i u postupanju s temamam koje tek moraju postati predmetom Međunarodnog

računovodstvenog standarda
e)pomaže revizorima u formiranju mišljenja o tome – da li su finansijski izvještaji usklađeni
sa Međunarodnim računovodstvenim standardima.
f)pomaže korisnicima finansijskih izvještaja pri tumačenju informacija koje su iskazane u

finansijskim izvještajima, pripremljenim u skladu s Međunarodnim računovodstvenim
standardima i
g)one koji su zainteresovani za rad KMRS-a izvješćuje o svom pristupu za oblikovanje

Međunarodnih računovodstvenih standarda
2.Ovaj Okvir nije Međunarodni računovodstveni standard i ne definira standarde za bilo

koje određeno mjerilo ili temu objavljivanja. Ništa se u tom Okviru ne iznosi što nije u skladu
s bilo kojim pojedinim Međunarodnim računovodstvenim standardom.
3.Odbor KMRS-a priznaje da se u ograničenom broju slučajeva može doći do sukoba između
Okvira i nekog Međunarodnog računovodstvenog standarda i u tim slučajevima gdje postoji
sukob zahtjevi Međunarodnog računovodstvenog standarda imaju prednost pred zahtjevima
Okvira.Međutim, budući da će se Odbor KMRS ravnati prema Okviru u razvoju budućih
standarda i u razmatranju postojećih standarda, broj slučajeva sukoba između Okvira i
Međunarodnih računovodstvenih standarda s vremenom će se smanjivati.
4.Okvir će se povremeno prerađivati na temelju iskustva Odbora
Djelokrug Okvira ?
5.Okvir se bavi :
a) ciljem finansijskih izvještaja
b)kvalitetnim obilježjima koje određuju upotrebljivost informacija u finasijskim

izvještajima
c) definicijom, priznavanjem i mjerenjem elementa od kojih su sastavljeni finansijski

izvještaji,
6.Okvir se bavi finansijskim izvještajima za općenite potrebe, uključujući konsolidovane

finansijske izvještaje.
Takvi finansijski izvještaji pripremaju se i prezentiraju najmanje jednom godišnje i

namjenjeni su uobičajnim potrebama širokog kruga korisnika informacija. Neki od tih
korisnika mogu zahtjevati i imaju pravo dobiti dodatne informacije uz one sadržane u
finansijskim izvještajima. Mnogi se korisnici ipak moraju osloniti na finansijske izvještaje
kao svoj glavni izvor informacija i stoga bi takve finansijske izvještaje trebalo sastaviti i
prezentirati imajući u vidu njihove potrebe Finansijski izvještaji za posebne namjene,
primjerice prospekti i obračuni u svrhu oporezivanja , nalaze se izvan djelokruga ovog
Okvira. On je međutim primjenjljiv i za sastavljanje izvještaja specijalne namjene gdje to
njihovo zahtjevi dopuštaju
7.Finansijski izvještaji oblikuju dio procesa finansijskog izvještavanja. Komplet finansijskih
izvještaja obično uključuje : bilans stanja,račun dobiti i gubitka, izvještaj o promjenama
finansijskog položaja ( koji može biti predočen na različite načine npr. kao izvještaj o
novčanom toku ili izvještaj o toku sredstava ) te bilješke i ostali izvještaji i obrazloženja koji
su sastavni dio finansijskih izvještaja. Oni takođe mogu uključivati dodatne tablice i
informacije temeljene na takvim izvještajima ili izvedene iz njih s očekivanjem da se čitaju uz
takve izvještaje. Tablice i dodatne informacije mogu se npr. odnositi na dijelove (segmente)
djelatnosti i lokacije, učinke promjena cijena i slično. Međutim, finansijski izvještaji ne
uključuju izvještaje direktora, izvještaje predsjedavajućih, rasprave i analize menadžmenta i
slično.
8.Okvir se odnosi na finansijske izvještaje svih preduzeća koja podnose poslovne izvještaje,
bilo da su u javnom ili privatnom sektoru.Podnositelj izvještaja jeste ono preduzeće čiji su
finansijski izvještaji glavni izvor finansijskih informacija u tom preduzeću, u koje se pouzdaju
korisnici.
Korisnici finansijskih izvještaja i njihove potrebe za informacijama ?
9.Među korisnicima finansijskih izvještaja nalaze se : sadašnji i potencijalni ulagači

(investitori), zaposleni, dobavljači i ostali vjerovnici, kupci, vlade i njihove agencije , te
javnost. Oni koriste finansijske izvještaje kako bi zadovoljili svoje različite potrebe za
informacijama . Te potrebe uključuju sljedeće :
a)Sadašnji i potencijalni ulagači (investitori) trebaju informaciju da im pomognu da li bi

trebali kupiti, držati ili prodati svoje ulaganje u preduzeće .Ulagači rizičnog kapitala i njihovi
savjetnici su zabrinuti zbog rizika koji mu je svojstven te prihodima od tih ulaganja.Dioničari
su takođe zainteresovani za inforamciju koja im omogućuje procijeniti sposobnost da isplati
dividende.
b)Zaposleni i njihove predstavničke grupe zainteresovani su za informaciju o stabilnosti i

profitabilnosti svojih poslodavaca i za informaciju koja im omogućuje procijeniti sposobnost
preduzeća da osigura nagrađivanje, penziona prava i mogućnost zapošljavanja
c)Zajmodavci su zainteresovani za inforamciju koja im omogućuje da odredi hoće li njihovi

zajmovi i kamate biti pravodobno plaćeni
d)Dobavljači i ostali vjerovnici su zainteresovani za informaciju koja im omogućuje da

odredi hoće li iznosi koji im se duguju biti pravodobno plaćeni i vjerovatno su zainteresovani
za kraće razdoblje nago zajmodavci osim ako su kontinuirano upućeni na preduzeće kao
njigovog glavnog kupca.
e)Kupci su zainteresovani za informaciju o nastavku poslovanja preduzeća posebno kad

imaju dugoročne poslovne odnose s njim ili su zavisni o tom preduzeću.
f)Vlade i njihove agencije su zainteresovane za alokaciju resursa i stoga za aktivnost

preduzeća .Oni zahtjevaju informaciju u svrhu regulisanja aktivnosti preduzeća, određivanja
poreznih politika te kao osnovica za statistiku nacionalnog dohotka i sličnih statistika
g)Javnost je zainteresovana za informacije o trendovima i prosperitetu preduzeća te o
rasponu njihovih aktivnosti jer preduzeća mogu značajno prodonijeti lokalnoj privredi na
mnogo načina, uključujući zapošljavanje većeg broja ljudi te brigu nad lokalnim
opskrbljivačima
10.Finansijskim izvještajima se ne mogu udovoljiti potrebe svim korisnicima za

informacijama, ali postoje potrebe koje su svima njima zajedničke i ako ulagači kao
opskrbljivači preduzeća rizičnim kapitalom imaju finansijske izvještaje koji će udovoljiti
njihovim potrebama ,time će biti udovoljeno i većini potreba ostalih korisnika finansijskih
izvještaja
11.Menadžment je takođe zainteresovan za informacije sadržane u finansijskim izvještajima

iako ima pristup i dodatnim upravljačkim i finansijskim informacijama.Menadžment može
odrediti oblik i sadržaj takvih dodatnih informacija kako bi zadovoljio vlastite potrebe.
Međutim takve informacije su izvan djelokruga ovog Okvira. Pa ipak , objavljeni finansijski
izvještaji su temeljna informacija koju koristi menadžment o finansijskom položaju,
uspješnosti i promjenama finansijskog položaja preduzeća. Menadžment ima primarnu
odgovornost da pripremi i prezentira finansijske izvještaje preduzeća.
Ciljevi finansijskih izvještaja ?
12.Cilj je finansijskih izvještaja da pruže informacija o finansijskom položaju,

uspješnosti i promjenama finansijskog položaja preduzeća, što je korisno širokom krugu
korisnika u donošenju ekonomskih odluka.
13.Finansijski izvještaji udovoljavaju uobičajnim potrebama većine korisnika međutim ne

pružaju sve informacije koje bi korisnicima mogle zatrebati budući da one daju sliku
finansijskih učinaka prošlih događaja i obično ne pružaju ne-finansijske informacije.
14.Finansijaki izvještaji takođe prikazuju rezultate stručne službe menadžmenta ili

odgovornost za povjerene im resurse . Oni korisnici koji žele ocijeniti rad menadžmenta ili
njihovu odgovornost čine to kako bi sebi omogućili donošenje ekonomskih odluka na primjer
: da li zadržati ili prodati svoje ulaganje u preduzeće ili treba li ponoviti izbor ili zamijeniti
menadžment.
Finansijski položaj , uspješnost i promjene finansijskog položaja ?
15.Ekonomske odluke koje donose korisnici finansijskih izvještaja zahtjevaju procijenu

sposobnosti preduzeća da stvara novac i ekvivalente novca , te pravodobnost i sigurnost
njihova stvaranja.Korisnici finansijskih izvještaja će lakše procijeniti sposobnost preduzeća
da stvara novac i ekvivalente novca ako imaju informaciju koja se usredotočuje na finansijski
položaj, uspješnost i promjene u finansijskom položaju preduzeća.
16.Na finansijski položaj preduzeća utječu ekonomski resursi koje ono kontrolira, njegova
finansijska struktura, njegova likvidnost i solventnost, te njegova sposobnost da se prilagodi
promjenama okruženja u kojem djeluje.Informacije o finansijskoj strukturi korisna je prikom
predviđanja budućih potreba za zajmovima i o tome kako će buduća dobit i novčani tokovi
biti distribuirani među onima koji imaju interes u preduzeću.Ona je takođe korisna pri
predviđanju kakva će biti vjerovatna uspješnost preduzeća u pribavljanju daljnjih finansijskih
sredstava.Informacija o likvidnosti i solventnosti korisna je prilikom predviđanja sposobnosti
preduzeća da udovolji svojim finansijskim obavezama onako kako one dospijevaju.
17.Informacija o uspješnosti preduzeća posebno o njegovoj profitabilnosti zahtjeva se u svrhu

procjene potencijalnih promjena u ekonomskim resursima koje će preduzeće vjerovatno
kontrolirati u budućnosti.Informacija o uspješnosti je korisna u predviđanju mogućnosti
preduzeća da stvara novčane tokove iz svoje postojeće baze resursa i za procjenu efikasnosti
kojom bi preduzeće moglo zaposliti dodatne resurse.
18.Informacija koja se tiče procjene finansijskog položaja preduzeća je korisna je prilikom

procjene njegovih investicijskih, finansijskih i poslovnih aktivnosti u izvještajnom razdoblju.
Ta onformacija omogućuje korisniku procjenu sposobnosti preduzeća da stvara novac i
ekvivalente novca, te da korisno upotrijebi te novčane tokove
19.Informacija o finansijskom položaju se prvenstveno pruža u bilansu stanja.Informacija o

uspješnosti pruža se prije svega u izvještaju o dobiti ,a informacija o promjenama u
finansijskom položaju pruža se u finansijskim izvještajima kao poseban izvještaj.
20.Sastavni dijelovi finansijskih izvještaja su u uzajamnoj vezi jer odražavaju različite aspekte
istih transakcija ili drugih događaja.Premda svaki izvještaj pruža inforamaciju koja se
razlikuje od ostalih, niti jedna ne služi samo jednoj svrsi,niti pruža sve informacije za
određene potrebe korisnika. Na primjer , račun dobiti i gubitka pruža nepotpunu sliku
uspješnosti ako se ne koristi zajedno sa bilansom stanja i izvještajem o promjenama
finansijskog položaja
Bilješke i dodatne tablice ?
21.Finansijski izvještaji sadrže i bilješke i dodatne tablice te ostale informacije .Primjerice oni
mogu sadržati dodatnu informaciju o pozicijama u bilansu i izvještaju o dobiti, koja je važna
za potrebe korisnika.Oni mogu sadržavati prikaze o rizicima i nesigurnostima koji utječu na
preduzeće te bilo koje resurse i obaveze koji nisu u bilansu priznati (iskazani) (kao što su
zalihe minerala).Informacije o segmentima po lokacijama, djelatnostima, te o učincima
promjene cijena na preduzeće mogu se takođe dati u obliku dodatne informacije
Temeljne pretpostavke finansijskih izvještaja su ?
Temeljne pretpostavke finansijskih izvještaja su nastanak događaja i neograničenost

vremena poslovanja.
Nastanak događaja ?
22.Finansijski izvještaji sastavljaju na temelju računovodstvenog načela nastanka
poslovnog događaja. Da bi se postigli njihovi ciljevi, finansijski izvještaji se sastavljaju
na akrualnoj osnovi računovodstva.Po toj osnovi učinci transakcija i ostalih događaja se
priznaju kada nastanu, a ne kada se gotovina ili njen ekvivalent primi ili plati i oni se
knjiže u računovodstvenu evidenciju i prezentiraju u finansijskim izvještajima
razdoblja na koji se odnose.Finansijski izvještaji pripremljeni na akrualnoj osnovi
informiraju korisnike ne samo o prošlim transakcijama koje uključuju plaćanja i
primitke gotovine nego i obaveze da se plati gotovina u budućnosti i izvore koji
predstavljaju gotovinu koja će se primiti u budućnosti. Oni osiguravaju vrstu
informacija o prošlim transakcijama i drugim događajima koje su najkorisnije
korisnicima za donošenje ekonomskih odluka.
Neograničenost vremena poslovanja ?
23.Finansijski izvještajisu uobičajno sastavljeni na pretpostavci da će preduzeće neodređeno

trajati i da će nastaviti poslovanje u predvidivoj doglednoj budućnosti.Stoga se pretpostavlja
da preduzeće nema namjeru niti potrebu likvidirati ili značajno smanjiti skalu svog
poslovanja. Ako takva namjera ili potreba postoji, finansijski izvještaji bi morali biti
pripremljeni na drukčijoj osnovi, a u tom slučaju se primjenjljiva osnova objavljuje.
Kvalitativna obilježja finansijskih izvještaja ?
24.Kvalitativna obilježja su karakteristike koje informaciju predočenu u finansijskim

izvještajima čine upotrebljivom za korisnike.Četiri su takva načelna kvalitativna obilježja :
razumljivost,važnost, pouzdanost i uporedivost.
Razumljivost ?
25. Osnovna kvaliteta informacije u finansijskim izvještajima jeste da je odmah razumljiva

korisnicima. U tu svrhu se pretpostavlja da korisnici posjeduju dovoljno znanja o poslovnim i
ekonomskim aktivnostima i o računovodstvu, te da ima volju proučavati informacije s
razumnom pažnjom. U svakom slučaju, informacije o kompleksnim pitanjima koje trebaju biti
uključene u finansijske izvještaje zbog njihove relevantnosti za korisničke potrebe pri
donošenju ekonomskih odluka ne trebaju biti izuzete samo zato što bi nekim korisnicima bile
preteške za razumijevanje
Relevantnost ?
26.Da bi bila korisna informacija mora biti relevantna za korisničke potrebe pri donošenju
odluka.Informacija posjeduje kvalitetu relevantnosti kada utječe na ekonomske odluke
korisnika pomažući im da procijene prošle, sadašnje ili buduće događaje ili pak potvrđujući ili
ispravljajući njihove prošle procjene.
27.Kod informacija su uzajamno povezane uloge predviđanja i potvrđivanja.Na primjer,

informacija o tekućem nivou i strukturi držanih sredstava ima vrijednost za korisnike kad oni
nastoje predvidjeti sposobnost da reagira na obratne situacije. Ista informacija igra
potvrđujuću ulogu u odnosu na prošlo predviđanje o, na primjer načinu na koji bi preduzeće
trebalo biti struktuirano ili o rezultatu planiranih aktivnosti.
28. Informacije o finansijskom položaju često se koristi kao osnova za predviđanje budućeg
finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja, te drugih pitanja kao što su isplate dividenda i
nadnica, kretanja cijena vrijednosnih papira i sposobnosti pravne osobe da odgovori svojim
obavezama kako one dospijevaju. Da bi imala predviđajuću vrijednost, informacija ne mora
biti u obliku izričite prognoze.Sposobnost predviđanja na osnovu finansijskih izvještaja
pojačana je načinom na koji se informacije o prošlim transakcijama i događajima objavljene.
Na primjer predviđajuća vrijednost bilansa uspjeha je pojačana ako su neuobičajne,
nenormalne i rijetke stavke prihoda ili rashoda odvojeno objavljene.
Značajnost ?
29.Na važnost informacije utječe priroda i značajnost. U nekim slučajevima priroda

informacije sama za sebe je dovoljna da odredi njezinu relevantnost. Na primjer izvještaj o
novom segmentu pravne osobe može utjecati na ocjenu rizika i prilika s kojim se suočava
preduzeće bez obzira na značajnost rezultata koji je postigao novi segment pravne osobe u
izvještajnom razdoblju. U drugim su slučajevima važni i priroda i značajnost na primjer,
količina zaliha držanih u svakoj od glavnih kategorija koje su primjerene poslovanju.
30.Informacija je značajna ako njezino izostavljanje ili krivo izvještavanje može uticati na
ekonomske odluke korisnika koje su ovi donijeli na osnovu finansijskih izvještaja. Značajnost
zavisi od veličine stavke ili greške u procijeni u pojedinim okolnostima njezinog izostavljanja
ili pogrešnog izvještavanja.Stoga značajnost više predstavlja početak ili prijelomnu tačku
nego osnovnu kvalitativnu karakteristiku koju informacija mora imati da bi bila korisna.
Pouzdanost ?
31.Da bi informacija bila korisna mora takođe biti pouzdana. Informacija ima kvalitetu
pouzdanosti kada u njoj nema značajne greške i predrasuda i u koju se korisnici mogu
pouzdati u smislu da ona nešto vjerodostojno prezentira ili bi se od nje moglo realno očekivati
da to prezentira.
32. Informacija može biti relevantna ali tako nepouzdana po prirodi ili prezentaciji da njezino
priznavanje može potencijalno navesti na pogrešan zaključak.Na primjer ako su
pravovaljanost i iznos odštetnog zahtjeva u pravnom postupku sporni može biti neprikladno
za pravnu osobu da prizna puni iznos zahtjeva u bilansu stanja, iako bi bilo prikladno da
objavi iznos i okolnosti spora.
Fer prezentacija ?
33.Da bi bila pouzdana informacija mora vjerodostojno prezentirati transakcije i druge

događaje koje ili ukazuju da prezentiraju ili se razumno očekuje da prezentiraju. Tako
naprimjer bilans stanja treba vjerodostojno prezentirati transakcije i druge događaje koji
rezultiraju u sredstvima, obavezama i vlasničkom kapitalu pravne osobe na dan izvještavanja
koji udovoljava kriterijima prepoznavanja. 34.Većina finansijskih informacija podliježe
određenom riziku da su manje od vjerodostojne prezentacije onoga što ukazuju da
predstavljaju.To nije zbog predrasuda već zbog svojstvenih teškoća bilo pri prepoznavanju
transakcija i ostalih događaja koje treba izmjeriti bilo pri izradi i primjeni tehnika vrednovanja
i prezentacije koje mogu priopćiti poruke koje odgovaraju tim transakcijama i događajima. U
određenim bi slučajevima vrednovanje finansijskog učinka stavki moglo i biti tako
neodređeno da ih pravne osobe ne bi mogle priznati u finansijskim izvještajima : na primjer
mada većina pravnih osoba goodwil stvara interno tokom vremena, obično je vrlo teško
pouzdano identificirati ili izmjeriti goodwill
Suština važnija od forme ?
35.Ako informacija treba da vjerodostojno prezentira transakcije i druge događaje nužno ih je

obuhvatiti i prezentirati u skladu sa svojom ekonomskom stvarnošću , a ne samo sa njihovom
zakonskom formom.Bit transakcija ili drugih događaja nije uvijek konzistentna s onim što se
očituje iz njhove zakonske ili ostvarene forme. Na primjer preduzeće može ustupiti sredstvo
na način da dokumentacija ukazuje na prelazak legalnog vlasništva toj stranci, pa ipak mogu
postojati sporazumi koji osiguravaju da preduzeće nastavi uživati u budućim ekonomskim
koristima sadržanim u tom sredstvu.Pod tim okolnostima izvještavanje prodaje ne bi
vjerodostojno prezentiralo transakciju u koju se ušlo (ako je do transakcije uopće i došlo)
Neutralnost ?
36.Da bi bila pouzdana informacija sadržana u finansijskim izvještajima mora biti neutralna
odnosno neopterećena predrasudama. Finansijski izvještaji nisu neutralni ako putem izbora ili
prezentiranja informacija utiču na donošenje odluke ili procjenu s ciljem postizanja unaprijed
određenog rezultata.
Opreznost ?
37.Opreznost je uključivanje stepena opreza u prosuđivanju koje je potrebno pri traženoj

procjeni pod uvjetima neizvjesnosti tako da sredstva i prihodi nisu precijenjeni i obaveze ili
rashodi podcijenjeni.Sastavljači finansijskih izvještaja se moraju pomiriti s neizvjesnostima
koje neizbježno okružuju mnoge događaje i okolnosti kao što su naplativost spornih
potraživanja, vjerovatni vijek trajanja postrojenja i opreme itd. Opreznost ne dopušta na
primjer stvaranje skrivenih rezervi ili prekomjernih rezervisanja, namjerno podcjenjivanje
sredstava ili prihoda ili namjerno uveličavanje obaveza ili rashoda jer finansijski izvještaji ne
bi bili neutralni i stoga ne bi imali kvalitetu pouzdanosti.
Kompletnost ?
38.Da bi bila pouzdana informacija u finansijskim izvještajima mora biti kompletna u okviru
granica značajnosti i troška.Izostavljanje može informaciju učiniti lažnom ili navoditi na krivi
put, te je stoga učiniti nepouzdanom i nepotpunom za primjenu.
Uporedivost ?
39.Korisnici moraju biti u stanju uporediti finansijske izvještaje pravne osobe kroz vrijeme
kako bi mogli identificirati trendove njezina finansijskog položaja i uspješnosti
poslovanja.Korisnici moraju biti u stanju uporediti finanasijske izvještaje različitih pravnih
osoba. Stoga se vrednovanje i prikazivanje finansijskog učinka slične transakcije i ostalih
događaja mora provesti dosljedno kroz cijelo poslovanje i tokom vremena za tu pravnu osobu
te na dosljedan način za različita preduzeća. 40.Važna implikacija kvalitativnih karakteristika
uporedivosti je da su korisnici obaviješteni o računovodstvenim politikama koje se
primjenjuju pri pripremi finansijskih izvještaja, o bilo kakvim promjenama u tim politikama i
o učincima takvih promjena.Korisnici trebaju biti u stanju da identificiraju razlike između
računovodstvenih politika za slične transakcije i ostale događaje što ih primjenjuju ista
preduzeća od razdoblja do razdoblja od onih što ih primjenjuju različite pravne
osobe.Usklađenost sa standardima, uključujući objavljivanje računovodstvenih politika koje
primjenjuje preduzeće, pomaže da se postigne uporedivost.
41.Potrebu uporedivosti ne bi valjalo miješati sa običnom ujednačenošću i ne bi trebalo

dopustiti da postane zapreka uvođenju poboljšanih računovodstvenih standarda.Za pravnu
osobu nije primjereno da nastavi sa računovodstvenom politikom na isti način ako usvojena
politika nije u skladu sa kvalitativnim karakteristikama relevantnosti i pouzdanosti.Takođe je
neprikladno za pravnu osobu ostavljati svoje računovodstvene politike nepromijenjene ako
postoje relevantnije i pouzdanije alternative.
42.Pošto korisnici žele uporediti finansijski položaj, perfomansu i promjene u finansijskom

položaju pravne osobe kroz vrijeme, važno je da finansijski izvještaji prikazuju odgovarajuću
informaciju za prethodna razdoblja.
Ograničenja u vezi važnosti i pouzdanosti informacija ?
Pravovremenost ?
43.Ako postoji neprikladno korištenje u izvještavanju informacija ona može izgubiti svoju
relevantnost. Menadžment će možda morati uravnotežiti relativne vrijednosti pravodobnog
izvještavanja i dobivanje pouzdane informacije .Da bi se osigurala pravodobna informacija
često može biti nužno da se ona izvjesti i prije nego su svi aspekti transakcije ili ostalog
događaja poznati , čime se umanjuje pouzdanost.Nasuprot tome . ako se sa izvještavanjem
čeka dok svi aspekti budu poznati, informacija može biti vrlo pouzdana, ali od male
vrijednosti korisnicima koji su u međuvremenu morali donositi odluke. Pri postizanju
ravnoteže između relevantnosti i pouzdanosti najvažnije razmatranje je kako najbolje
zadovoljiti potrebe korisnika u donošenju ekonomskih odluka.
Ravnoteža između koristi i troška ?
44.Je više sveobuhvatno ograničenje nego što je kvalitativna karakteristika.Koristi proizašle

iz informacije bi trebalo da premašuju troškove njihovog dobivanja. Međutim procjena koristi
i troškova u osnovi je proces prosuđivanja i nije nužno da troškove snose oni korisnici koji
uživaju koristi tj. u koristima mogu uživati i drugi korisnici, a ne oni za koje se informacija
priprema. Na primjer , pribavljanje detaljne informacije zajmodavcima može preduzeću
smanjiti troškove zaduživanja pa je zbog toga teško primjeniti test trošak-korist u bilo kom
određenom slučaju.Sastavljači, korisnici finansijskih izvještaja i oni koji utvrđuju standarde bi
trebali da budu svjesni ovog ograničenja.
Ravnoteža između kvalitativnih karakteristika ?
45.U praksi je usklađenost između kvalitativnih karakteristika često potrebna jer je općeniti
cilj postizanje odgovarajuće ravnoteže između karakteristika s namjerom da se ostvare ciljevi
finansijskih izvještaja. Relativna važnost kvalitativnih karakteristika je u različitim
slučajevima stvar profesionalne procjene.
Istinit i fer pregled –fer prezentacija ?
46.Finansijaki izvještaji često se opisuju kao predočavanje istinitog i fer gledišta, ili fer
prezentiranje finansijskog položaja, uspješnosti poslovanja i promjene u finansijskom
položaju pravne osobe.Premda se ovaj Okvir ne bavi neposredno takvim konceptima,
primjena glavnih kvalitativnih karakteristika i primjerenih računovodstvenih standarda
normalno rezultira u finansijskim izvještajima koji izražavaju ono što se generalno razumijeva
kao istinit i fer pregled prezentiranja takvih informacija.
Elementi finansijskih izvještaja ?
47.Elementi koji se neposredno odnose na vrjednovanje finansijskog položaja u bilansu

stanja jesu sredstva, obaveze i vlasnički kapital.Elementi koji se neposredno odnose na
vrjednovanje uspješnosti poslovanja u bilansu uspjeha jesu prihodi i rashodi.Izvještaj o
promjenama finansijskog položaja obično odražava elemente bilansa uspjeha i promjene u
elementima bilansa stanja.Prema tome ,ovaj Okvir ne obrađuje elemente koji nisu sadržani u
ovim izvještajima.
48.Prezentacija ovih elemanta u bilansu stanja i bilansu uspjeha uključuje proces

potklasifikacije, na primjer , sredstva i obaveze mogu biti klasificirani po svojoj prirodi ili
funkciji u poslovanju pravne osobe sa svrhom prikazivanja inforamacija na način najkorisniji
za korisnike.
Finansijski položaj ?
49.Elementi koji se neposredno odnose na vrjednovanje finansijskog položaja jesu

sredstva, obaveze i vlasnički kapital i definiraju se na sljedeći način :
a)Sredstvo je resurs koji kontrolira preduzeće kao rezultat prošlih događaja i iz kojeg se
očekuje priljev budućih ekonomskih koristi u pravnu osobu.
b)Obaveza je sadašnja obaveza pravne osobe, proizašla iz prošlih događaja, za čije

izmirenje očekuje da će stvoriti odliv resursa , koji utjelovljuje ekonomske koristi
c)Vlasnički kapital je ostatak sredstava (imovine) pravne osobe nakon odbitka svih
njegovih obaveza
50.Definicije sredstava i obaveza identificiraju njihova osnovna obilježja ali ne pokušavaju
specificirati kriterije kojima treba udovoljiti prije nego se priznaju u bilansu stanja .
51.U ocjenjivanju da li stavka udovoljava definiciji sredstava, obaveza ili vlasničkog kapitala
treba posvetiti posebnu pažnju njezinoj biti i ekonomskoj stvarnosti, a ne samo zakonskoj
formi. Stoga, na primjer, kod finansijskog lizinga ekonomska stvarnost je da zakupoprimac
stječe ekonomske koristi od upotrebe unajmljenog sredstva kroz najveći dio njegovog vijeka
trajanja, a zauzvrat preuzima obavezu da plati za to pravo iznos koji je približan fer
vrijednosti sredstva i pripadajuće finansijske naknade .Zato finansijski lizing rezultira u
stavkama koje zadovoljavaju definiciju sredstava i obaveza te se priznaju kao takve u bilansu
stanja zakupoprimca.
52.Bilans stanja koji je izrađen u skladu sa važećim Međunarodnim računovodstvenim

standardima može ukljućiti pozicije koje ne zadovoljavaju definicijama sredstava ili obaveze i
koje nisu prikazane kao dio glavnice.
Sredstva ?
53.Buduća ekonomska korist sadržana u sredstvima jeste potencijal koji pridonosi,

neposredno ili posredno toku gotovine i ekvivalenta gotovine u pravnu osobu.Taj potencijal
može biti produktivan, odnosno dio poslovnih aktivnosti pravne osobe.On takođe može
poprimiti oblik konvertibilnosti u gotovinu ili ekvivalente gotovine, ili sposobnosti da smanji
odliv gotovine.
54.Preduzeće obično zapošljava svoja sredstva da proizvede dobra ili usluge i budući da ta
dobra ili usluge mogu zadovoljiti želje i potrebe kupci su spremni platiti za njih i tako
pridonositi gotovinskom toku u pravnu osobu.
55.Buduće ekonomske koristi utjelovljene u sredstvu mogu teći u pravnu osobu na

brojne načine.Na primjer, sredstvo može biti :
a)upotrebljeno pojedinačno ili u kombinaciji s ostalim sredstvima pri proizvodnji

dobara ili usluga koje će preduzeće prodati
b)razmjenjeno za druga sredstva
c)korišteno za izmirenje obaveza
d)raspoređeno vlasnicima pravne osobe
56.Mnoga sredstva npr nekretnine , postrojenja i oprema imaju fizički oblik ali fizički oblik
nije u biti za postojanje sredstva kao što su patenti , autorska prava itd.
57.Mnoga sredstva na primjer potraživanja i nekretnine su povezane sa zakonskim pravima,

uključujući pravo vlasništva, ali pravo vlasništva u određivanju postojanja sredstava nije
najosnovnije; tako je, na primjer, nekretnina u najmu sredstvo ako preduzeće kontrolira korist
za koju se očekuje da će teći od nekretnine .Premda je sposobnost pravne osobe da kontrolira
koristi obično posljedica zakonskih prava, stavka može ipak zadovoljiti definiciju sredstva
čak i kada ne postoji zakonska kontrola. Na primjer „know-how“ može zadovoljiti definiciju
sredstava kada čuvanjem „know-how“ tajne preduzeće kontrolira koristi koje se očekuju da će
proisteći iz toga.
58.Sredstva su rezultati transakcija ili drugih prošlih događaja. Pravne osobe normalno
pribavljaju sredstva kupovinom ili proizvodeći ih ali i druge transakcije ili događaji mogu
proizvesti sredstva ,na primjer kada preduzeće dobije nekretninu od države kao dio programa
poticanja ekonomskog razvoja (primljene donacije).Transakcije ili događaji za koje se
očekuje da će se desiti u budućnosti sami sebe ne proizvode u sredstva , na primjer namjera da
se kupe zalihe ne zadovoljava sama po sebi definiciju sredstava
59.Postoji uska veza između nastanka izdataka i stjecanja sredstva, ali se to ne mora nužno
podudarati.Tako kada preduzeće ima izdatke to može pružiti dokaze da su buduće ekonomske
koristi bile tražene, ali to nije konačan dokaz da je nabavljen predmet koji zadovoljava
definiciju sredstva (dat avans za nabavku, a sredstvo nije isporučeno). Slično tome, odsutnost
odnosnog izdatka ne sprečava stavku da zadovolji definiciju sredstva i tako postane
kandidatom za priznavanje u bilansu stanja , na primjer, stavke koje su darovane preduzeću
mogu zadovoljiti definiciju sredstva.
Obaveze ?
60.Osnovno je obilježje obaveze da preduzeće ima sadašnju obavezu.Obaveza je dužnost ili

odgovornost da se postupi ili nešto izvrši na određeni način. Obaveze mogu biti zakonski
izvršive kao posljedica obavezujućeg ugovora ili zakonskog zahtjeva ( to je normalni slučaj s
iznosima koje treba platiti za primljena dobra i usluge).Obaveze takođe proizilaze iz normalne
poslovne prakse, običaja i želje da se održe dobri poslovni odnosi ili djeluje na fer način ( na
primjer kada preduzeće odluči da popravi nedostatke na svojim proizvodima čak i kada se oni
pojave nakon što je garantni rok istekao, iznosi za koje se očekuje da će biti utrošeni u vezi s
već prodanim dobrima jesu obaveza.
61.Mora se napraviti razlika između sadašnje i buduće obaveze.Odluka menadžmenta pravne

osobe da se pribavi sredstvo u budućnosti ne znači samo po sebi da se stvara
obaveza.Obaveza normalno nastaje kada je sredstvo isporučeno ili kada preduzeće zaključuje
neopoziv sporazum o nabavci sredstava. U ovom drugom slučaju zbog postojanja znatnih
penala u slučaju nepoštivanja obaveza ostavljaju preduzeću malo ili nimalo mogućnosti da
izbjegne otjecanje resursa drugoj strani.
62.Podmirenje sadašnje obaveze obično uključuje ustupanje resursa pravne osobe koji
utjelovljuje ekonomske koristi kako bi udovoljili zahtjevu druge strane. Izmirenje
sadašnje obaveze može se pojaviti na brojne načine, na primjer, putem :
a)plaćanja gotovinom
b)transferom drugih sredstava
c)pružanjem usluga
d)zamjenom te obaveze drugom obavezom
e)konverzijom obaveze u vlasnički kapital
63.Obaveze proizilaze iz prošlih transakcija ili drugih prošlih događaja ( na primjer poslije
nabavke dobara ili korištenja usluga slijedi obaveza za plaćanje, ako nije plaćeno unaprijed ili
pri isporuci, ili primitak bankarskog zajma rezultira u obavezi da se zajam vrati).Preduzeće
može priznati buduće rabate zasnovane na godišnjim kupovinama od strane kupca kao
obavezu i u tom slučaju prodaja dobara u prošlosti je transakcija koja ima za posljedicu
obavezu.
64.Neke obaveze se mogu mjeriti samo ako se primjeni znatan stepen procjene. Kad
rezervisanje uključuje sadašnju obavezu i udovoljava ostatku definicije, onda je ona obaveza
čak i onda kada iznos mora biti procijenjen , na primjer rezervisanja za plaćanja koja treba
izvršiti po postojećim garancijama.
Glavnica ?
65.Iako se glavnica definiše kao ostatak ostatak sredstava (imovine) pravne osobe nakon
odbitka svih njegovih obaveza, on može biti potklasificiran u bilansu stanja. Na primjer u
korporacijskom preduzeću mogu se prikazati odvojeno : uplate dioničara, zadržane zarade
(akumulirani dobici, gubici), rezerve koje čine namjenski dio zadržanih zarada / akumuliranih
dobitaka , gubitaka) i rezerve za očuvanje kapitala.Takve klasifikacije mogu biti značajne
korisnicima finasijskih izvještaja pri donošenju odluka, jer ukazuju na zakonska ili druga
ograničenja u vezi sa sposobnošću pravne osobe da raspodjeljuje ili drugačije koristi
vlasnički kapital.One takođe mogu odražavati činjenicu da stanke s vlasničkim interesima u
pravnoj osobi imaju različita prava u odnosu na prieam dividendi ili povrat kapitala.
66.Stvaranje rezervi katkad se zahtjeva sa zakonom ili drugim propisima radi davanja
preduzeću i njegovim povjeriteljima dodatnih mjera zaštite od učinaka gubitka. Prijenosi u
takve rezerve više su raspoređivanje zarade (akumulirani dobici, gubici) nego rashodi.
67.Iznos po kojem se vlasnički kapital prikazuje u bilansu stanja zavisi od vrednovanja

sredstava i obaveza.Obično , ukupan iznos vlasničkog kapitala samo se slučajno poklapa s
ukupnom tržišnom vrijednošću dionica ili sumom koja bi se mogla dobiti prodajom bilo neto
sredstava na pojedinačnoj osnovi, bilo prodajom pravne osobe kao cjeline na osnovi načela
stalnosti poslovanja.
68.Definicija glavnice i drugi aspekti ovog Okvira koji se bave glavnicom primjereni su ne
samo za korporacijska preduzeća već i za inokosna preduzeća, ortakluke, udruženja te
različite vrste vladinih poslovnih poduhvata tj trgovinske , proizvodne i poslovne aktivnosti
koji imaju značenje preduzeća i gdje je Zakonski okvir za ta preduzeća često različit od
onoga koji se primjenjuje na korporacijska preduzeća.
Uspješnost ?
69.Dobit se često koristi kao mjerilo uspješnosti poslovanja ili kao osnova za druga
vrednovanja kao što je prinos ulaganja ili zarada po dionici. Elementi koji se
neposredno odnose na vrjednovanje dobiti jesu prihodi i rashodi. Priznavanje i
vrjednovanje prihoda i rashoda pa stoga i dobiti, zavisi dijelom od koncepta kapitala i
očuvanja kapitala koje koristi preduzeće pri pripremanju svojih finansijskih izvještaja.
70.Elementi prihoda i rashoda definirani su kako slijedi ?
a)Prihod je povećanje ekonomske koristi tokom obračunskog razdoblja u obliku

priljeva ili unaprijeđenja sredstava, ili smanjenja obaveza što ima za posljedicu
povećanje vlasničkog kapitala , osim onog u vezi s doprinosima-uplatama od strane
sudionika u vlasničkom kapitalu.
b)Rashodi su smanjenje ekonomske koristi tokom obračunskog perioda u obliku

odliva ili iscrpljenja sredstava, ili stvaranje obaveza što ima za posljedicu smanjenje
vlasničkog kapitala , osim onog u vezi s raspodjelom vlasničkog kapitala učesnicima .
71.Definicije prihoda i rashoda identificiraju njihove osnovne karakteristike, ali ne

pokušavaju specificirati kriterije koje bi trebalo zadovoljiti prije nego što se priznaju u bilansu
uspjeha
72.Prihodi i rashodi mogu biti prezentirani u bilansu uspjeha na različite načine tako da
osiguravaju informaciju koja je bitna pri donošenju odluka. Uobičajena je praksa praviti
razliku između stavki prihoda i rashoda koji proizilaze iz obavljanja operativnih
(redovnih)aktivnosti i onih koji ne proizilaze iz njih. Ta se razlika čini jer je izvor stavke
važan u procjenjivanju sposobnosti pravne osobe da ostvaruje gotovinu i ekvivalente
gotovine u budućnosti jer, na primjer, slučajne aktivnosti kao što je otuđenje dugoročnog
ulaganja nije vjerovatno da će se ponovo desiti na redovnoj osnovi.
73.Pravljenje razlike između stavki prihoda i rashoda te njihova kombinacijana različite

načine takođe dopušta da se prikaže nekoliko mjerila uspješnosti poslovanja pravne
osobe.One imaju različit stupanj obuhvaćanja.Na primjer bilans uspjeha može prikazati bruto
dobit, dobit od operativnih aktivnosti prije oporezivanja, dobit od operativnih aktivnosti
poslije oporezivanja i neto dobit
74.Definicija prihoda obuhvaća i dobitke.Prihod pristječe iz redovnih aktivnosti preduzeća, a

označuje se različitim nazivima, kao što su prihod od prodaje, provizije, kamate, dividende,
tantijeme i najam.
75.Dobici predstavljaju druge pozicije koje udovoljavaju definiciji prihoda i mogu ali ne
moraju proistići iz redovnih aktivnosti preduzeća.Dobici predstavljaju poraste
ekonomskih koristi i kao takvi po prirodi nisu različiti od prihoda i stoga se ne smatra
da čine poseban element u ovom Okviru.
76.Dobici, na primjer, uključuju dobitke proistekle iz prodaje nekurentnih sredstava.Definicija

prihoda takođe uključuje nerealizovane dobitke , na primjer, one što proistječu iz
revalorizacije utrživih vrijednosnih papira i one što rezultiraju iz porasta knjigovodstvene
vrijednosti dugotrajnih sredstava. Ako se dobici priznaju u izvještajima o dobiti, obično se
prikazuju odvojeno zato što je njihovo spoznavanje korisno pri donošenju ekonomskih
odluka. Dobici su često prikazani bez s njima povezanim rashodima.
77.Različite vrste sredstava mogu se primiti ili povećati putem prihoda.primjeri uključuju
novac, potraživanja te robe i usluge primljene u zamjenu za isporučena dobra ili usluge.
Prihod takođe može rezultirati iz podmirenja obaveza .Na primjer pravno lice može dati robu i
usluge za podmirenje obaveze povrata zajma.
Rashodi ?
78.Definicija rashoda obuhvaća i gubitke kao i one rashode koji proistječu iz redovnih
aktivnosti preduzeća ( na primjer troškovi prodaje, nadnice i amortizacija materijalne
imovine). Oni obično imaju oblik odliva ili smanjenja sredstava kao što su novac i
ekvivalenti novca, zaliha, nekretnina, postrojenja i oprema.
79.Gubici predstavljaju druge pozicije koje udovoljavaju definiciji rashoda i mogu ali ne
moraju proisteći iz redovnih aktivnosti preduzeća.Gubici predstavljaju smanjenje
ekonomskih koristi i kao takvi po prirodi se ne razlikuju od drugih rashoda i stoga se ne
smatraju posebnim elementima ovog Okvira.
80.Gubici su ,na primjer, i oni koji su proizašli iz katastrofa kao što su požar i poplava, ali i
oni koji su proizašli iz prodaje nekurentnih sredstava. Definicija gubitaka uključuje
nerealizovane gubitke, na primjer, one proizašle iz učinaka porasta tečajeva strane valute u
vezi sa zaduživanjem preduzeća u stranoj valuti. Kada se gubici priznaju u izvještaju o dobiti,
oni su obično prikazani odvojeno zbog toga što je njihovo priznanje korisno pri donošenju
ekonomskih odluka.Gubici se obično priznaju na neto osnovi, nakon umanjenja za
odgovarajuće prihode.
Usklađivanje radi očuvanja kapitala ?
81.Revalorizacija ili prepravljanje sredstava i obaveza ima za posljedicu povećanje ili

smanjenje glavnice.Iako ta povećanja ili smanjenja udovoljavaju definiciji prihoda i
rashoda , ona nisu uključena u izvještaje o dobiti prema stanovitim konceptima
očuvanja kapitala.Umjesto toga ove pozicije su uključene u glavnicu radi očuvanja
kapitala ili kao revalorizacione rezerve.
Priznavanje elemenata finansijskog izvještaja ?
82.Priznavanje je proces uvrštavanja pozicije u bilansu ili u računu dobiti i gubitka koja
udovoljava definiciji elementa i zadovoljava kriterije za priznavanje. On uključuje opis
pozicije riječima i novčanim iznosom te uključivanje tog iznosa u cjelokupni iznos bilansa ili
izvještaja o dobiti. Propusti u priznavanju se ne mogu ispraviti objavom primjenjenih
računovodstvenih politika niti bilješkama ili posebnim obrazloženjima.
83.Pozicija koja udovoljava definiciji elemenata treba se priznati ako :

a)je vjerovatno da će bilo koja buduća ekonomska korist povezana s tom pozicijom teći
u preduzeće ili otjecati iz njega
b)pozicija ima cijenu ili vrijednost koja kože biti pouzdano izmjerena
84.Pri ocjenjivanju da li pozicija udovoljava ovim kriterijima i stoga je kvailifikovana za

priznavanje u finansijskim izvještajima, treba posvetiti pažnju razmatranjima
značajnosti.Pozicija koja udovoljava kriterijima definicije i priznavanja za određeni element
na primjer sredstvo, automatski zahtijeva priznavanje drugog elementa na primjer prihoda ili
obaveze.
Vjerovatnost buduće ekonomske koristi ?
85.Koncept vjerovatnosti se koristi kao kriterij priznavanja kako bi se ukazalo na stepen

neizvjesnosti da će buduće ekonomske koristi teći u preduzeće ili otjecati iz njega.Koncept je
povezan sa stalnom neizvjesnošću koja obilježava okruženje u kojem preduzeće posluje i
ocjena stepena neizvjesnosti dotcjecanja budućih ekonomskih koristi radi se na temelju
raspoloživih dokaza kada se pripremaju finansijski izvještaji. Na primjer , kada je vjerovatno
da će potraživanje koje je u posjedu preduzeća niti naplaćeno tada je opravdano , u odsutnosti
bilo kakvog suprotnog dokaza ,da se potraživanje prizna kao sredstvo.Međutim za veliki broj
potraživanja neki stepen nenaplativosti normalno se smatra vjerovatnim te se zbog toga
priznaje rashod koji predstavlja očekivano umanjenje ekonomskih koristi.
Pouzdanost mjerenja ?
86.Drugi kriterij za priznavanje pozicija je taj da ona posjeduje cijenu ili vrijednost koja se s
pouzdanošću može izmjeriti.U mnogim slučajevima cijena ili vrijednost moraju biti
procijenjeni i kada se ne može uraditi razumna procjena , pozicija se u bilansu ili izvještaju o
dobiti ne priznaje. Na primjer, očekivana dobivena parnica na sudu može udovoljiti
definicijama sredstava i prihoda pa i kriteriju vjerovatnosti za priznavanje ali nije moguće
poudano izmjeriti ovaj sudski zahtjev pa ga ne bi trebalo priznati kao sredstvo ili kao prihod
ali bi trebalo to objaviti u bilješkama , posebnim obrazloženjima ili dopunskim tablicama..
87. Pozicija koja u određenom trenutku ne udovoljava kriterijima priznavanja može se

klasificirati za priznavanje jednog kasnijeg datuma kao rezultat kasnijih okolnosti ili
događaja.
88. Pozicija koja ima osnovna obilježja elemenata, ali ne udovoljava kriterijima za
priznavanje, može ipak opravdati obajvljivanje u bilješkama, posebnim obrazloženjima ili
dopunskim tablicama u slučaju kada se spoznaja o poziciji smatra važnom za procjenu
finansijskog položaja preduzeća od strane korisnika finansijskih izvještaja.
Priznavanje sredstava ?
89.Sredstvo se priznaje u bilansu kada je vjerovatno da će buduće ekonomske koristi teći u

