162469450914378

PRVA PARCIJALA
AMORTIZACIJA
Parametri koji su podloga za utvrđivanje troška amortizacije su :

a)Amortizacijska osnovica
b)Očekivano vrijeme korištenja
c)Očekivani kapacitet korištenja u vremenu
d)Očekivani procent
1.Šta je od sljedećeg predmet obračuna amortizacije :

a) goodwill
b) ulaganje u nekretnine prema modelu troška
c) nekretnine klasificirane za prodaju
d) knjige u biblioteci
2.Šta od sljedećeg nije predmet obračuna amortizacije :

a) goodwill
b) ulaganje u nekretnine prema modelu fer vrijednosti
c) nekretnine klasificirane za prodaju
d) ništa od navedenog
3.Šta je od sljedećeg predmet obračuna amortizacije :

a) goodwill
b) ulaganje u povezana pravna lica
c) nekretnine namjenjene prodaji
4.Šta je od sljedećeg ne podliježe obavezi obračuna amortizacije :

a) Nekretnine , postrojenja i oprema u upotrebi
b) Nekretnine , postrojenja i oprema u pripremi
c) Avansi za nekretnine , postrojenja i oprema i
d) ulaganje u nekretnine koje se vrednuju po modelu troška
e) Nekretnine , postrojenja i oprema klasificirana za prodaju
5. Da li zaštitna vatrogasna oprema podliježe amortizaciji ?

a)podliježe kao i svaka druga oprema
b) ne podliježe obračunu amortizacije
c)samo ako se koristi 8 sati
d)ništa od navedenog
6.Koja se sredstva amortizuju :

a) sredstva iz vanbilansne evidencije
b)sredstva u pripremi
c) sredstva za preprodaju
7.Da li se amortizuje softver ?

a)softver je materijalno sredstvo koje ima amortizaciju prema MRS 16
b)softver je nematerijalno sredstvo koje ima amortizaciju prema MRS 38
c)softver je nematerijalano sredstvo koje nema amortizaciju
d)softver je materijalano sredstvo koje nema amortizaciju
8.Softver se ne amortizuje ?
a) jer je neograničenog vijeka trajanja
b)jer je stalno sredstvo
c) ništa od navedenog
Napomena : Softver se amortizuje jer je nematerijalno stalno sredstvo ograničenog vijeka trajanja
9.Da li se amortizuje goodwill ?

a)ne amortizuje se
b)da amortizuje se
c)amortizuje se i testira na umanjenje vrijednosti
10.Da li se koncesija amortizuje ?

a) da amortizuje se
b) koncesija je materijalno sredstvo koje se amortizuje
c)koncesija je uvijek nematerijalno sredstvo koje nema amortizaciju
11.Umjetničke slike imaju amortizaciju pod uslovom ?

a) nemaju amortizaciju nikad
b) da ali tek nakon smrti autora
c)da je autor živ
d)da ako je tržišna vrijednost veća od 1.000 KM
12.Umjetničke slike se mogu amortizovati pod sljedećim uslovima:

a) Samo ako je vrijednost veća od 1.000 KM
b) Samo ako im je rok određen duže od 5 godina
c) Ako to odredi pravno lice u svom statutu
d) Ništa nije tačno
13.Kada se amortizuje zemljište ?

a)nikad se ne amortizuje
b)kada protekne 40 godina
c) amortizuje se
14.Šta je tačno za zemljište ?

a) nikad se ne amortizuje
b)amortizuje se
c) ima revalorizaciju
d) nema revalorizaciju
15.Prema MSFI 5 da li se vrši amortizacija ?

a) da vrši se
b) ne vrši se
c) ne vrši se od narednog mjeseca od stavljanja sredstva na prodaju
16. Amortizacija stalnih sredstava u vanbilnsnoj evidenciji se vrši:

A) U skladu sa procijenjenom vrijednosti I vijekom korištenja
B) Sve dok se sredstva fizički ne otuđe
C) Ništa od navedenog nije tačno
D) U skladu sa procijenjenim vijekom korištenja
Napomena : Sredstva u VBE su 100 % otpisana I nemaju amortizaciju
17.Kada prestaje obračun amortizacije ?

a) kada je sredstvo preklasificirano za prodaju
b)kada se sredstvo proda
c) krajem mjeseca u kome se proda
18.Ukoliko je zakonom predviđen vijek trajanja koliko se stalno sredstvo može koristiti ?
a) može manje
b)može više
c)ne može više
d)ne može bez obzira na zakon
19. Amortizacija se obračunava ?

a)po vijeku upotrebe
b)po broju proizvoda
c)od momenta fakturisanja do momenta otuđenja
d)od narednog mjeseca od stavljana u upotrebu do momenta otuđenja
20.Šta možemo koristiti kao kriterij za obračun amortizacije ?

a)vremenski period korištenja
b)vremenski period u kojem privredno društvo ima namjeru djelovati
c)očekivani iskorišteni kapacitet
21.Prema MSFI 5 da li se vrši amortizacija ?