preduzeće i kada sredstvo ima cijenu ili vrijednost koja se može pouzdano izmjeriti.
90.Sredstvo se ne priznaje kada se pojavi izdatak koji je nastao, a za koji se smatra da
vjerovatno neće doći do priliva ekonomske koristi u preduzeće poslije tekućeg obračunskog
perioda. Umjesto toga takva transakcija ima za posljedicu priznavanje rashoda u izvještaju o
dobiti. Jedina posljedica jeste da stepen izvjesnosti o pritjecanju ekonomske koristi u
preduzeće iza tekućeg obračunskog razdoblja nije dovoljno opravdanje za priznavanje
sredstva.
Priznavanje obaveza ?
91.Obaveza se priznaje u bilansu kada je vjerovatno da će odliv resursa koji inkorporira

ekonomske koristi proisteći iz podmirenja sadašnjih obaveza i kada se iznos obaveza koje će
se podmiriti može poudano izmjeriti. Na primjer obaveze po zalihama koje su naručene ,ali
još nisu primljene općenito se ne priznaju kao obaveze u finansijskim izvještajima, ali takve
obaveze mogu udovoljiti definiciji obaveza uz uvjet da je udovoljeno kriteriju priznavanja u
određenim okolnostima.
Priznavanje prihoda ?
92.Prihod se priznaje u izvještaju o dobiti kada je povećanje ekonomskih koristi povezano s

povećanjem sredstava ili smanjenjem obaveza koje se mogu pouzdano izmjeriti. To znači da
se priznavanje prihoda pojavljuje istodobno s priznavanjem porasta sredstava ili
smanjivanjem obaveza .
93.Postupci koji su normalno prihvaćeni u praksi za priznavanje prihoda, primjerice zahtjev

da prihod treba biti zarađen , primjena su kriterija za priznavanje u ovom Okviru iI općenito
se usmjeravaju prema ograničavanju priznavanja prihoda na one stavke koje mogu biti
pouzdano izmjerene i imaju zadovoljavajući stepen izvjesnosti.
Priznavanje rashoda ?
94.Rashodi se priznaju u izvještaju o dobiti kada smanjenje budućih ekonomskih koristi

proizilazi iz smanjenja sredstava ili povećanja obaveza koji se mogu pouzdano izmjeriti. To
znači da se priznavanje rashoda pojavljuje istodobno s priznavanjem porasta obaveza ili
smanjenja sredstava ( na primjer, rezervisanje primanja za zaposlene ili amortizaciju opreme).
95.Rashodi se priznaju u izvještaju o dobiti na temelju direktne povezanosti sučeljavanja

između nastalih troškova i ostvarenih posebnih pozicija prihoda ( povezivanje tj sučeljavanje
troškova sa prihodima, uključujući istodobno i kombinirano priznavanje prihoda i rashoda
koji proizilazi direktno ili zajednički iz istih transakcija kao i drugih događaja ( na primjer
razni elementi rashoda koji čine nabavnu cijenu prodane robe priznaju se istodobno kao i
prihod iz prodaje robe). Međutim primjena koncepta sučeljavanja u ovom Okviru ne dopušta
priznavanje u bilansu onih pozicija koje ne udovoljavaju definiciji sredstava ili obaveza.
96.Kada se očekuje da će ekonomska korist proisteći nakon nekoliko obračunskih razdoblja, a

povezanost s prihodom može se ustanoviti samo u širem smislu ili indirektno rashodi se
priznaju u izvještaju o dobiti na temelju sistematične i racionalne alokacije. Ovo je prijeko
potrebno kada treba priznati rashode vezane s trošenjem sredstava kao što su nekretnine,
postrojenja, oprema, goodwill, patenti i zaštitini znaci ( u ovim slučajevima rashodi se
nazivaju amortizacija meterijalne i nematerijalne imovine.)
97.Rashod se odmah priznaje u računu dobiti i gubitka kada neki izdatak ne daje nikakve
buduće ekonomske koristi ili do veličine do koje buduća ekonomska korist nije kvalificirana
ili je to prestala biti. Rashod se takođe priznaje u izvještaju o dobiti kada se obaveza pojavila
a da nije bila priznata kao sredstvo, na primjer, kada se pojavi obaveza po garanciji za
proizvod.
Mjerenje elemenata finansijskih izvještaja ?
99.Mjerenje je proces utvrđivanja novčanih iznosa po kojima bi trebalo priznati

elemente finansijskih izvještaja i iskazati u bilansu i izvještaju o dobiti. To uključuje
izbor određenog temelja (osnove ) za mjerenje.
100.Različite se osnove mjerenja koriste u različitim stepenima i u različitim

kombinacijama u finansijskim izvještajima i oni uključuju sljedeće:
a)Trošak nabavke (nabavna cijena).Sredstva se evidentiraju u novčanim iznosima ili

ekvivalentima novca koji su plaćeni ili prema fer vrijednosti date za njihovu nabavku u
vrijeme njihova sticanja.Obaveze se evidentiraju u iznosu primljenom u zamjenu za obavezu
ili pod određenim okolnostima po iznosima novca ili ekvivalenta novca za koje se očekuje da
će biti plaćeni kako bi udovoljili obavezi u normalnom toku poslovanja.
b)Tekuća cijena. Sredstva se evidentiraju u novčanim iznosima ili ekvivalentima novca koje
bi trebalo isplatiti ako bi isto ili ekvivalentno sredstvo bilo pribavljeno u sadašnjosti. Obaveze
se knjiže u nediskontiranom iznosu novca ili ekvivalenta novca koji bi bio potreban da se
podmiri obaveza u sadašnjosti.
c)Ostvariva (koja se može podmiriti) vrijednost. Sredstva se knjiže u iznosu novac ili
ekvivalenta novac koji bi se sada mogli dobiti prodajom ili redovnim otuđenjem.Obaveze se
knjiže po njihovim vrijednostima kojima se može podmiriti, odnosno po nediskontiranim
iznosima novca ili ekvivalenta novca za koje se očekuje da će biti plaćeni da bi se zadovoljile
obaveze u normalnom toku poslovanja.
d)Sadašnja vrijednost. Sredstva se iskazuju po sadašnjoj diskontiranoj vrijednosti budućih

neto-novčanih priliva za koje se očekuje da će ih proizvesti stavka u normalnom toku
poslovanja.Obaveze se knjiže po sadašnjoj diskontiranoj vrijednosti budućih neto.novačanih
odliva za koje se očekuje da će biti potrebni da podmire obaveze u normalnom toku
poslovanja.
101.Osnovica za mjerenje koju najčešće usvajaju preduzeća pri sastavljanju svojih

finansijskih izvještaja jeste trošak nabavke. To se obično kombinira sa ostalim osnovicama za
mjerenje. Na primjer, zalihe se obično evidentiraju po nižem iznosu ili trošku ili neto
prodajnoj vrijednosti, utrživi vrijednosni papiri se mogu knjižiti po tržišnoj vrijednosti, a
penzione obaveze se knjiže po njihovoj sadašnjoj vrijednosti. Neka preduzeća koriste
osnovicu tekuće cijene kao odgovor na nesposobnost računovodstvenog modela troška
nabavke da se tekući trošak nosi s učincima mijenjanja cijena nenovčanih sredstava.
Koncepti kapitala ?
102.Razlikujemo finansijski i fizički koncept kapitala .Pri pripremanju svojih

finansijskih izvještaja većina preduzeća usvaja finansijski koncept kapitala.Prema
finansijskom konceptu kapitala, kao uloženom novcu ili uloženoj kupovnoj moći, kapital
je sinonim za neto imovinu ili glavnicu preduzeća. Prema fizičkom konceptu kapitala
,kao što je poslovna sposobnost, kapital se smatra proizvodnom sposobnošću preduzeća.
103 . Izbor odgovarajućeg koncepta kapitala od strane preduzeća treba se zasnivati na

potrebama korisnika njegovih finansijskih izvještaja. Stoga bi finansijski koncept kapitala
trebao biti usvojen ako korisnici finansijskih izvještaja prije svega brinu o održavanju
uloženog kapitala ili kupovnoj moći uloženog kapitala. Međutim, ako korisnici vode glavnu
brigu o poslovnoj sposobnosti preduzeća, treba upotrijebiti fizički koncept kapitala.Odabrani
koncept ukazuje na cilj koji treba postići pri određivanju dobiti.
Koncept očuvanja kapitala i određivanja dobiti ?
104.Iz koncepta kapitala proizilaze sljedeći koncepti očuvanja kapitala :
a)Očuvanje finansijskog kapitala. Po ovom konceptu dobit je ostvarena samo ako

finansijski ( ili novčani) iznos neto-sredstava na kraju razdoblja premašuje finansijski (ili
novčani) iznos neto-sredstava na početku razdoblja, nakon isključivanja bilo kakvih
raspodjela vlasnicima ili vlasnikovih doprinosa tokom tog razdoblja. Očuvanje finansijskog
kapitala može biti izmjereno ili u nominalnim novčanim jedinicama ili u jedinicama konstante
kupovne moći.
b)Očuvanje fizičkog kapitala. Po ovom konceptu dobit je ostavrena samo ako fizička
proizvidna sposobnost (ili poslovna sposobnost) preduzeća (ili resursa ili sredstava potrebnih
da se postigne ta sposobnost) na kraju razdoblja premašuje fizičku proizvodnu sposobnost na
početku tog razdoblja, nakon isključivanja bilo kakvih raspodjela vlasnicima ili vlasnikova
doprinosa tokom toga razdoblja.
105.Koncept očuvanja kapitala bavi se time kako preduzeće treba definirati kapital koji
nastoji očuvati.On osigurava vezu između koncepta kapitala i koncepta dobiti stoga što
osigurava način na koji se dobit mjeri.On je preduslov za razlikovanje između zarade
preduzeća od kapitala i povrata kapitala preduzeću, a samo se priliv sredstava koji premašuju
iznose potrebne za očuvanje kapitala može smatrati dobit i stoga kao zarada od kapitala.Stoga
je dobit preostali iznos nakon što su rashodi bili odbijeni od prihoda. Ako rashodi premašuju
prihode preostali iznos je neto gubitak.
106.Koncept fizičkog očuvanja kapitala zahtjeva usvajanje tekućeg troška kao osnove za
obračun , dok koncept očuvanja finansijskog kapitala ne zahtjeva upotrebu određene osnove
za mjerenje.Izbor osnove prema ovom konceptu zavisna je od vrsti finansijskog kapitala koji
preduzeće nastoji održati.
107.Glavna razlika između ova dva koncepta očuvanja kapitala jeste postupak prema
učincima promjena cijena imovine i obaveza preduzeća.Općenito govoreći preduzeće je
održalo svoj kapital ako ima jednaku količinu kapitala na kraju razdoblja kao što je imalo na
početku razdoblja.Iznos preko zahtjeva za očuvanje kapitala s početka razdoblja jeste dobit.
108.Po konceptu očuvanja finansijskog kapitala gdje je kapital definiran pojmovima

nominalnih novčanih jedinica, dobit predstavlja porast nominalnog novčanog kapitala kroz to
razdoblje. Stoga povećanja cijena imovine koja se drži kroz razdoblje pojmovno je dobit, i
oni se ne moraju priznati kao takvi sve dok se sredstvo ne ustupi pri trasnakciji
razmjene.Kada se koncept održavanja finansijskog kapitala definira kao jedinica stalne
kupovne moći dobit predstavlja povećanje uložene kupovne moći tokom tog razdoblja. Tako
se samo onaj dio povećanja cijena sredstava koji prelazi opću razinu povećanja smatra
dobit.Ostatak porasta se smatra prilagodbom održavanja kapitala, te stoga kao dio glavnice.
109.Po konceptu očuvanja fizičkog kapitala dobit predstavlja povećanje tog kapitala tokom
razdoblja (kada se kapital definira u smislu fizičke proizvodne sposobnosti) i sve promjene
cijena koje utiču na sredstva i obaveze preduzeća smatraju se promjenom u mjerenju fizičke
proizvodne sposobnosti preduzeća, te se stoga oni smatraju očuvanjem kapitala, dio su
glavnice, a ne dobiti.
110.Izbor osnovice mjerenja i koncepta očuvanja kapitala određuje i računovodstveni model

koji se koristi u pripremi finansijskih izvještaja.Različiti računovodstveni modeli pokazuju
različite stepene važnosti i pouzdanosti te kao i na drugim područjima, menadžment mora
tražiti ravnotežu između važnosti i pouzdanosti .Ovaj Okvir primjenjljiv je na niz
računovodstvenih modela i osigurava smjernice za pripremanje i prezentiranje finansijskih
izvještaja izrađenih po izabranom modelu.
Pitanja i odgovori
1.Kvalitetna obilježja finansijskih izvještaja ?
Razumljivost,relevantnost,značajnost,pouzdanost,fer(vjerodostojna)prezentacija,suština
važnija od forme, neutralnost,opreznost,kompletnost,uporedivost.
2.Ograničenje u ispunjavanju kvalitativnih karakteristika ?
Pravovremeneost,ravnoteža između troškova i koristi,ravnoteža između kvalitativnih

karakteristika, istinit i fer pregled
3.Temeljne pretpostavke (načelo) za sastavljenje finansijskih izvještaja su
Nastanak događaja, neograničenost vremena poslovanja
4.Pretpostavka nastanka događaja : Učinci transakcija i ostalih događaja priznaju se kada

nastanu a ne kada se primi i oni se knjiže u računovodstvenoj evidenciji i prezentiraju u
finansijskim izvještajima u razdoblju na koji se odnose
5.Pretpostavka neograničenog vremena poslovanja : Finansijski izvještaji su sastavljeni na

pretpostavci da će preduzeće neodređeno trajato i da će nastaviti poslovanje u doglednoj
budućnosti
6.Elementi koji se neposredno odnose na vrednovanje finasijskog položaja su ?
Sredstva, obaveze i vlasnički kapital
7.Elementi koji se odnose na neposredno vrednovanje dobiti ( finansijske uspješnosti) su?
Prihodi i rashodi
8.Sredstvo je : resurs koji kontrolira preduzeće kao rezultat prošlih događaja i iz kojeg se
očekuje priliv budućih ekonomskih koristi u pravnu osobu
9.Obaveza je sadašnja obaveza pravne osobe proizašla iz prošlih događaja , za čije izmirenje
se očekuje da će stvoriti odliv resursa, koji utjelovljuje ekonomske koristi
10.Vlasnički kapital je ostatak sredstava (imovine) pravne osobe nakon odbitka svih njegovih
obaveza
11.Prihod je povećanje ekonomske koristi tokom obračunskog razdoblja u obliku priliva ili
unaprijeđenja sredstava ili smanjenja obaveza što ima za posljedicu povećanje vlasničkog
kapitala, osim onog u vezi s doprinosima-uplatama od stane sudionika u vlasničkom kapitalu
12.Rashodi su smanjenje ekonomskih koristi tokom obračunskog perioda u obliku odliva ili
iscrpljenja sredstava ili stvaranje obaveze što za posljedicu ima smanjenje vlasničkog kapitala
, osim onog u vezi s raspodjelom vlasaničkog kapitala učesnicima
13.Elemente finasijskog izvještaja treba priznati:
-kada je vjerovatno da će bilo koja buduća ekonomska korist povezana s tom pozicijom teći u
preduzeće ili otjecati iz njega
-kada pozicija ima cijenu ili vrijednost koja može biti pouzdano izmjerena
14.Mjerenje elemenata finasijskog izvještaja je : proces utvrđivanja novčanih iznosa po kojim

bi trebalo priznati elemente finasijskih izvještaja i iskazati u bilansu i izvještaju o dobiti
15.Koncepti očuvanja kapitala su :
-očuvanje finasijskog kapitala
-očuvanje fizičkog kapitala
16.Očuvanje finasijskog kapitala ?
Po ovom konceptu dobit je ostvarena samo ako finansijski ( ili novčani) iznos neto-sredstava
na kraju razdoblja premašuje finansijski (ili novčani) iznos neto-sredstava na početku
razdoblja, nakon isključivanja bilo kakvih raspodjela vlasnicima ili vlasnikovih doprinosa
tokom tog razdoblja. Očuvanje finansijskog kapitala može biti izmjereno ili u nominalnim
novčanim jedinicama ili u jedinicama konstante kupovne moći-dobit je ostvarena ako
finasijski(novčani) iznos neto-sredstava na kraju razdoblja premašuje finasijski ( ili novčani)
iznos neto-sredstava na početku razdoblja, nakon isključivanja bilo kakvih raspodjela
vlasnicima ili vlasnikovih doprinosa tokom tog razdoblja
17.Očuvanje fizičkog kapitala
Po ovom konceptu dobit je ostvarena samo ako fizička proizvidna sposobnost (ili poslovna
sposobnost) preduzeća (ili resursa ili sredstava potrebnih da se postigne ta sposobnost) na
kraju razdoblja premašuje fizičku proizvodnu sposobnost na početku tog razdoblja, nakon
isključivanja bilo kakvih raspodjela vlasnicima ili vlasnikova doprinosa tokom toga razdoblja.
18.Okvir se bavi:
Ciljem finasijskih izvještaja,kvalitetnim obilježjima koje određuju upotrebljivost informacija

u finasijskim izvještajima, definicijom priznavanjem i mjerenjem elementa od kojih su
sastavljeni finansijski izvještaji, konceptima kapitala i očuvanja kapitala
19.Cilj finasijskih izvještaja je : da pruža informacija o finansijskom položaju, uspješnosti i
promjenama finansijskog položaja preduzeća, što je korisno širokom krugu korisnika u
donošenju ekonomskih odluka.
20.Korisnici finasisjkih izvještaja su:
Sadašnji i potencijalni ulagači(investitori), zaposleni, zajmodavci,dobavljači i ostali

vjerovnici,kupci,vlade i njihove agencije,javnost
21.Potpuni set finasijskih izvještaja čine:
Bilans stanja (izvještaj o finansijskom položaju na kraju razdoblja), bilans uspjeha(izvještaj o

sveobuhvatnoj dobiti), izvještaj o promjenama kapitala tokom razdoblja, izvještaj o novčanim
tokovima tokom razdoblja, bilješke koje obuhvataju sažetak važnih računovodstvenih politika
i druga objašnjenja.
PITANJA NA TESTU :
1.Šta od navedenog predstavlja kvaliteno obilježje finansijskih izvještaja?
b)neograničenost vremena poslovanja
c)fer prezentacija
d)suština važnija od forme
2.Šta od navedenog ne predstavlja kvaliteno obilježje finansijskih izvještaja?
a)neutralnost
b)ograničenost
c)nastanak događaja
d)neograničenost vremena poslovanja
3.Temeljna pretpostavka (načelo) na temelju kojih se sastavljaju finasijski izvještaji je:
b)naplata prihoda ,isplata rashoda
c)neograničenost vremena poslovanja
4.Elementi koji se neposredno odnose na vrednovanje finansijskog položaja su
a)sredstva
b)obaveze
c)prihodi
d)rashodi
5.Elementi koji se neposredno odnose na vrednovanje finansijskog uspjeha su
a)sredstva
b)obaveze
c)prihodi
d)rashodi
6.Šta je tačno
a) Sredstvo je resurs koji kontrolira preduzeće kao rezultat prošlih događaja i iz kojeg
se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi u pravnu osobu
b).Obaveza je sadašnja obaveza pravne osobe proizašla iz prošlih događaja , za čije izmirenje
se očekuje da će stvoriti odliv resursa u tekućem periodu, koji utjelovljuje ekonomske koristi
c) Vlasnički kapital je ostatak sredstava (imovine) pravne osobe nakon odbitka svih njegovih
tekućih obaveza
RAČUNOVODSTVO STALNIH SREDSTAVA

1.Objasni razliku između imovine i sredstva ?
Pod sredstvima se priznaje imovina od koje se očekuje da će vjerovatno priticati buduća
ekonomska korist u pravno lice,.Imovinu treba shvatiti kao širi pojam od sredstva jer se pod
pojmom imovine smatraju i kategorije u vlasništvu pravnog lica čija je knjigovodstvena
vrijednost (sadašnja vrijednost) nula, ali su i dalje u vanbilansnoj evidenciji i njima raspolaže
pravno lice ali bez prava da ih prikazuje u bilansu stanja.Pod sredstvima se podrazumjeva
samo ono što ima vrijednost.
2.Navedi koristi koje daju sredstva ili koristi koje se od sredstava očekuju ?
1.povećanje sredstva materijalnih i nematerijalnih
2.povećanje sredstava novčanog oblika i potraživanja
3.povećanja ekvivalenata novca i prava
4.sposobnost da se smanje obaveze bez plaćanja novcem ili drugim oblicima sredstava i time
obezbjedi odlivanje koristi
5.kada jedno sredstvo spriječi otuđenje drugog sredstva
3.Kako buduće ekonomske koristi sadržane u sredstvu mogu priticati u pravnu osobu
?:
a)upotrebom pojedinačno ili u kombinaciji s ostalim sredstvima za proizvodnju proizvoda i
pružanje usluga koje će pravno osoba prodavati
b)razmjenom za druga sredstva
c)upotrebom za izmirenje obaveza
d)raspodjeljeno vlasnicima pravne osobe
4.Objasni razliku između stalnih i tekućih sredstava ? ili
Da li se slažete sa izjavom : „Razlika između stalnih i tekućih sredstava pojavljuje se po
osnovi priznavanja njihovog troška ili njihove koristi u jedinici vremena i objasni ?
DA
Razlika između stalnih i tekućih sredstva se pojavljuje po osnovu priznavanja njihovog troška
ili njihove koristi u jedinici vremena.Kod tekućih sredstva očekivana korist treba biti
ostvarena u roku do 12 mjeseci a kod stalnih sredstava ta korist treba pristizati duže od 12
mjeseci.Tekuća sredstva u roku do 12 mjeseci trebaju po pravilu biti utrošena ili trebaju
promijeniti svoj oblik u datom roku ,dok stalna sredstva stvaraju trošak ili mijenjaju svoj
oblik u periodu dužem od 12 mjeseci od perioda stavljanja u funkciju.Lokalnim propisima je
regulisana razlika stalnih i tekućih sredstava u smislu da su tekuća sredstva kategorije imovine
čija je pojedinačna vrijednost manja od 250 KM, dok je kod stalnih sredstava pojedinačna
vrijednost veća od 250 KM.Ova vrijednosna kategorija je utvrđena zakonskim propisima,
lokalnog je karaktera , promjenjljiva je i direktno utiče na poreske osnovice.
5.Podjela sredstava prema funkcionalnom mjestu koje zauzimaju u pravnom licu ?

a)sredstva u pripremi
b)sredstva u funkciji
c)sredstva van funkcije
Stalna sredstva u pripremi su kategorije bilansne imovine koja je u postupku pribavljanja tj u
pripremi da budu sredstva sposobna za funkciju stalnih sredstava.Svi oblici sredstva ne mogu
imati kategoriju sredstva u pripremi kao što su viškovi stalnih sredstava jer im je po prirodi
sredstva omogućeno da se direktno uključe u funkciju.
6.Koji su uslovi da se sredstvo prizna u bilansu ?

a)stalna sredstva se mogu priznati kao bilansne pozicije kada je izvjesno da će buduća
ekonomska korist teći u korist pravnog lica
b)kada je trošak sticanja ili procijenjena vrijednost koja se može pouzdano valorizirati ili kada
je vrijednost zasnovana na realnoj osnovi očekivane koristi , u očekivanom vremenu
Slučaj promašene investicije je primjer kada nastali izdatak ne obezbjeđuje priliv ekonomske
koristi i neće se priznati kao stalno sredstvo.Takve transakcije se najčešće priznaju kao
rashodi tekućeg perioda bez obzira koliko traje proces ulaganja i ovaj rashod nije dozvoljeno
vremenski raspoređivati na više obračunskih perioda. Očekivana korist na sredstvu se može
mijenjati usljed promjene fer vrijednosti , a ne samo na osnovu troška sticanja sredstva.
7.Navedi poslovne promjene koje dovode do fizičkog ili finansijskog povećavanja
stalnih sredstava i njihovo priznavanje u bilansu stanja ?
a)kupovina stalnih sredstava iz vlastitih izvora
b)kupovina stalnih sredstava iz tuđih izvora
c)izgradnja stalnih sredstava u tuđoj režiji
d)izgradnja stalnih sredstava u vlastitoj režiji
e)prijem bez naknade (donacije)
f)razmjena-prijem sredstava za potraživanje
g) viškovi stalnih sredstava
h)rekonstrukcija stalnih sredstava
i)knjiženje goodwila
j)revalorizacija ili uspostavljanje fer vrijednosti
k)prijem sredstava u najam
l)prirast vrijednosti sredstava (kod biloloških sredstava)
8.Navedi poslovne promjene koje dovode do smanjenja fizičkog stanja i vrijednosti
stalnih sredstava ?
1.knjiženje amortizacije
2.prodaja stalnih sredstava
3.ustupanje stalnih sredstava bez naknade
4.rashodovanje stalnih sredstava
5.smanjenje vrijednosti stalnih sredstava
6.manjkovi stalnih sredstava
7.davanje sredstava u najam
9.Objasni razliku između sredstava u funkciji i sredstava u upotrebi ?
Sredstva u funkciji obuhvataju sredstva koja se nalaze evidentirana na računima sredstva u
upotrebi.Treba razlikovati izraz „u funkciji“ i u „upotrebi“.U funkciji znači da su sredstva
nabavljena te da se nalaze na mjestu odredišta svrhe kojoj će koristiti, a u upotrebi znači da su
se počela koristiti.Pod pojmom sredstva u upotrebi podrazumjevamo sredstva koja su
stavljena u funkciju i od kojih pritiče ekonomska korist.Ulaganja su sredstva u funkciji ali ne i
sredstva u upotrebi a mašine i građevinski objekti mogu biti i u funkciji i u upotrebi. Dati
krediti –dugoročni prije mogu biti sredstva u funkciji nego sredstva u upotrebi.Mašina se
može knjigovodstveno nalaziti u upotrebi ,ali nije u funkciji što ne znači da nije ispravna jer
može biti ispravna ali nije u funkciji jer nemamo za koga proizvoditi.Sve dok se ne stavi van
funkcije radi prodaje ili rashodovankja ona će imati status bilansnog sredstva u funkciji.Na
isti način sredstva mogu biti u funkciji a da nisu u upotrebi zbog kvara ili drugih razloga i ti
razlozi nam ne daju pravo da od sredstva ne očekujemo korist i nakon popravke –
rekonstrukcije.
10.Navedi razloge da se sredstvo stavi van funkcije a samim tim i iz upotrebe ?

a)zbog istrošenosti i zbog otpisa do nivoa 100 % vrijednosti sredstava
b)zbog nekorisnosti sredstva i ako nisu 100 % otpisana tj.imaju sadašnju knjigovodstvenu
vrijednost u momentu stavljanja van funkcije što nam omogućuje da sredstvo prenesemo na
sredstva namijenjena prodaji ili ih odmah rashodujemo.
Stavljanje sredstava van funkcije nakon otpisa 100 % njihove vrijednosti je jedan normalan
,zakonom i standardima naređen postupak jer 100 % otpisana vrijednost preko ispravke
vrijednosti onemogućuje da se sredstvu ponovo definiše vrijednost niti da se priznaje u
bilansu stanja.Imamo slučajeva kada otpisana sredstva do nivoa 100 % njihove vrijednosti i
dalje ostaju u upotrebi tj i dalje se koriste. To ne znači da ostaju u bilansnoj evidenciji stalnih
sredstava, jer se nakon 100 % otpisa obavezno isključuju iz bilansne evidencije i prenose u
vanbilansu evidenciju stalnih sredstava ali se i dalje koriste dok to vlasnik želi, Takvom
sredstvu se ne može pripisati nikakav trošak kao što je amortizacija, rekonstrukcija jer im je
vrijednost nula.Takva sredstva mogu imati novu vrijednost samo kod novog vlasnika jer im se
vrijednost uspostavlja po proceduri MRS kroz postupak kupovine,poklona, razmjene za
potraživanja.Imamo slučajeva kada sredstva budu van funkcije, upotrebe privremeno tj kraće
od obračunskog perioda ili kada prekid korištenja bude duži od obračunskog perioda od 12
mjeseci u istoj godini. Ako sredstva imaju sadašnju vrijednost, a privremeno se
isključuju iz upotrebe time ne prestaje obaveza obračuna amortizacije (tada se
primjenjuje kombinovani metod amortizacije ), ali ako je prekid korištenja trajao duže
od 12 mjeseci i obuhvata period od 01.01.do 31.12. tada postoje razlozi za obustavu
obračuna amortizacije za taj period.Obustavljeni period obračuna amortizacije
podrazumjeva da se on treba nodoknaditi u narednom periodu korištenja sredstva tj
amortizacijsko vrijeme se ne može narušiti osim ako u tom periodu nije nadoknađena
amortizacijska osnovica.
11.Objasni pojam nematerijalnih stalnih sredsta ?

Nematerijalna stalna sredstva su prepoznatljiva i odvojiva nemonetarna sredstvo bez fizičke
suptsance i najčešće su manifestovana kao sofveri, patenti, popisi kupaca, založna
prava,autorska prava,filmovi,razne vrste dozvola, frančize,povjerenje kupaca i dobavljača i
razna marketinška prava i sl. Prema zahtjevima MRS -38 (Nematerijalna sredstva),potrebno je
jasno razlikovati goodwill od nematerijalnog sredstva. Nematerijalno sredstvo je bez fizičke
supstance,odvojivo,pojedinačno dok je godwill rezultat poslovnih kombinacija više sredstava
koja su u procesu sticanja neodvojiva i ne mogu biti priznata u formi odvojenih
sredstava.Zbog toga se i kaže da goodwill nastaje poslovnom kombinacijom (reguliše ga
MSFI 3) nad pravnim licem ili zaokruženom ekonomskom cjelinom.
12.Uslovi nematerijalnog sredstva za potrebe grupe 01 prema MRS 38 ?
-prepoznatljivo sredstvo
-prepoznatljiva njegova vrijednost
-pojedinačno priznato
(Npr ako imamo kombinaciju hardver i softver i ako se softver ne može odvojiti onda ne
može biti softver i tada se softver priznaje kao hardrver)
13.Navedi metode početnog vrednovanja nematerijalnih sredstava ?
a)metoda troška ili
b)metoda revalorizacije
što će pravno lice odlučiti svojom računovodstvenom politikom.
Nematerijalna sredstva se početno vrednuju po njihovom trošku tj.u iznosu plaćene
gotovine ili gotovinskog ekvivalenta odnosno po fer vrijednosti drugih naknada koje su
date za sticanje tih sredstava
14.Umanjenje vrijednosti(uskađivanje vrijednosti ) stalnih sredstava ?

Efekti povećanja vrijednosti sredstava kao posljedica revalorizacije priznaje se kao stavka u
kapitalu i to u formi revalorizovanog viška ili kako „revalorizovane rezerve“Prema MRS 36-
Umanjenje vrijednosti ako smo u prošlosti imali na datom sredstvu umanjenje vrijednosti i
time došlo do rashoda-gubitka supstance tada ponovna revalorizacija treba prvo namiriti taj
rashod kroz formu prihoda pa tek iznad tog iznosa efekat pisati kao „revalorizovanu rezervu“
Nadoknada vrijednosti primjenom MRS-36 može koristiti „revalorizovanu rezervu samo do
salda nula nakon čega smanjenje vrijednosti ima tretman rashoda.Revalorizovanu rezervu
pravno lice ako to odluči može prenijeti u neraspoređenu dobit i to direktnim pripisivanjem na
kontima kapitala.
15.Objasni amortizaciju nematerijalnih sredstava?

Amortizacija je sistemski raspored amortizacijskog iznosa sredstava tokom njegovog vijeka
upotrebe
Vijek upotrebe sredstva može biti ograničen ili neograničen i sredstva sa ograničenim
vijekom treba da prati amortizacija.
Amortizacija počinje kada je sredstvo raspoloživo za upotrebu tj.funkcionalno sposobno za
eksploataciju.Amortizacija će prestati takvom sredstvu kada ga 100 % amortizujemo ili ga
isključimo po MSFI 5 radi prodaje ili nefunkcionalnosti u zavisnosti koje vrijeme tj pojava
prije nastane .Standard 38 dozvoljava nematerijalnim sredstvima obračun amortizacije po
linearnoj, degresivnoj i funkcionalnoj metodi i metoda amortizacije će zavisiti od načina
priticanja koristi od sredstva ,ali je najuobičajnija linearna metoda.Uobičajno je da je kod
nematerijalnih sredstava ostatak vrijednosti nula.Ostatak vrijednosti nema amortizaciju ali
ima revalorizaciju krajem svake godine u smislu procijene realnosti vrijednosti ostatka
vrijednosti. Kada ostatak vrijednosti dostigne knjigovodstvenu vrijednost tada je amortizacija
nula tj sredstvo se smatra amortizacijski iskorišteno. Sredstva kojima je vijek korištenja
neograničen ne mogu imati amortizaciju kao trošak , ali zato mogu imati umanjenje
vrijednosti uz primjenu MRS 36 –Umanjenje vrijednosti kad god to pravno lice procijeni i
smatra opravdanim ( na godišnjem nivou ili u periodima kraćim od godinu)
16.Objasni načine obezbjeđenja nematerijalnih sredstava ?

Nematerijalna sredstva možemo obezbjediti na jedan os sljedećih načina :
a)kupovinom vlastitim ili tuđim sredstvima
b)obezbjeđenjem sredstava u vlastitoj režiji za vlastite potrebe
c)sredstva steći putem donacije
d)sredstva razmjenjena za potraživanja ili druga sredstva
Goodwill se stiče u drugačijim uslovima od prethodno navedenih za nematerijalna sredstva i
zbog toga ga treba posebno tretirati i obezbjediti mu posebnu grupu u kontnom planu što
zahtjeva MSFI br.3. Goodwill se priznaje samo ukoliko dolazi kao posljedica tržišnih odnosa
između pravnih lica,kupovinom pravnog lica i konsolidacijom bilansa u korist kupca
(sticatelja sredstava) i pod uslovom da je tržišna vrijednost sticanja veća od fer vrijednosti
stečenog pravnog lica.Interno stvaranje (obračunavanje)goodwilla tj interni goodwill se ne
može priznati kao sredstvo.
17. Šta spada u grupu nematerijalnih sredstava prema Kontnom planu za preduzeća ?
-goodwill
-patenti, licence i zaštitni znakovi
-kapitalizirani troškovi razvoja
-računarski programi-software(koji nisu dio hardwera)
-koncesije i ostala prava
-stalna nematerijalna sredstva u pripremi
-avansi za stalna nematerijalna sredstva
-ostala stalna nematerijalna sredstva
-ispravka vrijednosti stalnih nematerijalnih sredstava
18.Objasni upotrebu konta -Nematerijalna sredstva u pripremi?

Računovodstveno sticanje nematerijalni stalnih sredstava se obavezno evidentira preko
računa –Nematerijalna sredstva u pripremi odakle se prenose na odgovarajući račun sredstva
u upotrebi. Konto-Nematerijalna sredstva u pripremi je procesni račun na kome se prikazuje
postupak pribavljanja nematerijalnih stalnih sredstava do formiranja konačne vrijednosti tih
sredstava i njihovog stavljanja u funkciju..Na ovom kontu se evidentiraju elementi troška
sticanja tj izdaci učinjeni u periodu sticanja do momenta njihove spremnosti za namjeravanu
upotrebu i ovaj konto se zadužuje uz odobrenje konta dobavljači, žiro
račun,blagajna,kredita,odloženih prihoda u slučaju primljenih donacija stalnih sredstava koja
se amortizuju itd.U momentu kada nematerijalno sredstvo postane sposobno za upotrebu za
njegovu vrijednost se vrši zatvaranje konta--Nematerijalna stalna sredstva u pripremi (tj
knjiženjem salda na potražnoj strani) a otvaraju se odgovarajuća konta nematerijalnih stalnih
sredstava u funkciji. Ovaj konto se obavezno koristi bez obzira na period pripreme sredstava i
složenost strukture troška, kada se unaprijed zna da će pored osnovne vrijednosti (fakturne ili
ugovorene) biti i drugih pratećih troškova sticanja koji se u računovodstvu nazivaju zavisni
troškovi sticanja tj nabavke.Svi računi sredstva u funkciji na grupi-Nematerijalna stalna
sredstva nemaju potrebu evidencije preko računa-Nematerijalna sredstva u pripremi ukoliko
se njihov proces pribavljanja ne prati kroz vrijeme i ukoliko na osnovu projektne
dokumentacije ili ugovora znamo da nema zavisnih troškova nabavke .Tada je moguće
pribavljanje stalnih nematerijalnih sredstava knjižiti direktno na račune u funkciji bez računa
nematerijalnih sredstava u pripremi.Nematerijalna sredstva u pripremi ne podliježu obavezi
obračuna amortizacije jer samo sredstva u funkciji mogu imati amortizaciju ako ispunjavaju
uslove prema MRS 38
19.Objasni troškove pozajmljivanja prema MRS 23 kod nematerijalni sredstava ?

Ukoliko se u procesu formiranja vrijednosti na računu-Nematerijalna sredstva u pripremi
pojavljuje kao dodatni trošak kamata i kursne razlike tada ćemo postupiti u skladu sa
zahtjevima MRS -23 Troškovi pozajmljivanja i MRS 21-Efekti promjene kurseva stranih
valuta.Kamata koja se odnosi na pribavljanje nematerijalnih stalnih sredstava obračunate ili
plaćene do datuma završetka procesa nabavke treba priznati kao troškove sticanja tj pripisat
će se nabavnoj cijeni na kontu 015, a poslije toga tj poslije završetka nabavke ili stavljanja u
upotrebu kamata po tom osnovu će biti rashod perioda na koji se obračunava. Sa kursnom
razlikom je nešto drugačije.Ako je obračunata kao negativna kursna razlika do momentu
stavljanja sredstava u funkciju knjižit će se na rashode ,ako je pozitivna po istom osnovu
knjiži se kao prihod perioda.
U slučaju sticanja stalnih nematerijalnih sredstava u vlastitoj režiji kamata prema MRS -23
Troškovi pozajmljivanja, kao ni kursne razlike neće ispuniti uslove da bude u troškovima
sticanja sredstva.
20.Objasni knjigovodstveni tretman promašene investicija ?

Započeta investicija ukoliko bude prepoznatljiva kao besperspektivna ili se ocijeni da
opravdanost ulaganja neće dati očekivani rezultat tada je potrebno dosadašnji iznos ulaganja
rashodovati u tekućem periodu i zato se moraju ispuniti opravdane pretpostavke
besperspektivnosti.Promašenu investiciju treba obustavitii ukoliko se ona ne može nekome
prodati,rashoduje se u cijelosti na teret tekućeg perioda bez mogućnosti vremenskih
razgraničenja tj rashodovanje se treba izvršiti jednokratno.Ovaj račun ne podliježe obavezi
obračuna revalorizacije jer se revalorizacija primjenjuje na sredstva u funkciji i sredstva u
pripremi i van upotrebe, su pošteđena takve obaveze valorizacije.Ako započetu invensticiju
dalje ne finansiramo već je ustupamo bez naknade tada će dugovati rashodi stalnih sredstava
,a potražuje račun nematerijalnih sredstava u pripremi.
21.Objasni pojavu viška/manjka kod nematerijalnih sredstava tj inventurnih razlika ?

Kategorija nematerijalnih stalnih sredstava je pozicija koja ne može imati pozicije viškova i
manjkova jer njihova nematerijalnost ne dozvoljava inventuru ili popis imovine kojom bi se
utvrdila razlika knjigovodstvene i inventurne vrijednosti.
22.Objasni pojam patenta ?

Patent je pravo koje pripada određenoj osobi na temelju određenog izuma i ujedno označava
patentnu ispravu –akt koji izdaje nadležni državni organ kojim se potvrđuje da određenoj
osobi pripada patent za određeni izum.Nosilac patenta ima isključivo pravo korištenja u
proizvodnji zaštićenog izuma te pravo raspolaganja patentom tj prenosom patenta na druge,
davanje licence drugome da može koristiti izum.Patent je teritorijalno ograničen na područje
države čiji je nadležni organ izdao patent
Patent je tržišno pravo ,može se prodati na trajno korištenje tj može ga neko kupiti.Patent
nema amortizaciju
Primjer izrade patenta :
Donijeli smo odluku da vlastitim sredstvima i vlastitim radom napravimo patent uz sljedeće
troškove: utrošen je materijal sa zalihe u vrijednosti 100.000 KM, troškovi plata angažovanih
radnika u sticanju patenta su 100.000 ( od toga su neto plate 70.000 KM, porez na dohodak
10.000, a doprinosi iz i na plate 20.000 KM), troškovi amortizacije opreme korištene u izradi
patenta 5000 KM.Nakon registracije patent je stavljen u upotrebu
a) 015 100.000
101 100.000 za utrošeni materijal
b) 015 100.000
450 70.000
451 10.000
452 20.000 za troškove plata
c) 0155000
0228 5000 za obračun amortizacije
d) 011 205.000
015 205000 za stavljanje u upotrebu
Objasni pojam licence ?

Licenca je ugovor kojim se davalac licence obavezuje da stjecatelju licence ustupa u cjelosti
ili djelimično pravo iskorištavanja izuma, tehnološkog znanja, žiga, uzorka i modela a
stjecatelj licence se obavezuje da će mu za to platiti određenu naknadu.Licenca se kupuje i
čim ima rok ima amortizaciju
Primjer kupovine patenta (licence) ?:
Pravno lice je kupilo patent koje će koristi kao pravo licence (kupljeni patent ) i primljena je
faktura na 10.000 KM plus PDV.Faktura za advokatsku uslugu je primljena u iznosu 1000
KM plus PDV.Patent je stavljen u upotrebu
a) 015 10000
270 1700
432 11700
b) 015 1000
270 170
432 1170
c) 011 11000
015 11000
Za stavljanje u upotrebu
23.Objasni pojam koncesije ?

Koncesija je ugovor kojim se davalac koncesije (država ili uža jedinica) ustupa pravo
koncesionaru na iskorištavanje obično obnovljivog ili neobnovljivog prirodnog bogatstva ili
dobra u opštoj upotrebi ,objekta, pogona itd uz određenu naknadu.Ovdje je riječ o privrednoj
(gospodarskoj) koncesiji na koju se primjenjuju odredbe trgovačkog prava odnosno
međunarodnog trgovačkog prava ako je koncesionar strana država , a ako su obje stranke
države onda se radi o tzv.političkoj koncesiji(vojne baze,luke, prolazi) i na njihove odnose se
primjenjuju norme međunarodnog javnog prava.Koncesor je nadležno ministarstvo ili organ
vlasti u državi kojeg odredi vlada ,a koncesionar je pravno lice kome se dodjeljuje koncesija i
koje izvršava ugovor o koncesiji u skladu sa zakonom.Za koncesionara je koncesija kategorija
koja se nalazi u strukturi stalnih nematerijalnih sredstava ,a plaćanje koncesije će imati
karakter amortizacijskog troška sa vremenom amortizacije u skladu sa vremenom koncesije ili
sa iskorištenom količinom. Država može da bude vlasnik i drugih stalnih sredstava koje
nemaju karakter prirodnog bogatstva kao zgrade, oprema javnih preduzeća i kada država
izdaje takva sredstva na korištenje ona ih izdaje po sistemu zakupa(najma), a ne po sistemu
koncesije.Zbog toga treba razlikovati zakup od koncesije , tj zakup prirodnog bogatstva i
zakup sredstva nije isto.Sredstvima se pripisuje pojam zakupnine, a prirodnim
bogatstvimapojam koncesije. Koncesija je ograničeno pravo i ima amortizaciju i ne može se
prodati tj nije utrživa.
24.Objasni pojam osnivačkih izdataka ?

Osnivački izdaci sutroškovi nastali u procesu osnivanja pravnog lica dok on ne bude
registrovan na sudu u skladu sa važećim zakonima i obuhvataju izdatke koje plaćamo u vezi
sa osnivanjem društva kao što su izrada investiciono tehničke dokumentacije i studija,izrada
znaka i pečata,studijska putovanja, pravne usluge u postupku osnivanja,izdaci za registraciju.
Itd..Nakon registracije na sudu nastali troškovi nisu u funkciji osnivačkih izdataka već su
rashodi perioda ili su dio historijskog troška sredstva koja nabavljamo.Ako bi ovakve izdatke
imali u saradnji sa suosnivačem.tj u sistemu povezanih pravnih lica tada bismo knjiženje
osnivačkih izdataka proveli da konto Ostala stalna sredstva u funkciji-osnivački izdaci duguju
a konto dobavljača potražuju , a nakon toga bismo zadužili konto Udjeli u pravna lica u grupi,
pridružena pravna lica ili Udjeli u ostala povezana pravna lica (zavisno od sistema
povezanosti) a odobrili konto Osnivački izdaci.Ako se ne ispoštuje ugovor o osnivačkim
ulaganjima takve izdatke knjižimo na teret konta-Ostali rashodi uz odobrenje konta:Osnivački
izdaci i ovako se najčešće isknjižavaju osnivački izdaci koji su knjiženi kao osnivački izdaci a
nisu ispunjeni uslovi prema zakonu i računovodstvenim standardima da budu troškovi
osnivanja pravnog lica. Međutim ako se ispoštuje ugovor o osnivačkom izdatku-ulogu naš
poslovni partner bi takva naša ulaganja u svom knjigovodstvu prikaza tako da duguje konto
osnivački izdaci(ostala nematerijalna sredstva ) a potražuje –Uplaćeni upisani osnovni kapital
Obračun amortizacije kod računa osnivački izdaci se izostavlja jer su ovo ulaganja koja imaju
tretman trajnih ulaganja i njihova vrijednost se priznaje dok postoji pravno lice.Trajna
sredstva prema zahtjevima standarda ne gube svoju vrijednost amortizacijom već umanjuju
vrijednost u skladu sa MRS 36.
25.Objasni pojam izdata za razvoj ili kapitalizirani troškovi razvoja ?
U želji svog daljeg razvoja kroz razvoj novih proizvoda,usluga, tehnologija pravno lice ulaže
raspoloživa sredstva i evidentira na kontu Izdaci za razvoj,Na ovom kontu evidentiramo
izdatke vezane za primjenu rezultata istraživanja ili drugih znanja u planiranju ili
projektovanju proizvodnje novih ili bitno poboljšanih materijala, uređaja, proizvoda,
procesa,sistema ili usluga.Npr kao izdaci za razvoj mogu biti priznati izdaci za
dizajniranje,izradu i testiranje prototipa ili modela,dizajniranje alata,uređaja,kalupa matrica,
dizajn izgradnja i djelovanje pilot-postrojenja itd.Za razliku od razvojne faze projekta svi
izdaci koji nastanu u istraživačkoj fazi projekta (izdaci za istraživanje) treba da budu iskazani
kao rashodi, a ne kao sredstvo jer ne garantira priliv buduće ekonomske koristi.Kod ove vrste
sredstava je veoma teško definisati vrijeme korištenja ili kapaciteta u vremenu pa nije rijetkost
da ovakva sredstva ostaju bez amortizacije već će nakon izmirenja obaveza po ovom osnovu
činiti povećanje kapitala.
Primjer izdataka za razvoj (kapitaliziranih troškova razvoja) :

U toku razvojne faze novog proizvoda nastali su sljedeći izdaci : utrošen je materijal sa zalihe
u vrijednosti 100.000 KM, troškovi plata angažovanih radnika u razvoju su 100.000 ( od
toga su neto plate 70.000 KM, porez na dohodak 10.000, a doprinosi iz i na plate 20.000
KM), troškovi amortizacije opreme korištene u razvoju iznose 5000 KM.Nematerijalno
sredstvo je stavljeno u upotrebu
a) 015 100.000
101 100.000 za utrošeni materijal
b) 015 100.000
450 70.000
451 10.000
452 20.000 za troškove plata
c) 0155000
d) 010 205.000
26.Šta je goodwill ?
Prema MSFI br3- Poslovne kombinacije svaka razlika između nabavne vrijednosti poslovne
kombinacije (troškova sticanja) i udjela sticatelja u neto fer vrijednosti prepoznatljivih
sredstava, obaveza i potencijalnih obaveza koje su ovako priznate računovodstveno se
posmatraju kao goodwill.
MSFI -3 upozorava da će sticatelj na datum sticanja:
a)goodwill stečen u poslovnoj kombinaciji priznati kao sredstvo
b)taj goodwill početno mjeriti po njegovoj nabavnoj vrijednosti, koja predstavlja višak iznosa
nabavne vrijednosti poslovne kombinacije u odnosu na stjecateljev udio u neto fer vrijednosti
prepoznatljivih sredstava, obaveza i potencijalnih obaveza
„Goodwill stečen u poslovnoj kombinaciji predstavlja plaćanje izvršeno od strane sticatelja u
očekivanju budućih ekonomskih koristi od sredstava koje nije moguće pojedinačno
identificirati i odvojeno priznatu“
27.Koji su preduslovi za nastanak goodwilla ?

Preduslovi za nastanak goodwilla su :
a)da je rezultat poslovnih kombinacija u kojoj sticatelj (pravno lice) stiče pravo kontrole
vlasništva bad stečenim pravnim licem
b)da postoji razlika između plaćene vrijednosti kupljenog pravnog lica ili zaokružene
ekonomske cjeline gdje je plaćena vrijednost veća od fer-procijenjene vrijednosti sredstava
korigovanoj za obaveze i potencijalne obaveze iz ove transakcije
c)da je poslovna transakcija završena konsolidacijom sredstava, obaveza, i kapitala u pravnom
licu sticatelja (to bi značilo da se gasi pravno lice koje je predmet kombinacije i od tada
posluje pod imenom sticatelja).
Goodwill se po mnogo čemu razlikuje od ostalih sredstava i ne može se pojedinačno prodati,

vrijednost goodwilla isključivo ovisi od volje sticatelja, te njegovog priznavanja procijenjenih
vrijednosti, što mu daje krajnje subjektivnu karakteristiku.Goodwill se ne amortizuje ,ali se
njegova vrijednost može smanjivati primjenom standarda br 36 ,ali opet po vlastitoj procjeni
upoređivanjem očekivane koristi i knjigovodstvene vrijednosti.Sticatelj će testirati vrijednost
goodwilla jedanput godišnje,ali ako promjene okolnosti upozoravaju da je vjerovatno došlo
do gubitka vrijednosti na goodwillu. Ako bi se prilikom poslovnih kombinacija dogodilo da
sticateljev udio u neto fer vrijednosti prepoznatljivih sredstava, obaveza, potencijalnih
obaveza veći od nabavne vrijednosti sticatelj će
a)ponovo procijeniti utvrđivanje i mjerenje prepoznatljivih sredstava,obaveza i potencijalnih
obaveza stečenog subjekta i mjerenje nabavne vrijednosti poslovne kombinacije i
b)odmah priznati u prihode ili rashode cjelokupan višak koji preostaje nakon izvršene
ponovne procjene
Goodwill zahtjeva pojedinačnu evidenciju,analitiku jer se nakon kombinacije sticanja neka od
prepoznatljivih pojedinačnih sredstava mogu prodati,rashodovati zbog uništenja , otuđenja,
pokloniti drugim licima, razmjeniti za obaveze , izdvojiti na grupu za prodaju, ali još nisu
prodata sredstva.Instrukcija standarda je da se treba prestati evidentirati negativan goodwill sa
primjenom MRS i MSFI a da zaleđena salda treba uskladiti sa računima zadržane zarade
28.Da li se moguća pojava i knjiženje goodwilla kod kupovine pojedinačnih stalnih
sredstava i objasni odgovor?
Ne.Kod kupovine pojedinačnih stalnih sredstava nema prostora za goodwill jer se svako
pojedinačno sredstvo pojedinačno fakturisano i plaćeno. Goodwill se javlja kada postoji
razlika između plaćene vrijednosti kupljenog pravnog lica ili zaokružene ekonomske cjeline
gdje je plaćena vrijednost veća od fer-procijenjene vrijednosti sredstava korigovanoj za
obaveze i potencijalne obaveze iz ove transakcije
29.Ako kupac prihvati knjigovodstvenu vrijednost sredstva i izvora sredstava kupljenog
preduzeća kao evidencionu vrijednost da li se može pojaviti goodwill i ako može kako
ćemo ga izračunati ?
DA. .Goodwill se javlja kada postoji razlika između plaćene vrijednosti kupljenog pravnog
lica ili zaokružene ekonomske cjeline gdje je plaćena vrijednost veća od ( u ovom
primjeru)knjigovodstvene vrijednosti sredstava korigovanoj za obaveze i potencijalne
obaveze iz ove transakcije.
Iako se goodwill ostvaruju kupovinom pravnog lica do goodwilla se dolazi pojedinačnom

procijenom kupljenih sredstava u kupljenom pravnom licu ?
Da, Goodwill se izračunava na osnovu pojedinačne procjene kupljenih sredstava u kupljenom
pravnom licu i javlja se kada postoji razlika između plaćene vrijednosti kupljenog pravnog
lica ili zaokružene ekonomske cjeline gdje je plaćena vrijednost veća od fer-procijenjene
vrijednosti sredstava korigovanoj za obaveze i potencijalne obaveze iz ove transakcije.
Kod nabavke nematerijlnog stalnog sredstva u nabavnu cijenu osim ugovorene vrijednosti i
drugih troškova nabavke uračunavamo i carine i takse tj nepovratne poreze, a povratne
poreze (PDV) ne uračunavamo već ih knjižimo kao potraživanje za ulazni PDV ,a ne kao
trošak sredstva u nabavci.Ako se u prodaji takvih sredstava dogodi zarada tada će ukupna
vrijednost biti oporeziva, a zarada ima karakter prihoda .kao dobit od transakcija prodaje
nematerijalnih sredstava
30.Sticanje nematerijalnih sredstava u vlastitoj režiji ?
U slučaju sticanja stalnih nematerijalnih sredstava u vlastitoj režiji kamata prema MRS -23
Troškovi pozajmljivanja, kao ni kursne razlike neće ispuniti uslove da bude u troškovima
sticanja sredstva. Kod sticanja stalnog sredstva u vlastitoj režiji razlikujemo dvije mogućnosti
sticanja:
-kada unaprijed znamo tj odlučimo da pravimo vlastito stalno sredstvo za vlastite potrebe i u
ovom slučaju nema „interne PDV-e fakture“ jer su stalna sredstva oslobođena PDV-a bez
obzira da li smo ih kupili (imamo povrat PDV-a)ili smo ih pravili za sebe i nećemo platiti
PDV
-kada mi svoj vlastiti proizvod za tržište (softver) zadržimo za vlastitu upotrebu kao stalno
sredstvo tada treba imati internu PDV-e fakturu kao da su proizvodi prodati, obračunali bismo
PDV-e na vrijednost koštanja sredstva i prikazali kao obavezu za PDV kroz internu PDV
fakturu.U ovom slučaju PDV nije povratni i prema MRS treba ga ukljućiti u vrijednost
sredstva, jer su nepovratni porezi dio koštanja sredstva kao zavisni troškovi tj takvo sredstvo
će imati nabavnu vrijednost uvećanu za PDV.Nije isti postupak knjiženja kada stalna sredstva
direktno dobijemo vlastitom izgradnjom i kada ih dobijemo preko troškova zalihe gotovih
proizvoda.
31.Objasni pojam avansa za nematerijalna sredstva ?
Su poseban oblik prelaznih sredstava iz novčanog u nematerijalni oblik za potrebe
finansiranja nabavke u korist računa u funkciji grupe-Nematerijalna stalna sredstva.Ova
sredstva se ne amortizuju, niti se revalorizuju.Ono što se može desiti sa iznosima ovog konta
jeste da mogu biti otpisana na teret rashoda zbog lošeg plasmana i neuspjele nabavke za koju
nam avansna sredstva dobavljač nije u mogućnosti vratiti u dogledno vrijeme ili trajno.
32.Ostala nematerijalna sredstva ?
Na ovom kontu se evidentiraju ostala nematerijalna sredstva za koje nije propisan poseban
konto unutra grupe nematerijalnih sredstva i na njemu se najčešće evidentiraju ulaganja koja
smo izvršili na tuđim stalnim sredstvima tokom trajanja najma, a koja nemaju karakter
održavanja, ulaganja u softver, izdaci za konosacije i arondacije industrijskih znanja, prava na
modela itd I za ova sredstva treba provjeriti mogućnost utvrđivanja amortizacije u skladu sa
MRS 38 jer ćemo time omogućiti povrat kroz cijenu proizvoda ili usluga na tržištu
33.Ispravka vrijednosti nematerijalnih sredstava ?
Na ovom kontu se obračunava amortizacija nematerijalanih sredstava u toku obračunskog
perioda u zavisnosti od procijenjenog vijeka u kome će nematerijalno sredstvo donositi
buduće ekonomske koristi i od odabranog metoda amortizacije..Stanje na kontu ispravka
vrijednosti menaterijalnih sredstava predstavlja akumuliranu amortizaciji nematerijalnog
sredstva do tog momenta što se smatra iskorištenim dijelom sredstava u dosadašnjem
vremenu ili dijelom otpisane vrijednosti preko rashoda ili drugih oblika otuđenja.Ispravka
vrijednosti nije bilansna kategorija tj možemo je imati na raćunima glavne knjige ali je neće
biti na računima stanja u finansijskom izvještaju jer finansijski izvještaj (bilans stanja)
odražava knjigovodstveno stanje
34.Nematerijalna srdestva namjenjena prodaji ili otuđenju ?
Prestanka korištenja nematerijalnih sredstva koje može biti privremenog ili trajnog karaktera
treba biti zasnovano na odgovarajućoj odluci i MSFI 5-Stalna sredstva namijenjena prodaji i
prestanak poslovanja.Odabir varijante prodaje ili direktnog otuđenja treba biti propraćeno
odlukom i nisu standardom regulisane zabrane da se sredstva vrate u funkciju nakon neuspjele
prodaje.Isključenjem sredstva na račune za prodaju prestaje mogućnost amortizacije tog
sredstva po isteku mjeseca u kome je sredstvo isključeno iz funkcije.Ako je sredstvo
isključeno iz funkcije iz razloga što je 100 % amortizovano tada se ne može više uključivati u
upotrebu niti ponovo procijenjivati, več rashodovati ili kao takvo prodati. Sto posto otpisana
sredstva se mogu nastaviti koristiti ,ali bez troška amortizacije i nemaju obavezu isključenja
na račune prodaje ili otuđenja ( a mogu biti ako to želimo) ali trebaju se isknjižiti u tom
slučaju na vanbilansne račune.
35.Nabroji MRS-ove koji se direktno odnose na stalna materijalna sredstva ?

Međunarodni računovodstveni standardi koji se direktno odnose na stalna materijalna
sredstva su
MRS 16-Nekternine,postrojenja i oprema
MRS 40-Ulaganja u nekretnine
MRS 20-Računovodstveno obuhvatanje državnih donacija i objavljivanje državne pomoći
MRS 17-Lizing
MRS 11-Ugovori o izgradnji
MRS 41-Poljoprivreda
MRS 36-Umanjenje sredstava
I drugi MRS govore o stalnim sredstvima nekad direktno a nekad indirektno i treba posebno
naglasiti ulogu MSFI br 5-Stalna sredstva namijenjena prodaji i prestanak poslovanja
36.Objasni knjigovodstvenu vrijednost prema MRS 16 ,paragraf 6 ?

Knjigovodstvena vrijednost je iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stanja
nakon odbijanja ukupne akumulirane amortizacije i akumuliranih gubitaka od umanjenja.
37.Objasni nabavnu vrijednost prema MRS 16 ,paragraf 6 ?
-Nabavna vrijednost je iznos isplaćenog novca ili novčanih ekvivalenata ili fer vrijednosti
druge naknade koja je data za nabavku sredstava u vrijeme njegovog sticanja ili izgradnje ili
gdje je to moguće iznos koji se može pripisati tom sredstvu kod početnog priznavanja u
skladu sa specifičnim zahtjevima MSFI primjerice MSFI 2-Isplate temeljem dionica
38.Definiši pojmove amortizacije i amortizirajućeg iznosa ?

-Amortizacija je sistemski raspored amortizacijskog iznosa sredstava tokom njegovog vijeka
upotrebe
-Amortizirajući iznos je nabavna vrijednost sredstva ili neki drugi iznos koji zamjenjuje
nabavnu vrijednost umanjen za njen ostatak vrijednosti
39.Objasni pojam specifične vrijednosti prema MRS 16 ,paragraf 6 ?
-Specifična vrijednost za pravnu osobu je sadašnja vrijednost novčanih tokova za koje pravna
osoba očekuje da će nastati od kontiniuranog korištenja sredstva o od njegovog otuđenja na
kraju vijeka upotrebe ili očekuje da će nastati kad se podmiri obaveza
.
40.Objasni pojam fer vrijednosti prema MRS 16 ,paragraf 6 ?
-Fer vrijednost je iznos za koji bi se sredstvo moglo razmjeniti između poznatih,voljnih i
neovisnih strana u neovisnoj transakaciji
41.Definiši pojam gubitak od umanjenja sredstava prema MRS 16 ,paragraf 6 ?

-Gubitak od umanjenja je iznos za koji knjigovodstvena vrijednost sredstva premašuje
njegovu nadoknadivu vrijednost.
42.Definiši pojam nekretnine, postrojenja i opreme prema MRS 16.paragraf 6 ?

-Nekretnine,postrojenja i oprema su materijalne stavke koje se
a)drže za korištenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga , za iznajmljivanje
drugima ili u administrativne svrhe
b) za koje se očekuje da će se koristiti duže od jednog obračunskog razdoblja
43.Definiši pojam nadoknadive vrijednosti prema MRS 16.paragraf 6 ?
-Nadoknadiva vrijednost je viši iznos pri usporedbi neto prodajne cijene sredstva i njegove
vrijednosti u upotrebi
44.Definiši pojam ostatak vrijednosti prema MRS 16.paragraf 6 ?
-Ostatak vrijednosti nekog sredstva je procijenjeni iznos koji bi pravna osoba primila danas
ako bi otuđila sredstvo, nakon odbijanja procijenjenih troškova otuđenja , da je sredstvo već
na kraju svog vijeka upotrebe i u stanju koje se očekuje na kraju njegovog vijeka upotrebe.
45.Definiši pojam vijeka upotrebe prema MRS 16.paragraf 6
-Vijek upotrebe je :
a)vremensko razdoblje u kojem se očekuje da će pravna osoba koristiti sredstvo
b)broj proizvoda ili sličnih jedinica, koje pravna osoba očekuje osvariti tim sredstvom
46.Definiši pojam nabavne vrijednost prema MRS 16 ,paragraf 6 ?

-Nabavna vrijednost je iznos isplaćenog novca ili novčanih ekvivalenata ili fer vrijednosti
druge naknade koja je data za nabavku sredstava u vrijeme njegovog sticanja ili izgradnje ili
gdje je to moguće iznos koji se može pripisati tom sredstvu kod početnog priznavanja u
skladu sa specifičnim zahtjevima MSFI primjerice MSFI 2-Isplate temeljem dionica
47.Objasni šta čini nabavnu vrijednost prema MRS 16- kod nekternina,postrojenja i
opreme koja zadovoljava kriterije priznavanja kao sredstvo ?
Nabavna vrijednost tj trošak sticanja stalnih sredstava koje kupujemo uključuje:
a)kupovnu cijenu uključujući uvozne pristojbe i nepovratne poreze na promet nakon odbitka
trgovačkih popusta i rabata
b)sve troškove koji se mogu direktno pripisati dovođenju sredstva na lokaciju u radno stanje
za namjeravanu upotrebu
c)početnu procjenu troškova demontiranja, uklanjanja i obnavljanja mjesta na kojem je
sredstvo smješteno
Povratne državne obaveze MRS ne prihvata da se ukljuće u zavisne troškove, a ove obaveze
koje se plaćaju a nemaju karakter povrata treba uračunati u zavisne troškove.Povratni PDV
neće činiti cijenu koštanja sredstva a nepovratni PDV-e ,carinei drugi porezi činit će zavisne
troškove nabavke.Kursne razlike prema MRS 21-Učinci promjene kurseva stranih valuta
nikad ne ispunjavaju uslove da budu priznate kao zavisni troškovi.Ove stavke se priznaju kao
prihodi ili rashodi perioda.
Prema MRS 23-u trošak nabavke stalnih sredstava mogu se uračunati troškovi kamata ali
samo u periodu dok traje proces pribavljanja.Nakon sticanja sredstva kamata će biti rashod
perioda Nekretnine postrojenja i oprema mogu biti nabavljene u zamjenu za nenovčano
sredstvo i nabavna vrijednost tih sredstava mjeri se po fer vrijednosti osim kada transakcija
razmjene nema komercijalni sadržaj ili kada se ne može pouzdano izmjeriti fer vrijednost niti
primljenog niti datog sredstva.Ako nabavljeno sredstvo nije izmjereno po fer vrijednosti,
njegova nabavna vrijednost se mjeri po knjigovodstvenom iznosu datog sredstva.
48.Objasni metode početnog priznavanja sredstava prema MRS 16 ?

-Metoda nabavne vrijednosti ( troška) ili
-Metoda revalorizacijske vrijednosti
Kao svoju računovodstvenu politiku i treba tu politiku primjeniti na cjelokupnu grupu
nekretnina, postrojenja i opreme nakon početnog priznavanja vrijednosti
Po metodu nabavne vrijednosti nakon što priznamo stalno sredstvo i utvrdimo njegovu
nabavnu vrijednost treba raditi tako da tu nabavnu vrijednost treba umanjivati za akumulirani
otpis po osnovu amortizacije ili akumulirane gubitke od umanjenja primjenom MRS-36. tj
ova metoda predstavlja upotrebu knjigovodstvene vrijednosti kao metoda evidencije ili
metoda sadašnje vrijednosti
Ako se opredjelimo za metodu revalorizacione vrijednosti to znači da nakon početnog
priznavanja kao sredstva, nekretnine,postrojenja i opremu čija se fer vrijednost može
pouzdano izmjeriti treba voditi po revalorizacionom iznosu koji predstavlja njihovu fer
vrijednost na dan revalorizacije umanjenu za ukupnu naknadnu akumuliranu amortizaciju i
naknadne akumulirane gubitke od umanjenja.Revalorizaciju treba obavljati dovoljno često
kako bi se osiguralo da se knjigovodstvena vrijednost bitno ne razlikuje od vrijednosti do koje
bi se došlo ako bi se koristila fer vrijednost na datum bilansa stanja
Treba razlikovati izraz revalorizacija kao posljedica administrativnih mjera nakon objave
inflacije u državi i revalorizaciju kao posljedicu primjene procjene fer vrijednosti kod
sredstava koja su za početnu vrijednost imala inače fer vrijednost jer su to sa aspekta
bilansiranja apsolutno razdvojene revalorizacije za različitim posljedicama.
49.Umanjenje vrijednosti (usklađivanje vrijednosti )) stalnih materijalnih sredstava

prema MRS 36 ?
Kada se knjigovodstvena vrijednost sredstva poveća kao rezultata revalorizacije to povećanje
treba izravno pripisati vlastitom kapitalu kao revalorizacioni višak (rezerva) međutim
povećanje treba priznati kao prihod u bilansu uspjeha do onog iznosa do kojeg se stornira
revalorizacijsko smanjenje istog sredstva koje je prethodno priznato kao rashod u bilansu
stanja.Kada se knjigovodstvena vrijednost smanji kao rezultat revalorizacije to smanjenje
treba priznati kao rashod Međutim smanjenje treba direktno knjižiti na teret vlastitog kapitala
tj stavku revalorizacijski višak do iznosa postojećeg revalorizacijkog viška a za smanjenje
veće od revalorizacione rezerve knjižimo rashode od umanjenja odnosno gubitak vrijednosti
supstance.Kada u međuvremenu dođe do povećanja vrijednosti primjenom metode
revalorizacije fer vrijednosti prvo treba priznati prihod onoliko koliko je prethodno bio priznat
rashod po primjeni MRS -36 a tek vrijednost nakon toga postaje revalorizovana rezerva
50.Navedi parametre koji su podloga za utvrđivanje troška amortizacije su ? :

a)Amortizacijska osnovica
b)Očekivano vrijeme korištenja
c)Očekivani kapacitet korištenja u vremenu
d)Očekivani procent
51.Objasni amortizaciju stalnih materijalnih sredstava ?

Amortizacija je sistemski raspored amortizacijskog iznosa sredstava tokom njegovog vijeka
upotrebe.Amortizacija se kao pojam postepenog trošenja u vremenu pripisujemo samo stalnim
sredstvima a ne tekućim.Trošak amortizacije za svako razdoblje treba priznati kao rashod u
bilansu uspjeha osim ako je taj iznos amortizacije uključen u knjigovodstveni iznos drugog
sredstva koje stičemo u vlastitoj režiji.Zakonodavac može bez obzira na procjenu pravnog lica
odrediti limite radi porezne politike priznavanja troškova ili rashoda što znači da zakonodavac
prema MRS 16 može svojim mjerama da ne priznaje ubrzane stope amortizacije, a time niti
usporenu amortizaciju.Amortizaciju sredstava počinje kada je sredstvo raspoloživo za
upotrebu (korištenje) tj kada je ono na lokaciji predviđenoj za stavljanje u funkciju u
raspoloživom vremenu po odluci menadžmenta i to od prvog dana narednog mjeseca od dana
stavljanja sredstva u upotrebu .Amortizacija se prestaje obračunavati samo kada je 100 %
sredstvo otpisano. Nema zabrane da se sredstvo nastavi koristiti kada je 100 % amortizovano,
ali se ne smije obračunavati amortizacijski trošak jer se korist od takvog korištenja prenosi u
korist rezultata ili se može koristiti kao ekonomski prostor za povlastice kod prodaje gotovih
proizvoda.Amortizacija je povezana sa determinantom vremenai tamo gdje se ne može
utvrditi vrijeme korištenja sredstva tada ne postoji mogućnost da se odredi amortizacijski
trošak.Za takva sredstva kažemo da su trajnog karaktera i njima se ne određuje amortizacija
,ali to ne znači da se takvim sredstvima ne utvrđuje gubitak vrijednosti supstance u vremenu
što se radi primjenom MRS-a 36. Napomena da sredstvo ne može biti amortizovano više od
100 % knjigovodstvenog iznosa važi dok sredstvo ne promijeni vlasnika.Kada sredstvo
promijeni vlasnika novi vlasnik će mu odrediti novu početnu vrijednost, novi rok amortizacije
i metod amortizacije ali kod istog vlasnika ne može iznad 100 % knjigovodstvenog iznosa.
52.Navedi i objasni metode obračuna amortizacije koje su dozvoljene prema MRS-u?
MRS 16 definiše sljedeće metode amortizacije stalnih sredstava :
Linerana metoda obračuna amortizacije
Degresivna metoda
Funkcionalna metoda obračuna amortizacije
Kombinovana metode amortizacije
Linerani obračun amortizacije podrazumjeva fiksne stope otpisa sredstava u predviđenom

vijeku upotrebe. Pravno lice može odrediti vlastite stope amortizacije za sva sredstva koja
koristi ali one ne mogu biti manje od stopa predviđenih u Nomenklaturi stalnih
sredstava.Amortizacijski trošak se mijenja pod uslovom da se mijenja amortizacijska
osnovica.Stopa otpisa na godišnjem nivou= 100/vijek upotrebe.
Degresivna metodaobračuna amortizacije je metoda opadajućeg troška,Kod degresivne

metode najveći iznos amortizacije imamo u prvoj godini korištenja sredstva a u zadnjoj godini
ćemo imati najmanji iznos amortizacijskog troška.Ovo važi u idealnim uslovima kada
revalorizacija nema svoje dejstvo značajno da promjeni trvdnju.
Funkcionalna metoda obračuna amortizacije uspostavlja odnos između osnovice za

obračun amortizacije i procijenjenog kapaciteta u vijeku upotrebe sredstva.Iskorišteni
kapacitet je mjerilo obračuna korisne upotrebe imovine i vrlo je važno za obračun
amortizacije razlikovati korišteni od iskorištenog kapaciteta .Za razliku od funkcionalne
metode ostale metode su vremenske metode jer su definisane vremenom u kome se sredstvo
treba otpisati.
Kombinovane metode amortizacije nije navedeno u standardima ali je regulisano propisima
o regulisanju fiskalnog sistema tj ovaj metod zahtjeva Zakon o porezu na dobit i obavezna
primjena stopa amortizacije iz Nomenklature stalnih sredstava o stopama
amortizacije..Kombinovani metod amortizacije se primjenjuje u uslovima kod funkcionalnih
metoda kada zbog niskog stepena iskorištenosti kapaciteta ova metoda ne može da obezbjedi
minimalne (obavezene) nivoe amortizacije po linearnom metodu.Tada se kao dopuna nivou
obavezne amortizacije pojavljuje vremenski metod obračuna i ta kombinacija funkcionalne i
vremenske amortizacije naziva se kombinovani metod.
Primjer knjiženja po lineranoj metodi;
Obračunata je amortizacija za opremu po lineranoj metodi za 6 mjeseci .Nabavna vrijednost

je 10.000 KM a godišnja stopa za obračun amortizacije je 10 %
Amortizacija =(10000 X10% x6mjeseci):12 =500
540 500
Primjer knjiženja po funkcionalnoj metodi
Obračunata je amortizacija za opremu po funkcionalnoj metodi .Nabavna vrijednost je

10.000 KM ,instalirani kapacitet je 10000 komada proizvoda X a u tekućem periodu od 6
mjeseci je proizvedene 1000 komada proizvoda X
Amortizacija =(10000 X 1000 kom): 10.000 komada =1000
540 1000
Primjer knjiženja po degresivnoj metodi ;
Obračunata je i knjižena amortizacija za opremu po degresivnoj metodi za prvu godinu

korištenja .Nabavna vrijednost je 10.000 KM a vijek trajanja 4 godine
Troškovi po jedinici degresije = (Nabavna vrijednt : Zbir rednog broja godina)
= 10.000 : (1+2+3+4) = 1000
Amortizacija za prvu godinu = 4 x1000 = 4000 KM
540 4000

53.Objasni uticaj amortizacije na fiskalnu politiku prema PDV-u i prema porezu na
dobit ?
Značajan je uticaj amortizacije na fiskalnu politiku prema PDV-u i prema porezu na

dobit.Ako smo se opredjelili da u prvim godinama ukalkulisavamo više amortizacije u
troškove učinka to znači da smo spremni snositi odgovornost prema našem krajnjem kupcu
koji će platiti veći PDV u maloprodajnoj cijeni baš i zbog toga što smo možda previše
troškova amortizacije uračunali u vrijednost historijskog troška učinka. Tada je za očekivati
da ostvarimo nešto nižu razliku u cijeni tj manji iznos dobiti, a time i manji porez na dobit u
konačnom obračunu, ali ćemo takvim pristupom platiti više PDV-a.Kod analize prednosti i
nedostataka linerane, degresivne i funkcionalne metode sa fiskalnog aspekta metoda sa
najmanje negativnih posljedica između navedene tri metode je linerni metod koji primjenjuje
prosječne stope iz Nomenklature stalnih sredstava što je ujedno i zahtjev poreskog bilansa i
tada nećemo biti dodatno oporezovani ,porezom na dobit za više obračunatu amortizaciju
iznad linerane amortizacije koju zakonodavac mnatra realnom i standardnom za sva pravna
lica u istom fiskalnom sistemu.
54.Navedi na koja sredstva se ne obračunava amortizacija ?
a)zemljište i šume kao prirodna bogatstva
b)sredstva u pripremi sve do aktiviranja i početka upotrebe
c)avanse za nabavku sredstava iz ovog avansa

d)sredstva iz ovog standarda koja su u skladu sa zakonom proglašena spomenicima kulture i
historijskim spomenicima ako se koriste za obavljanje djelatnosti na osnovu koje se stiču
prihodi) odnosno muzejske vrijednosti i umjetnička djela
e)sredstva pravnog lica koji je u stečaju ili likvidaciji ako tada ne obavlja djelatnost
f)javni putevi po osnovu kojih se stiču prihodi
g)donji sloj kod željezničkih i drugih pruga, puteva,aerodroma,ulica, trgova,parkova,i drugih
izgrađenih javnih površina i tunela i mostova
h)sredstva namjenjena prodaji i otuđenju prema MSFI 5
55.Navedi kada se prema standardu 16 sredstva mogu isknjižiti u dva slučaja ?
Prema standardu 16 sredstva se mogu isknjižiti u dva slučaja :
a)u trenutku otuđenja

b)kada se od njihove upotrebe ili otuđenja ne očekuju buduće ekonomske koristi
Trenutak otuđenja ne treba shvatiti bukvalno kao trenutak nego kraj mjeseca u kome je
otuđenje obavljeno.Dobici i gubici koji nastaju u slučaju isknjižavanja nekretnina, postrojenja
i opreme treba ukljućiti u dobit ili gubitak onda kada su nastala otuđenja.
Sve poslovne promjene stalnih sredstava se mogu grupisati na poslovne promjene:

-stalnih sredstava u pripremi
-stalnih sredstava u upotrebi
-stalnih sredstava van upotrebe
56.Objasni šta se sve može pojaviti kao trošak sticanja stalnog sredstva po principu
kupovine od dobavljača ?
Kada stalna sredstva nabavljamo po principu kupovine tada će nabavni trošak sticanja
sredstava biti formiran tako da ćemo na fakturnu vrijednost dodati zavisni trošak nabavke u
koje ubrajamo carinu,poreze,osiguranje u nabavci,troškove utovara, prevoza,istovara,i sl.Kada
stalno materijalno sredstvo nabavljamo iz tuđih izvora finansiranja može se pojaviti kamata
kao zavisni trošak sticanja stalnog sredstva ukoliko su ispunjeni uslovi predviđeni MRS 23-
Troškovi pozajmljivanja.U tom slučaju kamata će biti zavisni trošak nabavke sredstva samo
za period u kome se plaća ili obračunava kamata dok se sredstvo pribavlja i dok ne postane
sposobno za upotrebu tj nabavljeno ili kvalifikovano za upotrebu.
57.Definiši pojam kvalifikovanog sredstva
Kvalifikovano sredstvo za upotrebu bi značilo da je sredstvo završilo proces pribavljanja te da

je sposobno za upotrebu tj da počinje davati očekivanu ekonomsku korist i nakon toga kamata
će biti rashod.
58.Izgradnja stalnog sredstva u vlastitoj režiji ?

Prema MRS 16-Trošak sredstva izgrađenog u vlastitoj režiji se utvrđuje koristeći ista načela
kao za nabavku sredstava ,te ako pravno lice proizvodi slična sredstva u svrhu prodaje u
redovnom poslovanju trošak sredstva je obično isti kao trošak proizvodnje sredstva za
prodaju.Bilo koja interna dobit se eliminiše iz takvog troška.MRS 23-Troškovi pozajmljivanja
ne navodi mogućnost da se kamata prizna kao zavisni trošak sredstva u vlastitoj
režiji.Troškovi nenormalnih iznosa izgubljenog materijala, rada i drugih resursa nastalih u
proizvodnji sredstva nisu uključeni u trošak sredstva.
59.Da li postoji razlika u tretmanu priznavanja utrošenih resursa u vlastitoj režiji za

sticanje stalnih sredstava u uslovima kada unaprijed znamo da gradimo stalno sredstvo
za vlastite potrebe i kada to u trenutku proizvodnje ne znamo već to saznamo tek kada
proizvod bude završen ?
Postoji razlika u tretmanu priznavanja utrošenih resursa u vlastitoj režiji za sticanje stalnih
sredstava u uslovima kada :
a)unaprijed znamo da gradimo stalno sredstvo za vlastite potrebe vlastitim sredstvima i tada
svi troškovi učinjeni sa ciljem proizvodnje u vlastitoj režiji se knjiže na račun-Materijalna
sredstva u pripremi (duguju), a potraživat će račun: zaliha, ispravka vrijednosti stalnih
sredstava, obaveza za neto i bruto plate, žiro račun i sl
b)kada to u trenutku proizvodnje ne znamo već to saznamo tek kada proizvod bude završen
i tada će se svi troškovi knjižiti na klasu troškova, a potom na raspored troškova.Troškovi koji
se odnose na stalna sredstva se sa rasporeda troškova prenose na stalna sredstva u pripremi ili
direktno na sredstva u upotrebi ,a vrijednost gotovih proizvoda za tržište se po cijeni
historijskog troška sticanja prenose na zalihe gotovih proizvoda ili poluproizvoda.
60.Objasni donaciju stalnih sredstava- MRS 20 ?
Iako MRS 20-obuhvata državne donacije i pomoći MRS - 16 podrazumjeva da pravno lice
može primati davati donacije stalnih sredstava.Ako bismo materijalno sredstvo dobili po
principu MRS 20-donacijom moramo znati sljedeće:
-da li sredstvo pripada stalnim ili tekućim sredstvima
-da mu utvrdimo vrijednost po principu fer procijenjene vrijednosti
-ako to bude stalno sredstvo tada moramo učiniti korak dalje i itvrditi da li se radi o sredstvu
koje podliježe obavezi amortizacije ili je to stalno sredstvo bez obaveze amortizacije
-ima li takva donacija određenih dodatnih troškova u postupku dovođenja doniranog sredstva
u funkciju
Kada zemljište dobijemo kao donaciju zadužili bismo konto Materijalna sredstva u priprem,i
a odobrili konto Prihodi od donacija , subvencija,regresa i kompenzacija (konto 652) .Kod
primaoca donacije knjigovodstvena vrijednost donacije se formira na bazi fer procijenjene
vrijednosti kao prihod perioda u kome je donacija primljena, a neće biti odloženi prihod, jer je
zemljište sredstvo na koje se ne obračunava amortizacija Poreza na promet nekretnina nisu
oslobođene donacije tako da ćemo i u ovom slučaju imati porez na promet nekretnina.Ako bi
imali dodatnih troškova nakon donacije (uređenje, oplemenjivanje zemljišta)to bi bili dodatni
troškovi koje bismo knjižili na dugovnu stranu računa –Materijalna sredstva u pripremi i tek
potom bismo zemljište stavili u funkciju.Kod davaoca donacije za donatora zemljište po
knjigovodstvenoj vrijednosti će biti rashod.Donacija za koju se vezuje amortizacija nije
prihod direktno već odloženi prihod (konto 407), koji se u prihode prenosi tek kroz ostvarenu
amortizaciju.Godišnji iznos amortizacije se oprihoduje kao -Prihod od donacije. Kod ovih
sredstva primljene donacije ne povećavaju dionički kapital sve dok svojim rezultatima ne
obezbjede korist koja je veća od amortizacije i tada se taj višak stečene vrijednosti preko
prihoda manifestuje pozitivno na dobit, a poslije toga i na kapital.Za primljena sredstva koja
nemaju amortizacijski trošak kao što su zemljište, knjige,umjetničke vrijednosti u fer
procijenjenoj vrijednosti se knjiže direktno kao prihod od donacije. Kod doniranja otpisanih
stalnih sredstava iz vanbilansne evidencije kod donatora se to sredstvo samo isknjižava iz
vanbilansne evidencije i za njega to nije rashod jer nije dato sredstvo iz bilansne evidencije i
donator treba da napravi odluku o donaciji . MRS 16 predviđa donaciju u strukturi ostalih
oblika otuđenja pa se samo vezati za MRS 20 bilo bi nedovoljno. Fiskalni aspekt donacije je
regulisan domaćim zakonima i pri tome smo obveznici poreza na nekretnine i poreza na dobit
zbog donacije ukoliko donirana vrijednost prelazi 0,5 % od vrijednosti godišnjeg ukupnog
prihoda donatora.Porez na dobit se plaća samo za prekoračenje vrijednosti donacije 0,5% od
ukupnog prihoda.Kada doniramo zemljište obavezni smo platiti porez na promet nekretnina
5%. Imamo zakon koji reguliše poklone pa ako bismo ga podveli pod taj zakon npr kod
donacije gdje učestvuju građanska lica tada je porez 6%.MRS 20 upućuje na obavezu
donošenja odluke o donaciji.
Primjer knjiženja primljene donacije opreme :
Primili smo opremu bez naknade fer procjenjene vrijednosti 10.000 KM.Procijenjeni vijek
upotrebe opreme je 10 godina. Oprema je stavljena u upotrebu.Obračunata je amortizacija za
6 mjeseci
025 10.000
407 10.000 za primljenu donaciju
022 10.000
025 10.000
540 500
407 500
652 500 za prihode od donacije
Primjer knjiženja primljene donacije zemljišta (kod primaoca donacije) :
Primili smo zemljište bez naknade fer procjenjene vrijednosti 10.000 KM.Obračunat je porez
na promet nepokretnosti 5 % i plaćen je sa žiro računa.Zemljište je stavljeno u upotrebu
025 10.000
652 10.000 za primljenu donaciju
025 500
482 500 za porez
482 500
200 500 za plaćeni porez
020 10500
Primjer knjiženja date donacije u zemljištu tj kod donatora :
Donirali smo zemljište čija je knjigovodstvena vrijednost 10.000 KM

570 10.000
020 10.000
Za donirano zemljište
61.Zemljište i građevinski objekti ?
Porez na promet zemljišta ulazi u nabavnu cijenu ako ga plaća kupac jer se smatra
nepovratnim porezom, a povratni porez se ne obračunava u nabavnu vrijednost..U ovom
prometu se ne obračunava i ne plaća PDV-e jer je promet zemljišta izuzet iz ove poreske
obaveze prema Zakonu o PDV-u.Pitanje plaćanja poreza na promet zemljišta je materija
različito regulisana u pojedinim zakonima pa se možemo sresti sa primjerima da tu obavezu
plaća prodavac.Porez se plaća u zakonskom roku bilo da naplatimo potraživanje ili ne. U
slučaju da je prodaja izvršena na kredit porez se ne može vremenski razgraničiti na više rata
bez saglasnosti poreske uprave.Standardi ostavljaju mogućnost da se države prilikom
usvajanja MRS-a opredjele za bruto ili neto metodu prodaje na šta utiče poreski zakon jer se
time direktno utiče na poreske osnovice .Zemljišta i šume predstavljaju trajnu imovinu koja se
kao prirodno bogatstvo izuzima od obaveze amortizacijel.Osim kupovinom i donacom
,zemljište možemo dobiti po osnovu razmjene za potraživanje ili druga sredstva i s obzirom
da takva razmjena tretira prometom bit će obaveza plaćanja poreza na promet nekretnina po
procijenjenoj vrijednosti od strane poreskih organa. Kada unosima (ulažemo )zemljište u
računovodstvenu evidenciju kao naše sredstvo koje je u gruntu naše vlasništvo tada to nije
prihod niti se plaća porez jer nije rijeć o prometu i tada se u aktivu evidentira zemljište u
korist kapitala. Zemljište može izuzetno rijetko biti prihvaćeno kao višak u slučaju da
uživamo neko zemljište a da nije u našim knjigama u gruntovnici ili da mislimo da jeste a
nismo gruntovni vlasnici.Tada se treba izvršiti procjena i evidentirati u korist računa-
Zemljište a potraživat će prihodi u kategoriji viškova.U kontnom planu skupa sa zemljištem
se nalaze i šume .Zemljište može da se ulaže u drugo preduzeće kao dugoročna ulaganja i pri
tome se mogu ugovoriti i određene naknade kroz formu provizija,dividende i sl.Prema MRS
11-Ugovori o izgradnji „građevinsko zemljište nabavljeno radi gradnje objekta ulazi u
vrijednost objekta kao i drugi resursi koji čine vrijednost sticanja građevinskog objekta“ kao i
MRS 28-Ulaganje u pridružene objekte i MRS 41-Poljoprivreda.U tom slučaju kupljeno ili
dobiveno iz donacije ili vlastito zemljište izdvojeno za gradnju građevinskog objekta čini
njegov sastavni dio i uračunava se u vrijednost amortizacione osnovice građevine i sa
prestankom postojanja građevinskog objekta zemljište se vraća u prvobitno stanje i uvodi u
evidenciju kao zemljište.
Šumska preduzeća imaju obavezu izdvajanja sredstava za obnavljanje šumskog bogatstva i u

tom slučaju obračunati iznos se knjiži na konto-Ostali operativni rashodi jer je za šumsko
preduzeće to osnovna djelatnost a potražuju-Ostale kratkoročne obaveze.
62.Izgradnja građevinskog objekta finansirana sredstvima dugoročnog kredita ?

Izgradnja građevinskog objekta iz kreditnih sredstava pretpostavlja izgradnju i finansiranje u
uslovima kada privredno društvo ili nema vlastitih sredstava ili kada je kamatna stopa od
banke niža od vrijednosti zarade iz obrta vlastitog kapitala tj kada privredno društvo procijeni
da će od marže ili razlike u cijeni iz poslovanja ostvariti više od vrijednosti kamate na iznos
uzetog kredita.Takvu procjenu nazivamo finansijska poluga.Izgradnju građevinskog objekta
treba iskoristiti kao i reinvestiranje dobiti radi uštede poreza na dobit, jer privredna društva
imaju pravo koristiti poreske olakšice zbog reinvestiranja dobiti.
53.Troškovi pozajmljivanja prema odredbama MRS 23-Troškovi pozajmljivanja ili

objasni knjigovodstveni tretman troškova pozajmljivanja u kontekstu MRS 16 i MRS 23
?
Troškovi pozajmljivanja mogu biti trošak sticanja kvalifikovanog sredstva u periodu sticanja
tog sredstva, a uslov da određeno sredstvo ima tretman kvalifikovanog sredstva jeste da
proces pribavljanja traje nešto duže kao što je to slučaj kod građevinskih objekata.Osnovni
uslov za kapitalizaciju kamate je da pribavljanje traje duže od prvog anuiteta i kamata neće
biti trošak kapitalisan u sredstvu ako je vrijeme sticanja sredstva trajalo kraće od prvog
anuiteta.Trošak pozajmljivanja je trošak sticanja sredstva samo ako se vrijeme i iznos
obračunate kamate podudaraju sa vremenom pribavljanja kvalifikovanog sredstva.Kamata
obračunata izvan perioda kvalifikovanog sredstva je rashod perioda, a ne trošak sticanja
sredstva.U zavisnosti od karaktera, namjene, uslova pod kojim su nastali troškovi
pozajmljivanja se
-iskazuju kao rashod perioda (rashod kamata tokom trajanja kredita)
-uvrštavaju u trošak nabavke sredstva tj kapitaliziraju ( u tom slučaju se kamata iskazuje kao
trošak naknadno kroz amortizaciju stalnog sredstva
54.Kada počinje i kada se završava kapitalizacija?
Kapitalizacija troškova pozajmljivanja kao dijela troška kvalifikovanog sredstva treba početi :
-kada nastanu izdaci za to sredstvo
-kada nastanu troškovi pozajmljivanja
-kada su u toku aktivnosti neophodne za pripremu sredstva za njegovu namjeravanu upotrebu.
lKapitalizacija troškova pozajmljivanja treba prestati kada se dovrše sve bitne aktivnosti
potrebne za pripremu kvalifikovanog sredstva za njegovu namjeravanu upotrebu ili
prodaju.Kapitalizacija troškova pozajmljivanja vezana je prvenstveno za gotovinske tokove
povodom pribavljanja sredstva.
Ako koristimo kredit u ino sredstvima negativnu kursnu razliku prema MRS 21-Učinci
promjena kurseva stranih valuta treba priznati kao rashod perioda.Pozitivne kursne razlike u
toku sticanja će uticati pozitivno na cijenu sredstva (storno troškova sticanja), a nakon toga
pozitivna razlika je prihod.
55.Izgradnja građevinskog objekta u vlastitoj režiji ?
Ukoliko pravno lice za svoje potrebe vrši izgradnju građevinskog objekta u vlastitoj režiji tada
se svi troškovi nastali u izgradnji građevinskog objekta knjiže kao troškovi sticanja tog
građevinskog objekta preko računa „Materijalna sredstva u pripremi“Prema zahtjevima MRS
2-Zalihe,MRS 16-Nekretnine, postrojenjai oprema i MRS 38-Nematerijalna sredstva utrošena
već stečena sredstva i usluge za pribavljanje stalnih sredstava u vlastitoj režiji su direktno
trošak pripreme sticanja imovine a ne troškovi proizvodnje na klasi troškova kao što je to
predviđeno za proizvodnju gotovih proizvoda kao osnoven djelatnosti.
Ukoliko vršimo kupovinu gotovog građevinskog objekta tada se knjiženje vrši preko računa
„Materijalna sredstva u pripremi“ i dobavljača za vrijednost građevinskog objekta.U ovom
slučaju se na plaća doprinos za sklonište (kao što je slučaj kod izgradnje građevinskog
objekta) jer se radi o kupovini gotovog građevinskog objekta i pretpostavka je da je taj
doprinos plaćen te da ga je prodavac uračunao u prodajnu cijenu objekta.
Ukoliko vršimo adaptaciju građevinskog objekta troškovi adaptacije će tkđ biti dodatna
investicija i knjižit će se na račun „Materijalna sredstva u pripremi“, a potraživat će dobavljači
pod uslovom da su ispunjeni uslovi prema MRS 16 o priznavanju naknadnih troškova na
stalnim sredstvima.
56.Vlastiti proizvodi kao stalna sredstva ?
Ukoliko bismo nakon završene proizvodnje donijeli odluku da iz gotovih proizvoda izdvojimo
dio poslovnog prostora za vlastite potrebe kao kancelarijski prostor tada bi mogli direktno da
knjižimo prijem sredstava a preuzima se sa konta .Raspored troškova jer nismo do sada znali
da će to biti naš polovni prostor i to obavezno po trošku sticanja a ne po tržišnoj vrijednosti
jer nije dozvoljeno da se u ovom slučaju računaju bilo kakve marže.U vrijednost
građevinskog objekta mogu se uračunati troškovi pripreme radilišta, instalacija,troškovi
prenosa zemljišta ili procjena vrijednosti zemljišta što je regulisano MRS 11
57.Prijem- razmjena sredstava za potraživanje?

Neko sredstvo može biti nabavljeno kroz razmjenu ili djelimičnu razmjenu za različito
sredstvo ili drugu imovinu,Trošak takvog sredstva je fer vrijednost primljenog sredstva
usklađenog za iznos bilo kojeg transfera gotovine ili ekvivalenta gotovine.Razmjena sredstvo
za sredstvo, sredstvo za uslugu,uslugu za uslugu prema Zakonu o PDV-u smatramo
prometom i obje strane biće obuhvaćene PDV-om.,kupac za sebe i prodavac za sebe.Sredstvo
kod primaoca će se priznati kao fer vrijednost primljenog sredstva .U slučaju pojave razlike
vrijednosti primljenog sredstva i potraživanja ili drugog sredstva datog u razmjeni tu razliku
treba knjižiti kao prihod ili rashod tekućeg perioda u zavisnosti od karaktera razlike.Može se
desiti da potraživanje u cijelosti ne bude razmjenjeno kroz fer vrijednost primljenog stalnog
sredstva i tada će jednostavo ostati saldo na računu potraživanja i čekat će se buduću
razmjenu ili plaćanje.Kod primaoca sredstva ako fer vrijednost primljenog sredstva za
potraživanje odgovara iznosu potraživanja tom razmjenom se gasi potraživanje kao da je
plaćeno sa žiro računa, a kod davaoca sredstva se radi o indirektnoj prodaji stalnog sredstva i
njegovom isknjižavanju iz upotrebe.Vrijednost potraživanja iznad nivoa fer procijenjene
vrijednosti kod primaoca sredstva nije ništa drugo nego rashod od otpisa potraživanja , a
vrijednosti potraživanja ispod nivoa fer procijenjene vrijednosti je prihod. Pri tome treba
posebnu pažnju obratiti na Zakon o PDV-u jer kod zamjene sredstva svaka strana prihvata
svoju PDV-e obavezu.Pri razmjeni sredstava za potraživanja može se desiti da kupci postanu
dobavljači u momentu kada su njihova potraživanja manja od vrijednosti prometa i kada se
ostatak vrijednosti fakturiše i tada imamo dobavljača.Pri tome se ne smije zaboraviti da
imamo i ovdje PDV za iznos razlike fakturisane dobavljaču
58.Objasni slučaj izmirenje obaveze sredstvima koju su kod davaoca sredstva otpisana u
potpunosti ?
Kada u razmjeni učestvuju sredstva čija je sadašnja knjigovodstvena vrijednost jednaka nuli i
sredstvo se nalazi u vanbilansnoj evidenciji kod davaoca sredstva je to kao da je obaveza
otpisana . Otpis obaveza ili na ovaj način izmirene obaveze rezultiraju prihodom na
indirektan način i knjiži se na konto –Ostali prihodi, jer prihodi koje dobijemo bez razmjene
sredstva su ostali prihodi.Dato sredstvo se isknjžava u ovom slučaju iz vanbilansne evidencije
na kojoj je to sredstvo prikazano sa vrijednošću 1 KM kao evidenciona vrijednost.
Ukoliko bismo bili u situaciji da prodajemo građevinski objekat tada bismo vršili
isknjižavanje njegove vrijednosti i ispravke vrijednosti uz knjiženje potraživanja od kupaca za
postignutu prodajnu vrijednost (duguje).Zavisno od odnosa između postignute prodajne cijene
i preostale neotpisane vrijednosti stalnog sredstva od takve prodaje bi ostvarili ili neto dobitak
ili neto gubitak.Prihod bi bio iznos za koji bi prodajna cijena bila veća ,a rashod iznos za koji
bi prodajna cijena bila manja od neotpisane vrijednosti.
59.Objasniti slučaj prodaje stalnog sredstva koje je 100 % otpisano i nalazi se u

vanbilansnoj evidenciji ?
Kada se prodaje stalno sredstvo npr. građevinski objekat koji je 100 % otpisan koristi se račun
ostali prihodi, a ne prihodi od prodatih stalnih sredstava jer se radi o prihodima koji su
ostvareni po osnovu vanbilansne imovine tj imovine koja nije u aktivi evidentirana kao stalna
sredstva.Takva imovina može imati tretman ostale imovine pa zbog toga prihod ostvaren po
tom osnovu smatramo ostalim prihodima jer se radi o prihodu bez prodaje bilansnih sredstava.
Za prodavca će to biti prihod u cijelosti jer nemamo knjiženje na računima Ispravke
vrijednosti građ.objekata niti Građevinski objekti jer su to knjiženja koja smo uradili kada
smo sredstvo isknjižili iz funkcije.
Kod prodaje investicije u toku kod prodavca se knjiži prihod kao i kod ostalih sredstava
prodaje a kupac kupljenu investiciju zadržava na Materijalna sredstva u pripremi i nastavlja
ulaganja do konačnog završetka
Kod nastalih šteta na građevinskom objektu usljed elementarnih nepogoda i ako je sredstvo
bilo osigurano, ako osiguranje priznaje veću štetu nego što je stvarno nastala tada bi se
razlika knjižila u korist Prihoda.Kada osiguranje priznaje manju štetu od stavrno nastale
razlika se knjiži na teret rashoda
60.Revalorizacija građevinskih objekata ?

Kod revalorizacije građevinskih objekata u funkciji po stopi koliko iznosi rast cijena na malo
objavljen od državnih organa , promet revalorizacije primjenjujemo i na sredstva i na ispravke
vrijednosti.Razlika koja se pojavi, a mora je biti sve dok sredstva i ispravka ne budu
izjednačenitj % otpisana sredstva knjiži se u korist kapitala i rezervi na računu-
Revalorizovana rezerva.
61.Viškovi i manjkovi građevinskog objekta (inventurne razlike stalnih sredstava)?

I da li se prilikom priznavanja stvarnih viškova stalnih sredstava imamo potrebu
evidentiranja otpisa vrijednosti stalnih sredstava koje pronađeno ka višak sredstava u
upotrebi
Kod viškova se knjiži samo fer procijenjena vrijednost kao prihod i ovdje nema računa
ispravke vrijednosti jer se sredstvo prvi put uvodi u našu bilansu evidenciju jer smo isključili
sve mogućnosti formalnog viška.Ovo se dešava kada se utvrdi da se objekat koristi a na
osnovu raspoložive dokumentacije je naš, ali se ne nalazi u evidenciji građevinskih objekata u
glavnoj knjizi.Kod viška dakle nemamo dokumentaciju, a imamo zatečeno sredstvo i
konstatovali smo da je naše i da nije ranije bilo u evidenciji.Zbog toga mu moramo formirati i
drugu prateću dokumantaciju kako bi knjigovodstveno bilo valjano zbrinuto.
62.Manjak stalnih sredstava?
Kada se utvrdi manjak građevinskog objekta tada na osnovu raspoložive dokumentacije
trebamo utvrditi da li je riječ o grešci ili se zaista radi o uništenom sredstvu koje nije 100 %
otpisano i sasvim je svejedno da li ćemo nastalu razliku knjižiti na manjkove ili na rashode na
kontu neotpisana vrijednost stalnih sredstava.Međutim manja je greška ako se to radi na kontu
–Manjkovi jer je konto netpisane vrijednosti stalnih sredstava predviđen za rashode po osnovu
otuđenja tj prodaje,poklona,razmjene za obaveze.Manjkovi građevinskog objekta uistinu su
rijetki pa čak postoji samo kao teoretska pretpostavka.
63.Umanjenje vrijednosti stalnih sredstava tj građevinskog objekta ?
Prema MRS 36 –Umanjenje vrijednosti sredstava a u vezi sa MRS 16-u oblasti građevinskih
objekata umanjenje vrijednosti sredstava se knjiži na teret revalorizovanih rezervi , ako ima
saldo koje je uvijek na potražnoj stani, jer saldo konta Revalorizovane rezerve ne može imati
saldo dugovnog karaktera i može se koristiti samo do salda nula. Ako je smanjenje vrijednosti
veće nego što je to dozvoljavao nadoknadivi iznos na revalorizovanim rezervama tada se
razlika stavlja na teret računa –Smanjenje vrijednosti stalnih sredstava kao rashod tekućeg
perioda.Pri tome se mora povesti računa o visini smanjenja sredstava kako ne bismo izazvali
nekontrolisane gubitke u poslovanju prema MRS 8-Računovodstvene politike,promjene
računovodstvenih procjena i greške.
64.Stambene zgrade i stanovi ?
I stambene zgrade i stanovi se mogu pojaviti u vlasništvu privrednog društva i predstavljati

njegovo stalno sredstvo.Kupovinu stana preduzeće vrši po tržišnim uslovima na osnovu kojih
formira trošak nabavke (nabavnu vrijednost) stana stana u skladu sa MRS 16,Stanovi u
funkciji podliježu revalorizaciji i amortizaciji prema zahtjevima MRS 16
65.Šta uključuje nabavna vrijednost (trošak sticanja) opreme ?
Nabavna vrijednost opreme (trošak nabavke ) što je i sastavni dio osnovice za amortizaciju
sadrži:fakturnu vrijednost dobavljača,prateće carinske i porezne obavezete sve druge troškove
koji su direktno vezani za dovođenje sredstva u radno stanjeza namjeravanu upotrebu i u te
troškove spadaju:troškovi pripreme mjesta-raščišćavanje,iskopi i sli, troškovi isporuke i
rukovanja, prevoza,utovara, istovara, troškovi montaže,provjera tehničke ispravnosti i
dobijanja dozvola,naknade stručnjacima-izdaci za projektnu i drugu
dokumentaciju,procijenjeni troškovi demontaže i uklanjanja sredstva po njegovom
rashodovanju.Ostvarene popuste i druge beneficije prilikom nabavke treba isključiti iz
nabavne cijene opreme.
66.Biološka imovina ?
MRS 41 –poljoprivreda ima za cilj da definiše šta su to biološka sredstva i kako ih početno
priznavati i prihvatiti u računovodstvenu evidenciju.Standardom se zahtjeva mjerenje
vrijednosti isključivo po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje od
vremena ubiranja do vremena prodaje.Ovaj standard se ne bavi preradom poljoprivrednih
proizvoda tj njihovim praćenjem kroz proizvodnju nakon ubiranja npr grožđa u vino,jabuka u
sok jer je to klasična proizvodnja ima vezu sa MRS 2-Zalihe. Postignuta fer vrijednost
umanjena za troškove prodaje može se nazvati neto fer vrijednost.Neto fer vrijednost ako
doživi promjene u plusu ili minusu tj,dobije karakter dobiti ili gubitka treba ih kao takve
uključiti u neto dobit ili gubitak u raudoblju u kome su nastali.Ovaj standard se primjenjuje u
računovodstvu sljedećih stavki ali samo kada su one povezane sa poljoprivrednom djelatnošću
:
a)biološka sredstva
b)poljoprivredni proizvodi u momentu ubiranja
c)državne pomoći definisane u tačkama 34 i 35- MRS 20
Za potrebe kontnog plana biološka sredstva su grupisana u sljedeće grupe računa: osnovno
stado,šuma i višegodišnji zasadi, biološka imovina u pripremi,avansi za biološku
imovinu,ispravka vrijednosti biološke imovine
67.Materijalna sredstva u pripremi ?

Ovaj račun služi kao procesni ili sabirni račun i na njemu se evidentira postupak pribavljanja,
izgradnje,nabavke stalnih sredstava prije njihovog stavljanja u funkciju odnosno upotrebu.Na
ovom računu se evidentiraju svi izdaci vezani za sticanje materijalnih stalnih sredstava koji
predstavljaju elemente troška tih sredstava.Račun stalna sredstva u pripremi je potrebno
uvijek koristiti bez obzira na složenost eleenta nabavke i dužinu perioda pripreme sredstva za
upotrebu tj treba se koristiti i onda kada je struktura troška nabavke sredstva relativno
jednostavna, a ne samo kada su elementi troška nabavke mnogobrojni.
Dok su sredstva na računima u pripremi ona ne podliježu obavezi obračuna amortizacije niti
revalorizaciji j.Nakon što materijalno stalno sredstvo postane sposobno za upotrebu stanje sa
računa stalna sredstva u pripremi se prenosi na odgovarajući račun sredstva u upotrebi.
68.Materijalna sredstva van upotrebe ?
Na ovaj račun evidentiraju se materijalna stalna sredstva bez perspektive korištenja u
poslovanju privrednog društva, odnosno ona materijalna stalna sredstva koja privredno
društvo nema više namjeru koristiti.Sredstva koja su odlukom preduzeća preknjižena na
račun materijalna sredstva van upotrebe, a koja nisu otpisana u potpunosti dalje se ne otpisuju
tj prestaje obaveza otpisa i knjiženja amortizacije.Stalna sredstva se mogu stavljati
privremeno i trajno van upotrebe.Ako se donese odluka da se takva sredstva rashoduju a u
cijelosti su otpisana ,međusobno će se ugasiti računi materijalnih sredstava van upotrebe i
ispravka vrijednosti tih sredstava. Ukoliko sredstvo nije u potpunosti otpisano prije
rashodovanja, neotpisana vrijednost će se knjižiti na teret konta rashoda.Ako bi se sredstvo sa
računa materijalna sredstva van upotrebe( koja su bila privremeno izmještena zbog
obustavljenog poslovanja, uštede amortizacije isl.) vratila na račune upotrebetada bi se
ponovo aktualizirala i obaveza njihove daljne amortizacije i nastavkom ponovnog korištenja
nastavlja se i njegova amortizacija tj,otpis. Ako se sredstva sa računa materijalna sredstva
van upotrebe trajno isključuju tada se treba provesti rashodovanje i od tog mjeseca prestaje
obračun amortizacije
69.Objasni pojam rashodovanja stalnih sredstava korištenih u procesu proizvodnje ?
Ako je sredstvo potpuno iskorišteno i 100 % otpisano tada je rashodovanje moguće
jednostavnim međusobnim zatvaranjem računa ispravke vrijednosti i sredstava u upotrebi.
Ako bismo pak prilikom rashodovanja imali otpadni materijal koji se da iskoristiti ili prodati
to bi u datom slučaju bio prihod.Takođe se mogu pojaviti i troškovi rashodovanja stalnih
sredstava (troškovi demontaže,prevoza,uništenja i sl.)koji imaju svoju vrijednost prema
fakturi dobavljača pa bi bili troškovi usluga, a potraživao bi račun dobavljača.U slučaju
rashodovanje stalnih sredstava koja nisu potpuno otpisana
takva sredstva se isknjižavaju iz sredstava u upotrebi uz zatvaranje računa ispravke vrijednosti
materijalnih sredstava i materijalnih sredstava u upotrebi dok bismo za razliku neotpisane
vrijednosti zadužili rashode na računu neotpisana vrijednost stalnih sredstava.Ako bi postojala
obaveza po osnovu poreza za rashodovanje obračunati porez bi knjižili tako da duguje
neotpisna vrijednost stalnih sredstava a potražuje obaveza za porez.
70.Avansi za materijalna stalna sredstva ?

U slučaju da se prilikom nabavke opreme , izgradnje sredstava zahtijeva da se dio a nekad i
cijeli iznos unaprijed plati tako izdvojena sredstva se evidentiraju na računu avansi za
materijalna sredstva duguju a konto žiro račun ili neki od računa grupe dugoročni kredit bi
potraživao.Ukoliko avans nije dovoljan da isplati prispjelu obavezu tada bi ostatak obaveze
prema dobavljaču isplatili iz raspoloživih sredstava.U slučaju da je avans veći nego što iznosi
stvarna obaveza saldo sa računa avansi za materijalna sredstva se vraćaju na račun sa koga su
sredstva i uplaćena kao avans.
71.Ostala materijalna stalna sredstva ?
U ostala materijalna stalna sredstva spadaju: knjige,umjetnička djela,predmeti arhivske građe,
muzejski eksponati, spomenici kulture i sl. Da bismo ih mogli priznati kao materijalna stalna
sredstva sve te vrijednosti moraju zadovoljavati elemente definicije materijalnih stalnih
sredstava iz MRS 16 kao i uslove za priznavanjamaterijalnih stalnih sredstava propisane tim
Standardom.Neka od ovih sredstava su izuzeta od obaveze amortizacije kaoa što su knjige-
bibliotečki fond, spomenici kulture i historijski spomenici u skladu sa zakonom (osim ako se
koriste za obavljanje djelatnosti po osnovu koje se stiču prihodi jer se tada i amortizacija
obavezno vrši) muzejske vrijednosti i umjetnilka djela i predmeti izrađeni od plemenitih
metala.
72.Ispravka vrijednosti materijalnih stalnih sredstava ?
Na ovom računu se evidentira akumulirana obračunata amortizacija (ispravka vrijednosti)
materijalnih stalnih sredstava tokom njihovog vijeka upotrebe.Obračun amortizacije treba da
predstavalja sistemski raspored smanjenja vrijednosti stalnih sredstava u skladu sa
smanjenjem budućih očekivanih ekonomskih koristi od tih sredstava u periodu njihovog
korištenja.Obračun ispravke vrijednosti se i naknađuje kao trošak.
Šta su zalihe ?
Zalihe su sredstva :
a)koje se drže radi prodaje u redovitom poslovanju
b)u procesu proizvodnje namijenjene prodaji
c)u obliku osnovnog i pomoćnog materijala koji se troši u proizvodnom procesu odnosno pri
pružanju usluga
Zalihe se mogu posmatrati kao:
a)roba –sredstvo kupljeno ili na drugi način stečeno radi prodaje
b)proizvodi,poluproizvodi,nedovršena proizvodnja.nus proizvodi koji su namjenjeni prodaji
ili potrošnji
c)materijal,sitan inventar,rezervni dijelovi,ambalaža (povratna),auto-gume-kao sredstva koja
se drže radi potrošnje u procesu proizvodnje ili pružanja usluga
Navedi uslove koje zalihe moraju ispuniti da bi bile bilansne pozicije ?

Zalihe mogu biti bilansne pozicije ako ispunjavaju sljedeće uslove:
-da se od njih očekuje ekonomska korist u buduće i
-da se može njihova vrijednost pouzdano izmjeriti
Definisati nabavnu vrijednost (historijski trošak ) i zavisne troškove nabavke zaliha ?

Nabavna vrijednost zaliha (cijena koštanja zaliha) obuhvata sve troškove nabavke ,a kod
proizvodnje zaliha troškove proizvodnje i druge troškove koji su nastali u procesu dovođenja
zaliha na sadašnju lokacijui u sadašnjem stanju.U nabavnu vrijednost kao prvi trošak se
uračunava fakturna ili početno ugovorena vrijednost.Troškom sticanja zaliha se ne smatraju
povratni porezi i druge povratne državne obaveze. PDV je zavisni trošak nabavke u uslovima
kada se PDV ne vraća ili u uslovima nabavke kod pravnih lica koja nisu registrovana kao
poreski obveznici.Kursne razlike su isključene iz cijene sticanja zaliha prema MRS 21- Učinci
promjene kurseva stranih valuta.Takve razlike se prihvataju samo kao prihodi ili rashodi
finansiranja.Kamata je sastavni dio troška nabavke sredstva ali u skladu sa MRS 23- Troškovi
posudbe(pozajmljivanja).U skladu sa MRS 2 a u skladu sa MRS 23 kamata će činiti trošak
nabavke ali samo u periodu sticanja sredstva koja se finansira tuđim sredstvima .Nakon
sticanja zaliha cijena pozajmljenih sredstava prestaje biti zavisni trošak nabavke i postaje
trošak proizvodnje ili rashod zavisno na koju fazu se odnosi.Kod nabavke se pojavljuju
troškovi skladištenja. U toku nabavke troškovi skladištenja su zavisni troškovi nabavke osim
ako se radi o našem skladištu.Nakon nabavke troškovi skladištenja kod dobavljača su troškovi
zakupnine uvećani za PDV.Ako su zalihe uskladištene u vlastito skladište takvi troškovi nisu
niti zavisni troškovi nabavke niti je to zakupnina.Carine,takse i slične obaveze prema državi
su zavisni troškovi nabavke jer nisu povratni troškovi
Kod nabavke zaliha mogu se pojaviti različite klauzule nabavke:fco (franko)
kupac.skladište,fco-dobavljač-željeznička stanica,skladište,posljednja luka istovara,fco-
granica izvoznika, fco-granica uvoznika-najbliža na pravcu i sl.Sve ove klauzule govore o
mjestu gdje kupac od dobavljača preuzima zalihe i u kakvom stanju i pod kakvim
uslovima.Prilikom uvoza troškovi nabavke se računaju na granici uvoznika i svi troškovi koje
snosi kupac računaju se do granice jer troškovi poslije granice uvoznika ne ulaze u carinsku
osnovicu.To znači da se troškovi špeditera dijele na troškove do granice i troškove poslije
granice i to se isto odnosi na troškove osiguranja
Definiši netoprodajnu vrijednost zaliha ?
Neto prodajna vrijednost zaliha je procijenjena prodajna cijena tokom redovitog poslovanja
umanjena za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove neophodne da se obavi
prodaja.To je neto iznos koji pravno lice očekuje da će ostvariti od prodaje zaliha u roku
redovnog poslovanja.Ona ne mora biti jednaka fer vrijednosti koju bismo umanjili za troškove
prodaje.Neto prodajna cijena nije prometna vrijednost već procijenjena Da bismo od
procijenjene vrijednosti dobili neto prodajnu vrijednost potrebno je procijeniti troškove
donošenja proizvoda kao da su novi i prvi put ponuđeni tržištu kao i procjenu troškova da se
dovrši prodaja.To nisu popusti u prodaji već procjene umanjene cijene ali ne za rabat već za
dva prethodno iznesena elemanta.
Fer vrijednost zaliha je iznos za koji bi se neko sredstvo moglo razmjeniti ili obaveza
podmiriti između dobro obaviještenih i za razmjenu zainteresovanih strana u transakciji pred
pogodbom.Fer vrijednost možemo imati i kod kupca i kod prodavca,jer što je fer za jedno
trebalo bi biti fer i za drugo.Fer vrijednost podrazumjeva dobro obavještene ,zainteresovane
stranke za transakciju i cijenu voljom (bez prisile)postignutu.Fer vrijednost podrazumjeva
aktivno tržište (otvoreno,transparentno ,dostupno svima),ali to ne znači da fer vrijednosti
nema na pasivnom tržištu (koje nije transparentno ,nije dostupno drugima osim jednom kupcu
i jednom dobavljaču ali su se ipak voljom sporazumjeli o cijeni bez ucjena i prisila.Fer
vrijednost ne priznaje monopol,ucjene i prisile.
Zalihe se uvijek evidentiraju po jednoj od dvije cijene : nabavnoj ili neto prodajnoj i to
po onoj koja je niža
Pored nabavne , fer vrijednosti i neto prodajne cijene zalihe se mogu evidentirati po
-standardnoj cijeni i
-maloprodajnoj cijeni
Standardne ili stalne cijene se formiraju na bazi normalne (realne)potrošnje osnovnog i
pomoćnog materijala, rada,stepena iskorištenosti kapaciteta.One su uobičajne kod formiranja
zaliha gotovih proizvoda ,jer se do konačnog obračuna proizvodnje ne može znati stvarni
trošak koštanja gotovih proizvoda.Zbog toga je data mogućnost da se cijena uspostavi na bazi
standardnog troška tj procjene prosječnog troška po kome se može obaviti
proizvodnja.Standardne cijene znače stalne cijene a nekada u literaturi planske cijene.
Trgovine primjenjuju metod maloprodajne cijene tj cijene na malo.Svaka razlika koja se
pojavljuje između nabavne i maloprodajne vrijednosti se preknjižava preko računa obračunate
marže.
Koje su metode troškova zaliha prema MRS 2 ?
Kod evidentiranja zaliha može se primljenjivati stavrni trošak nabavke ili eventualno
prosječne cijene (ponderisane cijene).Stvarne nabavne cijene će se zahtjevati u slučaju kada
pravno lice želi koristiti FIFO –metodu (prva ulazna=prva izlazna)
FIFO metoda zahtjeva da se prvo troše one zalihe koje su prve vremenski
nabavljene,neovisno o ponašanju cijene u različitim periodima i to je dobro sa aspekta rokova
zastarjelosti jer je pretpostavka da su rokovi nabavke u vezi sa rokom trajanja.
Prosječna cijena se pokazala u praksi kao najrealnija za nadoknadu ali i odražava cijenu koja
je rezultat prosječnih uslova nabavke u datom vremenu.Prosječna cijena se svaki put poslije
nabavke mijenja i računa se novi prosjek.Prosjek se ne računa na svaki izlaz ali računa na
stanje poslije nabavke.Danas lokalni poreski zakoni preferiraju prosječnu cijenu jer je uzimaju
kao mjeru za procjenu odstupanja troškova za oporezivanje.Kod manjkova se za utvrđivanje
vrijednosti primjenjuje ranije pravilnikom o zalihama i cijenama postavljena metoda .Kod
viškova ukoliko se tačno ne može definisati za koju cijenu je višak vezan vrijednost se
uspostavlja po prosječnoj cijeni.
Usklađivanje vrijednosti zaliha tj umanjenje vrijednosti zaliha –MRS 2 ? ili
Da li zalihe materijala možemo vrednovati po neto prodajnoj vrijednosti i ako možemo
kada možemo ?
MRS 2 preporučuje potrebu provjere aktuelnosti cijena zaliha u usporedbi sa realnim tržišnim
uslovima.Umanjenje vrijednosti zaliha do nivoa neto prodajne vrijednost se radi po MRS 2.
Razlozi usklađivanja vrijednosti tj uvođenja neto prodajne vrijednosti kao metode
vrednovanja zaliha mogu biti : niža nabavna cijena (danas) na tržištu,starost zaliha,
oštećenje zaliha, zastarjelost modela i sl.Otpisivanje vrijednosti zaliha ispod troška neto
prodajne vrijednosti je potreba prakse i zahtjev načela da se imovina ne treba voditi u većem
iznosu od onog za koji se pretpostavlja da se može ostvariti prodajom.
Uobičajno je da se forrmiranje neto prodajne vrijednosti primjenjuje kod prodaje ili zaliha
namjenjenih prodaji,ali MRS 2 govori i o mogućnosti da se neto prodajna cijena uspostavi i
kod zaliha namijenjene proizvodnji.Materijalu i drugim inputima se neće pripisati neto
prodajna vrijednost ako se tako utrošene zalihe mogu u cijelosti nadoknaditi kroz prodajnu
cijenu ,međutim ako bi se procijenilo da sa takvim cijenama materijala nismo u prilici da
njihovim trošenjem možemo obezbjediti po tom osnovu prihode koji će nadoknaditi tu
vrijednost tada treba da smanjimo cijenu materijala i drugih inputa do nivoa neto prodajne
cijene koja obezbjeđuje nadokanadu prodajom proizvoda koja su po tom osnovu
napravljeni.Ako bismo imali potrebu da se neto prodajna cijena zaliha podigne treba znati da
se porast cijena ne smije priznati iznad nivoa ranije stečene nabavne vrijednosti.
Da li se nakon priznavanja pada vrijednosti zaliha dozvoljava kasnije priznati porast
vrijednosti istih zaliha ?
Da, kod priznavanja pada vrijednosti zaliha vršili smo usklađivanje vrijednosti zaliha na teret
rashoda i preko konto ispravke vrijednosti zaliha. Ako se poslije toga procijeni porast u
istom obračunskom periodu vrši se smanjivanje ranije iskazanog raskoda ako se porast
vrijednosti dešava u istom obračunskom periodu, a ako se porast vrijednosti zaliha dogodio u
narednom obračunskom periodu knjiži se na ostale prihode. Porast vrijednosti zaliha se ne
smije priznati iznad nivoa ranije stečene nabavne vrijednosti
Klasa zaliha je uobičajeno raspoređena na sljedeće grupe:

-sirovine, materijal, rezervni dijelovi i sitan inventar (auto gume su uvrštene u rezervne
dijelove a ambalaža u sitan inventar)
-proizvodnja u toku
-gotovi proizvodi
-trgovačka roba
Možemo imati mnogo različitih grupa poslovnih promjena kod pribavljanja (sticanja)
zaliha materijala, sitnog inventara i rezervnih dijelova ?
-kupovina u zemlji i iz inostranstva
-proizvodnja zaliha u vlastitoj režiji za vlastite potrebe
-dobivene zalihe bez plaćanja (poklo-donacije)
-razmjena zaliha za potraživanje
-viškovi utvrđeni na zalihama
Kod otuđivanja zaliha materijala, sitnog inventara i rezervnih dijelova možemo imati
sljedeće grupe poslovnih promjena ?
-potrošnja, otpis i rashodovanje zaliha
-prodaja zaliha
-date donacije u zalihama
-razmjena za obaveze
-manjkovi zaliha
-povrat zaliha dobavljaču
Kupovina tj nabavka zaliha ?
Proces pribavljanja zaliha se evidentira preko računa „obračun troškova nabavke „ koji će
dugovati za fakturnu vrijednost i sve troškove koji čine dio nabavne vrijednosti prije nego se
ta vrijednost prenese na račun zaliha.Kada se nabavlja više vrsta materijala ,a želi se
obračunati pojedinačna nabavna cijena potrebno je razlikovati troškove koji se mogu dijeliti
prema količini i troškove koji se obračunavaju prema vrijednosti zaliha.Troškovi prevoza,
utovara,istovara,skladištenja i sl. se vezuju za težinu nabavljenih zaliha i srazmjerno količini
se raspoređuju dok troškovi koji se obračunavaju i zavise od vrijednosti kao što su porezi,
carine, osiguranje i sl. gdje je fakturna vrijednost i osnovica obračuna pojedinačnih troškova
dijele se srazmjerno pojedinačnim fakturnim vrijednostima. Kod sačinjavanja pojedinačnih
kalkulacija vrijednosti zaliha ne smijemo zaboraviti isključiti ranije odobrene popuste u cijeni
koje nam je odobrio dobavljač. Ukoliko se zalihe sirovina i materijala evidentirajuu po
stalnim cijenama u evidenciju je potrebno uključiti –Odstupanje od cijena materijala.
U postupku nabavke zaliha mogu se pojaviti i vlastite usluge.Vrijednost vlastitih usluga
koja se uračunava u vrijednost nabavke treba biti obračunata u nivou troškova učinjenih u
sastavu usluga i nisu dozvoljene nikakve razlike u cijeni kao zarada ,već realna procjena
vrijednosti usluga internog karaktera.U vrijednost internih usluga kod obavljenog transporta
uračunata je vrijednost radne snage, amortizacije prevoznih sredstava, vrijednost goriva,
trošak auto-guma i sl. Svi troškovi u visini obračunatih troškova u internu fakturu se direktno
vezuju za konto obračuna nabavke kod nabavke zaliha a potraživali bi računi obaveze za
plate,ispravke vrijednost i sl. ali samo oni troškovi koji se mogu dovesti u direktnu vezu sa
pojedinačnom nabavkom.U slučaju kada se vrijednost ne može pojedinačno utvrditi ukupan
iznos interne fakture na kraju obračuna se vezuje za klasu troškova i u ovom slučaju se ne
pojavljuju interni prihodi niti interni rashodi jer prema MRS 18 realizacija internog karaktera
se ne priznaje. S obzirom da PDV ne ulazi u nabavnu cijenu, to znači da neće imati nikakvog
uticaja na formiranje stalnih cijena jer PDV podrazumjeva stvarne iznose i kod nabavke i kod
prodaje , a ne nikakve planske (stalne ) cijene.
Materijal u obradi , doradi i manipulaciji
Materijal u obradi, doradi i manipulaciji se sa dotadašnjeg konta zalihe na skladištu prenosi
na odgovarajući konto materijala u doradi ( npr 1016) i na tom kontu se evidentiraju troškovi
dorade tj troškovi dorade se dodaju i uračunavaju u vrijednost zaliha sve dok zalihe ne budu
sposobne da zadovolje svrhu zbog koje su nabavljene.Troškovi dorade čine dio nove cijene
koštanja zalihe sve dok zalihe ne budu zadovoljavale svrhu kojoj su namijenjene u skladu
MRS 2. Kod stalnih cijena troškovi dorade reaguju samo na odstupanje jer se stalne cijene ne
mogu mijenjati pod dejstvom dorade jer su fiksne u određenom obračunskom periodu.Kod
stvarnih cijena je moguće i realno da se trošak koštanja zaliha mijenja pod dejstvom troškova
dorade
Prijem zaliha iz donacija ?
Primljeni materijal iz donacije se evidenira direktno na skladište uz evidenciju prihoda od
donacije.Ukoliko zalihe evidentiramo po planskoj cijeni tada ćemo uspostaviti odnos između
stalne cijene i fer procjenjene vrijednosti i tako uspostaviti odstupanje od cijena .Davalac
donacije mora obračunati 17 % PDV-a i tako povećati rashode za porez ukoliko donirani
materijal podliježe poreskoj obavezi prema Zakonu o PDV-u.Prema Zakonu o porezu na dobit
ovaj iznos će se unijeti u poreski bilans kao povećanje osnovice poreske obaveze, ukoliko je
donacija veća od 0,5 % od ukupnog prihoda u tekućoj godini što se prezentira u poreskom
bilansu 31.12.tekuće godine.Ako je iznos date donacije manji od iznosa 0,5 % ukupnih
prihoda takva donacija se neće unositi u poreski bilans kao oporezivi rashod po osnovu
poreza na dobit ali nas to ne oslobađa obaveze za PDV.
U slučaju davanja zaliha na poklon koje nemaju svoju knjigovodstvenu vrijednosti –zalihe iz
vanbilansne evidencije samo će vlasnik isknjižiti vanbilansnu evidenciju, napraviti odluku o
poklonu i neće biti obaveze o PDV-u.U slučaju prodaje zaliha iz vanbilansne ovaj promet je
propraćen sa PDV jer je svaka realizacija-prodaja oporeziva bez obzira što su zalihe bile
otpisane
Prijem materijala u razmjeni za potraživanje ili porezni tretman razmjene za
potraživanje ? :
U slučaju da je fer vrijednost primljenih zaliha u razmjeni za potraživanje jednaka iznosu
potraživanja tada nemamo ni prihode ni rashode . Ukoliko bismo imali slučaj da je fer
vrijednost materijala manja od potraživanja tada bismo imali rashod,kao što bi imali prihode-
Ostali prihodi u slučaju da smo dobili više materijala po fer procijenjenoj vrijednosti od
potraživanja.Promjena vrijednosti materijala u plusu ili minusu od potraživanja pored
stvaranja prihoda ili rashoda bi svakako reagovala na visinu PDV-a.Kada dio potraživanja ne
naplatimo,a razliku dobijemo u materijalu dužni smo zatražiti saglasnost od UIO da
storniramo obavezu PDV koju smo obračunali kod ranije prodaje iz koje je rezultat
potraživanje od kupca za koje sada vodimo razmjenu za materijal. Kod davaoca materijala
postoji obaveza obračuna PDV za materijal kojim smo platili našu obavezu dobavljaču i po
konačnom obračunu PDV-a svakog 10. U mjesecu za saldo prethodnog mjeseca izvršiti
plaćanje ili knjižiti i dalje potraživanje (tj povrat PDV-a)
Prijem materijala iz vlastite proizvodnje
U slučaju kada uzimamo zalihe iz vlastite proizvodnje PDV se računa po istom principu kao
da smo kupili zalihe materijala jer materijal ugrađen u gotove proizvode će imati sa sobom
izlazni PDV kod prodaje.Zalihe koje se uzimaju iz vlastite proizvodnje evidentiraju se po
trošku staicanja zaliha bez obračuna bilo kakve razlike u cijeni jer uzimanje sredstava iz
vlastite proizvodnje za vlastite reprodukcione potrebe knjiže se isključivo po trošku sticanja
Viškovi zaliha ?
Višak zaliha utvrđuje se po procijenjenoj vrijednosti, ali se za procjenu uzima prosječna
cijena iz dosadašnje evidencije.Kod viška zaliha mora se pripaziti da se ne radi o zalihama
koje ne pripadaju nama ili su već bile u otpisu ili su iz konsignacije, zalihe na čuvanju, tuđe
zalihe kod nas na doradi, uzorci tuđih zaliha, jer u tom slučaju ne smijemo priznati višak jer
nemamo svarno pokriće da je višak.Za formalni višak zaliha potrebno je uskladiti
knjigovodstvenu dokumentaciju sa provednim knjiženjem, jer je poznato da formalni višak
nastaje zbog propusta u knjiženju dokumentacije ilii netačno proknjiženih dokumenata o
zalihama
Manjak na zalihama materijala i kalo, rastur.kvar i lom ?
Ako je manjak na zalihama manji ili u visini dozvoljenog kala tada se knjiži razlika na
materijalne troškove u visini stvarno nastalog manjka.Kalo na zalihama ima smisla samo ako
je ostvaren manjak.Ukoliko na zalihama ne nastane manjak bilo bi besmisleno obračunavati
kalo na teret materijalnih troškova čak kada pravilnikom imamo na to pravo.To pravo
koristimo kada nam zatreba tj kada se utrvdi manjak materijala.Ako je manjak na zalihama
veći od dozvoljenog kala, tada se knjiži razlika na teret rashoda, a sve do nivoa propisanog
kala ,kalo na materijalu je materijalni trošak.Nivo kala za zalihe u pravnom licu treba biti
definisan pravilnikom o zalihama ,ali ne smije biti u višem procentu od zakonom
dozvoljenog.Manjak osim na rashode možemo knjižiti i na teret –Potraživanja od radnika ako
je radnik zadužen za nastali manjak iznad nivoa kala.Radnik se ne može zadužiti za iznos
vrijednosti usvojenog i propisanog kala,rastura,kvara i loma.Ako bi se zalihe evidentirale po
stalnim cijenama tada je potrebno adekvatno odstupanje sa računa isknjižiti na račun troškova
ili rashoda u zavisnosti koji procenat opterećuje jednu i drugu stavku i na isti način ćemo
postupiti u slučaju da se manjak knjiži na teret –Potraživanja od radnika. Za formalni manjak
zaliha potrebno je uskladiti knjigovodstvenu dokumentaciju sa provednim knjiženjem ,jer je
poznato da formalni manjak nastaje zbog propusta u knjiženju dokumentacije ili netačno
proknjiženih dokumenata o zalihama
Potrošnja zaliha za investicije ? ili da li postoje slučajevi kada potrošene zalihe
materijala ne priznajemo kao troškove proizvodnje
U slučaju izgradnje građevinskog objekta u vlastitoj režiji pri čemu koristimo vlastiti materijal
za zalihe na račun stalnih sredstava u pripremi se prenosi vrijednost zaliha i odgovarajući
iznos odstupanje ako se zalihe vode po stalnim cijenam i PDV u adekvatnom iznosu tako da
će račun sredstva u pripremi dugovati za negativno odstupanje i PDV a a potraživat će račun
zaliha, odstupanja od cijena i obaveze za PDV. U slučaju pozitivnog odstupanja račun
odstupanja od cijena duguje a potražuje račun stalna sredstva u pripremi za odgovaarjući
iznos odstupanja od cijene materijala.
Izdavanje materijala u upotrebu ?
U slučaju izdavanja materijala u upotrebu (proizvodnju) ne obračunava se PDV jer je to
osnovna svrha zbog koje je materijal nabavljen i zbog koje smo stekli uslove za povrat PDV-
a.PDV će se obračunati kada ovaj materijal bude kroz gotove proizvode ponuđen
(realizovan)kupcu. Izdavanje materijala u proizvodnju knjižimo na računa –Troškovi
materijala duguju , a zalihe materijala potražuju
Zalihe van upotrebe
Kada su zalihe neupotrebljive zbog isteka roka ,oštećenja i nisu za upotrebu tada će se pojaviti
evidencija zaliha van upotrebe dugovno ,a potraživat će račun zalihe na skladištu.Sa konta
zalihe van upotrebe zalihe se mogu prodati, otpisati, pokloniti i sl. U slučaju otuđivanja
knjigovodstvena vrijednost tih zaliha se nadoknađuje na teret rashoda tekućeg perioda a
potraživat će račun zalihe van upotrebe.Ovo se u toku godine može uraditi još na jedan način
tako da knjižimo rashode ,a potraživat će korekcioni račun „ispravka vrijednosti zaliha“ i po
konačnom obračunu duguje ispravka ,a potražuje račun zalihe van upotrebe.Ako su opravdani
razlozi tražit ćemo inspekcijsku saglasnost za oslobađanje izlaznog PDV-a.Ako razlozi nisu
opravdani nećemo moći biti oslobođeni PDV-a ,moramo ga sami obračunati platiti osim ako
nismo u kvoti manjka i otpisa do visine propisanog kala.rastura,kvara i loma za koju nas
zakonodavac oslobađa PDV-a
Rashodovanje zaliha
Za rashodovanje zaliha koristi se račun –Ispravka vrijednosti zaliha i u tom slučaju dugavat će
rashodi ,a potraživat će konto –Ispravka vrijednosti zaliha .Nakon otuđenja ili potpunog otpisa
vrijednosti zaliha isknjižavanje vrijednosti zaliha će se izvršiti tako da će konto Ispravka
vrijednosti zaliha dugovati ,a konto zalihe potraživatiiAko su opravdani razlozi rashodovanja
tražit ćemo inspekcijsku saglasnost za oslobađanje izlaznog PDV-a.Ako razlozi nisu
opravdani nećemo moći biti oslobođeni PDV-a ,moramo ga sami obračunati platiti osim ako
nismo u kvoti manjka i otpisa do visine propisanog kala.rastura,kvara i loma za koju nas
zakonodavac oslobađa PDV-a
Na klasi zaliha mogu se pojaviti dva korekciona računa : ostupanja od cijena i ispravka
vrijednosti zaliha
Razmjena zaliha za obaveze ?
je postupak koji je suprotan prijemu zaliha za potraživanje. Kada dajemo zalihe za izmirenje
obaveza možemo imati dva slučaja
a)razmjena zaliha koje imaju knjigovodstvenu (sadašnju) vrijednost u bilansu stanja
b)razmjena zaliha čija je knjigovodstvena vrijednost nula za izmirenje obaveza
Kada dajemo određenu zalihu materijala ili druge zalihe za obaveze važno je uspostaviti
odnos između knjigovodstvene vrijednosti zaliha i knjigovodstvene vrijednosti obaveza i u
tom odnosu može biti razlika koja rezultira prihodima ili rashodima u zavisnosti od odnosa
imovine i obaveza.Kada dajemo zalihe za obaveze nismo oslobođeni PDV-a.PDV na zalihe
treba obračunati i platiti jer sredstva u razmjeni podliježu obavezi PDV i to svaka strana u
razmjeni snosi svoj PDV.Kada se u razmjeni pojave zalihe koje su ranije otpisane i koje se
nalaze u vanbilansnoj vrijednosti tada će svaka vrijednost obaveza koja se podmiri takvim
sredstvom biti ostvarena kao ostali prihodi.U tom slučaju nemamo obavezu za PDV jer da bi
sredstvo bilo u vanbilansnoj evidenciji ono je već ranije bilo nadoknađeno na teret rashoda
uz regulisanje PDV obaveze
REZERVNI DIJELOVI I SITAN INVENTAR

Rezervni dijelovi se troše i prenose svoju vrijednost sa konta zaliha rezervnih dijelova na
klasu troškova. Rezervni dijelovi i oprema za servisiranje obično se vode kao zaliha i priznaju
se kao rashod kada se troše.Kod evidentiranja rezervnih dijelova treba imati u vidu MRS 16
koji dozvoljava da se rezervni dijelovi u određenim slučajevima tretiraju i evidentiraju kao
stalna sredstva.Važniji rezervni dijelovi i pomoćna oprema smatraju se nekretninama ,
postrojenjima i opremom kada pravna oosoba očekuje da će ih koristiti duže od jednog
obračunskog razdoblja.Slično tome , ako se rezervni dijelovi i oprema za servisiranje mogu
koristiti samo u vezi s nekom stavkom nekretnina,postrojenja, opreme,oni se obračunavaju
kao nekretnine,postrojenja i oprema.Ukoliko se rezervni dijelovi troše u postupku
rekonstrukcije stalnih sredstava i pod uslovima predviđenim u MRS 16 tj ako ispunjavaju
uslove da se uračunaju u promijenjenu vrijednost stalnih sredstava tada se neće knjižiti na
troškove nego kao povećanje amortizacione osnovice u skladu sa MRS 16.
Sitan inventar
U stvari sitnog inventara možemo svrstati vrijednosti čija je pojedinačna nabavna vrijednost
manja od 250 KM odnosno čiji je vijek korištenja kraći od jedne godine od stavljanja u
upotrebu.Sitan inventar kao i rezervi dijelovi se trebaju priznati kao troškovi u periodu od
najviše 12 mjeseci od stavljanja u upotrebu.Sitan inventar se otpisuje na teret konta troškovi
sitnog inventara na jedan od sljedećih načina (metoda):
a)potpuni otpis -100 % (metoda 100 % otpisa) kod koje se vrijednost sitnog inventara izdatog
u upotrebu u cijelosti 100 % knjiži na troškove što ujedno predstavlja i rashodovanje , a
potražuje račun zalihe inventara
b) 50-tni otpis sitnog inventara kod koje se 50 % njegove vrijednosti knjiži na troškove, a
preostalih 50 % na konto sitnog inventara u upotrebi.Nakon druge faze otpisa ,uslijedilo bi
rashodovanje inventara koji je utrošen tako da će dugovati troškovi inventara za 50 % a
potraživat će sitan inventar u upotrebi.
Nabavka auto-guma se knjiži po istoj proceduri kao zalihe materijala, a trošenje i otpis auto-
guma izdatih u upotrebu u zavisnosti od karaktera prevoznog sredstva vrši se po pređenom
tona-.kilometru ili kilometru što svako pravno lice može uraditi po svojoj metodologiji.
Ambalaža ako je nepovratna ima svoju pojedinačnu vrijednost, i knjiži se na troškove
proizvodnje od momenta kupovine zaliha materijala ili robe jer je već tada ambalaža u
upotrebi bez obzira kada ćemo prodati ili upotrijebiti zalihe
Prodaja zaliha
Prodaja zaliha materijala, sitnog inventara, rezervnih dijelova nije uobičajna ali ako se pojavi
potrebno je knjižiti kao i svaku prodaju zaliha koristeći račune prihoda i rashoda,kupaca i
zaliha uz upotrebu računa obaveze za PDV i odstupanja ako su zalihe bile evidentirane po
stalnim cijenama.
ZALIHE PROIZVODNJE U TOKU
U zalihe svrstavamo i vrijednost nedovršene proizvodnje,vlastitih poluproizvoda, proizvoda u
obradi,doradi i manipulaciji kao i obustavljene proizvodnj.Na ovim kontima evidentiramo
proces konverzije (proizvodnje) tj.transformacijezaliha sirovina,materijala i dr.vrijednosti sa
ciljem proizvodnje gotovih proizvoda.Vrijednost proizvodnje u toku utvršuje se posredstvov
konta-Raspored troškova za obračun učinaka.U zavisnosti od odabranog sistema troškova u
obračun proizvodnje možemo uključiti samo direktne troškove –direct costing sistem,
direktne i opšte troškove pogona-.apsorpcioni sistem ; ili ukupne (direktne i opšte ) troškove
proizvodnje-ukupni sistem troškova.
Opšti troškovi proizvodnje mogu biti varijabilni ili fiksni, koji se sistemski raspoređuju kao
dio troškova zalihe proizvodnje u toku, pri čemu se varijabilni opšti proizvodni troškovi u
cijelosti prenose u vrijednost proizvodnje u toku, dok se raspored fiksnih opštih troškova
obično zasniva na normalnom kapacitetu proizvodnje.U obračun proizvodnje troškovi se
raspoređuju prema mjestima njihovog nastajanja,kao i prema njihovim nosiocima(učincima)
ili prema pozicijama obrade.
Poluproizvodi
Na kontu –Poluproizvodi se evidentiraju vrijednosti nedovršene proizvodnje u statusu
poluproizvoda koji su privremeno izašli iz proizvodnje u toku ,i koji čekaju na daljnji
postupak unutar vlastitog proizvodnog ciklusa.Stanja na ovim kontima iskazuju se privremeno
prenosom sa konta proizvodnja u toku do ponovnog vraćanja poluproizvoda u vlastiti
proizvodni proces.Poluproizvode treba razlikovati od proizvodnje u toku jer oni predstavljaju
višu fazu obrade materijala i mogu biti predmet prodaje na tržištu ili predati u daljnji fazu
obrade do gotovog proizvoda.
Poluproizvodi u obradi, doradi i manipulaciji
Ako vlastite poluproizvode dajemo na doradu ili obradu drugom licu izvan preduzeća nakon
čega proizvodni proces namjeravamo i dalje nastaviti , vrijednost takvih poluproizvoda se
prenosi na konto-Poluproizvodi u obradi, doradi i manipulaciji. Na ovom kontu se iskazuje i
vrijednost vlastitih poluproizvoda u internoj manipulaciji, između dvije proizvodne
faze.Troškovi obrade, dorade i manipulacije će teretiti vrijednost na kontu proizvodi u
obradi,odakle će se tako uvećana, ponovo vratiti na konto proizvodnja u toku gdje se nastavlja
sa njihovim dovršenjem do gotovih proizvoda , nakon čega se prenose na račun-Gotovi
proizvodi.Na kontu-Poluproizvodi u obradi mogu se naći i gotovi proizvodi koji su sa zaliha
vraćeni na doradu npr,ako su zbog čekanja izgubili određena svojstva upotrebne vrijednosti
,pa čak i oni proizvodi koji su vraćeni od kupca zbog neodgovarajućeg kvaliteta
Obustavljena proizvodnje
Imamo slučajeve kada određene vrijednosti zaliha treba evidentirati kao privremeno
obustavljenu proizvodnju jer je to izazvano određenim subjektivnim i objektivnim faktorima,
i ako se proizvodnja namjerava nastaviti te vrijednosti se privremeno evidentiraju na ovom
kontu.Proizvodnja u toku ili poluproizvodi su konta predviđena za evidenciju vrijednosti
troškova u obračunskom periodu za potrebe bilansa stanja u normalnim uslovima kada nema
značajnih prekida proizvodnog ciklusa.Ako značajni zastoji postoje tada možemo stanja sa tih
konta preknjižiti na konto obustavljena proizvodnja.Kada se stvore uslovi za nastavak
kontinuiteta proizvodnje , tada se to evidentira suprotnim knjiženjem (odobrava se konto
obustavljena proizvodnja , a zadužuje konta proizvodnja u toku).Ukoliko se u ovakvim
procesima pojavi i konto-Odstupanja od cijena ako se proizvodni proces evidentira po stalnim
cijenama, konto odstupanja od cijena preuzima adekvatna stanja sa konta, u zavisnosti od
odnosa zaliha i njihovog utroška-izdavanja u upotrebi ,a račun odstupanja od cijena će se
analitički formirati na onoliko računa koliko te faze proizvodnje u toku zahtijevaju.
Konto –Ispravka vrijednosti proizvodnje u toku služi za evidentiranje smanjenja vrijednosti ili
otpisa zaliha u skladu sa MRS 2. Ako se radi o trajno obustavljenoj proizvodnji , otpis takvih
vrijednosti će se vršiti preko konta –Ostali operativni rashodi, jer je to rashod koji je nastao
kao posljedica osnovne djelatnosti koja nije završena u formi gotovih proizvoda.Svako
otpisivanje troškova osnovne djelatnosti knjiži se kao određena kategorija operativnog
rashoda i može se posmatrati kao usklađivanje vrijednosti zaliha , pod formom nivelacije
vrijednosti.
ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA
Na kontima grupe gotovih proizvoda se evidentiraju gotovi proizvodi kao rezultat procesa
konverzije (proizvodnje) bez obzira da li su rezultat proizvodnje, da li su dobiveni povratom
od kupca ili su dobiveni u razmjeni za potraživanje od kupca koji ih nije kupio od nas , a želi
ih kompenzirati za svoj dug prema nama.
Gotovi proizvodi se evidentiraju u visini troškova koji su nastali u proizvodnji , ali se ti
troškovi ne mogu obračunati po većoj vrijednosti od moguće neto prodajne vrijednosti.Za
iznos završenih gotovih proizvoda iz proizvodnje na zalihe potrebno je zadužiti konto Gotovi
proizvodi na skladištu a odobriti račun-Proizvodnja u toku ukoliko smo već ranije troškove
proizvodnje u toku prenijeli na taj račun.Ukoliko se zalihe vode po stalnim cijenama na
zalihama gotovih proizvoda potrebno je formirati i konto –Odstupanja od cijena gotovih
proizvoda gdje evidentiramo pozitivne i negativne razlike između stalne i stvarne vrijednosti.
Gotovi proizvodi su namjenjeni prodaji bilo da se prodaja vrši po principu veleprodaje (sa
skladišta) ili po principu maloprodaje iz vlastitih prodavnica.Zbog toga se na grupi gotovi
proizvodi pojavljuje i konto-Gotovi proizvodi u vlastitoj prodavnici, sa pratećim kontima koji
čine sastavni dio maloprodajnih cijena.Ta prateća konta su :Razlika u cijeni proizvoda u
prodavnici i Porez na dodanu vrijednost proizvoda u prodavnici
Prenos gotovih proizvoda u prodavnicu vrši se sa konta gotovi proizvodi i ukoliko se zalihe na
kontu gotovih proizvodi evidentiraju po stalnim cijenama za iznos prenosa gotovih proizvoda
u prodavnicu isknjižavaju se i odgovarajuća odstupanja iz razloga što se zalihe u prodavnici
vode po maloprodajnoj cijeni na osnovu stvarnih razlika u cijeni i poreza na dodanu
vrijednost.Maloprodajna cijena ne može biti formirana kao stalna cijena, već stvarna. Ukoliko
bismo gotove proizvode u prodavnici prodali na kredit tada bi umjesto računa-Blagajne
knjižili odgovarajuće potraživanje –Kratkoročni kredit a uz prihode od prodaje evidentirali
bismo PVR-obračunata i naplaćena kamata.U daljoj fazi bismo imali knjiženje naplate kredita
i evidenciju prihoda od kamate.Porez se mora platiti u zakonskom roku bez obzira da li mi
gotove proizvode prodali i naplatili odmah na blagajni ili ih prodali na odgođeno
plaćanje.PDV se mjesečno obračunava i saldira bez obzira na način naplate.Izuzetak je izvoz
kome se daje rok od 180 dana uz naplatu i obračun PDV-a.Poreska obaveza se formira danom
prodaje , odnosno svakog desetog u mjesecu za prethodni mjesec, osim za uvoz gdje se čeka
dokaz o naplati od 180 dana,a ako to ne bude,obračunava se PDV obaveza od dana fakture.
Gotovi proizvodi u komisionu ili konsiganaciji
Ukoliko preduzeće ustupi svoje gotove proizvode u komisionu ili konsiganacionu prodaju
vrijednost takvih proizvoda će se sa konta gotovi proizvodi prenijeti na konto-Gotovi
proizvodi u komisionu i konsignaciji.Ovi gotovi proizvodi su i dalje naše zalihe u bilansu
stanja pa je za ove zalihe potrebno izvršiti popis 31.12.i utvrditi viškove ili manjkove ako ih
ima i definisati im mjesto u bilansu stanja i bilansu uspjeha i uskladiti sa zahtjevima Zakona o
PDV-u.Ako bi se zalihe na kontu gotovi proizvodi evidentirale po stalnim cijenama na kontu
gotovih proizvoda u konsignaciji i komisionu bi se evidentirale stvarne cijene i to bi značilo
da bi se ugasio konto odstupanja za dio odstupanja od cijena koji se odnosi na proizvode
prenesene na konto- Gotovi proizvodi u konsignaciji i komisionu. Primljeni proizvodi kod
komisionara ili konsignatora se evidentiraju vanbilansno jer tako primljeni proizvodi nisu
vlasništvo i ne mogu biti predmet bilansne evidencije.U slučaju prodaje evidentira se zarada
kao prihodi od konsignacije i komisiona (posredovanja), a ne cijelu prodajnu vrijednost, a
obaveza PDV-a se obračunava samo na dio provizije, a ostatak obaveze za PDV se prenosi
na vlasnika proizvoda (robe) jer je on i primio prihod.To se može raditi i indirektno da
prikažemo cijelu obavezu PDV-a a potom je prenesemo na vlasnika robe u određenom
procentu.Ovakva prodaja podrazumjeva i komisionu ili konsignacionu proviziju koja se knjiži
kao potraživanje po konsignacionim i komisionim poslovima i kontu ostali prihodi.
RAČUNOVODSTVO TRGOVAČKIH PREDUZEĆA

Zalihe nabavljene radi prodaje kao proces operativne djelatnosti nazivamo roba.Zalihe
proizvedene kod proizvođača su gotovi proizvodi, a za sve ostale učesnike u prometu to
će biti roba. Kod zalihe robe tkđ.je moguće primjenjivati različite metode- FIFO, prosječne
cijene kao metod redoslijeda prodaje robe i način odabira osnovice za formiranje
maloprodajne cijene.Materijal kao zaliha trgovinskih preduzeća , ima karakter pomoćnog
materijala, jer osnovni materijal kao kategorija pripada proizvodnoj djelatnosti.Za razliku od
proizvodne djelatnosti kod koje se troškovi sa klase troškova kumulativno na kraju
obračunskog perioda prenosi na grupu proizvodnja u toku i gotovi proizvodi ili grupu
operativnih rashoda kao troškove operativne djelatnosti , trgovinska pravna lica će troškove sa
klase troškova u cijelosti preko računa –Raspored troškova prenijeti na grupu operativnih
rashoda.
Vrijednost po kojima se mogu voditi zalihe robe kod trgovinske djelatnosti su ?:
a)vrijednost troška nabavke robe (nabavna vrijednost)
b)fer-procijenjena vrijednost
c)neto prodajna vrijednost robe
U vrijednost robe ubrajamo fakturnu vrijednost i zavisne troškove nabavke dok roba ne
bude na mjestu odredišta svrhe zbog koje je i nabavljeno.Troškovi materijala, sitnog
inventara, rezervnih dijelova,amortizacije,plata,proizvodnih i neproizvodnih usluga se
ne uračunavaju u nabavnu vrijednost robe, već čine rashode poslovanja.
Roba se nabavlja prije svega da bi se njenom prodajom ostvario određeni prihod iz koga
treba da se nadoknade svi rashodi perioda. MRS 18-Prihodi postavlja zahtjev priznavanja
prihoda:“ Prihodi se priznaju onda , kad postoji vjerovatnoća da će buduće ekonomske koristi
pravnog lica biti ostvarene u vidu priliva koji se može pouzdano izmjeriti.Paragraf 8 MRS 18-
zahtjeva da se prihod priznaje u bruto prilivu ekonomske koristi što znači da se insistira na
bruto principu prodaje.Prihodi uključuju samo one bruto prilive ekonomskih koristi koje
pravna osoba primi ili potražuje za vlastiti račun.Iznosi naplaćeni za račun trećih strana kao
što su porez na dodanu vrijednost nisu ekonomske koristi koje pritječu u pravnu osobu i ne
dovode do povećanja kapitala i zato se oni izuzimaju iz prihoda.MRS 18 Prihod se mjeri po
fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja.Ako smo odlučili da naše potraživanje za
prodatu robu bude smanjeno za određeni popust koji se blagovremeno objavio tada ćemo
knjižiti smanjenje potraživanja i smanjenje prihoda od prodaje-crveni storno.Ako su popusti
poznati prilikom fakturisanja, oni se upisuju na fakturi i samo kao potraživanje i prihod knjiži
se konačno fakurisan iznos bez popusta.Rabat će uticati na smanjenje poreske osnovice jer
je poreska osnovica predmet plaćanja tj naplate. Važno je znati razliku u knjiženju
prodaje robe i poreske osnovice i poreza u uslovima kada je ? :
a)poznat popust u momentu prodaje
b)kada je rabat, kasa skonto ili drugi popusti priznaju nakon fakturisanja do dana
naplate i u ovom slučaju se popust knjiži kao smanjenje potraživanja i prihoda od
prodaje –crveni storno.
Ako bi robu prodavali za neku drugu robu ili druga sredstva nenončana tada se prihodi
utvrđuju na nivou fer vrijednosti dobijene robe ili drugih sredstava . U slučaju da se ne
može utvrditinfer vrijednost u razmjeni tada se prihod utvrđuje na nivou vrijednosti
prodate robe
Prihod od prodaje robe prema MRS 18 se priznaje kada ?
a)pravno lice prenosi na kupca značajne rizike i koristi vlasništva nad proizvodima ili robom
b)pravno lice ne zadržava značajno vlasništvo ili kontrolu nad prodatom robom i proizvodima
c)iznos prihoda se može pouzdano izmjeriti
d)postoji vjerovatnoća da će ekonomske koristi vezane za transakciju pritjecati u pravna lice
e)troškovi koji su nastali ili će tek nastati u odnosu na datu transakciju mogu se pouzdano
izmjeriti
Radi sučeljavanja prihoda i rashoda u transakciji neophodno je znati visinu troškova
prouzrokovanu ovom transakcijom.Nabavka robe se zasniva na dokumentaciji koja kruži
između kupca i dobavljača koja može biti:ugovor, faktura i sl gdje se definišu
vrsta,kvalitet,cijena,uslovi dopreme,uslovi plaćanja,obaveze i prava po riziku i eventualno
mjesto rješavanja sporova robe u prometu.
Prema MRS 2 u obračun nabavke robe se mogu uključiti više različitih kategorija ?
-fakturna-kupovna vrijednost
-carina i ostale uvozne dažbine,PDV-e
-troškovi osiguranja,usluge špeditera i dr.usluge
-troškovi prevoz i skladištenja
-troškovi manipulacije robe
PDV-e svaki put se ne uračunava u cijenu nabavke.Povratni PDV-e ne ulazi u nabavnu
cijenu dok nepovratni čini dio nabavne cijene.
Koji će troškovi biti uračunati u cijenu robe zavisi od klauzule prevoza koje određuju
mjesto u kome troškovi u nabavci prelaze sa prodavca na kupca:
-franko (fco) skladište kupcu
-franco (fco) skladište prodavac
-franco (fco) utovarna stanica ili franco istovarna stanica u mjestu
Klauzule u kupoprodajnim odnosima nam određuju mjesto u kome troškovi u nabavci prelaze
sa prodavca na kupca i kod definisanja klauzule fco uvijek se misli na raspored troškova
nabavke , a ne na fakturnu vrijednost.
U postupku nabavke se mogu pojaviti različite varijante usljed neusklađenosti prispjeća robe i
prateće dokumentacije:
a)primili smo robu na skladištu i sva dokumentacija potrebna za obračun nabavke je primljena
i ovdje se može govoriti o nabavci robe i mogućnosti definisanja nabavne cijene
b)roba primljena , ali ne i sva dokumentacija i tada je potrebno otvoriti analitički konto
„nefakturisana roba“ do momenta kada će se kompletirati dokumentacija
c) primljena dokumentacija ali ne i roba pri čemu imamo mogućnost da definišemo nabavku
robe kroz analitičku evidenciju kao „roba na putu“
Ukoliko smo robu kupili ,ali nije zaprimljena na skladištu, niti smo primili bilo kakvu
dokumentaciju tada ne smijemo knjižiti robu na računu obračun nabavke niti kao
nefakturisanu, niti kao robu na putu
Slučaj pod „b“ i „c“ su mogućnosti procesnog evidentiranja robe ali bez daljnje mogućnosti
za distribuciju u smislu prodaje, obrade, davanja na konsignaciju, jer nije zaokružen proces
nabavke i sredstva se ne mogu staviti u funkciju.Za nabavku robe kao i za sve duge nabavke
moguće je unaprijed izdvojiti sredstva za tu namjenu u vidu unaprijed plaćenog avansa.MRS
predviđa da se uz odgovarajuće nabavke tekućih sredstava formiraju i posebni računi avansa
za nabavku radi lakšeg praćenja namjenskog trošenja izdvojenih sredstava.Dati avansi za
nabavku trgovačke robe će se evidentirati na kontu –Avansi za robu sa konta -Žiro račun i
prikom konačnog plaćanja dobavljaču računi avansa se gase, a duguju računi dobavljača i
drugih obaveza za adekvatan iznos. Ukoliko se kod nabavke pojavi slučaj korištenja vlastitog
transportnog sredstva ili vlastitih usluga za plate za radnike na utovaru istovaru,
skladištenje,amortizacija transportnih sredstava , troškovi dorade itd bi se teretile zalihe tj ti
troškovi bi se uračunali u nabavnu vrijednost robe.Svi ti troškovi će povećati vrijednost zalihe
robe na skladištu –dugovat će konta roba u skladištu a potraživati-Raspored troškova.Kada
primimo robu bez dokumentacije tada je treba evidenirati na kontu nabavke i kontu obaveza
na posebnim kontima nefakturisane robe, ali nije pogrešno da se roba evidentira na računima
vanbilansne evidencije..Iznosi za knjiženje u ovom slučaju se procijenjuju obično na osnovu
ranijih nabavki ili na osnovu procjene menadžmenta o visini takvih troškova.
Nabavka robe iz inostranstva
Kod nabavke robe iz uvoza nabavka se tkđ evidentira preko računa obračun nabavke s tim da
se kalkulacija nabavne vrijednosti razlikuje zbog klauzule franko granica uvoznika gdje se
formira cijena fco.granica (faktura,porezi,troškovi do granice) a potom obračunava carina na
vrijednost fco granica, a zatim se dodaju troškovi od granice do skladišta kupca..U ovom
slučaju se troškovi špeditera razdvajaju na troškove do granice i na troškove od granice
uvoznika do skladišta kupca kako bi pravilno bili obuhvaćeni u carinskoj osnovici i
obračunatoj carini ( u osnovicu za carinu dodaju se samo troškovi do granice)
Roba u skladištu
Roba u skladištu se može voditi po nabavnoj ili prodajnoj cijeni. Obično se evidentira po
nabavnoj cijeni na skladištu a obavezno se vodi po prodajnoj cijeni ako se isporučuje za
konačnu potrošnju i kao takva podliježe porezu na dodanu vrijednost Ne smijemo robu
evidentirati po stalnim cijenama jer roba ne poznaje kategoriju odstupanja od cijena.Kod
evidentiranja robe po prodajnoj cijeni na nabavnu vrijednost se dodaje obračunata razlika u
cijeni (marža) i tako dobiveni zbir predstavlja poresku osnovicu.Obračunati PDV se dodaje na
poresku osnovicu i tako dobiven zbir predstavalja prodajnu vrijednost. (maloprodajna
vrijednost). Roba u tuđem skladištu se može voditi po maloprodajnoj vrijednosti kao što je
slučaj evidencije robe u konsignaciji i komisionu.
Roba u prodavnici
Za evidentiranje robe u prodavnici potrebno je formirati maloprodajnu cijenu i evidentirati je
u trgovačkoj knjizi za koju se mora imati adekvatna dokumantacija.Na nabavnu vrijednost se
dodaje obračunata razlika u cijeni (marža) i tako dobiveni zbir predstavlja poresku
osnovicu.Obračunati PDV se dodaje na poresku osnovicu i tako dobiven zbir predstavalja
maloprodajnu vrijednost.U skladu sa važećim propisima promet u prodavnici mora biti
evidentiran i kroz registar –blagajnu radi pravilnogobračuna realizovanog poreza na dodanu
vrijednost.
Usklađivanje cijena robe u prodavnici ili povećanje i smanjenje cijena robe u prodavnici
Nakon izrade kalkulacije maloprodajne cijene robe može se pojaviti potreba za ponovnim
usklađivanjem cijena robe pri čemu je potrebno obračunati povećanje i smanjenje cijena robe
jer će se povećanje i smanjenje cijena robe adekvatno odraziti i na PDV kao i na razliku u
cijeni.Svaka promjena cijena mora biti odobrena od nadležne inspekcije i ovjerena od
vlasnika pravnog lica.Za smanjenje cijena bilo bi potrebno izvršiti storniranje iznosa razlike u
cijeni i poreza na dodanu vrijednost za adekvatno usklađivanje cijena, a kod povećanja cijena
potrebno je provesti dopunsko knjiženje za obračunatu razliku u cijeni i porez na dodanu
vrijednost. Povećanje cijena robe u prodavnici bi značilo potrebu izrade nove kalkulacije gdje
se povećanje odražava na razliku u cijeni i PDV-a
Razlozi za smanjenje cijena robe u prodavnici mogu biti ?
a)smanjenje neto prodajne vrijednosti zbog sniženja nivoa tržišnih cijena
b)smanjenje cijena zbog oštećenja robe, demodiranja, tehnološke zastarjelosti
c)zbog rokova trajanja
Ako bi imali sniženje cijena ispod troška nabavke (historijskog troška) tada bismo
računali porez na neto prodajnu vrijednost i dodavanjem poreza na neto prodajnu
vrijednost bismo dobili maloprodajnu vrijednost.Vrijednost marže u tom slučaju je
nula.Otuđenje vrijednosti ispod troška nabavke znači da ulazimo u prostor neto
prodajne cijene i ako bi ta vrijednost bila dovoljna da se proknjiži sa kalom, rasturom,
kvarom i lomom tada nema PDV-a a ako to nije dovoljno tada smanjenje vrijednosti na
teret rashoda mora biti opterećeno obavezom PDV-a jer se otuđenje odnosi na
vrijednost za koju smo već ranije dobili povrat PDV-a. Kod prodaje robe nakon
sniženja ispod historijskog troška nabavke tj do nivoa neto prodajne vrijednosti nema
marže i ostvareni prihod je na nivou troška neto prodajne vrijednosti.
Rashodovanje –otpis robe iz prodavnice
U slučaju rashodovanja robe u prodavnici zbog zastarjelosti, oštećenja, isteklih rokova

trajanja i sl.porez i marža se storniraju na obračunskim računima i rashod čini samo otpis
troška nabavke zaliha.I u ovom slučaju otpis treba uporediti sa dozvoljenim kalom i rasturom
pa tek onda knjižiti otpis.
Doniranje robe iz prodavnice ?
Ukoliko vrijednost donacije na računu ostali rashodi prelazi 0,5 % od ukupnog prihoda
pravnog lica na kraju godine tada se za razliku plaća porez na dobit jer tu razliku porezni
propisi ne priznaju kao rashod. Prodavnica se razdužuje za vrijednost donirane robe
,isknjižava se obračunata razlika u cijeni i PDV uz formiranje obaveze za PDV ,a na teret
ostalih rashoda se evidenira nabavna vrijednost robe uvećana za PDV obavezu.
Manjak robe u prodavnici ?
Kalo u prodavnici u nivou propisanog i odobrenog kala se smatra neoporezivi trošak(rashod).

U slučaju da je kalo veći od dozvoljenog tada se za razliku plaća PDV na teret računa -
Obaveze za PDV.Kod nastalih manjkova robe treba uvijek obračunati mogući kalo i manjak
za taj iznos umanjiti radi uštede poreske obaveze, a ostatak knjižiti kao manjak sa obavezom
poreza na nivou troška robe. Manjak do niova kala ne može biti evidentiran na teret radnika.
Roba u komisionu i konsignaciji
Roba data u konsignaciju ili komisionu se može direktno knjižiti sa konta „roba u skladištu“
ili sa računa „roba u prodavnici“,Obračunata posrednička provizija se ne prikazuje na kontima
ukalkulisana razlika u cijeni i ukalkulisani porez na dodanu vrijednost već na poseban račun
za obračunatu i relaizovanu posredničku proviziju,Ova roba podliježe obavezi inventarisanja
radi realnog sačinjavanja bilansa stanja i vrijednost u popisu će biti priznata po trošku
nabavke ili neto prodajnoj vrijednosti.Primljena roba u konsignaciji i komisionu je tuđa roba
koja se evidentira na vanbilansim računima sve do prodaje .Carinskim zakonom i Zakonom o
PDV-eu ove obaveze se obračunavaju danom prodaje.Za ostzavrenu proviziju na realizovanu
robu u konsignaciji i komisionu dugovat će konto potraživanja za komisione i konsignacione
poslove a potraživat će konto ostali prihodi a iznos koji pripada konsignacionom partneru
knjiži se na račun obaveza koje se isplaćuju.
Roba u doradi, obradi i manipulaciji
Ukoliko se roba iz skladišta ili iz prodavnice šalje na eventualnu doradu, preradu ili
oplemenjivanje potrebno je sa tih konta robu isknjižiti i zadužiti konto „roba na obradi, doradi
i manipulaciji i na tom kontu se evidentira nabavna vrijednost .Ako se roba iz prodavnice
šalje na doradu potrebno je stornirati razliku u cijeni i PDV sa odgovarajućih konta obračuna
poreza i razlike koja je obračunata i tako će se obezbjediti informacija nabavne vrijednosti.U
tom slučaju potrebn je najprije robu vratiti na skladište veleprodaje pa tek onda knjižiti na
doradu.Troškovi dorade robe su troškovi koji mijenjaju dosadašnju nabavnu vrijednost tj za
iznos troška se povećava dosadašnja nabavna vrijednost i postoji nova osnovica za obračun
razlike u cijeni i poreza na dodanu vrijednost.Nakon dorade roba se vraća na onu lokaciju
odakle je poslata na doradu ili se vraća u skladište
Roba van upotrebe
Iz tehničko-tehnoloških razloga, zbog zastarjelosti, zabrane prometa i sl. Može doći do

isknjižavanja robe sa konta- zalihe robe na konto-Roba van upotrebe,Uobičajno je u praksi da
se roba koja je jednom isknjižena na konto –roba van upotrebe ne može ponovo staviti u
prodavnicu ako nat robi nije rađena dorada-oplemenjivanje.Ako je dakle roba na računu van
upotrebe roba je namijenjena rashodovanju do sačinjavanja godišnjeg izvještaja.Ova se roba
obično otpisuje najčešće na teret rashoda preko konta-Ispravka vrijednosti zalihe trgovačke
robe čak i u toku godine a najkasnije na kraju godine.Prije popisa zaliha 31.12. ova se roba
treba otpisati kako ne bi bila obračunata u popis i takvu robu je najbolje udaljiti iz
skladišta.Kada se vrši ovakav otpis ako nemamo opravdane razloge odobrene od inspekcije
biće potrebno da obračunamo i platimo PDV na gubitak vrijednosti.
Nabavljene nekretnine namijenjene daljnjoj prodaji
Prema MRS i MSFI dozvoljen je i promet nekretnina kao robe.Preduzeća registrovana za

promet nekretnina mogu kupiti nekretnine i druga stalna sredstva sa ciljem daljnje prodaje i u
tom slučaju kupljena imovina ima tretman robe .U nabavnu vrijednost nekternina se mogu
uračunati i troškovi uređenja i pripreme za prodaju po principu knjiženja robe u nabavci ili
doradi.U tu vrijednost treba uračunati i sve proipisane obaveze po osnovu prometa nekretnina
ili drugih stalnih sredstava.Za ove nekretnine koje se nalaze u statusu prometa isključena je
obaveza obračuna amortizacije jer im nije dat karakter stalnih sredstava na kome se računa
amortizacija.Treba razlikovati agencije za posredovanje i agencije za promet nekretnina jer
agencija za posredovanje u kupoprodaji ne postaje vlasnik imovine , dok agencija za promet
nekretnina može da postane i vlasnik nekretnine.
RAČUNOVODSTVO TROŠKOVA
Troškovno računovodstvo vrednuje, evidentira, analizira i izvještava o finansisjkim i

nefinasnisjkim informacijama u vezi kupovine i potrošnje i uputa u proizvodnim i uslužnim
sistemima Razlozi zbog koji nastaju troškovi su:
a)troškovi nabavke sredstava
b)troškovi potrošnje sredstava radi proizvodnje, pružanja usluga
c)troškovi otuđivanja sredstava
Kao predmet troškova ili trošenja se pojavljuju:
a)stalna sredstva
b)zalihe gotovih proizvoda, poluproizvoda i nusproizvoda
c) rashodi poslovanja kao rezultat otuđivanja sredstva
Trošak nabavke će se razlikovati kod stalnih i tekućih sredstava ali i jednom i drugom slučaju
se sredstva priznaju po trošku sticanja koji je širi pojam od nabavke.Kod nabavke se
uglavnom troškovi vezuju za fakture a kod proizvodnje zavise od sistema vođenja cijena
zaliha i metoda troškova od pravilnika o platama i sl. U uslovima kada se ne može znati
trošak sticanja sredstva se priznaju po fer procijenjenoj vrijednosti. I ako se može odrediti
nabavna vrijednost fer vrijednost je nedopustiva.
Fer procijenjena vrijednost se uspostavlja kod sredstava koja se stiču po principu ?
-donacije
-prijema sredstava za potraživanje
-viškova
-drugi oblici sticanja koji ne čine odliv gotovine ili ekvivalenta gotovine
Trajne vrijednosti su sredstva koja se nabave i koriste ali se korištenjme takvih sredstava ne
priznaje trošak sa računovodstvenog aspekta i tu spadaju: zemljište, šume ,dugogodišnji
zasadi,plemeniti metali,umjetničke vrijednosti, sredstva u pripremi, donji sloj aerodromskih
pista itd. Ova sredstva nisu niti mogu biti troškovi proizvodnje i ovim sredstvima se ne
obračunava amortizacija , niti drugi troškovi i oni svoju vrijednost prenose direktno na
rashode u momentu otuđivanja.
KLASIFIKACIJA TROŠKOVA
Svi troškovi u literaturi se klasificiraju na :
a)troškove prema prirodnim vrstama
b)sa stanovišta načina obračuna u cijeni učinaka
c)sa stanovišta reagibilnosti na obim zaposlenosti i iskorištenosti kapaciteta
Direktni i indirektni troškovi ?
Troškove prema tome da li se mogu u cijelosti ukalkulisati u budući učinak na direktan način
ili ne razlikujemo direktne i indirektne troškove.Direktno uračunavanje troškova u cijenu
podrazumjeva normativno poznavanje učešća pojedinih faktora u izradi proizvoda.Indirektni
troškovi su tkđ troškovi koji nastaju u proizvodnji ,ali se ne mogu direktno izraziti u učinku i
tu spadaju : radna snaga neproizvodnih radnika, troškovi indirektnog materijala, troškovi
sitnog inventara , rezervnih dijelova, razni porezi , takse i sl. Ukoliko količinu bez rezervno
možemo predstaviti po jedinici proizvoda i prije njegove proizvodnje tada ćemo ga svrstati u
direktne troškove.Ako nismo u stanju prije proizvodnje znati koliko nam određenih troškova
treba da učestvuje u proizvodnoj cijeni svakog proizvoda tada ćemo takav trošak uvrstiti u
indirektne troškove.Direktni troškovi se mogu planirati na osnovu planirane proizvodnje dok
indirektni troškovi se teško mogu u svom nastanku predvidjeti i najčešće se vežu za
vremenski period potrošnje a ne za učinak pojedinačno.Ključ za njihovo raspoređivanje na
učinak je najčešće učešće direktnih troškova
Varijabilni i fiksni troškovi ?
Ako troškovi proizvodnje u svom ukupnom iznosu ostaju nepromijenjeni bez obzira na
iskorištenje kapaciteta takvi troškovi su fiksni troškovi. Varijabilni troškovi se varijabilno
ponašaju u zavisnosti od nivao iskorištenosti kapaciteta tj variraju sa brojem jedinica
proizvodnje.Kod fiksnih troškova troškovi po jedinici variraju , a kod varijabilnih troškova
troškovi po jednici proizvodnje su fiksni.Može se dogoditi da ukupni fiksni troškovi u jednom
kraćem vremenskom periodu budu fiksni, a da u dužem periodu budu promjenjljivo fiksni ili
kako se u literaturi pojavljuju pod nazivom relativno fiksni što nije slučaj sa varijabilnim
ukupnim troškovima.
Objasniti pojmove uskladištivi i neuskladištivi troškovi ?
Uskladištivi trošak je svojstven vrijednostima koje se obračunavaju u zalihama gotovih
proizvoda, nezavršene proizvodnje i nusproizvoda i ovi troškovi postaju rashodi u procesu
prodaje zaliha ili drugih oblika otuđivanja vrijednosti.
Neuskladištivi trošak je trošak koji se ne obračunava u zalihe zbog zahtjeva sistema obračuna
troškova ili zbog toga što se u takvim privrednim procesima ne stvaraju zalihe kao nosioci
troškova.Kod proizvodnih preduzeća troškovi koji nisu uskladištivi iz bilo kojih razloga
smatraju se rashodima tekućeg perioda ukoliko se njihov vremenski obračun odnosi na tekuću
godinu. Neke troškove standardi usmjeravaju na rashode, a određene troškove
računovodstvena politika pravnog lica usmjerava na rashode.
Troškovi po prirodnim vrstama
Prema prirodnom porijeklu troškove možemo grupisati kao : troškove materijala i dr. zaliha;
troškove energije; troškove amortizacije; troškovi plata i naknada plata; troškovi proizvodnih i
neproizvodnih usluga; troškove finansiranja proizvodnje i troškove rezervisanja za rizike,
obaveze .Prilikom utvrđivanja finasijskog rezultata troškovi iskazani na kontima klase
troškova se preko konta-Raspored troškova prenose na konta klase zaliha u proizvodnji u
toku ili direktno na konta klase rashodi u zavisnosti od toga da li se uključuju u obračun
učinaka gotovih proizvoda i usluga ili se pak u cijelosti prenose na teret rashoda obračunskog
perioda
Razlika troškova i rashoda?
Potreba razlikovanja troškova i rashoda napravljena je sa ciljem da se definišu troškovi koji se
uračunavaju u zalihete, te da se oni razlikuju od rashoda koji se direktno obračunavajuna teret
konta klase rashoda bez prethodne provjere za njihovo pokriće kroz prihode.Određeni
troškovi automatski postaju rashodi primjenom nepotpunih sistema obračuna troškova
učinaka.Ovi troškovi se ili uračunavaju u cijenu koštanja ili se pojedine vrste troškova mogu
isključiti iz obračuna cijene gotovih proizvoda uluga i sl. ali pod uslovom da budu u cijelosti
uračunati direktno na teret ukupnog prihoda tj na račun rashoda
Potpuni i nepotpuni sistemi obračuna troškova
Kod potpunog sistema obračuna troškova svi troškovi evidentirani na klasi troškova se unose
u vrijednost gotovih proizvoda i usluga, a kasnije se raspoređuju na nezavršenu i završenu
proizvodnju i pojedinačne nosioce.Kod primjene nekog od nepotpunih sistema obračuna
troškova u cijenu gotovih proizvoda i usluga uključuje se samo dio troškova npr samo direktni
troškovi (direct costing sistem) ili direktni troškovi i opšti troškovi pogona (apsorpcioni
sistem) , a ostali troškovi se u cijelostii direktno prenose na teret rashoda onog perioda u kome
su nastali.
Materijalani troškovi
Troškovi sirovina i materijala predstavljaju vrijednosno izražene utroške sirovina i materiajla
u toku obračunskog perioda bilo da se direktno troše u proizvodnom procesu , ili da na drugi
način učestvuju u tom procesu (pomoćni materijal), ili da se troše izvan samog proizvodnog
procesa (kancelarijski materijal)
Kod proizvodnih preduzeća materijalni troškovi se smatraju osnovnim i najvažnijim
troškovima. Evidentiranje ovih troškova je uglavnom vezano za grupu sirovine,materijal,
rezervne dijelove sitan inventar i najčešće se evidentiraju kao utrošci zaliha materijalanih
vrijednosti koje su bile prethodno iskazane na kontima grupe zaliha.U materijalne troškove
spadaju: troškovi sirovina i materijala, energije, rezervnih dijelova i troškovi sitnog
inventara.Na ovoj grupi konta predviđeno je i konto odstupanja od cijena koji se koristi u
slučaju evidentiranja zaliha po stalnim cijenama. Troškovi konverzije (proizvodnje )
obuhvataju troškove potrošnje materijala , rezervnih dijelova, sitnog inventara, amabalaže i
auto guma.Sve zalihe prije potrošnje su formirane na različite načine (kupovinom,prijemom
bez nakanade, razmjenom za potraživanje, viškovi, proizvodnja u vlastitoj režiji) i tako
predstavljene kroz vrijednost
a)nabavna vrijednost(trošak sticanja)
b)fer procijenjena vrijednost
Zalihe pripadaju tekućim sredstvima i u momentu izdavanja u upotrebu se u cijelosti 100 %
priznaju kao trošak proizvodnje.Pri tome se misli na zalihu materijala jer kod potrošnje sitnog
inventara, auto-guma, rezervnih dijelova možemo primjeniti razlićite metode (mjesećni ili 50
% otpis).Dok su na skladištu ne predstavljaju trošak proizvodnje ali kada se izdaju u
proizvodnju od tog momenta se predstavljaju kao trošak i ako stvarno ne moraju biti odmah
potrošene tj prerađene u drugu vrstu zaliha.Materijalni troškovi zaliha ne nastaju samo
stavljanjem zaliha u upotrebu već mogu da nastanu obračunom troškova kala rastura , kvara i
loma na zalihama koje nisu stavljene u upotrebu.Pravni lice svojim pravilnikom reguliše nivo
propisanog kala, rastura, kvara i loma kao priznatog gubitka zaliha do nivoa kojeg
zakonodavac odredi kao gubitak zaliha bez PDV-a.Propisani kalo, rastur , kvar i lom jeste
trošak proizvodnje, ali nije oporeziv a iznad tog nivoa gubitak zaliha će biti uvećan za PDV.
Da li postoje slučajevi kada se potrošene zalihe ne priznajemo kao troškove proizvodnje
?
Da.Ako bismo zalihe materijala i druge vrste zaliha trošili za izgradnju stalnih sredstava tada
takva potrošnja ne bi bila priznata kao materijalni trošak već troškovi investicije stalnog
sredstva. Troškovi zaliha priznati kao kalo, rastur, kvar i lom iznad propisanog nivoa takođe
se ne priznaje kao trošak proizvodnje već kao rashod i uz to je još dodatno opterećen PDV-
om.Neracionalna potrošnja (škartna proizvodnja i druga rasipnička potrošnja) se ne mogu
priznati kao materijalni troškovi i evidentira se prema MRS 2 na rashode.
Zalihe se na skladištu uglavnom iskazuju po nabavnoj vrijednosti koje mogu biti stvarne ili
stalne cijene i zbog toga i troškovi u svom pojavnom obliku se mogu evidentirati ili po
svarnim ili po stalnim (planski) cijenama.Kada se zalihe vode po stalnim cijenama onda je i
vrijednost zaliha već korigovana sa određenim iznosom odstupanja stalnih od stvarnih cijena i
u tom slučaju kada se vrši izdavanje u proizvodnju i troškovi sirovina i materijala takođe treba
korigovati za srazmjeran dio odstupanja cijena.Odstupanje može biti pozitivno ili negativno i
u slučaju kada su stvarne cijene veće od stalnih tada će dugovati račun odstupanja od cijena
troškova proizvodnje a ako je stvarna cijena manja od stalne potraživat će račun Odstupanja
od cijena troškova materijala.
Objasni knjigovodstveni tretman vraćenog materijala iz proizvodnje ?
Neutošeni materijal u proizvodnji se u određenim slučajevima može vratiti na zalihu i tada
treba provesti isti stav knjiženja kao kod izdavanja materijala u upotrebu, ali metodom
crvenog storna .Ako se zalihe vode po stalnim cijenama tada se kod povrata na zalihe stornira
i adekvatan iznos odstupanja koji je prethodno bio proknjižen na kontu- Odstupanja od cijena
troškova proizvodnje
Objasni knjigovodstveni tretman uništenja izdatog materijala u proizvodnju ?
Može se dogoditi da materijal nakon izdavanja u proizvodnju bude uništen i tada je taj
materijal potrebno rashodovati na teret ukupnog prihoda, duguje usklađivanje vrijednosti
zaliha i duguje sa znakom crvenog storna konto troškova sirovina i materijala.Ako se
primjenjuju stalne cijene potrebno je račun usklađivanje vrijednosti zaliha korigovati i za
odgovarajuće odstupanje sa tačuna ukalkulisano odstupanje od cijena u troškovima
proizvodnje.
Objasni knjigovodstveni tretman povrata nabavljenog materijala dobavljaču zbog
neodgovarajućeg kvaliteta?
Može se desiti da su nabavljene zalihe materijala neodgovarajućeg kvaliteta i tada se materijal
vraća dobavljaču po proceduri po kojoj je i nabavljen, a to znači da se iz proizvodnje (ako je
već bio izdat )vraća prvo u skladište pa se sa skladišta vraća dobavljaču.Kod povrata se
moraju poštovati cijene iz nabavke bez obzira po kojoj se metodi zalihe evidentiraju na
skladištu i u upotrebi.Zakon o PDV-u za ovakve slučajeve uz ispunjene sve uslove povrata
zaliha dobavljaču dozvoljava storniranje potraživanja PDV-a,Ako bi se zalihe vratile
dobavljaču iz inostranstva tada bismo morali obezbjediti „Izlaznu carinsku dokumentaciju“
kao dokaz izlaza zalihe iz BiH, a time i steći pravo na povrat carine i PDV-a za vraćenu
vrijednost zaliha.Knjiženje povrata se evidentira metodom crvenog storna
Metode obračuna utroška zaliha kada se evidentiraju po stvarnim cijenama su :
a)FIFO metoda-prva ulazna cijena je prva izlazna
b)prosječne cijene
Odobrena politika cijena, utrošenog materijala se ne može mijenjati u toku jedne godine jer bi
se to negativno odrazilo na realnu sliku finasijskog stanja i uspješnosti poslovanja
Kalo, rastur kvar i lom na materijalu?

Kalo rastur kvar i lom na materijalu do visine dozvoljenih normativa ne podliježu obavezi
obračuna i plaćanja PDV-a.Međutim kalo, rastur, kvar i lom iznad tih stopa podliježu
obračunu poreza, isto kao i drugi oblici otuđenja zaliha koji nisu utvrđeni zapsinikom
nadležnih organa ili koji nisu oslobođeni poreza po propisima o PDV-u.Kalo rastur kvar i lom
se obračunava na operativni trošak uzimajući u obzir potražnu stranu računa zaliha i to samo
onog dijela koji je uračunat kao trošak osnovne djelatnosti tj samo onaj dio koji se koristi u
osnovnoj namjeni materijala tj u proizvodnji , jer materijal koji se poklanja, prodaje izlazi iz
okvira svoje osnovne namjene i nema pravo na kalo, rastur, kvar i lom.Kalo, rasuur kvar i lom
ima smisla obračunavati samo ako je popisom utvrđen manjak zaliha, a ukolik nema manjka
ili je višak po popisu kalo je besmisleno obračunavati.Za utvrđeni manjak iznad nivoa
obračunatog, odobrenog kala knjiži se rashod perioda uz obračun poreza kao da je nastao
proces prodaje, jer je došlo do nenamjenskog trošenja ili otuđenja materijala.Ukoliko se radi o
manjku na zalihama do visine odobrenog kala cijeli iznos se knjiži na teret računa troškovi
materijala i u ovom slučaju se ne može staviti na teret rashoda ili na teret radnika.Ako se pak
utvrdi da je nastalo otuđenje materijala od radnika manjak se knjiži kao potraživanje od
radnika sa porezom ali se ne može istovremeno knjižiti i kao trošak i kao potraživanje od
radnika.
Da li se slažete sa izjavom da se kalo, rastur, kvar i lom računa na dugovnu stranu
prometa i objasni ?
Ne. Jer se može se desiti da su određene zalihe nabavljene u prethodnoj godini i da nisu
kalirale, zatim može se desiti da su zalihe nakon nabavke vraćene dobavljaču i može biti da su
neke zalihe prodate, poklonjene , ukradene i ovo su pojave koje nemaju pravo na popust
poreza.Ako nemamo pravo na popust poreza radi se o poslovnim promjenama nenamjenskog
otuđenja materijala što nije u poreskom oslobađanju.Takođe se može desiti da od nabavljenih
zaliha nema manjka upošte pa je kalo besmisleno računati .
Troškovi energije
Troškovi energije spadaju u materijalne troškove jer se njihov nastanak uglavnom vezuje za
potrošnju različitih materijala u obliku energenata. Troškovi energije koja se ne drži na
zalihama tkđ pripadaju troškovima energenata .Kod direktnog trošenja energije konto troškovi
energije će dugovati uz odobravanje konta dobavljača.Kod troškova energije se mogu koristiti
računi vremenskih razgraničenja:.pasivni za slučaj obračunatih a neplaćenih troškova, a
aktivni za slučaj unaprijed plaćenih troškova
Troškovi rezervnih dijelova
Kada se rezervni dijelovi troše u svojoj osnovnoj namjeni oni predstavljaju troškove na
računu –Troškovi rezervnih dijelova u grupi materijalnih troškova.Rezervni dijelovi treba da
omoguće kontinuirani rad preduzeća , njegovih postrojenja, opreme i sl. Ukoliko rezervne
dijelove trošimo u postupku rekonstrukcije svojih stalnih sredstava tako da se mijenja
kapacitet ili povećava vijek korisne upotrebe tih sredstava tada se rezervni dijelovi ne
evidentiraju na kontu troškovi rezervnih dijelova već se njihova vrijednost dodaje vrijednosti
stalnih sredstava kao povećanje osnovice za amortizaciju.
Kako evidentiramo nabavku i utošak rezervnih dijelova ako je naša osnovna djelatnost
remoint ili servis?
Ako se bavimo remontom ili servisnom djelatnošću onda čemo rezervne dijelove nabavljati
radi njihove ugradnje u tuša stalna sredstva i takva nabavka ima karakter nabavke materijala
koji će se potrošiti u obavljanju naše osnovne uslužne djelatnosti za koju smo i registrovani.
Tako nabavljeni rezervni dijelovi će biti evidentirani na računu zalihe materijala i tako će se i
trošiti i to će biti troškovi materijala a ne troškovi rezervnih dijelova.Dakle karakter i
evidencija zaliha će zavisiti od karaktera registrovane djelatnosti i ako se npr bavimo
trgovinskom djelatnošću tada rezervne dijelove nabavljamo kao robu za daljnu prodaju u tom
slučaju zalihe rezervnih dijelova ćemo iskazati kao i bilo koju drugu robu, a njihovu prodaju
kao i realizaciju bilo koje druge robe.
Troškovi sitnog inventara ?
Razliku između sitnog inventara i stalnih sredstava uspostavljamo na osnovu vremenske i
vrijednosne komponente.Sitnim inventarom se smatraju stvari čiji je vijek trajanja kraći od
jedne godine ili svari i čiji je vijek trajanja duži od jedne godine, a čija je pojedinačna
vrijednost manja od 250 KM.Kod sitnog inventara može se primjenjivati 50 %-tni ili 100
%.tni otpis.Prilikom trošenja sitnog inventara moramo se pridržavati odabrane metode otpisa
koja se mora definisati internim aktom preduzeća.Kod 100 % -tnog otpisa inventara izdati
suan inventar u upotrebu se u cijelosti smatra i utrošenim.Otpis sitnog inventara po 50 %-.tnoj
metodi znači da se 50 % vrijednosti sitnog inventara otpisuje prilikom stavljanja u upotrebu
dok se ostalih 50 % njegove vrijednosti otpisuje naknadno.Pri tome se zahtjeva da se potpuni
otpis sitnog inventara kroz troškove izvrši najkasnije u roku od 12 mjeseci od njegovog
stavljanja u upotrebu bez obzira što se inventar može i poslije 12 mjeseci
eksploatisati.Preduzeča mogu primjeniti i vremenski tj kalkulativni otpis sitnog inventara
ukoliko želi da u toku godine iskazuje što realnije troškove po tom osnovu.Vremenska metoda
se u praksi rjeđe primjenjuje.
Razlika između otpisa i rashodovanja sitnog inventara ?
Potrebno je razlikovati pojam otpisa od pojma rashodovanja sitnog inventara.100%-tni otpis
je istovremeno i rashodovanje, dok kod 50 % otpisa rashodovanje nastaje tek pri konačnom
otpisu i drugih 50 %
Ambalaža
Ambalaža kao kategorija koja se pojavljuje u evidenciji uz sitan inventar podrazumjeva
ambalažu koja je fizički i vrijednosno odvojiva od proizvoda i tu spadaju gajbe, burad,
cisterne , palete i sl. Takva ambalaža se obično vraća dobavljaču i zove se povratna ambalaža.
Ako kupac kupi povratnu ambalažu za svoje potrebe od momenta stavljanja u upotrebu u roku
od 12 mjeseci vrijednost takve ambalaže treba da bude trošak perioda..Ako je povratna
mabalaža primljena a nije kupljena već je treba vratiti dobavljaču tada se evidentira u
vanbilansnoj evidenciji kao tuđa roba. Za zalihe kupljene povratne ambalaže sa materijalom
ili robom vrijeme upotrebe počinje teći od dana kupovine jer su u upotrebi od dana kupovine i
takva ambalaža nije sastavni dio vrijednosti nabavke zaliha materijala ili robe. Samo
nepovratna ambalaža je sastavni dio vrijednosti nabavke rone i ne iskazuje se posebno
(kartonska ambalaža).Ako se nepovratna ambalaža čuva jer se može prodati onda se vodi u
vanbilansoj evidenciji i ako se proda to će biti ostali prihodi.
Auto –gume
Auto gume čija vrijednost ne prelazi 250 KM otpisuje se po sistemu kao sitan inventar
odnosno rezervni dijelovi a čija vrijednost prelazi 250 KM tada ih svrstavamo u stalna
sredstva u kategoriju opreme. Rezervna auto guma kupljena sa automobilom čini nabavnu
vrijednost automobila.
Ukalkulisana odstupanja od cijene
Ovaj račun se koristi kada materijalne troškove teretimo sa zalihe koje smo prethodno
evidentirali po stalnim cijenama.Korekcijom preko ovog računa za srazmjeran dio odstupanja
stalnih od stvarnih cijena te troškove svodimo na stvarne iznose.Knjiženje na ovom kontu će
predstavljati smanjenje materijalnih troškova za pozitivno odstupanje,ili povećanje tih
troškova za negativno odstupanje.Nije preporučljivo da se odstupanje računa poslije svake
promjene izdavanja materijala u upotrebu već se to radi kumulativno na kraju svakog
obračunskog perioda.
Troškovi zaposlenih MRS 19-Primanja zaposlenih

Troškovi zaposlenih uključuju sljedeće troškove:
-plate kao nakanda za rad
-nakanade plata u određenim slučajevima (za vrijeme godišnjeg odmora,bolovanja do 42 dana
,praznika stručnog usavršavanjai sl)
-ostali troškovi zaposlenih (topli obrok prevoz na posao, regres za godišnji odmor)
Poslodavac troškove plata i naknada plata iskazuje u bruto iznosu.Poreze i doprinose uvijek
obračunava i uplaćuje poslodavac-isplatioc plata bilo da su te obaveze obračunavju iz plata ili
na plate.Naknade plata ne predstavljaju naknadu za redovno izvršeno radno vrijeme i uloženi
rad i tu spadaju : naknade za bolovanje do 42 dana, za vrijeme školovanja i stručnog
usavršavanja, godišnji odmor, praznici i sl.Prema zakonu bolovanje preko 42 dana nisu
obaveze poslodavca ali ih nije ni zabranjeno isplaćivati .Isplaćeni iznosi po tom osnovu se
zato iskazuju kao potraživanje koje će se naknadno refundirati od zavoda za zdravstveno
osiguranje..Ukoliko pravno lice nema sredstva za isplatu to ne znači da se plate ne trebaju da
obračunavaju.
Troškovi toplog obroka
Troškovi toplog obroka mogu se naknađivati ili isplaćivati na više načina:
-kada se naknada isplaćuje u gotovu i tada se obračunati iznos knjiži kao trošak i obaveza
prema zaposlenima koja se obićno isplaćuje sa blagajne
-kada se ishrana radnika obezbjeđuje i organizira u vlastitoj režiji i nabavljene namirnice se
knjiže na zalihe a utrošene namirnice i drugi materijal kao materijalni trošak
-kada se za ishranu radnika koriste eksterne ugostiteljske usluge i tada će troškovi ishrane
dugovati za fakturu dobavljača a potraživat će dobavljači kojima ćemo platiti fakturu sa žiro
računa.
Naknada troškova prevoza radnika na posao i sa posla, isto kao i topli obrok se može vršiti
gotovinskom isplatom, ili plaćanjem usluga eksternog prevoznika ili organizovanjem vlastitog
prevoza od strane poslodavca.
Regres za godišnji odmor se knjiži tako da duguju ostali troškovi zaposlenika a potražuju
računi obaveza prema zaposlenima koja se potom isplaćuje.
Isplate po navedenim osnovama tkđ mogu podlijegati oporezivanju kao dodatna primanja iz
radnog odnosa u slučaju da se isplata izvrši u većem iznosukoji se po poreskim propisima
smatraju neoporezivim.
Troškovi na uzradi i doradi učinaka
Za ove usluge je moguće da se primi faktura dobavljača, a ako su usluge dorade izvršene u
vlastitoj režiji tada se ne ispostavlja interna faktura već se takva usluga smatra redovnom
poslovnom aktivnošću što je već uvršteno u troškove plata , amortizacije ili materijalne
troškove poslovanja.Kada takve usluge vrše druga pravna lica tada duguju troškovi na izradi i
doradi učinaka a potražuju računi dobavljača.
Transportne usluge
Na ovom kontu se evidentiraju troškovi svih vrsta transportnih usluga osim onih koji se
pripisuju vrijednosti nabavke ili izgradnje stalnih sredstava. Na ovom kontu se neće
evidentirati ni oni prevozni troškovi za koje je predviđen neki poseban konto kao troškovi
prevoza na službenim putovanjima, troškovi previza radnika na posao i sa posla i sl.
Usluge održavanja
Objasni razliku između troškova tekućeg i investicionog održavanja stalnih sredstava.?
Tekuće održavanje je shvaćeno kao održavanje kontinuiteta u predviđenom vijeku korištenja
sredstva ili do nivoa instaliranog kapaciteta opreme i u cijelosti se evidentiraju kao trošak na
kontu usluge tekućeg održavanja. Tekuće održavanje se razlikuje od investicionog po tome
što kod tekućeg održavanja iznos troška nije značajan da optereti cijenu u toj mjeri da u
obračunskom periodu izazove negativno poslovanje kao što je to slučaj sa investicionim
održavanjem.Investiciono održavanje podrazumjeva značajnije ulaganje opravke i adaptacije
sredstva koje obezbjeđuju korisnu upotrebu sredstva u dužem vremenskom periodu.Zbog toga
je potrebno troškove investicionog održavanja vremenski razgraničiti na čitav vremenski
period na koji se odnosi kako ne bi ugrozili rezultate poslovanja tekućeg perioda u kome su
učinjeni.
Ako se održavanje stalnih sredstava vrši u vlastitoj režiji iskazuju se utrošci materijala,
rezervnih dijelova, plata radnika na održavanju bez ikakave razlike u cijeni, a na potrošene
zalihe se obračunava PDV kao da smo zalihe prodali, a potom tu obavezu plaćamo.
Investiciono ulaganje ?
Investiciono održavanje je važno razlikovati od ulaganja u adaptaciju, rekonstrukciju,
modernizaciju,dogradnju koje se vrše u cilju produženja korisnog vijeka upotrebe stalnog
sredstva. Ili povečavanje njegovog kapaciteta.Takva ulaganja se prema MRS 16 predstavljaju
investiciona ulaganja tj prema MRS 16 takva ulaganja bi predstavljala tzv.naknadni izadata
koji se dodaje postojećoj knjigovodstvenoj vrijednosti stalnog sredstva nakon čega treba
ponovo utvrditi budući iznos amortizacije, bilo kroz promjenu kapaciteta ili promjenu vijeka
korištenja .Troškove investicionog održavanja možemo razlikovati od investicionog ulaganja
ako sebi postavimo sljedeča pitanja:
a)da li takvi radovi i izdaci utiču na promjenu dosadašnjeg instaliranog kapaciteta
b)da li takvi radovi i izdaci utiču na promjenu ranije utvršenog vijeka korištenja imovine
c)da li se takvom promjenom proizvodi novi proizvod
d)da li se starom proizvodu poboljšao kvalitet i smanjili troškovi proizvodnje
Ako je odgovor na jedan ili na neka navedena pitanja pozitivan onda se radi o investiciji pa
ćemo takve iznose knjižiti na klasi stalnih sredstava , najprije kroz račune pripreme sredstva, a
potom tu vrijednost prenijeti na račune sredstava u funkciji. Ako je odgovor negativan tada
ćemo takve fakture knjižiti kao troškove održavanja u cjelini ili posredstvom razgraničenja u
zavisnosti da li su u pitanju troškovi tekućeg ili investicionog održavanja.
Troškovi sajmova ?
Troškovu učešća na sajmovima, izložbama u zemlji i inostranstvu uključuju :
a)troškove zakupa sajamskog prostora
b)uređenje i dizajniranjesajamskog ili izložbenog štanda
c)druge izdatke vezane za sajmove ili izložbe na kojima učestvujemo.
Da li se vrijednost utrošenih gotovih proizvoda na sajmu spada u troškove sajma i

objasni ?
Vrijednost gotovih proizvoda utrošenih za sajamsku prezentaciju i podijeljenih na sajmu kao
reklamni proizvod imaju karakter rashoda u okviru konta-Ostali rashodi i ovakva potrošnja
naših proizvoda spada u ostale oblike otuđivanja i zbog toga ne spada u operativne rashode tj
ne spada u troškove sajma.Prema važećim propisima ovakvo korištenje gotovih proizvoda u
sajamske svrhe je oporezivo kao da su proizvodi prodati. Takođe se u vezi sa sajmom mogu
pojaviti i neki drugi troškovi koji se iskazuju na nekim drugim kontima klase troškova, a ne
na kontu- Troškovi sajma kao što su transportne usluge na sajmu, putni troškovi i dnevnice u
vezi sa sajmom, PTT troškovi, troškovi reprezentacije za vrijeme održavanja sajma i sl.
Zakupnine
Za zakupoprimca , zakupnina (najamnina) je trošak koji je nastao po osnovu
ugovorenog,obračunatog i plaćenog zakupa zemljišta,građevinskih objekata, poslovnih
prostora,opreme ili drugih sredstava.U ovom slučaju se radi o operativnom zakupu odnosno
najmu.Operativni najam je takav odnos u kome najmodavac za ugovorenu naknadu ustupa
najmoprimcu samo mogućnost korištenja iznajmljenog sredstva (oprema,prostor i sl) s tim da
sva ostala prava i rizici po osnovu tog sredstva i dalje pripadaju najmodavcu, U tom slučaju
ugovorena naknada za najmoprimca predstavlja trošak koji se iskazuje na kontu Troškovi
zakupnine.Ako se troškovi zakupnine plaćaju unaprijed u tom slučaju treba izvršiti njihovo
vremensko razgraničavanje tako da se troškovi unaprijed plaćene zakupnine rasporede na sve
obračunske periode na koje se odnosi.
Prema MRS 17-Lizing operativni najam se razlikuje od kapitalnog (finansijskog ) najma po
tome što se kod kapitalnog najma na najmoprimca suštinski prenose i svi rizici i koristi od
onoga što se daje u najam dok to nije slučaj kod operativnog najma.Kapitalni najam se obično
ugovara tako da na najmoprimca otplatom posljednje rate najma istovremeno prelalazi i
vlasništvo nad predmetom najma, ali kapitalni najam može postojati i bez formalnog prenosa
vlasnišva. Kapitalni najam se kod najmoprimca evidentira kao sredstvo što automatski
prouzrokuje i obavezu obračunavanja amortizacije.Ako uslovi akpitalnog najma predviđaju
i preuzimanje prava vlasništva amortizacijski vijek se utvrđuje kao ukupan očekivani vijek
upotrebe sredstva.U slučaju da uslovi kapitalnog najma ne obezbjeđuju da ćemo po isteku
perioda najma steći vlasništvo na tom sredstvu period amortizacije je ili period trajanja najma
ili vijek upotrebe sredstva u zavisnosti od toga šta je kraće.
Troškovi reklame, propagandei sponzorstva
To su troškovi za usluge koje su nam izvršene za potrebe reklamiranja, oglašavanja,
reklamiranja naših proizvoda, imena i aktivnosti od strane za te poslove registrovanih
firmi.Fakture za ove usluge smijemo primati samo od onih firmi koje su za tu svrhu
registrovane.Ako se za ove potrebe koristi materijal sa zalihe, gotovi proizvodi ili roba ili je
za takvu svrhu nabavljen materijal ili roba , tada ih treba u vrijednosti troška priznati kao
rashod na računu-Ostali rashodi U ovom slučaju postoji poreska obaveza u skladu sa
Zakonom o porezu na dodanu vrijednost koju poreski obveznik treba da iskaže na poreskoj
fakturi.
Troškovi osiguranja
Troškovi osiguranja podrazumjevaju vrijednost plaćenih ili obračunatih premija osiguranja
imovine i lica i drugih troškova osiguranja koja su potrebna u obavljanju djelatnosti.Pored
propisanih ( obaveznih) osiguranja kao što su iz oblasti saobraćaja, ovi troškovi obuhvataju i
sve izdatke po osnovu slobodno ugovorenih osiguranja stalnih i tekućih sredstava .Zakon o
PDV-u je ove usluge uvrstio u finansijske usluge i to one koje su oslobođene plaćanja PDV-a
Faktura za osiguranje ili polisa osiguranja se može primiti samo od firmi koje su za tu svrhu
registrovane .Ako se troškovi osiguranja plaćaju unaprijed u tom slučaju treba izvršiti
njihovo vremensko razgraničavanje tako da se troškovi unaprijed plaćenog osiguranja
rasporede na sve obračunske periode na koje se odnosi.Troškove osiguranja treba razlikovati
od izdataka za osiguranje koji se plaćaju prilikom nabavke stalnih sredstava ili zaliha, jer
takve izdatke uračunavamo u vrijednost stalnih sredstava odnosno u nabavnu vrijednost
zaliha.Razlika između troškova i izdataka za osiguranje pri nabavci je u tome što se kod prvih
osiguranje odnosi na osiguranje imovine u funkciji a kod drugih na osiguranje imovine u
nabavci, pribavljanju , izgradnji i sl.
Bankarske usluge
Na ovom kontu se evidentiraju izdaci za naknade i provizije za različite vrste bankarskih
usluga (za usulge platnog prometa, naknade za poslove konverzije i sl) Na ovom kontu se ne
iskazuju kamate i kursne razlike jer za ove troškove finansiranja se predviđena posebna konta.
Bakarske usluge spadaju u kategoriju finansijskih usluga koje su oslobođene PDV-a u skladu
sa Zakonom o PDV.Osnov za evidentiranje ovih troškova može biti faktura ili izvodi banke iz
kojih se vide promjene na našem računu za obračunatu i naplaćenu proviziju platnog prometa.
Troškovi reprezentacije
Troškovi reprezentacije se javljaju u kontaktu sa poslovnim partnerima preduzeća i
obuhvataju:
-sve vrste korištenih usluga za potrebe reprezentacije u zemlji iinostranstvu
-upotreba vlastitih proizvoda , robe i usluga za potrebe reprezentacije
-kupovinu raznih proizvoda koji se daju kao poklon za reprezentaciju
Korištenje vlastitih proizvoda podrazumjeva i obračun poreza tako da će se troškovi
reprezentacije izražavati u bruto iznosu zajedno sa obavezama za porez preko računa-Ostali
rashodi.Troškovi reprezentacije su oporezivi i u skladu sa Zakonom o porezu na dobit
Putni troškovi i dnevnice
Ovi troškovi obuhvataju troškove službenih putovanja u zemlji i inostranstvu kao što su
prevoz na službenom putu, troškovi smještaja, dnevnice ,putarine, naknade za upotrebu
privatnog vozila za vrijeme službenog putovanja i sl.Ovaj račun se tereti na osnovu obračuna
putnog naloga koji se izdaje prije službenog putovanja, a koji se obračunava u određenom
roku po završetku službenog putovanja.Prije početka službenog putovanja je uobičajna isplata
akontacije što zahtjeva upotrebu računa-Potraživanja od zaposlenih.Likvidacija putnog naloga
podrazumjeva dokumentovano pravdanje svih troškova službenog putovanja u roku
utvrđenom internim aktom i zakonskim propisima gdje putni nalog u zemlji treba da bude
likvidiran u roku od 3 dana po povratku sa puta ,a 5 dana po povratku iz inostranstva.Ako se
akontacija isplati u većem iznosu od potrošenog razliku treba vratiti u blagajnu .Međutim ako
je radnik obavio službeni put, a da nema novca da se putni nalog likvidira to ne znači da ne
treba troškove knjižiti i likvidirati putni nalog u smislu prihvatanja troškova službenog puta
ali ostaviti kao potražni račun obaveze prema zaposlenima za dug po putnom nalogu.Ako
putni nalog nije pratila akontacija tada se konačan obračun po povratku knjiži direktno na
pitne troškove i dnavnice, a račun blagajne će potraživati.
Naknade radnicima i stanovništvu
Obuhvataju ostale naknade i isplate radnicima (osim onih koje su obuhvaćene računima
troškovi nakanada plata naknada za topli obrok, prevoz , regres i dnevnice i nakanade za
vrijeme službenih putovanja ) kao što su : naknade za rad na terenu,za odvojen život radnika
od porodice, dječije doplate,autorski honorari, naknade po ugovoru o djelu, povremenim
poslovima , naknade članovima upravnog i nadzornog odbora, za inovacije, jubilarne nagrade,
otpremnine prilikom prestanka radnog odnosa
Isplate po navedenim osnovama se vrši na osnovu internih akata preduzeća ili ugovora a i
skladu sa kolektivnim ugovorima, propisima o radu i drugim propisima koji uređuju takve
odnose.
Doprinosi, članarine i druga davanja
Ovaj račun obuhvata troškove koje preduzeće plaća na ime raznih doprinosa (osim doprinosa
na plaće), posebnih naknada , članarina bilo da se to vrši po osnovu zakonskih naredbi ili po
osnovu ugovora o članstvu u zajednicama, udruženjima, asocijacijama, komorama i sl.
Porezi koji ne zavise od finasijskog rezultata i takse
Sva davanja i obaveze osim poreza na dobit, PDV koji je sadržan u prodatim proizvodima kao
i prezi i doprinosi na plaće preduzeće će iskazati na kontu porezi koji ne zavise od finasijskog
rezultata i takse. To mže obuhvatiti razne poreze na imovinu, firmu, reklamu,
reprezentaciju,promet nekretnina,takse, posebne vodne naknade, naknade za korištenje
zemljišta i sl.Ako obračunati porez PDV pada na naš teret kod manjka, vlastite krajnje
potrošnje proizvoda i robe on će teretiti konto porezi koje ne zavise od finansijskog rezultata a
potraživat će za vrijednost obaveze za PDV.
Poštanske i telekomunikacijske usluge
PTT troškovi obuhvataju troškove svih PTT usluga (otpreme pošte i paketa, telefonske
usluge, telegramske usluge, usluge e-maila i sl) Ovi troškovi se knjiže na osnovu
ispostavljenih računa od PTT-a ili na osnovu ovjerene evidencije u knjizi poslate pošte. PTT
troškovi.poštanske usluge spadaju u domen usluga od javnog interesa pa su zbog toga
oslobođene od plažanja PDV.a osim usluga iz tretmana telekomunikacijskih usluga.
Ukalkulisana rezervisanja za rizike ,troškove i obaveze
U skladu sa računovodstvenim stadardom MRS 37-Rezervisanja, potencijalne obaveze i
potencijalna sredstva na grupi konta rezervisanja za rizike, troškove i obaveze evidentiramo
realna i opravdana predviđanja nastanka pojedinih troškova po osnovu već preuzetih rizika ili
obaveza na primjer: rezervisanja za rizike datih garancija povrata, zamjene, servisiranja i
opravke proizvoda u garantnom roku, rezervisanje za rizike i troškove zadržanih kaucija,
depozita,rezervisanja po osnovu sudskih sporova za naknadu štete, po osnovu obnavljanja
zemljišta i šuma i sl.Rezervisanje troškova se vrši na osnovu tzv.najbolje procjene pri čemu se
mogu koristiti prethodna iskustva, sve poznate okolnosti i dostupne informacije. Evidentiranje
rezervisanih iznosa za rizike i obaveze na teret troškova vrši se tako da duguju konta-
Ukalkulisana rezervisanja za rizike i obaveze a potražuju konta kratkoročnih ili dugoročnih
vremeskih razgraničenja (obračunata rezervisanja).Kada stvarna obaveza nastane dugovat će
ranije već obračunata rezervisanja, potraživati će odgovarajuća konta obaveza ili konta
sredstava u zavisnosti od karaktera rezervisanja,vrstenastale obaveze i načina na koji se ona
izmiruje.Poslije isteka perioda rezervisanja pokazat će se da li je i koliko je izvršeno
rezervisanje osnovano i realno.Ako se početno rezervisani iznos pokaže manji od stvarnih
troškova to će značiti nedovoljnost rezervisanja i onda ćemo za razliku teretiti ostale rashode
perioda u kome se ta nedovoljnost pokaza. Ako se pokaže da su rezervisanja bila precijenjena
za neiskorišteni iznos rezervisanja ćemo iskazati ostale prihode.
Objasni uticaj ukalkulisanih troškova rezervisanja na fiskalnu politiku preduzeća ?

Negativne posljedice za obračun fiskalnih obaveza sa aspekta poreza na dobit i PDV.-a
zasnovano na precijenjenom ili potcijenjenom iznosu troškova ukalkulisanih rezervisanja u
odnosu na izvršenje.
Troškovi ukalkulisanih rezervisanja će se u konačnom obračunu proizvodne djelatnosti naći u
cijeni koštanja učinaka, te ukoliko su ti troškovi precijenjeni naši kupci ili mi ćemo plaćati
veći porez na dodatnu vrijednost.Ako su rezervisani viši troškovi od ostvarenih, to će umanjiti
osnovicu poreza na dobit ali ćemo u kasnijem obračun imati evidentirane ostale prihode, a
time i uvećanu osnovicu poreza na dobit. Dakle u slučaju većih rezervisanja plaćamo i veći
porez na dodatnu vrijednost i veći porez na dobit.U slučaju manjeg rezervisanja za rizike i
obaveze u odnosu na nastanak troškova u tekućem periodu obezbjedit ćemo manju poresku
osnovicu poreza na dodatnu vrijednost i poreza na dobit , međutim u ovom slučaju će nastati
neusklađenost novčanih tokova i obračunatih troškova u cijeni koštanja učinaka što se kao
konačna posljedica manifestuje kroz smanjenje likvidnosti.
Kada se priznaje rezervisanje ?
a)kada pravno lice ima sadašnju obavezu koja je nastala kao rezultat prošlog događaja
b)kada je vjerovatno da će za izmirenje obaveza doćo do odliva resursa koji sadrže
ekonomske koristi
c)kada se iznos obaveze može pouzdano procijeniti
Raspored troškova
Računi konta raspored troškova se koristi na kraju obračunskog perioda kako bi se na
odgovarajući način izvršio raspored svih troškova koji su u toku obračunskog perioda
evidentirani na ostalim kontima klase troškova.Nakon rasporeda direktnih troškova po
pogonima , potrebno je izvršiti i raspored opštih (indirektnih ) troškova po pogonima tj
mjestima nastanka troškova. Ukoliko znamo troškove po mjestima tada ih je potrebno
rasporediti i na nosioce tj proizvode ili usluge. Taj raspored troškova na nosioce se vrši
pomoću kalkulkulacija koje mogu biti različite i to su ?
a)prosta i složena diviziona kalkulacija
b)dodatne kalkulacije
c)kalkulacije ekvivalentnih brojeva
d)kalkulacije prema narudžbi
Cijena koštanja gotovih proizvoda i usluga se može formirati po principu pune cijene ili
po nekom sistemu nepotpune cijene . Razlikujemo sljedeće sisteme za obračun troškova
:
a)sistem ukupnih troškova
b)direct costing sistem
c)apsorpcioni sistem
Kako sistem punih cijena (ukupnih troškova ) utiče na bilans pravnog lica ? Po sistemu
pune cijene tj po sistemu ukupnih troškova ,na računu obračun troškova proizvodnje će se
naći svi troškovi klase troškova bez obzira na vrstu i mjesto nastanka troškova.Ovi troškovi će
teretiti finansijski rezultat perioda srazmjerno procentu realizacije (prodaje) gotovih
proizvoda. Pored toga finansijski rezultat može biti terećen i za dio troškova koji su sadržani u
neprodatim zalihama gotovih proizvoda i drugih zaliha u slučaju smanjivanja vrijednosti
zaliha na nižu neto prodajnu cijenu u skladu sa MRS 2
Po bilo kojem nepotpunom sistemu obračuna troškova ( apsorpcioni ili direct costing
sistem) u prozvodnju se prenosi samo jedan dio troškova sa klase troškova, a ostatak troškova
tj onaj dio koji se ne uključuje u cijenu koštanja diretno se uključuju u obračun poslovnog
rezultata.
Sistem direct costing podrazumjeva da se u cijenu gotovih proizvoda uključuju samo direktni
troškovi dok se opšti troškovi prenose na teret rashoda i u cjelosti terete poslovni rezultat dok
će se samo direktni troškovi obračunati u cijenu gotovih proizvoda i naknađivati na teret
poslovnog rezultata samo u vrijednosti izvršene realizacije.
Apsorpcioni sistem podrazumjeva da se pored direktnih troškova u obračun učinaka
uključuje i dio opštih troškova tj opšti troškovi pogona, a da se samo opšti troškovi uprave i
prodaje direktno prenose na rashode. Po ovom sistemu se i direktni i opšti troškovi pogona
obračunavaju u cijenu gotovih proizvoda
Kod trgovačkih preduzeća na kontima klase troškova iskazuju se samo oni troškovi koji se ne
uključuju u nabavnu vrijednost trgovalke robe i na teret rashoda se prenose svi trškovi na
kontima klase troškova u tom obračunskom periodu.
Objasni uticaj različitih sistema obračuna troškova na finasijski rezultat?
Dejstvo sistema obračuna troškova na finansijski rezultat bi bio neutralisan bez obzira koji
sistem koristimo samo pod uslovom da nemamo nezavršenu proizvodnju i da nemamo
neprodatih zaliha koje se odnose na dati obračunski period što je u praksi gotovo
nemoguće.Gledajući finansijski rezultat samo za tekuću godinu različiti sistemi obračuna
troškova ne bi uticali na finansijski rezultat samo pod uslovom da je ukupna vrijednost
nezavršene proizvodnje i zaliha neprodatih gotovih proizvoda na početku i na kraju te godine
bila ista. U praksi se to tkđ ne može desiti.Nepotpuni sistemi se primjenjuju u uslovima velike
konkurencije na tržištu kao i onda kada iz drugih prihoda možemo nesmetano pokriti troškove
koje direktno izdavajmo na teret poslovnog rezultata, a da time ne ugrozimo pozitivno
poslovanje. Da bi znali pravilno procijenitinegativno dejstvo nepotpunih sistema na rezultat
poslovanja potrebno je procijeniti razliku između neoperativnih prihoda i neoperativnih
rashoda te ako je razlika između njih negativna to nam daje upozorenje da primjena
nepotpunih sistema nije poželjna jer će se time rezultat učiniti negativnijim.
ZAKON O POREZU NA DODATU VRIJEDNOST BOSNE i HERCEGOVINE

("Službeni glasnik BiH", br. 9/2005, 35/2005, 100/2008 i 33/2017) I - OPŠTE ODREDBE
Član 1 Teritorijalna primjena Ovim zakonom uvodi se obaveza i reguliše se sistem plaćanja
poreza na dodatu vrijednost (u daljem tekstu: PDV) na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Teritoriju Bosne i Hercegovine čini teritorija koja se nalazi pod suverenitetom Bosne i
Hercegovine, uključujući i vazdušni prostor i morsko područje koje se, prema državnom i
međunarodnom zakonu, nalazi pod suverenitetom ili jurisdikcijom Bosne i Hercegovine. Član
2 Raspodjela prihoda po osnovu PDV-a Sistem raspodjele i metod izračunavanja udjela
prikupljenih prihoda po osnovu PDV-a uređuju se Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i
raspodjeli prihoda, prema kriterijumima utvrđenim u članu 21. stav 3. tač. (I), (II) i (III)
Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini. II - PREDMET
OPOREZIVANjA Član 3 Predmet oporezivanja PDV se, u skladu s odredbama ovog zakona,
plaća na: 1. promet dobara i usluga (u daljem tekstu: promet dobara i usluga) koje poreski
obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz
naknadu; 2. uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu. III - PROMET DOBARA I USLUGA Član
4 Promet dobara https://advokat-prnjavorac.com Promet dobara je, u smislu ovog zakona,
prenos prava raspolaganja na stvarima (u daljem tekstu: dobra) licu koje tim dobrima može
raspolagati kao vlasnik. Dobrima se smatraju i voda, električna energija, gas, toplotna energija
ili slično. Prometom dobara, u smislu ovog zakona, smatra se i: 1. prenos prava raspolaganja
na dobrima uz naknadu na osnovu odluke državnog organa, organa lokalne samouprave ili na
osnovu zakona; 2. isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija pri prodaji
ili kupovini dobara; 3. isporuka dobara na osnovu ugovora o iznajmljivanju na određeni
period na osnovu kupoprodajnog ugovora s odgođenim plaćanjem kojim je predviđeno da se
pravo vlasništva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate; 4. prenos prava raspolaganja na
novosagrađenim građevinskim objektima ili ekonomski djeljivim cjelinama u okviru tih
objekata (u daljem tekstu: objekti); 5. prenos poslovne imovine poreskog obveznika od strane
ovlašćenog lica, uključujući likvidatore, stečajne upravnike i nadzornike, osim slučajeva iz
stava 2. člana 7. ovog zakona; 6. upotreba dobara poreskog obveznika u vanposlovne svrhe; 7.
razmjena dobara za druga dobra ili usluge. Član 5 Upotreba dobara u vanposlovne svrhe Kada
dobra koja čine dio njegove poslovne imovine poreski obveznik koristi u privatne svrhe ili u
privatne svrhe svojih zaposlenika, odnosno kada dobrima raspolaže besplatno ili uz smanjenu
naknadu, ili koristi robu u svrhe koje nisu povezane s njegovim poslovnim djelatnostima, te
ako se PDV na dobra koja su u pitanju ili njihove sastavne dijelove može u potpunosti ili
djelimično odbiti, takva upotreba ili raspolaganje smatra se prometom dobara izvršenim uz
naknadu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, ne smatra se prometom dobara uz
naknadu: 1. besplatno davanje poslovnih uzoraka kupcima ili budućim kupcima u
uobičajenim količinama za tu namjenu, pod uslovom da ih ti kupci ili potencijalni kupci ne
stave u prodaju, odnosno da su u obliku koji onemogućava njihovu prodaju; i 2. davanje
poklona male vrijednosti u svrhu unapređivanja poslovne djelatnosti poreskog obveznika, ako
se oni daju samo povremeno i ako se ne daju istim licima. Poklonima male vrijednosti, u
smislu stava 2. tačke 2. ovog člana, smatraju se pokloni čija pojedinačna cijena ne prelazi
20,00 KM. Član 6 https://advokat-prnjavorac.com Upotreba lično proizvedenih dobara,
promjena svrhe i zadržavanje dobara nakon prestanka poslovanja Prometom dobara uz
naknadu smatra se i: 1. stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje poreski obveznik proizvodi,
izgrađuje, obrađuje, kupuje ili uvozi u okviru obavljanja svojih poslovnih djelatnosti; 2.
korišćenje dobara za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimično odbijen a koja poreski
obveznik u potpunosti ili djelimično koristi u svrhe obavljanja djelatnosti koje su oslobođene
od plaćanja PDV-a; 3. zadržavanje dobara nakon prestanka obavljanja djelatnosti ili nakon
prestanka registracije, a za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimično odbijen. Prometom
dobara uz naknadu smatra se i prodaja ili iznajmljivanje zgrada koje je poreski obveznik
izgradio od sopstvenih sredstava i na sopstvenom ili iznajmljenom zemljištu (gradilištu).
Izgradnja zgrada, u smislu stava 2. ovog člana, znači svaka izmjena ili renoviranje sopstevnih
ili iznajmljenih zgrada poreskog obveznika u vrijednosti većoj od 10.000,00 KM. Odredbe
stava 2. ovog člana odnose se i na zgrade koje poreski obveznik izgradi radi unapređivanja
njegovih privrednih djelatnosti. Član 7 Prenos imovine poreskog obveznika Prenosom dobara
uz naknadu smatra se prenos cjelokupne ili dijela imovine poreskog obveznika, ako je ulazni
porez moguće u potpunosti ili djelimično odbiti, kada je ta imovina kupljena, proizvedena ili
na drugi način stečena. Izuzetno od stava 1. ovog člana, ne smatra se prometom dobara uz
naknadu prenos cjelokupne ili dijela imovine poreskog obveznika, koja tvori zaseban poslovni
subjekt, sa ili bez naknade, ili kao ulog, ako je sticalac poreski obveznik ili tim sticanjem
postane poreski obveznik i ako produži da obavlja istu privrednu djelatnost, pod uslovom da
kupac ima mogućnost da dobije istu stopu za odbijanje ulaznog poreza kao prodavac.
Odredbe stava 2. ovog člana primjenju se bez obzira da li je prenos izvršen uz novčanu ili
neku drugu naknadu. Prodavac poslovne imovine dužan je da, u roku od osam dana od dana
prodaje, obavijesti Upravu za indirektno oporezivanje (u daljem tekstu: UIO) o identitetu
novog vlasnika poslovne imovine i iznosu koji je plaćen za nju. Član 8 Promet usluga
Prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatraju se svi poslovi i radnje izvršene u okviru
obavljanja privredne djelatnosti, a koji ne čini promet dobara iz čl. 4 - 7. ovog zakona.
https://advokat-prnjavorac.com Prometom usluga smatra se: 1. prenos i ustupanje autorskih
prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova, kao i drugih imovinskih prava (u daljem tekstu:
imovinska prava); 2. pružanje usluga uz naknadu na osnovu odluke državnog organa, organa
lokalne samouprave ili na osnovu zakona; 3. pružanje usluga koje poreski obveznik bez
naknade izvrši u vanposlovne svrhe osnivača, zaposlenih i drugih lica; 4. razmjena usluga za
druga dobra ili usluge. Član 9 Korišćenje usluga u vanposlovne svrhe Prometom usluga uz
naknadu smatra se i: 1. upotreba dobara, koja čine dio poslovne imovine, za vanposlovnu
upotrebu poreskog obveznika, zaposlenih ili drugih lica, kada je PDV na takva dobra moguće
u potpunosti ili djelimično odbiti; 2. pružanje usluga koje poreski obveznik izvrši bez naknade
ili uz smanjenu naknadu u vanposlovne svrhe osnivača, zaposlenih i drugih lica ili u svrhe
koje nisu povezane sa njegovim poslovanjem; i 3. pružanje usluga koje poreski obveznik vrši
u svrhe njegovog poslovanja, kada PDV na takvu uslugu, da je pruža drugi porezni obveznik,
ne bi bilo moguće u potpunosti odbiti. Član 10 Vršenje usluga u svoje ime a za račun drugog
lica Kada poreski obveznik vrši usluge u svoje ime a za račun drugog lica, smatra se da je
istovremeno i sam primio i pružio te usluge. Stav 2. člana 7. se na sličan način primjenjuje na
pružanje usluga. Član 11 Uvoz dobara "Uvoz dobara" je svaki unos dobara u carinsko
područje Bosne i Hercegovine. PDV se obračunava na sva dobra koja se uvoze. Izuzetno od
odredbe stava 2. ovog člana, PDV se ne obračunava na dobra za koja je odmah po unošenju u
Bosnu i Hercegovinu dato odobrenje za privremeno uskladištenje, carinski odobreni postupak
ili upotrebu dobara prema članu 30. stav 1. tačka 2. ovog zakona, a za koja je pokrenut
postupak privremenog uvoza uz oslobađanje od plaćanja uvoznih poreza, odnosno carinski
postupak prevoza. https://advokat-prnjavorac.com IV - PORESKI OBVEZNICI Član 12
Definicije Poreski obveznik je svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost. Pod
pojmom djelatnosti, u smislu stava 1. ovog člana, podrazumijeva se djelatnost proizvođača,
trgovca ili pružaoca usluga koja se vrši s ciljem ostvarivanja prihoda, uključujući i djelatnosti
eksploatacije prirodnih bogatstava, poljoprivrede, šumarstva i profesionalnih djelatnosti. Pod
"privrednom djelatnošću" podrazumijeva se iskorišćavanje imovine ili imovinskih prava u
svrhu ostvarivanja prihoda. Obveznik je lice u čije ime i za čiji račun se vrši promet dobara,
odnosno usluga ili uvoz dobara. Obveznik je i lice koje vrši promet dobara, odnosno usluga ili
uvoz dobara u svoje ime, a za račun drugog lica. Država i njeni organi, entitetski organi,
organi Distrikta i lokalne samouprave, kao i pravna lica osnovana u skladu sa zakonom s
ciljem obavljanja poslova iz djelokruga organa uprave, ne smatraju se obveznicima u smislu
ovog zakona ako obavljaju promet dobara i usluga u okviru djelatnosti i transakcija u koje
ulaze kao organi uprave. Organi iz stava 6. ovog člana smatraju se obveznicima ako obavljaju
promet dobara i usluga a takav promet dobara i usluga ili transakcije se obavljaju kao
konkurencija firmama u privatnom vlasništvu. Član 13 Lica koja podliježu plaćanju PDV-a
Lica koja, u smislu ovog zakona, podliježu plaćanju PDV su: 1. obveznici koji vrše promet
dobrima ili uslugama na koje se obračunava PDV; 2. poreski zastupnik koga odredi obveznik
koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište ni stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet
dobara i usluga u Bosni i Hercegovini; 3. primalac usluga nabavljenih prilikom unapređivanja
poslovanja, ako pružalac usluga, koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, iz tačke 2. ovog
stava, ne odredi poreskog zastupnika; 4. svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu koji
služi kao faktura (u daljem tekstu: faktura) iskaže PDV, a koje, u skladu sa ovim zakonom,
nije dužno da obračuna i uplati PDV; 5. u slučaju uvoza: primalac dobara, odnosno carinski
dužnik utvrđen u skladu sa carinskim propisima; i 6. primalac dobara i usluga povezanih sa
izgradnjom nepokretne imovine prema Glavi XII ovog zakona. https://advokat-
prnjavorac.com V - MJESTO OPOREZIVANjA Član 14 Mjesto prometa dobara PDV se
obračunava, naplaćuje i plaća na mjestu prometa dobrima i uslugama, a Bosna i Hercegovina
smatra se jednim mjestom za vršenje prometa. Za mjesto prometa dobrima smatra se da je u
BiH ako je to mjesto: 1. gdje se dobra nalaze u trenutku slanja ili prevoza do primaoca ili, po
njegovom nalogu, do trećeg lica, ako dobra šalje ili prevozi isporučilac, primalac ili treće lice,
po njegovom nalogu; 2. ugradnje ili montaže dobara, ako se ona ugrađuju ili montiraju od
strane isporučioca, primaoca ili, po njegovom nalogu, od strane trećeg lica; 3. gdje se dobra
nalaze u trenutku isporuke, ako se dobra isporučuju bez otpreme, odnosno prevoza; 4. gdje
dobra ulaze u carinsko područje Bosne i Hercegovine. Član 15 Mjesto prometa usluga Za
promet usluga smatra se da je izvršen u BiH ako obveznik: 1. ima stalno sjedište u BiH iz
kojeg se pružaju usluge ili, 2. u nedostatku takvog mjesta, ima stalnu adresu ili uobičajeno
mjesto stanovanja u BiH. Uz odredbe stava 1. ovog člana, mjestom gdje se vrši takav promet
usluga smatra se da se nalazi u BiH kada se radi o mjestu gdje: 1. se nalazi nepokretna
imovina, ako se radi o pružanju usluge koja je neposredno povezana s tom nepokretnom
imovinom, uključujući djelatnost posredovanja i procjene vrijednosti u vezi s tom
nepokretnom imovinom, kao i projektovanje, pripremu i izvođenje građevinskih radova i
nadzor nad njima; 2. se obavlja prevoz, a ako se prevoz obavlja i u Bosni i Hercegovini i u
inostranstvu (u daljem tekstu: međunarodni transport), odredbe ovog zakona primjenjuju se
samo na onaj dio prevoza izvršen u Bosni i Hercegovini; 3. je usluga stvarno izvršena, ako se
radi o: a) sporednim uslugama u oblasti transporta, kao što su utovar, istovar, pretovar i slične
usluge; b) uslugama iz oblasti kulture, umjetnosti, obrazovanja i nauke, sporta, zabavno-
estradnim i sličnim uslugama, uključujući usluge organizovanja manifestacija, kao i sa njima
povezane usluge; https://advokat-prnjavorac.com c) uslugama procjene vrijednosti pokretne
imovine; d) uslugama izvršenim na pokretnoj imovini; 4. primalac usluge obavlja djelatnost,
ima stalno sjedište, ispostavu, stalnu adresu ili uobičajeno prebivalište, ako se radi o
uslugama: a) prenosa, ustupanja, propuštanja i stavljanja nekome na raspolaganje imovinskih
prava, autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitnih znakova i drugih prava
intelektualne svojine; b) reklamiranja; c) savjetnika, inženjera, advokata, revizora,
računovođa, tumača, obrade podataka i davanja podataka; d) preuzimanja obaveze da se u
potpunosti ili djelimično odustane od vršenja neke djelatnosti ili korištenja nekog prava; e)
bankarskim, finansijskim uslugama i uslugama u oblasti osiguranja i reosiguranja, osim
iznajmljivanja sefova; f) stavljanja osoblja na raspolaganje; g) pružanja telekomunikacionih
usluga, što znači prenos, emitovanje ili prijem znakova, signala, teksta, slika, zvukova ili
informacija putem kablovskih, optičkih ili drugih elektromagnetnih sistema, uključujući i
pravo na korišćenje takvog prenosa, emitovanja ili prijema; h) iznajmljivanja pokretnih stvari,
osim prevoznih sredstava; i) posredovanja prilikom pružanja usluga iz podtač. a) do h). 5.
Ako usluge iz tačke 4. ovog člana pruža obveznik koji ima sjedište ili prebivalište u BiH za
primaoca usluga koji nema svoje sjedište ili prebivalište u BiH, mjestom pružanja usluga
smatra se mjesto gdje primalac usluge ima sjedište svoje firme ili prebivalište. Član 16
Posebna pravila UIO, radi izbjegavanja duplog oporezivanja ili neoporezivanja, može u
preciziranim slučajevima odrediti mjesto pružanja usluga za usluge iz člana 15. stav 2. tačka
4, kao i za usluge iznajmljivanja prevoznih sredstava. VI - NASTANAK PORESKE
OBAVEZE Član 17 Opšte Poreska obaveza nastaje u momentu kada se izvrši jedna od
sljedećih radnji, koja god bude najranija: https://advokat-prnjavorac.com 1. isporuka dobara
ili vršenje usluga; 2. izdavanje fakture u skladu s ovim zakonom; 3. plaćanje ili djelimično
plaćanje izvršeno prije izdavanja fakture; 4. nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod
uvoza dobara, a ako te obaveze nema, u momentu kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga.
5. za promet dobrima i uslugama prema čl. 5, 6. i 9, po isteku poreskog perioda za vrijeme
kojeg je izvršen promet; i 6. za svaku izmjenu u poreskoj osnovici prema članu 20, kada se
izda faktura ili drugi dokument. Član 18 Nastanak poreske obaveze na promet dobara Poreska
obaveza na promet dobara nastaje u momentu: 1. otpreme ili početka prevoza dobara
primaocu ili trećem licu, po nalogu isporučioca, primaoca ili trećeg lica o kojem se radi; 2.
preuzimanja vlasništva nad dobrima od strane primaoca u slučaju ugradnje ili montaže dobara
od strane isporučioca ili, po njegovom nalogu, trećeg lica; 3. prenosa prava raspolaganja na
dobrima primaocu, ako se dobra isporučuju bez otpreme, odnosno prevoza; 4. očitanja stanja
primljene vode, električne energije, gasa ili toplotne energije s ciljem obračuna potrošnje; 5.
uvoza dobara u carinsko područje Bosne i Hercegovine. U slučajevima iz st. 2. i 3. člana 11,
PDV postaje zaračunljiv kada dobra više ne podliježu carinski odobrenom postupanju.
Izuzetno od odredaba stava 1, tačke 5. i stava 2. ovog člana, kada uvezena dobra podliježu
carinskim dažbinama ili drugim dažbinama s podjednakim učinkom, PDV se obračunava u
momentu kada bi obaveza naplate uvoznih dažbina nastala da je tako propisano. Odredbe
stava 1. ovog člana odnose se i na djelimične isporuke dobara. Djelimične isporuke iz stava 4.
ovog člana postoje ako je za isporuku određenih dijelova ekonomski djeljive cjeline posebno
ugovorena naknada. Član 19 Nastanak poreske obaveze na pružanje usluga Usluga se smatra
pruženom u momentu kada je izvršeno pojedinačno pružanje usluge. https://advokat-
prnjavorac.com Ako se za pružanje usluga izdaju periodične fakture, za promet usluga smatra
se da je završen posljednjeg dana perioda za koji se izdaje faktura. Djelimična usluga smatra
se završenom u momentu kada je završeno pružanje tog dijela usluge. Djelimična usluga iz
stava 3. ovog člana postoji ako je za određene dijelove ekonomski djeljive usluge posebno
ugovorena naknada. VII - PORESKA OSNOVICA Član 20 Poreska osnovica kod prometa
dobara i usluga Poreska osnovica (u daljem tekstu: osnovica) prometa dobara i usluga jeste
oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da
primi za isporučena dobra ili pružene usluge, uključujući subvencije koje su neposredno
povezane sa cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije
drugačije propisano. U osnovicu se uračunavaju i: 1. akciza, carina i druge uvozne dažbine,
kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a; 2. svi sporedni troškovi koje obveznik obračunava
primaocu dobara i usluga (provizije, troškovi pakovanja, prevoza, osiguranja i drugi vanredni
troškovi koje isporučilac obračunava kupcu); 3. bilo koji iznosi koji se obračunavaju na
povratnu ambalažu; 4. bilo koji troškovi priključivanja, naknade za ugradnju i drugi iznosi
koje se obračunavaju kupcu od strane isporučioca dobara ili davaoca usluga kao uslov da se
izvrši promet dobara i usluga. Ako naknada ili dio naknade nije plaćen u novcu, već u obliku
prometa dobara i usluga, osnovicom se smatra tržišna vrijednost tih dobara i usluga u
momentu njihove isporuke, u koju nije uključen PDV. Pri razmjeni dobara i usluga,
osnovicom se smatra vrijednost dobara ili usluga koje su predmet razmjene. Osnovicu kod
prometa dobara i usluga koje izvrši poreski obveznik, koji nema uspostavljeno poslovanje u
Bosni i Hercegovini, čini naknada koju je primalac dobara ili usluga platio ili će da plati
isporučiocu tih dobara, odnosno davaocu tih usluga koji izvrši promet dobara ili pruži usluge,
uključujući i subvencije koje su direktno povezane sa cijenom takvog prometa. U slučaju
prometa dobara iz čl. 5. i 6. ovog zakona, osnovicom se smatra nabavna cijena tih ili sličnih
dobara u momentu prometa, bez PDV-a. Osnovica za promet usluga iz člana 9. ovog zakona
je iznos naknade za izvršene usluge. Ako je naknada za promet dobara ili usluga manja od
tržišne vrijednosti ili ako je promet izvršen bez naknade, osnovica je tržišna vrijednost dobara,
odnosno usluga u momentu njihovog prometa, bez PDV-a. https://advokat-prnjavorac.com
Ako je naknada za promet dobara ili usluga viša od iznosa na koji je poreski obveznik imao
pravo, osnovicu čini iznos primljene naknade, u koju nije uključen PDV. Sljedeće se ne
uključuje u osnovicu: 1. popusti i druga umanjenja cijene, koji se primaocu dobara ili usluga
daju na fakturi najkasnije u momentu izvršenja prometa dobara ili usluga; 2. iznosi koje
obveznik primi od kupca kao naknadu troškova plaćenih u ime i za račun drugog, a koji su u
njegovim knjigama knjiženi kao troškovi; 3. iznosi kamata koje je prodavac, odnosno davalac
usluga obračunao na iznos koji je kupac dugovao, ako se iz ugovora ili druge dokumentacije o
uplatama može utvrditi koji se dio uplata odnosi na kamate. Ako se osnovica naknadno
izmijeni, zbog vraćanja dobara isporučiocu, popusta koji kupac dobije nakon primljenih
dobara ili pruženih usluga, ili ako se iznos naknade ne može naplatiti nakon iscrpljivanja svih
zakonskih sredstava, obveznik koji je izvršio promet dobara ili usluga može, primjenom člana
55. stav 6. ovog zakona, izvršiti ispravku iznosa PDV-a. Obveznik koji je izvršio promet
dobara i usluga može da ispravi iznos PDV-a samo ako obveznik kome je izvršen promet
dobara i usluga izmijeni odbitak ulaznog PDV-a i pod uslovom da o tome pismeno obavijesti
isporučioca dobara i usluga. Ako se mijenja PDV obračunat i naplaćen na uvoz dobara, koji
poreski obveznik uzima u obzir kao odbitak ulaznog poreza, odbitak ulaznog poreza može se
ispraviti za razliku koja se javlja, na osnovu carinskih dokumenata ili odluke UIO. Ako je
PDV za uvoz dobara, koji je odbijen kao ulazni porez, povećan, smanjen ili je obveznik
oslobođen obaveze plaćanja, obveznik je dužan da, na osnovu carinskog dokumenta ili
rješenja UIO, ispravi odbitak ulaznog poreza u skladu s tom izmjenom. Ako se ambalaža na
koju je PDV obračunat i plaćen vrati, vrši se ispravka osnovice u periodu u kojem je ambalaža
vraćena. UIO može da: 1. odredi norme utvrđivanja osnovice kada se određena vrsta dobara
izuzimaju za privatnu upotrebu; i 2. utvrdi standardne vrijednosti za određena dobra koja se
izuzimaju za privatnu upotrebu od strane određenih grupa poreskih obveznika. Član 21
Poreska osnovica kod uvoza dobara Poreska osnovica kod uvoza dobara u Bosnu i
Hercegovinu je vrijednost tih dobara utvrđena u skladu sa carinskim propisima. U osnovicu iz
stava 1. ovog člana uračunava se i: https://advokat-prnjavorac.com 1. akciza, carina i druge
uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a; 2. svi zavisni troškovi (provizija,
troškovi pakovanja, prevoza i osiguranja) koji nastanu nakon uvoza dobara do prvog odredišta
u Bosni i Hercegovini. Prvim odredištem, u smislu stava 2. tačke 2. ovog člana, smatra se
mjesto koje je navedeno u otpremnici ili drugom dokumentu na osnovu kojeg se dobra uvoze
u Bosnu i Hercegovinu. Prilikom uvoza dobara u osnovicu se ne uračunava smanjena cijena i
popusti u skladu s članom 20. stav 10. tačka 1. ovog zakona. Kod uvoza dobara koje je
obveznik privremeno izvezao radi popravke, prerade, dorade ili druge obrade izvan Bosne i
Hercegovine, osnovicu čini vrijednost te popravke, prerade, dorade ili druge obrade. Član 22
Pretvaranje vrijednosti strane valute u domaću valutu Ako je osnovica za uvoz dobara u
Bosnu i Hercegovinu izražena u stranoj valuti, za obračun te vrijednosti u domaćoj valuti
primjenjuju se carinski propisi za obračunavanje carinske vrijednosti koji važe na dan
nastanka poreske obaveze. Ako je vrijednost dobara ili usluga izražena u stranoj valuti, za
obračun te vrijednosti u domaćoj valuti primjenjuje se srednji devizni kurs Centralne banke
Bosne i Hercegovine koji važi na dan nastanka poreske obaveze. VIII - PORESKA STOPA
Član 23 Standardna stopa Standardna stopa PDV-a na oporezivi promet dobara i usluga i uvoz
dobara u Bosnu i Hercegovinu iznosi 17%. IX - OSLOBAĐANjA OD PLAĆANjA PDV-A
Član 24 Djelatnosti u javnom interesu Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV-a: 1. javne
poštanske usluge, osim telekomunikacionih usluga; 2. medicinske usluge i usluge zdravstvene
zaštite, uključujući davanje ljudskih organa, krvi i mlijeka, koje se vrše u skladu sa zakonom
kojim se reguliše oblast zdravstvene zaštite, te usluge koje pružaju stomatolozi, zubotehničari
i protetičari; https://advokat-prnjavorac.com 3. usluge socijalnog osiguranja, kao i s njima
neposredno povezani promet dobara, pod uslovom da se vrše u skladu s propisima kojima je
regulisana oblast socijalnog osiguranja; 4. usluge obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje,
više i visoko), kao i s njima neposredno povezani promet dobara i usluga, pod uslovom da se
vrše u skladu s propisima kojima je regulisana ta oblast; 5. usluge iz oblasti sporta i fizičkog
vaspitanja, a koje pojedincima pružaju lica čija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti; 6.
usluge lica koje angažuju vjerske organizacije ili filozofska udruženja za obavljanje
djelatnosti u tač. 2. - 4. ovog člana; 7. promet dobara i usluga koje su neposredno povezane s
vjerskim obredima, a koje vrše registrovane vjerske organizacije, u skladu s propisima kojima
je regulisano obavljanje te djelatnosti; 8. promet dobara i usluga koje su direktno povezane sa
uslugama koje pružaju političke, sindikalne, humanitarne, dobrotvorne, invalidske i slične
organizacije svojim članovima za članarinu, u skladu s propisima kojima su regulisane te
djelatnosti, pod uslovom da takva oslobađanja ne dovode do poremećaja konkurencije na
tržištu; 9. usluge iz oblasti kulture, uključujući i karte za kulturne manifestacije, kao i s njima
neposredno povezani promet dobara i usluga, a koje lica čija djelatnost nije usmjerena ka
sticanju dobiti vrše u skladu s propisima kojima je regulisana oblast kulture; 10. promet
dobara i usluga koji vrše lica čije su djelatnosti oslobođene prema tač. 2. i 9. ovog člana, pod
uslovom da je takav promet izvršen isključivo za njihove vlastite potrebe i pod uslovom da
takva oslobađanja ne dovode do poremećaja u konkurenciji; 11. usluge javnih radio i
televizijskih servisa, osim onih koje su komercijalnog karaktera. Član 25 Finansijske i
novčane usluge Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV-a: 1. usluge osiguranja i reosiguranja,
uključujući i prateće usluge posrednika i agenata (zastupnika) u osiguranju; 2. promet
nepokretne imovine, izuzev prvog prenosa prava svojine ili prava raspolaganja
novoizgrađenom nepokretnom imovinom; 3. usluge izdavanja pod zakup i podzakup kuća za
stanovanje, stanova i stambenih objekata na period duži od 60 dana, kao i usluge izdavanja
pod zakup poljoprivrednog i šumskog zemljišta registrovanog u zemljišnim knjigama; 4.
finansijske usluge, uključujući: a) odobravanje i upravljanje kreditima, garancijama ili drugim
oblicima kreditnog osiguranja od strane kreditora; https://advokat-prnjavorac.com b) usluge
koje su povezane s upravljanjem depozitima, ušteđevinom i bankovnim računima, vođenjem
platnih transakcija, prenosom i izvršavanjem dospjelih obaveza, unovčavanjem čekova ili
drugih finansijskih instrumenata, izuzev s plaćanjem dugova i faktoringa; c) transakcije,
uključujući vrednosne papire, koje se odnose na novčanice i kovanice koje predstavljaju
zakonsko sredstvo plaćanja u svakoj zemlji, izuzev kolekcionarskih predmeta (kovanica od
zlata, srebra i drugih materijala, novčanica koje se ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja i
kovanica numizmatičke vrijednosti); d) trgovanje dionicama ili drugim vidovima učešća u
preduzećima, obveznicama i drugim vrednosnim papirima, uključujući njihovo izdavanje,
osim čuvanja vrednosnih papira; e) upravljanje investicionim fondom; 5. isporuke zlata
Centralnoj banci Bosne i Hercegovine; 6. važeće poštanske marke, poreske markice,
administrativne i sudske takse; 7. igre na sreću. Član 26 Uvoz dobara Sljedeće se oslobađa od
plaćanja PDV-a: 1. konačni uvoz dobara čiji bi svaki dalji promet od strane poreskog
obveznika bio oslobođen od PDV-a u Bosni i Hercegovini; 2. konačni uvoz dobara koja su
oslobođena plaćanja carine, osim ako nije drugačije propisano Zakonom o carinskoj politici u
Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 58/15). Oslobađanje se ne primjenjuje na
dobra oslobođena plaćanja carine prema članu 207. tačka a) alineje od 1) do 6) Zakona o
carinskoj politici u Bosni i Hercegovini. 3. dobra u tranzitu kroz carinsko područje Bosne i
Hercegovine; 4. dobra koja se, u okviru carinskog postupka, privremeno izvoze i u
nepromijenjenom stanju ponovo uvoze, pod uslovom da su takva dobra oslobođena od
plaćanja carine u skladu sa carinskim propisima; 5. uvezena dobra koja su oslobođena od
plaćanja carine, a namijenjena za: a) službene potrebe diplomatskih ili konzularnih
predstavnika akreditovanih od strane Bosne i Hercegovine; b) službene potrebe međunarodnih
organizacija, ako je to regulisano međunarodnim ugovorima čiji je potpisnik Bosna i
Hercegovina; c) lične potrebe stranih lica diplomatskih i konzularnih predstavnika
akreditovanih od strane Bosne i Hercegovine, uključujući i članove njihovih porodica;
https://advokat-prnjavorac.com d) lične potrebe stranih lica međunarodnih organizacija,
uključujući i članove njihovih porodica, ako je to regulisano međunarodnim ugovorima čiji je
potpisnik Bosna i Hercegovina; 6. uvoz ulova s ribarskih brodova u lukama, pod uslovom da
je takav ulov neprerađen ili da je bio podvrgnut samo onim postupcima koji su potrebni za
očuvanje kvaliteta i da prije takvog uvoza nije izvršen nikakav promet; 7. usluge povezane s
uvozom dobara, pod uslovom da je vrijednost takvih usluga uključena u osnovicu, u skladu s
članom 21. stav 2. tačka 2. ovog zakona; 8. zlato i dragocjeni metali, novčanice i kovanice
koje uvozi Centralna banka Bosne i Hercegovine. Član 27 Izvoz dobara Sljedeće se oslobađa
od plaćanja (oporezuje nultom stopom) PDV-a: 1. izvoz dobara iz Bosne i Hercegovine od
strane ili u ime prodavca; 2. pružanje usluga, uključujući i prevoz i druge pomoćne usluge,
koje su direktno povezane s izvozom ili uvozom dobara, u skladu s članom 11. stav 3. ovog
zakona; 3. dobra koja iz Bosne i Hercegovine izveze kupac ili drugo lice u ime kupca koji
nema sjedište u Bosni i Hercegovini, izuzev dobara koja su namijenjena za opremanje
privatnih brodova, vazduhoplova ili bilo kojih drugih prevoznih sredstava koja se koriste za
lične potrebe; 4. usluge izvršene na dobrima koja su uvezena u Bosnu i Hercegovinu i
izvezena od strane lica koja su izvršila te usluge licu koje nema stalno sjedište, a ni stalno ili
uobičajeno mjesto boravka u Bosni i Hercegovini; 5. usluge isporuke dobara ovlašćenim
organizacijama koje ta dobra izvoze u okviru registrovanih humanitarnih ili dobrotvornih
aktivnosti; 6. pružanje usluga koje vrše predstavnici i drugi posrednici u ime i za račun
drugog, pod uslovom da te usluge čine dio usluga koje su navedene u ovom članu ili usluge
koje se vrše van BiH; 7. izvoz zlata centralnim bankama. Član 28 Međunarodni prevoz
Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV-a: 1. snabdijevanje plovnih objekata gorivom i drugim
dobrima: a) koji se koriste za plovidbu na otvorenom moru i koji prevoze putnike uz naknadu,
odnosno koji su namijenjeni za obavljanje komercijalnih, industrijskih ili ribarskih aktivnosti;
b) koji se koriste za spasavanje i pomoć na moru. https://advokat-prnjavorac.com 2.
snabdijevanje, popravka, održavanje i iznajmljivanje objekata prema podtač. a) i b) tačke 1.
ovog člana, kao i snabdijevanje, iznajmljivanje, davanje u zakup, popravka i održavanje
opreme, uključujući i opremu za ribarenje, koja je ugrađena ili se koristi na takvim plovnim
objektima; 3. kupovina, popravka i davanje u zakup vazduhoplova koje avio-prevoznici
koriste za letove na međunarodnim linijama uz naknadu, kao i opticaj, davanje u zakup,
popravka i održavanje opreme koja je ugrađena ili se koristi u takvim vazduhoplovima; 4.
snabdijevanje gorivom i drugim dobrima vazduhoplova iz tačke 3. ovog člana; 5. pružanje
usluga, osim usluga iz tačke 2. ovog člana, u svrhe zadovoljavanja direktnih potreba plovnih
objekata iz tačke 2. ovog člana ili njihovog tereta; 6. pružanje usluga, osim usluga iz tačke 3.
ovog člana, za zadovoljavanje direktnih potreba vazduhoplova iz tačke 3. ovog člana ili
njihovog tereta. Član 29 Diplomatske i međunarodne organizacije Sljedeće podliježe povratu
PDV-a plaćenom za snabdijevanje dobrima i uslugama: 1. diplomatskih ili konzularnih
predstavništava; 2. međunarodnih organizacija, ako je to regulisano međunarodnim
ugovorima čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina; 3. članova međunarodnih organizacija,
uključujući i članove njihovih porodica, ako je to regulisano međunarodnim ugovorima čiji je
potpisnik Bosna i Hercegovina; 4. snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih
projekata pružanja pomoći u kojima je Bosna i Hercegovina obavezana međunarodnim
ugovorom da obezbijedi da takvi projekti ne budu opterećeni PDV-om. Izuzetno od odredbe
stava 1. tačka 4. ovog člana, snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru projekata koji se
finansiraju iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA fond) oslobađa se od plaćanja PDV-a.
UIO donosi propise kojima reguliše pravo na povrat PDV-a prilikom kupovine dobara. Član
30 Posebna oslobađanja Sljedeće se oslobađa od plaćanja PDV-a: 1. uvozi dobara
namijenjenih za potrebe slobodnih zona i skladišta, osim carinskih; 2. isporuka dobara, pod
uslovom da su: https://advokat-prnjavorac.com a) prijavljena UIO, da je prethodno odobrenje
za takvu isporuku izdato u skladu sa carinskim propisima i da su privremeno uskladištena; b)
isporučena u bescarinske zone ili bescarinska skladišta; c) isporučena unutar slobodne zone i
slobodnih skladišta; d) isporučena za carinska skladišta. 3. svako pružanje usluga koje su
povezane s prometom dobara iz tačke 2. ovog člana. Mjesta iz tačke 2. podtač. a) do d)
definisana su carinskim propisima. Svako oslobađanje od PDV-a po odredbama ovog člana
priznaje se samo pod uslovom da određena dobra nisu puštena u slobodan promet i da je iznos
PDV-a koji dospijeva puštanjem robe u slobodni promet jednak iznosu koji bi bio obračunat i
naplaćen da su takva dobra oporeziva njihovim uvozom u Bosnu i Hercegovinu i unutar
teritorije Bosne i Hercegovine. PDV se ne plaća na promet dobara koji je izvršen u
bescarinskim prodavnicama na međunarodnim aerodromima ili međunarodnim lukama koje
su registrovane za međunarodni promet, pod uslovom da ta dobra iz Bosne i Hercegovine
iznose putnici, u propisanim količinama, u drugu zemlju. Pojam "putnik", kako je naveden u
stavu 4. ovog člana, znači svako lice koje posjeduje kartu na kojoj je naznačen odredišni
aerodrom ili odredišna luka u drugoj zemlji. UIO bliže propisuje uslove za primjenu stava 4.
ovog člana, uključujući i PDV na izvoz na malo. Član 31 Uslovi za primjenu oslobađanja UIO
propisuje uslove za primjenu oslobađanja propisanih čl. 24. - 30. ovog zakona. X - ODBITAK
ULAZNOG POREZA Član 32 Opšte Ulazni porez je, u vezi s poreskim obveznikom, iznos
PDV-a koji mu je obračunat na promet dobara ili usluga i PDV koji plati ili treba da plati
prilikom uvoza dobara, gdje se (u oba slučaja) radi o dobrima ili uslugama koje koristi ili
treba da koristi u svrhu poslovanja koje vrši. Obveznik ima pravo da odbije PDV koji je
obavezan da plati ili ga je platio prilikom kupovine dobara ili usluga od drugog obveznika ili
prilikom uvoza dobara, pod uslovom da ta dobra, odnosno usluge koristi za promet dobara i
usluga koji podliježe plaćanju PDV-a. Obveznik može da ostvari pravo na odbitak ulaznog
poreza za promet dobara i usluga koji izvrši u inostranstvu, pod uslovom da bi pravo na
odbitak ulaznog poreza postojalo da je takav promet izvršen u Bosni i Hercegovini.
https://advokat-prnjavorac.com Obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza
na: 1. promet dobara i usluga koje su oslobođene od plaćanja PDV, osim ako ovim zakonom
nije drugačije propisano; 2. promet dobara i usluga izvršenih u inostranstvu, ako za taj promet
ne bi imao pravo na odbitak ulaznog poreza da je izvršen u Bosni i Hercegovini; 3. promet
dobara i usluga kupljenih od lica sa prebivalištem u Bosni i Hercegovini, a koji nije
registrovan u skladu s ovim zakonom. Obveznik ima pravo na odbitak ulaznog poreza na
promet dobara i usluga koje su oslobođene plaćanja PDV-a prema: 1. članu 26. tačka 7. ovog
zakona; 2. članovima 27. i 28. ovog zakona; 3. članu 29. stav 2. ovog zakona. Obveznik ne
može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na: 1. nabavku, proizvodnju i uvoz putničkih
automobila, autobusa, motocikla, plovnih objekata i vazduhoplova i rezervnih dijelova za
takva prevozna sredstva, goriva i potrošnog materijala za potrebe prevoza, kao i
iznajmljivanje, održavanje, popravke i druge usluge koje su povezane s korišćenjem tih
prevoznih sredstava, osim ako prevozna sredstva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje
svoje poslovne djelatnosti; 2. izdatke za poslovne zabave i smještaj; 3. izdatke koji se odnose
na sticanje nepokretne imovine koju obveznik ili njegovo osoblje koristi kao objekat za
stanovanje, boravak djece ili kao objekat za rekreaciju i aktivnosti u slobodno vrijeme, kao i
dobra i usluge povezane sa njima ili njihovom upotrebom; 4. izdatke obveznika i zaposlenih
lica za reprezentaciju; 5. isplate zaposlenim u naturi. Pravo na odbitak ulaznog poreza
obveznik može da ostvari samo ako posjeduje: 1. fakturu izdatu od strane drugog obveznika
na kojoj je iskazan PDV u skladu s članom 55. ovog zakona; 2. dokument koji se odnosi na
uvoz dobara, a kojim se potvrđuje da je primalac ili uvoznik prilikom uvoza platio PDV koji
je na ovaj način iskazan; 3. ako ne raspolaže osnovnim sredstvima u skladu s članom 36. stav
2. i ako prijava za PDV sadrži sve podatke iz člana 39. stav 4. ovog zakona. Obveznik može
da odbije ulazni porez od izlaznog PDV-a, ako ga ima, u poreskom periodu u kojem je PDV
obračunat u skladu s čl. 17. i 38. ovog zakona. https://advokat-prnjavorac.com Ako obveznik
za kupljena dobra dobije fakturu u kojoj je PDV iskazan od strane lica koje, u skladu sa
zakonom, ne može izdati takvu fakturu, on ne može da ostvari pravo na odbitak PDV-a koji je
iskazan kao ulazni porez, bez obzira što je taj porez platio u dobroj namjeri. Ako obveznik
primi fakturu na kojoj je iskazan iznos PDV-a u višem iznosu od iznosa koji je trebalo da
bude obračunat i naplaćen u skladu s ovim zakonom, obveznik ne može više obračunati iznos
odbiti kao ulazni porez, čak i ako je PDV plaćen. Član 33 Obračunavanje dijela ulaznog
poreza koji se može odbiti - djelimično oslobađanje Ako obveznik koristi isporučena ili
uvezena dobra za potrebe svoje poslovne djelatnosti ili prima usluge da bi izvršio promet
dobara i usluga s pravom ili bez prava na odbitak ulaznog poreza, može da koristi pravo na
odbitak srazmjernog dijela tog ulaznog poreza. Srazmjerni dio ulaznog poreza odgovara onom
dijelu prometa dobara i usluga s pravom na odbitak ulaznog poreza u ukupnom prometu u koji
nije uključen PDV. Srazmjerni poreski odbitak utvrđuje se primjenom procenta srazmjernog
odbitka na iznos ulaznog poreza umanjenog za iznos kojeg obveznik nema pravo da odbije. U
dio PDV-a koji se može odbiti ne ulazi: 1. iznos za promet koji se odnosi na opremu koju
obveznici koriste u obavljanju svojih poslovnih djelatnosti; 2. iznos za pružanje finansijskih
usluga, ako se vrše kao povremene transakcije i 3. iznos za promet nepokretne imovine, ako
se promet vrši kao povremene transakcije. Iznos PDV-a koji se može odbiti utvrđuje se
godišnje kao procenat i zaokružuje se na cijeli broj. Iznos koji se može odbiti za tekuću
godinu određuje se na osnovu podataka dostavljenih u prethodnoj godini, a ako nema
podataka o prometu iz prethodne godine ili ako se radi o zanemarivom (minimalnom) iznosu,
iznos koji se može odbiti određuje UIO na osnovu izjave obveznika. Izuzetno od odredbe
stava 2. ovog člana, obveznik može, posebno za svaku djelatnost koju obavlja, odrediti dio
koji se može odbiti, pod uslovom da odvojeno vodi knjige za svaku djelatnost i da dobije
odobrenje od UIO. UIO može od obveznika zahtijevati da odvojeno vodi knjige za svaku
pojedinu oblast privrednih djelatnosti koje obavlja. Član 34 Zgrade sa dvostrukom namjenom
https://advokat-prnjavorac.com PDV koji se odnosi na izgradnju zgrade, uključujući i njeno
proširenje, a koja, uz prostorije za obavljanje privrednih djelatnosti obveznika, obuhvata i
druge prostorije, može se odbiti u srazmjeri troškova za izgradnju prostorija firme u odnosu
na ukupne troškove izgradnje. Poslovnim prostorijama ne smatraju se: 1. prostorije koje se
koriste za boravak vlasnika ili njegovih zaposlenika, bez obzira da li se te prostorije koriste i
kao poslovne prostorije; 2. prostorije koje se iznajmljuju, osim u slučaju kada je obveznik
dobrovoljno registrovan za iznajmljivanje u smislu člana 61. ovog zakona. PDV se može u
potpunosti odbiti, pod uslovom da je dobavljač dobara, odnosno davalac usluga u fakturi
jasno izvršio podjelu troškova koji se odnose na poslovne prostorije i druge prostorije. PDV
na bilo kakvu popravku, renoviranje, izmjenu i održavanje zgrada iz stava 1. ovog člana, a
koji se ne može direktno pripisati poslovnim prostorijama, može se odbiti u srazmjeri
površine poslovnih prostorija u odnosu na ukupnu površinu zgrade. PDV na bilo kakvu
izgradnju, popravku ili održavanje nepokretne imovine, osim zgrada, može se odbiti saglasno
opštim odredbama zakona. Član 35 Drugi slučajevi dvostruke namjene UIO može propisati
način obračunavanja i odbijanja dijela ulaznog poreza koji se može odbiti za one vrste dobara
koje često služe dvostrukoj namjeni. Član 36 Ispravka odbitka ulaznog poreza Obveznik koji
izvrši odbitak ulaznog poreza u skladu s odredbama ovog zakona dužan je da isti ispravi ako:
1. naknadno utvrdi da je odbitak ulaznog poreza obračunat u većem ili manjem iznosu od
iznosa na koji je obveznik imao pravo; 2. je nakon obračunavanja poreza došlo do otkazivanja
kupovine ili smanjenja cijena. Obveznik koji je ostvario pravo na odbitak ulaznog poreza pri
nabavci opreme i objekata za vršenje svoje poslovne djelatnosti, dužan je da izvrši ispravku
odbitka ulaznog poreza ako prestane da ispunjava uslove za ostvarivanje ovog prava, i to u
roku od pet godina od kalendarske godine u kojoj je počela upotreba opreme, a u slučaju
nepokretne imovine, deset godina od momenta početka upotrebe objekata. Momenat početka
upotrebe opreme i objekata iz stava 2. ovog člana smatra se poreskim periodom u kojem je
izvršen odbitak ulaznog poreza. https://advokat-prnjavorac.com Opremom iz stava 2. ovog
člana smatraju se stalna sredstva koja podliježu amortizaciji, čija nabavna cijena prelazi iznos
od 10.000,00 KM, a koja se, prema propisima o računovodstvu, klasifikuju kao stalna
materijalna aktiva obveznika. Ispravka odbitka ulaznog poreza ne vrši se ako je iznos ispravke
dijela PDV-a koji se može odbiti manji od pet procenata (najniži nivo). UIO može bliže
regulisati primjenu odredaba ovog člana u pogledu ispravke odbitaka ulaznog poreza. Član 37
Odbitak ulaznog poreza prilikom početka obavljanja oporezivih djelatnosti Svako lice, koje se
registruje kao PDV obveznik, ima pravo na proporcionalni odbitak ulaznog poreza na dobra
koja ima na zalihama na dan prije nego što se prvi put registruje kao PDV obveznik.
Proporcionalni odbitak ulaznog poreza određuje UIO na osnovu računovodstvenih podataka
koje obveznik dostavi i podataka o zalihama robe drugih poreskih obveznika koji obavljaju
sličnu djelatnost. Obveznik iz stava 1. ovog člana može odbiti ulazni porez srazmjerno
prometu dobara i usluga koje izvrši, ali nema pravo na povrat PDV-a po tom osnovu. XI -
PERIOD OPOREZIVANjA, OBRAČUNAVANjA I PLAĆANjA PDV-A Član 38 Period
obračunavanja PDV-a Poreski period za koji se obračunava PDV je jedan kalendarski mjesec.
Obveznik je dužan da obračuna PDV za odgovarajući poreski period na osnovu ukupnog
prometa dobara ili usluga iskazanih u fakturama u tom poreskom periodu. Član 39
Podnošenje prijave za plaćanje PDV i plaćanje poreza Obveznici su dužni da svoju PDV
obavezu obračunatu za određeni poreski period navedu u mjesečnoj PDV prijavi. Prijavu iz
stava 1. ovog člana obveznik podnosi do 10-og u mjesecu po isteku poreskog perioda.
Obveznik podnosi prijavu za PDV bez obzira da li je obavezan da plati PDV u periodu za koji
je prijava podnesena. Prijava za PDV sadrži sve neophodne podatke za obračunavanje poreske
obaveze obveznika. https://advokat-prnjavorac.com Lica iz Glave III ovog zakona, koja
podliježu obavezi plaćanja PDV-a, takođe plaćaju PDV u rokovima iz stava 2. ovog člana.
Kod uvoza dobara, PDV koji dospijeva na njih obračunava se, naplaćuje i plaća u skladu s
propisima zakona koje se odnose na naplatu carinskih i drugih dažbina koje dospijevaju
prilikom uvoza. Oblik i sadržaj prijave za PDV propisuje UIO prema propisima donijetim
prema ovom zakonu. XII - POSEBNA ŠEMA ZA NAPLATU PDV-A NA PROMET
POVEZAN SA GRAĐEVINSKIM RADOVIMA Član 40 Opseg Posebne šeme Obaveza
plaćanja PDV-a kod prometa dobara i usluga koje su u vezi sa izgradnjom nepokretne
imovine prebacuje se na lice kojem je izvršen promet u vezi sa izgradnjom te imovine (u
daljem tekstu: Posebna šema). Posebna šema odnosi se na građevinske radove na izgradnji
novih zgrada, kao i radove na renoviranju, proširivanju i održavanju postojećih zgrada, a čija
ukupna vrijednost prelazi iznos od 25.000,00 KM. Član 41 Funkcionisanje Posebne šeme
Izvođač radova koji je angažovao kooperanta za promet dobrima i uslugama, koje utiču na
izvođenje građevinskih radova koje vrši izvođač, obveznik je plaćanja PDV-a koji mu
obračuna kooperant. Plaćanje PDV-a koji kooperant obračuna izvođaču, izvođač radova vrši
sa pozivanjem na PDV identifikacioni broj kooperanta. Dokaz da je izvršio plaćanje izvođač
radova dostavlja kooperantu. Član 42 Prava i obaveze prema Posebnoj šemi Kooperant i
izvođač radova su solidarno i pojedinačno odgovorni za plaćanje PDV-a, dok se ne primi
dokaz da je fakturisani PDV plaćen. Kooperant obračunava, plaća i podnosi prijavu za PDV
prema Posebnoj šemi u skladu s odredbama ovog zakona, na isti način kao i za bilo koju
drugu privrednu djelatnost. Plaćanje PDV-a od strane izvođača radova, koji obračunava
kooperant, tretira se kao ulazni porez, a dokaz o plaćanju istog je osnov za odbitak ulaznog
poreza za dobavljača robe, odnosno davaoca usluga. https://advokat-prnjavorac.com Član 43
Produžetak primjene Posebne šeme UIO može propisima produžiti primjenu Posebne šeme,
tako da pravdanje i plaćanje PDV-a u ime isporučioca dobara, odnosno davaoca usluga
postane obaveza registrovanog PDV obveznika koji prima građevinske radove. XIII -
POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANjA Član 44 Male firme Lice čiji ukupan promet dobara
ili usluga (u daljem tekstu: ukupan promet) u prethodnoj godini ne prelazi ili nije vjerovatno
da će preći iznos određen članom 57. stav 1. ovog zakona, nije obveznik u smislu odredaba
ovog zakona. Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na obveznika koji je prethodno
registrovan, odnosno čiji je ukupan promet bio veći od iznosa određenog u članu 57. stav 1.
ovog zakona. Lice koje kao predstavnik domaćinstva obavlja poljoprivrednu ili šumarsku
djelatnost, za koju se porez na dohodak plaća u skladu s katastarskim prihodom od
poljoprivrednog i šumskog zemljišta (u daljem tekstu: poljoprivrednik), nije obveznik u
smislu odredaba ovog zakona ako je ukupan katastarski prihod svih članova domaćinstva niži
od 15.000 KM. Pojam "domaćinstvo" znači zajednica življenja, privređivanja i trošenja
zajednički ostvarenih prihoda. Lica iz st. 1. do 3. ovog člana nemaju pravo iskazivanja PDV-a
u fakturama ili odbitka ulaznog poreza i nisu dužna da vode knjige na način propisan ovim
zakonom. Lica iz st. 1. do 3. ovog člana mogu, u bilo kom momentu, podnijeti zahtjev UIO za
plaćanje PDVa. UIO, na osnovu zahtjeva od strane lica iz stava 6. ovog člana, donosi rješenje
o njihovoj registraciji za PDV, a obaveza plaćanja PDV-a za takva lica traje najmanje 60
mjeseci. Član 45 Poljoprivrednici Svi poljoprivrednici opisani u stavu 3. člana 44. koji nisu
poreski obveznici imaju pravo na paušalnu naknadu za ulazni porez (u daljem tekstu: paušalna
naknada) prilikom kupovine poljoprivrednih i šumarskih dobara i usluga koje nastaju kao
rezultat djelatnosti na koje se plaća porez na katastarski dohodak od poljoprivrede i
šumarstva, pod uslovima i na način utvrđen ovim članom i pod uslovom da su prethodno
dobili odobrenje od UIO. Paušalna naknada plaća se poljoprivredniku koji izvrši promet koji
uključuje poljoprivredna i šumarska dobra i usluge licima koja se smatraju obveznicima u
smislu ovog zakona. https://advokat-prnjavorac.com Obveznici iz stava 2. ovog člana, kojima
poljoprivrednici vrše promet dobara ili usluga, obavezni su da paušalnu naknadu dodaju na
iznos koji plaćaju za promet dobara ili izvršene usluge. Obveznici iz stava 3. ovog člana imaju
pravo na odbitak paušalnog iznosa kao ulaznog poreza pod uslovima propisanim ovim
zakonom. Bliže uslove za primjenu ovog člana donosi UIO. UIO prije isteka tekuće godine
utvrđuje iznos godišnje naknade za narednu godinu. Iznos naknade utvrđuje se tako da se
obveznicima prema ovom članu kompenzuje PDV koji su im za promet dobara i usluga
obračunali poljoprivrednici. Član 46 Usluge koje pružaju putničke agencije i turoperatori
Putničkim agencijama i turoperatorima (u daljem tekstu: putničke agencije), u smislu ovog
zakona, smatraju se obveznici koji pružaju turističke usluge i koji, u vezi s tim uslugama,
postupaju u svoje ime, pri čemu za organizaciju putovanja koriste dobra i usluge drugih
obveznika koje putnici neposredno koriste (u daljem tekstu: putničke pogodnosti) i plaćaju
PDV u skladu s ovim članom. Sve usluge koje putnička agencija izvrši za organizaciju
putničkih pogodnosti smatraju se, u smislu ovog zakona, jedinstvenom uslugom. Mjesto
vršenja jedinstvene turističke usluge utvrđuje se u skladu s članom 15. st. 1. i 2. ovog zakona.
Osnovica jedinstvene usluge koju vrši turistička agencija je iznos koji predstavlja razliku
između ukupne naknade koju plaća putnik i stvarnih troškova koje putnička agencija plaća za
primljena dobra i izvršene usluge od strane drugih obveznika, bez PDV-a. Ako se lica koja
vrše promet dobara i usluga turističkoj agenciji nalaze izvan Bosne i Hercegovine, PDV se ne
plaća saglasno članu 28. stav 1. tačka 6. ovog zakona. Ako se promet dobara i usluga
djelimično vrši u Bosni i Hercegovini, a djelimično izvan Bosne i Hercegovine, PDV se plaća
samo na onaj dio prometa koji se vrši u Bosni i Hercegovini. Putnička agencija nema pravo na
odbitak ulaznog poreza koji je obračunat od strane obveznika koji su izvršili promet dobara i
usluga za neposrednu korist putnika. Član 47 Korišćena roba, umjetnička djela,
kolekcionarski predmeti i antikviteti Svaki obveznik koji, u okviru obavljanja svojih
djelatnosti, radi ili u svoje ime ili u ime drugog lica prema ugovoru, na osnovu kojeg se
provizija plaća za kupovine i prodaje, a koji kupi ili dobije korišćenu robu, umjetnička djela,
kolekcionarske predmete i antikvitete, s namjerom da ih preproda (u daljem tekstu:
preprodavac), može se opredijeliti da PDV obračuna na transakcije koje se odnose na
pojedine stavke, u skladu s ovim članom i čl. 48. i 49. https://advokat-prnjavorac.com Pojam
"korišćena roba" znači svaki pokretni predmet koji je pogodan za dalju upotrebu u postojećem
stanju ili nakon popravke, osim umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta, antikviteta,
plemenitih metala i dragog kamenja. Sljedeće se smatra plemenitim metalima: srebro
(uključujući srebro kombinovano sa zlatom ili platinom), zlato (uključujući zlato
kombinovano s platinom), platina i svi predmeti izrađeni od tih metala, pod uslovom da
naknada za promet ovih metala ne prelazi tržišnu vrijednost. Dragim kamenjem smatraju se:
dijamanti, rubini, safiri i smaragdi, bez obzira da li su u obrađenom ili neobrađenom stanju,
pod uslovom da nisu ugrađeni ili povezani u niske. "Umjetnička djela', kolekcionarski
predmeti' i 'antikviteti" slijede definicije pojmova navedene u Aneksu 1. ovog zakona. Ako
preprodavci istovremeno obračunavaju, naplaćuju i plaćaju PDV prema opštim uslovima,
obavezni su da u svojim knjigama posebno knjiže nabavku. Preprodavci mogu da obračunaju
i naplate PDV prema posebnim uslovima, ako su kupili ili dobili dobra iz stava 1. ovog člana:
1. od lica koja nisu obveznici; 2. od drugih obveznika koji, u skladu s ovim zakonom, nisu
imali pravo na odbitak ulaznog poreza za promet takvim dobrima, a koji su oslobođeni prema
čl. 24. i 25. ovog zakona; 3. od obveznika iz člana 44. st. 1. i 2. ovog zakona, ako je u pitanju
poslovna imovina; 4. od drugih preprodavaca, u mjeri u kojoj promet podliježe plaćanju PDV-
a prema posebnim uslovima prema ovom članu. Ako su ispunjeni uslovi precizirani u članu
27. ovog zakona, promet dobara prema ovom članu takođe je oslobođen od PDV-a.
Preprodavci koji obračunavaju PDV u skladu s ovim članom i čl. 48. i 49. ovog zakona ne
mogu na ispostavljenim fakturama iskazati PDV ili navesti bilo koji podatak na osnovu kojeg
se može PDV obračunati. UIO izdaje bliže propise kojima se propisuje primjena posebnih
uslova, uključujući zahtjeve za fakturisanjem i vođenjem knjigovodstva itd. Član 48 Osnovica
za promet korišćene robe, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta Osnovica
za promet dobara iz člana 47. ovog zakona je razlika između prodajne i nabavne cijene dobra,
uz odbitak PDV koji je sadržan u toj razlici. Nabavna cijena za preprodavca je ukupno plaćeni
iznos u gotovini, dobrima ili uslugama, u koji ulaze svi porezi, provizije, troškovi i dažbine
koje preprodavac plati, licu od kojeg je nabavio ta dobra. https://advokat-prnjavorac.com
Prodajna cijena za preprodavca je ukupni iznos koji je preprodavac primio ili treba da primi
od kupca ili trećeg lica, a u koji ulaze i subvencije koje su direktno povezane s takvim
prometom, porezi, provizije, troškovi pakovanja, prevoza i osiguranja koje preprodavac
obračunava kupcu, uključujući i PDV. Ako je nabavna cijena veća od prodajne cijene,
oporezivi iznos je nula. Preprodavac koji se odluči za vršenje obračuna izlaznog poreza prema
opštim uslovima propisanim ovim zakonom ima pravo na odbitak ulaznog poreza u skladu s
opštim odredbama u momentu kada je obračunata obaveza PDV-a postala naplativa. Član 49
Drugi slučajevi prometa umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta
Preprodavac može takođe odabrati da obračunavanje PDV-a vrši na razliku između prodajne i
nabavne cijene za promet sljedećih dobara: 1. umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i
antikviteta koje on sam uvozi; 2. umjetničkih djela koja dobije direktno od umjetnika ili
njegovog pravnog nasljednika; 3. umjetničkih djela koja dobije po nižoj stopi od obveznika
koji nije preprodavac. Osnovica za promet dobara prema ovom članu je razlika između
prodajne cijene preprodavca za takva dobra i nabavne cijene preprodavca za ta dobra,
umanjena za PDV na tu razliku. Nabavna cijena za uvoze je iznos koji je jednak osnovici za
uvoz dobara, uvećan za PDV koji je obračunat i naplaćen ili plaćen na takav uvoz. Nabavna
cijena prema stavu 1. tač. 2. i 3. ovog člana je ukupno plaćeni iznos, u koji su uračunati svi
porezi, provizije, troškovi i dažbine koje je preprodavac platio licu od kojeg je ta dobra dobio.
Prodajna cijena preprodavca je ukupno plaćeni iznos koji preprodavac primi ili treba da primi
od kupca ili trećeg lica, u koji su uključene subvencije koje su direktno povezane s prometom,
porezi i sve druge dažbine i zavisni troškovi nabavke, provizije, troškovi pakovanja, isporuke
i osiguranja koje preprodavac obračunava kupcu, u koji je uključen PDV. Ako je nabavna
cijena veća od prodajne cijene za ista dobra, za osnovicu se smatra da je nula. Preprodavac
koji vrši promet dobara prema ovom članu ne može odbiti ulazni porez na dobra koja je dobio
ili uvezao na ovaj način. Odredbe člana 48. st. 2. i 3. ovog zakona primjenjuju se i na promet
dobara u smislu ovog člana. U slučajevima kada nije moguće obračunati PDV na svaki
isporučeni artikal, jer su kupovina i prodaja izvršene u cijelosti, obveznik može odrediti
maržu za oporezivanje prema posebnim uslovima za određeni poreski period, kao razliku
između ukupnog prometa u tom periodu i ukupne nabavke dobara navedenih u članu 47. stav
2. ovog zakona. UIO može izdati detaljnije propise u vezi s primjenom ovog člana.
https://advokat-prnjavorac.com Član 50 Promet dobara na javnoj aukciji Obveznik koji,
prilikom unapređivanja svoje djelatnosti, radi ili u svoje ime ili u ime drugog lica po ugovoru
na osnovu kojeg se plaća provizija za kupovinu ili prodaju korišćene robe, umjetničkih djela,
kolekcionarskih predmeta i antikviteta na javnoj aukciji (u daljem tekstu: aukcionar), s
namjerom da ih proda najboljem ponuđaču, može obračunavati i naplaćivati PDV saglasno
ovom članu i članu 51. Zakona. Ako aukcionar istovremeno obračunava i naplaćuje PDV
prema opštim i posebnim uslovima, obavezan je da u svojim knjigama navede odvojene
podatke o prometu i da obračuna i naplati PDV za svaki posebno. Aukcionar može obračunati
i naplatiti PDV u skladu sa stavom 1. ovog člana ako radi u ime nalogodavca koji je: 1. lice
koje nije oporezivo lice; 2. drugi obveznik koji prema ovom zakonu nema pravo na odbitak
ulaznog PDV-a za ta dobra; 3. obveznik prema st. 1. i 2. člana 44. ovog zakona, ako se radi o
njegovim stalnim sredstvima; 4. preprodavac prema članu 47. ovog zakona. Definicije iz st. 2.
i 3. člana 47. primjenjuju se i na slučajeve navedene u ovom članu. Član 51 Osnovica za
promet dobara na javnoj aukciji Osnovica za promet dobara iz člana 50. ovog zakona je
razlika između cijene koja je postignuta na javnoj aukciji i iznosa koji je aukcionar platio
nalogodavcu za izvršeni promet dobara, u koji je uključen PDV koji je aukcionar platio na
proviziju. Iznos koji aukcionar treba da plati nalogodavcu jednak je razlici između cijene
postignute na javnoj aukciji i iznosa provizije koju aukcionar primi ili treba da primi od
nalogodavca, prema ugovoru kojim se provizija plaća pri prodaji. Cijena koja je postignuta na
aukciji je ukupni iznos u koji su uključeni porez i direktni troškovi, kao što su: provizija,
troškovi pakovanja, prevoza i osiguranja, a koje kupac plaća aukcionaru za robu. Aukcionar je
obavezan kupcu i nalogodavcu ispostaviti fakturu za svaki promet dobara na javnoj aukciji. U
fakturi koja se ispostavlja kupcu mora se navesti cijena dobara postignuta na aukciji, porezi i
druge dažbine, te direktni troškovi (provizija, troškovi pakovanja, prevoza i osiguranja) koje
aukcionar obračunava kupcu dobara. PDV se ne može posebno iskazivati na fakturi.
https://advokat-prnjavorac.com U fakturi koju aukcionar ispostavlja nalogodavcu mora
odvojeno da bude navedena cijena postignuta na aukciji i iznos provizije koju aukcionar treba
da primi ili je primio od nalogodavca. Ako je aukcionar fakturu navedenu u stavu 7. ovog
člana ispostavio nalogodavcu koji je obveznik, takva faktura zadovoljava uslove za izdavanje
fakture predviđene u članu 55. ovog zakona. Smatra se da je nalogodavac izvršio promet
dobara kada aukcionar ta dobra proda na javnoj aukciji. XIV - POVRAT PDV-A Član 52
Povrat ulaznog poreza Ako je iznos ulaznog poreza u poreskom periodu veći od iznosa
izlazne poreske obaveze za isti period, obveznik ima pravo na povrat razlike. Ako obveznik
odluči da mu se ne izvrši povrat razlike iz stava 1. ovog člana, ta razlika se priznaje kao
poreski kredit. Svaki poreski kredit koji se ne iskoristi nakon perioda od šest mjeseci vraća se.
Svaki dospjeli povrat iz stava 1. ovog člana, na zahtjev obveznika, vrši se najkasnije u roku od
60 dana po isteku roka za predaju prijave za PDV. Povrat ulaznog poreza zbog ispravke
greške u plaćanju vrši se u roku iz stava 3. ovog člana, nakon što obveznik obavijesti UIO o
nastaloj grešci ili nakon što je UIO utvrdi na bilo koji drugi način. Obveznik čija je osnovna
djelatnost izvoz dobara i koji u uzastopnim prijavama za PDV iskazuje iznos ulaznog poreza,
koji je veći od iznosa njegove izlazne poreske obaveze, ima pravo na povrat u roku od 30
dana od podnošenja prijave za PDV. Obveznik koji ne primi razliku u PDV-u u roku iz st. 3. i
4. ovog člana ima pravo na kamatu po stopi propisanoj zakonom kojim se reguliše stopa
zatezne kamate, počevši od prvog dana nakon isteka roka od 30 dana od dana podnošenja
prijave za PDV. Ako je obvezniku dospio rok za plaćanje drugih poreza, obveznik prima
povrat razlike umanjen za iznos poreskog duga. Propise kojima se obuhvaćaju detaljni uslovi i
način povrata ulaznog poreza donosi UIO. Član 53 Povrat ulaznog poreza Svaki obveznik koji
nema uspostavljeno poslovanje u Bosni i Hercegovini ima pravo na povrat ulaznog poreza
koji mu je obračunat na promet dobara i usluga izvršenih od strane obveznika iz Bosne i
Hercegovine ili koji je obračunat na uvezenu robu u Bosnu i Hercegovinu, pod uslovima i na
način propisan ovim zakonom. Obveznik iz stava 1. ovog člana ima pravo na povrat ulaznog
poreza ukoliko: https://advokat-prnjavorac.com 1. dobra kupi ili uveze, odnosno primi usluge
u svrhu obavljanja djelatnosti koju strani obveznik obavlja u inostranstvu, pod uslovom da bi
strani obveznik imao pravo na odbitak ulaznog poreza na tu djelatnost da je obavlja u Bosni i
Hercegovini; 2. u toku perioda u kojem se priznaje pravo na povrat ulaznog poreza, ne vrši
promet dobara i usluga koji bi se smatrao prometom izvršenim u Bosni i Hercegovini, osim:
a) usluga u vezi sa uvozom dobara povezanim s članom 21. stav 2. tačka 2. ovog zakona; b)
usluga u vezi sa uvozom u skladu s članom 26. i izvozom u skladu s članom 27. ovog zakona;
c) usluga na koje je PDV plaćen od strane lica za koga su te usluge izvršene. 3. Obveznici
imaju pravo na povrat ulaznog poreza u određenom periodu na osnovu zahtjeva koji podnesu
UIO. Propise kojima će se bliže regulisati uslovi i način povrata ulaznog poreza donosi UIO.
Član 54 Povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u Bosni i
Hercegovini Fizička lica koja nemaju stalno mjesto prebivališta u Bosni i Hercegovini imaju
pravo na povrat PDV-a na robu koju kupe u Bosni i Hercegovini i iznesu je izvan Bosne i
Hercegovine, osim na:mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića i prerađevine od duvana.
Propise kojima će se bliže regulisati uslovi i način povrata PDV-a donosi UIO. XV -
ISPOSTAVLjANjE FAKTURE, KNjIGOVODSTVO I ČUVANjE DOKUMENATA Član 55
Poreske fakture Obveznik je dužan da klijentu izda fakturu ili drugi dokument koji služi kao
faktura (u daljem tekstu: faktura) za svaki promet dobara i usluga, izuzev za onaj promet koji
je oslobođen u svrhe PDV-a u smislu čl. 24. i 25. ovog zakona. Obaveza izdavanja fakture iz
stava 1. ovog člana postoji i ako je nastala obaveza plaćanja za dio prometa, odnosno prije
nego što je izvršen cijeli promet. Lice koje prima fakturu ili izdaje izvod o plaćanju mora
obezbijediti da je dobavljač robe, odnosno davalac usluga obveznik. Obaveza ispostavljanja
poreske fakture smatra se ispunjenom kada kupac ili klijent ispostavi potvrdu o plaćanju, koji
sadrži iste podatke kao što su oni na fakturi opskrbljivača. UIO izdaje bliže propise o
uslovima za porezno fakturisanje, uključujući i dopuštanje da se blagajnički računi
ispostavljaju samo u maloprodaji, osim ako kupac ne traži fakturu, utvrđujući ograničenja za
korišćenje platnih izvoda klijenta. https://advokat-prnjavorac.com Knjižno obavještenje izdaje
se u sljedećim slučajevima kada: 1. se roba vraća nakon ispostavljanja fakture; 2. dobavljač
dobara, odnosno davalac usluga nakon ispostavljanja fakture odobri sniženje cijene ili popust;
i 3. dobavljač dobara, odnosno davalac usluga primi dodatnu uplatu za isporučena dobra,
odnosno izvršene usluge nakon ispostavljanja fakture. Lica koja nisu registrovana kao
obveznici, kao i registrovani obveznici koji vrše promet dobara i usluga koji je oslobođen od
PDV-a, ne mogu na fakturi iskazati iznos PDV-a ili na bilo koji drugi način naznačiti da je u
fakturi sadržan iznos PDV-a. Obveznik prema stavu 7. ovog člana, koji primi potvrdu o
plaćanju na kojoj je naznačeno da iznos uključuje PDV, obavještava lice koje je ispostavilo
potvrdu o plaćanju o ovim okolnostima i vraća primljeni iznos PDV-a. Obveznik koji,
suprotno st. 7. i 8. ovog člana, prikaže iznos PDV-a na fakturi ili na bilo koji drugi način
naznači da je u iznosu fakture uključen PDV, naznačeni iznos PDV-a plaća UIO. Isto tako,
PDV se plaća UIO ako obveznik iskaže previsok iznos PDV-a na fakturi ili na fakturi koja se
odnosi na promet na koji se PDV ne treba plaćati u iznosu iskazanog PDV-a ili ako na drugi
način naznači da fakturisani iznos uključuje PDV. Plaćanje UIO pogrešno fakturisanog ili
dobijenog iznosa može se izbjeći ako se greška ispravi u korist kupca. U kalkulaciji cijena
jasno se navodi da u cijenu nije uključen PDV. Član 56 Knjigovodstvo Svaki obveznik
obavezan je da vodi knjige s dovoljno podataka koji će omogućiti urednu primjenu PDV-a,
uključujući i obračunavanje obaveze PDV-a za svaki period PDV-a i inspekciju od strane
UIO. Navedene knjige vode se u skladu s propisima o računovodstvu. Dobavljač dobara,
odnosno davalac usluga dužan je da čuva kopije svih faktura, knjižnih obavještenja i izvoda o
plaćanju. UIO može donijeti bliže propise o računovodstvu i knjigovodstvu, uključujući i
utvrđivanje zahtjeva i uslova za pretvaranje računovodstva i knjigovodstva koje se vodi u
stranoj valuti u državnu valutu u svrhu utvrđivanja poreske obaveze i drugih podataka koji se
obavezno vode. XVI - REGISTRACIJA OBVEZNIKA Član 57 https://advokat-
prnjavorac.com Registracija za PDV Svako lice čiji oporezivi promet dobrima ili uslugama i
promet dobrima oslobođenim uz kredit u prethodnoj godini prelazi ili je vjerovatno da će
preći prag od 50.000 KM dužno je da se registruje prema ovom zakonu kao poreski obveznik.
Kada se određuje da li je ili nije pređen prag od 50.000 KM, uzima se u obzir i promet
povezanih firmi i ostalih subjekata koji su kroz posjedovanje dionica, ili na bilo koji drugi
način, pod zajedničkom neposrednom ili posrednom kontrolom. Bliže propise za registraciju
obveznika, uključujući i registracije dozvoljene prema članu 44. stav 6. Zakona, donosi UIO.
Registrovani obveznici ili lica koja raspolažu dobrima u pogledu kojih se prema ovom zakonu
smatra da s njima raspolažu obveznici zavode se u jedinstveni registar (u daljem tekstu:
poreski registar) koji vodi UIO, a koji služi u svrhu sprovođenja ovog zakona. Bliže propise o
zavođenju u jedinstveni registar obveznika, kao i o unošenju i ispravljanju podataka u tom
registru donosi UIO. Obveznik je dužan da obavijesti UIO o izmjenama podataka koji utiču
na obračunavanje i plaćanje PDV-a, a koji su vezani za početak, mijenjanje ili prestanak
djelatnosti, osim ako nije drugačije propisano ovim zakonom. UIO izdaje rješenje o
registraciji obaveze plaćanja PDV-a u poreski registar za svako lice iz stava 1. ovog člana.
Uvjerenje o registraciji jasno se izlaže na istaknutom mjestu u poslovnim prostorijama.
Obveznici podnose zahtjev za registraciju najkasnije osam dana prije započinjanja oporezivog
poslovanja. Sva lica koja prvi put postaju ili mogu da postanu obveznici dužna su da UIO
podnesu zahtjev za registraciju najkasnije do 20-og u kalendarskom mjesecu po isteku
mjeseca u kojem su ostvarila ili je vjerovatno da će ostvariti promet dobara ili usluga u iznosu
koji je veći od iznosa propisanog u stavu 1. ovog člana. Ta lica postaju registrovani obveznici
danom koji utvrdi UIO u rješenju o registraciji koje se izdaje u roku od 15 dana od dana
prijema zahtjeva. Izuzetno od odredbi stava 1. ovog člana, UIO po službenoj dužnosti
određuje PDV obavezu poljoprivrednika čiji katastarski prihod prelazi iznos predviđen
stavom 3. člana 44. ovog zakona. Sva lica koja raspolažu dobrima, koja se prema ovom
zakonu tretiraju kao da su isporučena od strane obveznika koji obavljaju svoju poslovnu
djelatnost, obavezna su da UIO podnesu zahtjev za registraciju u roku od 15 dana od dana
kada steknu pravo na raspolaganje takvim dobrima. Oblik i sadržaj zahtjeva za registraciju
propisuje UIO. Član 58 Registracija zasebnih poslovnih subjekata https://advokat-
prnjavorac.com Kada obveznik ima više od jednog poslovnog subjekta u Bosni i Hercegovini,
podnosi zahtjev za registraciju kao da se radi o jednom poslovnom subjektu. Na zahtjev
obveznika prema prethodnom stavu, UIO može posebno registrovati svaki poslovni subjekat,
pod uslovom da se knjigovodstvo vodi odvojeno za svaki od njih. Član 59 Zajednička
registracija Kada više obveznika zajednički obavlja djelatnosti koje su oporezive prema ovom
zakonu, UIO može, na zahtjev tih obveznika, odobriti zajedničku registraciju. Zajednička
registracija može se odobriti i u slučaju kada dva ili više obveznika obavljaju djelatnosti koje
su i oporezive i oslobođene prema ovom zakonu. Uslov za zajedničku registraciju je da jedan
obveznik, pravno lice ili matična firma, direktno ili indirektno, kroz posjedovanje svih
dionica, u potpunosti posjeduje podružnu firmu ili firme drugog obveznika koje su uključene
u zajedničku registraciju. Član 60 Registracija poreskih punomoćnika Obveznik koji nema
sjedište u Bosni i Hercegovini, a koji vrši promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini,
registruje se kod poreskog punomoćnika koji ima sjedište u Bosni i Hercegovini. Obveznik i
punomoćnik su solidarno i pojedinačno odgovorni za porez koji se obračunava u skladu s
ovim zakonom. Prava i obaveze koje imaju obveznici u Bosni i Hercegovini, u skladu s ovim
zakonom, odnose se i na punomoćnika. Član 61 Dobrovoljna registracija UIO može dati
odobrenje za dobrovoljnu registraciju licima koja vrše iznajmljivanje, poljoprivrednu obradu
posjeda ili bilo kojeg njegovog dijela. Dobrovoljna registracija može se odobriti licu koje
iznajmljuje prostorije, osim ako se te prostorije izdaju za stanovanje. Dobrovoljna registracija
ne uključuje već ustanovljene zakupe osim ako to zakupac ne prihvati. UIO može uslovno dati
rješenje za dobrovoljnu registraciju licu koje kupuje i izgrađuje objekte i vrši unapređenja
zemljišta u svrhu prodaje obvezniku. Dobrovoljna registracija iz stava 1. ovog člana daje se
na period od najmanje dvije kalendarske godine. https://advokat-prnjavorac.com U slučaju da
se dobrovoljna registracija odobri prije nego što se završi izgradnja objekata koji se izdaju u
zakup, vrijeme registracije počinje teći od početka prvog zakupa. UIO može bliže propisati
postupak dobrovoljne registracije prema ovom članu. Član 62 Prestanak registracije UIO, na
zahtjev obveznika ili po službenoj dužnosti, može donijeti rješenje o brisanju obveznika iz
jedinstvenog registra kada obveznik u prethodnoj kalendarskoj godini nije ostvario ukupan
promet veći od iznosa utvrđenog odredbama st. 1. do 3. člana 44. i stava 1. člana 57. ovog
zakona. Ako obveznik prestane da obavlja poslovne djelatnosti, UIO po službenoj dužnosti
donosi rješenje o prestanku registracije za PDV. Prije donošenja rješenja o prestanku
registracije, obveznik je dužan da obračuna i plati PDV na sve nabavke koje je izvršio do dana
obavještavanja UIO o prestanku obavljanja djelatnosti i izvrši popis svih dobara na zalihama.
Obveznik je dužan da obračuna PDV na dobra koja su popisana na zalihama, kao da se radi o
kupovini dobara za njegove vlastite potrebe. UIO donosi rješenje o prestanku registracije
nakon izmirivanja poreskih obaveza iz st. 3. i 4. ovog člana. XVII - NADZOR
OBRAČUNAVANjA, PLAĆANjA I NAPLATE PDV-A Član 63 Nadzor obračunavanja,
plaćanja i naplate PDV-a Nadzor obračunavanja, plaćanja i naplate PDV-a vrši UIO, u skladu
s posebnim zakonom. Kod uvoza robe, obračunavanje, naplaćivanje i plaćanje PDV-a nadzire
UIO u skladu sa carinskim propisima kao da PDV predstavlja uvoznu carinsku dažbinu.
XVIII - PREVENTIVNE MJERE PROTIV OBVEZNIKA KOJI VRŠE FIKTIVNI PROMET
Član 64 Tumačenje "Fiktivni promet" znači obavljanje poslovnih djelatnosti s ciljem da se
prevarom izbjegne plaćanje PDV-a. Član 65 Promet i poslovanje zasnovani na ugovorima koji
su suprotni javnom redu i interesu https://advokat-prnjavorac.com Izuzetno od odredaba
propisanih u Glavi X ovog zakona, UIO odbija zahtjeve za povrat PDV-a, ako do prometa na
kojem je zasnovan zahtjev nije došlo zbog toga što se ugovorni osnov između dobavljača i
primaoca osnovano smatra nevažećim. UIO odbija zahtjeve iz stava 1. ovog člana, bez obzira
na dobre namjere lica koje vrši potraživanje, a u vezi s nevaženjem ugovorne osnove. Član 66
Solidarna odgovornost UIO odbija zahtjeve za povrat PDV-a u slučaju kada je podnosilac
zahtjeva znao ili mogao da zna da je isporučilac dobara, odnosno davalac usluga nepravilno
izvršio obračun svog PDV-a. Za podnosioca zahtjeva smatra se da je znao ili imao razloga da
zna da je promet izvršen pod uslovima koji ukazuju na to da su poslovne djelatnosti
isporučioca dobara odnosno davaoca usluga neprofitabilne ako su svi troškovi poslovanja,
uključujući i PDV, plaćeni. UIO je ovlašćena da naloži za određene registrovane poreske
obveznike koji su u dugu - dužnike, da PDV na isporuke registrovanim obveznicima PDV-a,
plati od strane primaoca isporuke. Članovi 41. do 43. ovog zakona u vezi s prometom koji se
odnosi na građevinske radove takođe se primjenjuju na primaoce i isporučioce dobara i usluga
prema posebnoj šemi za poreske obveznike - dužnike, propisanoj u prethodnom stavu.
Posebna šema za poreske obveznike-dužnike može se primijeniti na određenog poreskog
obveznika - dužnika ako je u opasnosti značajan iznos poreskih prihoda i ako UIO smatra da
je korišćenje ove posebne šeme neophodno i najprikladnije da bi se sprečilo akumulisanje
dugova. UIO će svojim propisima odrediti dodatne uslove za primjenu ove posebne šeme na
poreske obveznike - dužnike. Odluka o uvođenju posebne šeme za određenog poreskog
obveznika-dužnika objavljuje se u '"Službenom glasniku BiH" i u najmanje tri najčitanije
dnevne novine i ne može se primjenjivati na bilo kog poreskog obveznika - primaoca isporuke
prije njenog objavljivanja. XIX - KAZNENE ODREDBE Član 67 Prekršaji Svaki poreski
obveznik koji činjenjem ili nečinjenjem napravi prekršaj podliježe novčanoj kazni za prekršaj.
Poreski obveznik koji: 1. obračuna i naplati PDV-a na prenos imovine koja čini firmu ili dio
firme, u suprotnosti sa stavom 2. člana 7. ovog zakona, biće novčano kažnjen u iznosu koji
odgovara iznosu od 50% od obračunatog iznosa; https://advokat-prnjavorac.com 2. ne
obračuna i ne plati PDV na osnovicu u skladu s članom 20. ovog zakona biće novčano
kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobračunatog ili neplaćenog iznosa, a
minimalno u iznosu od 100 KM; 3. ne obračuna i ne plati ili pogrešno obračuna i plati PDV u
skladu sa stavom 2. člana 38. i stavom 5. člana 39. ovog zakona biće novčano kažnjen u
iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neplaćenog ili pogrešno obračunatog iznosa, a
minimalno u iznosu od 100 KM; 4. ne podnese prijavu za PDV ili je ne podnese u propisanom
roku, u skladu sa st. 1. do 4. člana 39. ovog zakona, biće novčano kažnjen u iznosu od 300
KM, osim u slučajevima kada je prijava negativna; 5. pogrešno obračuna iznos ulaznog
poreza u skladu sa Glavom X ovog zakona biće novčano kažnjen u iznosu od 50% od
nezakonski stečene dobiti; 6. obračuna PDV, iskaže PDV na fakturama i odbije ulazni porez,
suprotno članu 44. ovog zakona, biće novčano kažnjen u iznosu od 100% od obračunatog
iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM; 7. obračuna veću paušalnu naknadu od one koja je
dozvoljena prema članu 45. ovog zakona biće novčano kažnjen u iznosu od 100% od
premašene naknade; 8. ne obračuna i ne plati PDV u skladu s članom 46. ovog zakona biće
novčano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobračunatog ili neplaćenog
iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM; 9. ne obračuna i ne plati PDV u skladu s čl. 47 - 49.
ovog zakona, kao preprodavac korišćene robe, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i
antikviteta biće novčano kažnjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobračunatog ili
neplaćenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM; 10. ne obračuna i ne plati PDV u
skladu s čl. 50. i 51. ovog zakona, kao aukcionar, biće novčano kažnjen u iznosu koji
odgovara iznosu od 50% od neobračunatog ili neplaćenog iznosa, a minimalno u iznosu od
100 KM; 11. ne ispostavi fakturu ili ne sačuva primjerak fakture, u skladu s članom 55. st. 1. i
2. ovog zakona, biće novčano kažnjen u iznosu od 300 KM; 12. na fakturi ne iskaže PDV ili
druge podatke iz kojih se iznos PDV može odbiti saglasno čl. 47. i 51. i PDV ne prikaže na
fakturi ili u izvodima sa cijenama jasno ne naznači da PDV nije uključen u skladu s članom
55. ovog zakona biće novčano kažnjen u iznosu od 100% iskazanog PDV-a ili iznosa PDV-a
koji se može oduzeti, a u iznosu od 300 KM u ostalim slučajevima; 13. ne vodi i ne čuva
knjige u skladu s članom 56. ovog zakona, podliježe novčanoj kazni u rasponu od 300 KM do
10.000 KM; 14. ne obavijesti UIO o početku, izmjeni ili prestanku obavljanja svoje
djelatnosti saglasno čl. 57, 60. i 62. ovog zakona biće novčano kažnjen u iznosu od 100% od
obaveze o kojoj se nije obavijestilo zbog propusta poreskog obveznika, a minimalno sa
1.000KM. Ovlašćeno lice koje radi za pravno lice podliježe istoj novčanoj kazni kao i pravno
lice kako je propisano prethodnim stavom. https://advokat-prnjavorac.com Kazne koje su
propisane st. 1. i 2. ovog člana povećavaju se za 50%: 1. svaki put kada je počinilac povratnik
(ranije kažnjavan); 2. u slučajevima kada je poreski obveznik sprečavao UIO u otkrivanju
prekršaja; i 3. u slučajevima kada je poreski obveznik počinio prekršaj primjenom sredstava
prevare ili kroz uplitanje trećeg lica koje nije zaposlenik poreskog obveznika i ne zavisi od
njega na bilo koji drugi način. XX - ŽALBENI POSTUPAK Član 68 Žalbe Kada obveznik od
službenika primi rješenje koje: 1. utiče na bilo koji iznos PDV-a koji mora platiti, direktno ili
indirektno, ili 2. predstavlja rješenje kojim mu se nameće određena administrativna kazna; ili
3. predstavlja rješenje o oduzimanju bilo koje stvari koja mu pripada a koja je zadržana,
odnosno kojom se produžava rok za sačinjavanje rješenja o tom oduzimanju; ili 4. predstavlja
uslov za povrat bilo koje stvari koja je zadržana ili oduzeta, 5. utiče na registraciju ili
poništenje registracije bilo kojeg lica prema ovom zakonu. od UIO može zahtijevati da izvrši
reviziju tog rješenja. Zahtjev za reviziju rješenja od strane UIO podnosi se u roku od 60 dana
od dana donošenja rješenja putem pismenog obavještenja potkrijepljenog materijalnim
dokazima koje određeno lice želi da predoči. UIO može da produži rok u okviru kojeg se
zahtjev za reviziju treba izvršiti prema stavu 1. ovog člana za onoliko dugo koliko smatra da
je potrebno. UIO u roku od 60 dana od prijema zahtjeva u pisanoj formi obavještava
obveznika koji je zahtijevao reviziju prema stavu 1. ovog člana o svojoj odluci u vezi s
revizijom rješenja. Kada UIO ne obavijesti obveznika kako se to od nje traži, smatra se da je
potvrdila rješenje. U roku od 60 dana od dana kada je UIO ili poslala obavještenje o svojoj
odluci po zahtjevu za reviziju ili od kada se smatra da je potvrdila svoje rješenje, obveznik
koji je zahtijevao reviziju može se žaliti Osnovnom sudu za prekršaje. ŽŽalba Osnovnom
sudu za prekršaje sačinjava se u pisanoj formi i prate je materijalni dokazi koje obveznik (u
daljem tekstu: podnosilac žalbe) želi da predoči. UIO, u roku od 30 dana od dana kada je
obaviještena o žalbi, odgovara u pisanoj formi. https://advokat-prnjavorac.com Osnovni sud
za prekršaje vodi saslušanje žalbe u roku od 60 dana od dana kada je žalba podnesena.
Podnosilac žalbe može usmene ili pisane dokaze dati Osnovnom sudu za prekršaje tokom
saslušanja žalbe, a u slučajevima kada do toga dođe i UIO se daje mogućnost da predoči
usmene i pisane dokaze. Osnovni sud za prekršaje obavještava učesnike u postupku o svojoj
odluci, zajedno s pisanim razlozima za odluku, u roku od 30 dana od dana završetka
saslušanja. Podnosilac žalbe ili UIO mogu se žaliti Vrhovnom sudu u svrhu revizije odluke
koju je donio Osnovni sud za prekršaje. Teret dokazivanja da je rješenje UIO pogrešno leži na
podnisiocu žalbe. Zahtjev za reviziju rješenja od strane UIO koji je sačinjen u skladu sa
stavom 1. ovog člana, žalba podnesena Osnovnom sudu za prekršaje prema stavu 6. ovog
člana ili molba Vrhovnom sudu za reviziju rješenja prema stavu 12. ovog člana ne obustavlja
bilo kakvu obavezu plaćanja bilo kakve dažbine oko koje se vodi spor, osim ako UIO,
Osnovni sud za prekršaje ili Vrhovni sud, po molbi zbog poteškoća u poslovanju, ne nalože da
se obaveza plaćanja obustavi dok ne donesu svoju odluku. Kada se spor konačno riješi u
korist: 1. UIO, obveznik plaća neplaćeni porez, kazne i kamate koje su narasle do trenutka
kada je ta stvar riješena, i 2. podnosioca žalbe, UIO: (a) vrši povrat više uplaćenog poreza
zajedno s kamatom na taj iznos koja je narasla do trenutka kada je ta stvar riješena, i (b) u
slučaju kada je bilo šta vraćeno vlasniku, prodano ili uništeno - (i) vraća se iznos koji je
jednak iznosu plaćenom od strane vlasnika za vraćanje te stvari, ili (ii) u slučaju kada je
određena stvar uništena, iznos koji je jednak dobitku od prodaje; ili (iii) izvršiti povrat iznosa
koji je jednak tržišnoj vrijednosti te stvari u momnetu njenog oduzimanja prije uništenja. UIO
u predviđenim propisima donosi bliže odredbe prema ovom članu. XXI - POSEBNE I
DODATNE ODREDBE Član 69 Odobrenje UIO može da izmijeni iznose precizirane u članu
44. stav 3. i članu 57. stav 1. ovog zakona, ako se kurs Centralne banke Bosne i Hercegovine
za KM prema EVR-u značajno mijenja, ili ako se propisi o utvrđivanju katastarskog prihoda
izmijene. https://advokat-prnjavorac.com Član 70 Detaljni propisi Kombinovana
nomenklatura tarifnih oznaka koristi se za razvrstavanje proizvoda, dok se standardna
klasifikacija djelatnosti koristi za klasifikaciju poslovnih djelatnosti. UIO donosi propise za
sprovođenje ovog zakona, uključujući i kriterijume u vezi sa oslobađanjima, te način na koji
se mogu ostvariti. UIO može propisima izdatim u skladu s ovim zakonom propisati da svako
fizičko lice koja krši odredbe propisa podliježe novčanoj kazni do 3.000 KM, da odgovorno
lice u pravnom licu podliježe novčanoj kazni do 5.000 KM i da svako pravno lice podliježe
novčanoj kazni do 10.000 KM. Član 71 Tumačenje U ovom zakonu "poslovanje" uključuje
svaki oblik trgovine, profesije ili zanimanja. Sljedeće se smatra obavljanjem poslovanja: 1.
stavljanje objekata od strane kluba, udruženja ili organizacije (za članarinu ili drugu naknadu)
na raspolaganje njihovim članovima; 2. ulaz lica u prostorije uz naknadu. "Stalna sredstva"
obuhvaćaju kompjutersku opremu, zemljište i zgrade, građevinske radove, renoviranje i
radove na postavljanju instalacija. "Dokument" znači sve na čemu su zabilježeni podaci bilo
kakvog opisa. "Ulazni porez" u vezi s poreskim obveznikom znači iznos PDV-a koji se
zaračunava prilikom isporuke dobara ili usluga tom obvezniku, i PDV koji je on platio ili
treba da plati prilikom uvoza dobara, pri čemu se (u oba slučaja) radi o dobrima ili uslugama
koje se koriste ili treba da se koriste u poslovne svrhe tog obveznika. "Faktura" obuhvaća i
svaki dokument koji je sličan fakturi. "Izlazni porez", u pogledu poreskog obveznika, znači
PDV koji obračunava na promet koji vrši. "Propisan" znači propisan propisima. "Propisi"
znači propisi koje donese UIO prema ovom zakonu. "Promet" ima značenje koje je dato čl. 4.
i 8. "Porez" znači porez na dodatu vrijednost. "Poreska faktura" ima značenje dato članom 55.
https://advokat-prnjavorac.com "Poreski obveznik" ima značenje dato članom 12. i
predstavlja lice koje je obavezno da bude registrovano u svrhe PDV-a prema članu 57. ovog
zakona. U članovima ovog zakona, gdje je dato ovlašćenje UIO da izdaje propise, "UIO" se
takođe odnosi i na Upravni odbor, uspostavljen prema Zakonu o sistemu indirektnog
oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03), uz poštivanje
podjele odgovornosti između Odbora i UIO, kako je propisano navedenim zakonom. XXII -
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 72 Povrat PDV-a u periodu do 31.12.2006.
godine U periodu od 01.01.2006. do 31.12.2006. godine, primjena člana 52. ovog zakona biće
suspendovana na način da se za iznose ulaznog poreza poreskih obveznika, koji prelaze
iznose izlaznog poreza za bilo koji dati poreski period, neće vršiti povrat, nego će se prenositi
kao akontacija za buduće obaveze po PDV-u za period od šest mjeseci. U slučajevima gdje
poreska akontacija nije iskorišćena u okviru perioda navedenog u stavu 1. ovog člana, poreski
obveznik će, po svom zahtjevu, imati pravo na povrat. UIO može da produži period u kojem
je suspendovana primjena člana 52. najviše na još jedan period od 12 mjeseci. Primjena stava
6. člana 52. ovog zakona, bez obzira na prethodne stavove ovog člana, neće biti
suspendovana. Član 73 Obračunavanje vrijednosti prometa dobara i usluga izvršenog do
31.12.2005. Dobavljač dobara i davalac usluga dužan je da, na dan 31.12.2005. godine, izvrši
obračun vrijednosti dobavljenih dobara i izvršenih usluga, a koja nije naplatio od kupaca i da
ih obračuna navedenim kupcima. Obaveza iz stava 1. ovog člana odnosi se i na usluge
kooperanata glavnog izvođača radova. Ako je obračun iz stava 1. ovog člana izvršen poslije
01.01.2006, a u kojem je evidentirana ukupna vrijednost dostavljene robe i izvršenih usluga,
osnovica za obračun PDV-a je samo ona vrijednost koja je obračunata za period poslije
01.01.2006. godine. Osnovica iz stava 3. ovog člana umanjuje se i za unaprijed plaćene iznose
koji su uplaćeni do 31.12.2005. godine i koji se odnose na promet investicione opreme,
stalnih sredstava, izgradnju nekretnina i usluge koje treba da se izvrše nakon 01.01.2006.
godine, ako je porez na promet proizvoda i usluga obračunat i plaćen u skladu s propisima
koji regulišu oporezivanje po navedenom osnovu. Svaka faktura koja se ispostavi do
30.06.2005, a u vezi s kojom se ne izvrši promet dobrima ili uslugama, poništava se.
https://advokat-prnjavorac.com Svaki dobavljač robe, odnosno davalac usluga koji vrši
kontinuirani promet dobara i usluga i koji ispostavlja naknadne fakture za takav promet, te
izvrši obračun do 31.12.2005. godine, obračunava porez na promet proizvoda i usluga u
skladu s propisima koji su regulisali oporezivanje po navedenom osnovu. Član 74 Konačni
obračun poreza na promet proizvoda i usluga i rokovi za plaćanje poreza Obveznici poreza na
promet proizvoda i usluga dužni su da, najkasnije do 20.02.2006. godine, UIO dostave
konačan obračun poreza na promet proizvoda i usluga, za period poslovanja od 01.01. do
31.12.2005. godine. Porez na promet proizvoda i usluga, u vezi s kojim se javlja obaveza
obračunavanja do 30.06.2006. godine, plaća se u rokovima i na način propisan za plaćanje tog
poreza nakon podnesene prijave. Iznos poreza na promet koji je uključen u nenaplaćena
potraživanja na dan 31.12.2005. godine, a koji nije plaćen po podnošenju prijave za period od
01.01. do 31.12.2005. godine, plaća se istovremeno sa naplatom potraživanja, i to u roku od
pet dana od dana prijema uplate, ali ne kasnije od 30.06.2006. godine. Član 75 Popis
nenaplaćenih faktura Obveznici poreza na promet proizvoda i usluga dužni su da sačine popis
svih nenaplaćenih a ispostavljenih faktura, te izvršenih avansnih plaćanja na dan 31.12.2005.
godine, koji uključuje obračunati porez za svaki okončani promet dobrima i uslugama, te isti,
zajedno s obračunom poreza na promet za period od 01.01. do 31.12.2005. godine, dostavi
UIO. Član 76 Popis robe u maloprodaji Obveznici poreza na promet, koji vrše promet na
malo, dužni su da sačine popis proizvoda na zalihama na dan 31.12.2005. godine. Obveznici
iz stava 1. ovog člana dužni su da obračunaju PDV u skladu s odredbama ovog zakona.
Obveznici su dužni da UIO dostave inventurne liste zaliha do 10.01.2006. godine. Svaki
obveznik iz stava 2. ovog člana, koji nije obavezan platiti PDV, podnosi svoj PDV račun do
31.01.2006. i plaća obračunati PDV do 28.02.2006. Prodajne cijene prati tržišna inspekcija u
skladu sa zakonom. Član 77 Popis određenih dobara u maloprodaji i ugostiteljstvu
https://advokat-prnjavorac.com Obveznici koji obavljaju trgovinsku i ugostiteljsku djelatnost,
a obveznici su PDV-a u skladu s ovim zakonom, dužni su da na dan 31.12.2005. godine izvrše
popis zaliha proizvoda (bezalkoholnih pića, piva, mineralnih voda, sokova, alkoholnih pića i
vinskih destilata) po nabavnim cijenama s uračunatim porezom na promet proizvoda. Ista
obaveza važi i za druge obveznike koji podliježu obavezi plaćanja poreza a koji svoje obaveze
u pogledu poreza na promet obračunavaju na osnovu isporuka prodavnicama ili drugim
poslovnim jedinicama. Ako se iznos poreza na promet koji je uključen u nabavnu cijenu ne
može utvrditi, porez na promet utvrđuje se iz stopa obračunatih na osnovu stopa prema
Zakonu o porezu na promet. Liste popisanih zaliha sa naznačenim porezom na promet,
obveznici dostavljaju UIO do 10.01.2006. godine. Kada UIO odobri inventurne liste dobara
na zalihama prema stavu 1. ovog člana, porez na promet prikazan u inventurnoj listi tretira se,
prema ovom zakonu, kao ulazni porez. Obveznik ima pravo da izvrši odbitak ulaznog poreza
iz stava 4. ovog člana u srazmjeri sa prometom, ali nema pravo na povrat ulaznog poreza po
tom osnovu. Obveznici iz stava 1. ovog člana dužni su da izvrše popis zaliha dobara -
duvanskih prerađevina na dan 31.12.2005. godine, te taj popis dostave UIO do 10.01.2006.
godine. Zalihe duvanskih prerađevina, koje su popisane na dan 31.12.2005. godine, obveznici
su dužni da prodaju po cijenama koje su važile na dan popisa dok se zalihe ne potroše.
Prodaju zaliha po maloprodajnim cijenama prati tržišna inspekcija u skladu sa zakonom. Član
78 Zahtjev za registraciju za PDV Lica iz člana 12. ovog zakona postaju obveznici prema
odredbama ovog zakona ako su u 2005. godini ostvarili ili procjenjuju da će ostvariti promet
koji je veći od iznosa određenog u članu 57. stav 1. ili katastarski prihod veći od iznosa
propisanog u članu 44. stav 3. ovog zakona. Lica iz stava 1. ovog člana obavezna su da
zahtjev za registraciju podnesu UIO najkasnije do 30.09.2005. godine, osim poljoprivrednika
koje UIO registruje po službenoj dužnosti. UIO licima iz stava 2. ovog člana izdaje rješenje o
registraciji, najkasnije do 30.11.2005. godine, a ostalim licima najkasnije do 31.12.2005.
godine. Član 79 Kazne za prekršaje učinjene u periodu između stupanja na snagu Zakona i
njegove primjene Poreski obveznici koji, činjenjem ili nečinjenjem, naprave prekršaj u vezi sa
samostalnim obavljanjem poslovne djelatnosti podliježu novčanoj kazni za prekršaje. Poreski
obveznik koji: (a) ne obračuna vrijednost kupljenih dobara i izvršenih usluga za nabavke na
dan 31.12.2005. (stav 1. člana 73. ovog zakona) biće novčano kažnjen u iznosu koji odgovara
100% neobračunatog iznosa, a minimalno 500 KM; https://advokat-prnjavorac.com (b) ne
plati porez na promet na propisani način i u propisanim rokovima (stav 2. člana 74. ovog
zakona) biće novčano kažnjen u iznosu koji odgovara 150% neplaćenog poreza na promet, a
minimalno 500 KM; (c) ne plati iznos poreza na promet uključen u neplaćena potraživanja na
dan 31.12.2005. do 30.06.2006. (stav 3. člana 74. ovog zakona) biće novčano kažnjen u
iznosu koji odgovara 150% neplaćenog iznosa, a minimalno 500 KM; (d) ne sačini popis na
dan 31.12.2005. svih ispostavljenih, neplaćenih faktura ili ih ne preda UIO u propisanom roku
(član 75. ovog zakona) biće novčano kažnjen u iznosu od 1.000 KM; (e) ne sačini popis na
dan 31.12.2005. svih dobara na zalihama, ili UIO ne preda inventurne liste u propisanim
rokovima (člana 76. ovog zakona) biće novčano kažnjen u iznosu od 1.000 KM; (f) ne sačini
popis na dan 31.12.2005. proizvoda po prodajnim cijenama gdje je porez na promet naveden
odvojeno, ili ne podnese UIO inventurne liste u propisanom roku (st. 1. i 3. člana 77. ovog
zakona) biće novčano kažnjen u iznosu od 1.000 KM; (g) ne podnese zahtjev za registraciju u
propisanom roku (stav 2. člana 78. ovog zakona) biće novčano kažnjen u iznosu od 5.000
KM. Svaki zaposlenik, zastupnik ili posrednik obveznika, koji je odgovoran za izvršenje
zadataka navedenih u prethodnom stavu, podliježe istoj novčanoj kazni kao i glavni obveznik
za prekršaje prema stavu 1. u gornjem tekstu. Kazne propisane st. 1. i 2. ovog člana
povećavaju se za 50% u slučajevima kada je poreski obveznik: 1. pravio smetnje s ciljem
sprečavanja UIO u otkrivanju prekršaja; i 2. počinio prekršaj primjenom sredstava prevare ili
kroz uplitanje trećeg lica koje nije zaposlenik poreskog obveznika i ne zavisi od njega na bilo
koji drugi način. Član 80 Obustava primjene člana 33. ovog zakona Izuzetno od odredaba
člana 52. ovog zakona, odbitak dijela ulaznog poreza utvrđuje se na osnovu stvarnih podataka
o izvršenom prometu dobara i usluga na koje se PDV plaća, do 30.06. 2006. godine. Član 81
Primjena člana 37. ovog zakona Član 37. ovog zakona ne primjenjuje se na dobra na
zalihama, koja su nabavljena prije 01.01.2006. godine. Član 82 Prestanak važenja propisa
https://advokat-prnjavorac.com Od 01.01.2006. prestaje da se primjenjuje Zakon o porezu na
promet proizvoda i usluga ("Službeni glasnik BiH", broj 62/04). Član 83 Stupanje na snagu
Ovaj zakon stupa na snagu 15 dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a
primjenjuje se od 01.01.2006, izuzev odredaba sadržanih u čl. od 72. do 79. ovog zakona,
koje se primjenjuju od 01.07.2005. Ovaj zakon biće objavljen u službenim glasilima entiteta i
Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Samostalni član Zakona o dopunama Zakona o porezu
na dodatu vrijednost ("Sl. glasnik BiH", br. 100/2008) Član 3 Ovaj Zakon stupa na snagu
osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Samostalni član Zakona o
izmjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. glasnik BiH", br. 33/2017) Član 2 Ovaj
zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a
primjenjuje se danom početka primjene propisa iz člana 208. Zakona o carinskoj politici u
Bosni i Hercegovini. ANEKS 1. UMJETNIČKA DJELA, KOLEKCIONARSKI PREDMETI
I ANTIKVITETI Stav 5. člana 47. (a) "Umjetnička djela" znači: - slike, kolaži i slične
dekorativne ploče, slike i crteži, koje su u potpunosti izrađene rukom, ustima ili stopalima
umjetnika, osim planova i crteža za arhitektonske, inženjerske, industrijske, komercijalne,
topografske ili slične svrhe, ručno ukrašeni proizvedeni artikli, pozorišne dekoracije, studijska
platna koja stoje u pozadini ili slična obojena platna. (oznaka KN 9701); https://advokat-
prnjavorac.com - originalne gravure, štampane slike i litografije, koje predstavljaju otiske koji
su proizvedeni u ograničenom broju primjeraka direktnu u crno- bijeloj boji ili u koloru od
jedne od nekoliko ploča koje su u cijelosti izrađene ručno, ustima ili stopalima umjetnika, bez
obzira na proces ili tehniku ili materijal koji je koristio, ali ne uključujući bilo kakav
mehanički ili fotomehanički proces (oznaka KN 9702 00 00); - originalne skulpture i statue, u
bilo kom materijalu, pod uslovom da su u potpunosti izrađene od strane umjetnika; - odljevci
skulptura, čija je proizvodnja ograničena na osam kopija koju nadzire umjetnik ili njegov
nasljednik po pravu (oznaka KN 9703 00 00); - tapiserije (oznaka KN 5805 00 00) i tekstilni
proizvodi koji se stavljaju na zid (oznaka KN 6304 00 00) izrađeni rukom od originalnih
nacrta koje su dali umjetnici, pod uslovom da nema više od osam kopija svakog od njih; -
pojedini predmeti od keramike u potpunosti izrađeni i potpisani od strane umjetnika, - cakline
na bakru izrađene isključivo rukom, ograničene na osam brojevima označenih kopija koje
nose potpis umjetnika ili studija, isključujući nakit, zlatninu i srebrninu; - fotografije koje
snimi umjetnik i koje odštampa on ili koje se odštampaju pod njegovim nadzorom, potpisane i
označene brojevima i ograničene na 30 kopija, uključujući sve veličine i okvirove; (b)
"kolekcionarski predmeti" znači: - poštanske ili taksene marke, poštanski žigovi, koverte
prvog dana, prethodno oštambiljani kancelarijski materijal i slično, frankirani ili, ako nisu
frankirani, da ne predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja i da nisu namijenjeni za upotrebu
kao zakonsko sredstvo plaćanja (oznaka KN 9704 00 00); - kolekcije i kolekcionarski
primjerci od zoološkog, botaničkog, mineraloškog, anatomskog, arheološkog, etnografskog ili
numizmatičkog interesa (oznaka KN 9705 00 00); (c) "antikviteti" znači objekti osim
umjetničkih djela i kolekcionarskih predmeta koji su stariji od 100 godina (oznaka KN 9706
00 00).

FR Skripta Prva Parcijala

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

FR Skripta Prva Parcijala

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

LJETNA ŠKOLA

1.Šta ne podliježe obračunu amortizacije

a)stalna sredstva namjenjena prodaji

b)stalna sredstva nabavljena radi preprodaje

2.Po kojoj cijeni se mogu voditi zalihe trgovačke robe

c)neto prodajna vrijednost

3.Izdatak koji obezbjeđuje priliv ekonomske koristi

4.Šta predstavlja povećanje stalnih sredstava

5.Šta direktno uvjetuje nastanak goodwilla

a)kupovina 100 % dionica

b)kupovina pravnog lica i konsolidacija u korist kupca

c)kupovina poslovnog građevinskog objekta

6.Kod utrošenih vlastitih rezervnih dijelova za vlastite potrebe PDV se evidentira

7.Trošak sticanja stalnog sredstva

a)pozitivna kursna razlika

b)kamata kod kredita uzetog da se održi likvidnost

8.PDV kod utrošenog materijala knjižimo:

b)korišteno u gradnji stalnog sredstva u vlastitoj režiji

9.Kod kupovine povratne ambalaže knjižimo:

b)ne evidentiramo nikako PDV jer je to naša ambalaža

10.Kod prodaje obveznica drugih pravnih lica knjižimo

12.Obaveze možemo izmiriti

a)transferom drugih sredstava

c)ako povjerilac odustane od potraživanja

13.Šta nije tačno kod upisanog neuplaćenog kapitala

b)samo u stranim sredstvima plaćanja

c)ako je uplaćeni manji od propisanog

14.Uslovi za priznavanje stalnog sredstva

a)ako se pretvori u gotovinu u roku 90 dana

b)drži se kako bi se realizovalo u roku iznad 12 mjeseci

c)nije gotovina i ekvivalent gotovine

15.Kada ne stičemo pravo storniranja poreza

a)kada je potraživanje sporno

b)kada je potraživanje sumnjivo

c)kad sud donese odluku da je nenaplativo

16.Sumnjivo i sporno potraživanje nije

b)prijavljeno u stečajnom postupku

c) ono koje nije naplaćeno u roku 6 mjeseci od dospjeća

17.Prihod koji je priznatu prethodnom periodu a nije naplaćen knjižimo na

c)pasivna vremenska razgraničenja

18.Smanjenje kapitala nije

b)konverzijom kapitala u dug

c)smanjenje nominalne vrijednosti

19.Ako država vrati porez na dobit to se knjiži

b)knjiži se u korist kapitala

c) knjiži se u korist dionica

20.Na tržištu smo prodali 100 dionica po 10 % većoj vrijednosti od nominalne.Koliko se

a) Ovo je privatno vlasništvo

b)Mi smo zaradili 10 %

c)Firma ne ostvaruje dobit kada mi prodamo njene dionice

d)Firma je zaradila 10 % tj njena se dobit povećala za 10 %

c)pripisuje se neraspoređenoj dobit

22.Prekid obračuna amortizacije dugotrajne imovine prema MSFI i MRS nastaje:

a)kada se dugotrajna imovina da drugome na korištenje prema ugovoru o finasijskom

c)kada je imovina klasificirana kao imovina koja se drži za prodaju

d) kada je imovina nedovoljno iskorištena

c)rezervu nepriznatu u okviru kapitala

d) dospjelu a neizmirenu obavezu

25.Kako se knjiže izdaci nastali u vezi sa popravkom prodatih gotovih proizvoda?

c) storno prihoda od prodaje gotovih proizvoda

1. Više plaćeni porez na dobit u povratu , evidentiramo :

a)u korist rezervi

b) u korist revalorizovanih rezervi