a) da vrši se
b) ne vrši se
c) ne vrši se od narednog mjeseca od stavljanja sredstva na prodaju
22. U obračunu amortizacije se uzima u obzir ?

a)amortizaciona osnovica i očekivani procenat
b)očekivani vijek trajanja
c)očekivani kapaciitet
c)ništa od navedenog
23. Amortizacija se obračunava ?

a)od narednog mjeseca od stavljana u upotrebu
b) prema MSFI 5
c)do kraja mjeseca u kome se proda
24.Kada se prestaje amortizirati oprema ?

a)amortizacija se počinje obračunavati prvog dana narednog mjeseca nakon što je sredstvo stavljeno u upotrebu i prestaje kada
se sredstvo 100 % otpiše
c)prestaje kada se sredstvo klasifikuje za prodaju
25. Stalna sredstva izdvojena za prodaju po MSFI 5 se ne amortizuju ?

a) Tačno jer to zahtjeva MSFI 5 jer se isključuju iz funkcije
b) Nije tačno jer se amortizuju do prodaje
d)Tačno jer prestaju biti sredstva u bilansu
e)Tačno jer se vode u vanbilansnoj evidenciji
26.Da li se knjiži ostatak vrijednosti

a) ne knjižimo
b) da knjižimo na analitičkom računu
27.U kojoj situaciji se knjiži ostatak vrijednosti

a) ne knjiži se
b)knjiži se na analitičkim kontima
TROŠAK STICANJA ( nabavna vrijednost)
Trošak sticanja tj nabavna vrijednost stalnih sredstava koje kupujemo uključuje:

a)kupovnu cijenu uključujući uvozne pristojbe(carina i akciza) i nepovratne poreze na promet nakon odbitka trgovačkih popusta i
rabata
b)sve troškove koji se mogu direktno pripisati dovođenju sredstva na lokaciju u radno stanje za namjeravanu upotrebu(prevoz,
osiguranje , utovar, istovar itd)
c)početnu procjenu troškova demontiranja, uklanjanja i obnavljanja mjesta na kojem je sredstvo smješteno
Povratne državne obaveze MRS ne prihvata da se ukljuće u zavisne troškove, a ove obaveze koje se plaćaju a nemaju karakter
povrata treba uračunati u zavisne troškove.Povratni PDV neće činiti cijenu koštanja sredstva a nepovratni PDV-e ,carinei drugi
porezi činit će zavisne troškove nabavke.Kursne razlike prema MRS 21-Učinci promjene kurseva stranih valuta nikad ne
ispunjavaju uslove da budu priznate kao zavisni troškovi.Ove stavke se priznaju kao prihodi ili rashodi perioda.
Prema MRS 23-u trošak nabavke stalnih sredstava mogu se uračunati troškovi kamata ali samo u periodu dok traje proces
pribavljanja.Nakon sticanja sredstva kamata će biti rashod perioda Nekretnine postrojenja i oprema mogu biti nabavljene u
zamjenu za nenovčano sredstvo i nabavna vrijednost tih sredstava mjeri se po fer vrijednosti osim kada transakcija razmjene
nema komercijalni sadržaj ili kada se ne može pouzdano izmjeriti fer vrijednost niti primljenog niti datog sredstva.Ako nabavljeno
sredstvo nije izmjereno po fer vrijednosti, njegova nabavna vrijednost se mjeri po knjigovodstvenom iznosu datog sredstva.
28.Šta od navedenog možemo bitik trošak sticanja zaliha

a) Carine obračunate prilikom kupovine zaliha iz inostranstva
b) Kamatu na dugoročne kredite uzete za finasiranje sticanja zaliha u periodu sticanja istih
c)Takse obračunate prilikom kupovine zaliha u zemlji
d) kursne razlike
e)povratni porezi
29.Šta od navedenog ne možemo uključiti u trošak sticanja zaliha

a) Carine obračunate prilikom kupovine zaliha iz inostranstva
b) Kamatu na dugoročne kredite uzete za finasiranje sticanja zaliha u periodu sticanja istih
c) nepovratni porezi
d)Kursne razlike obračunate prilikom kupovine zalliha iz insotranstva
e) Ništa od navedenog
30.Šta od navedenog možemo uključiti u nabavnu vrijednost kapitaliziranog ulaganja u razvoj

a) Nepovratni porezi obračunati prilikom sticanja kapitaliziranog ulaganja u razvoj
b) Negativne kursne razlike obračunate prilikom sticanja kapitaliziranog ulaganja u razvoj iz inostranstva
c) Kamatu na dugoročne kredite uzete za finasiranje procesa sticanja kapitaliziranog ulaganja u razvoj nakon što je započet proces
korištenja kapitaliziranog ulaganja u razvoj
d) kamata uzeta za likvidnost
31.Šta se uključuje u trošak sticanja ?

a) nepovratni porezi
b)kursne razlike
c)kamate uzete za likvidnost
32.Šta nije trošak sticanja

a) kamata
b) kursna razlika
c) porez na dodanu vrijednost
32.Šta se uključuje u trošak sticanja ?

a)troškovi otvaranja novog pogona
b) troškovi premještanja pogona na novu lokaciju
c) troškovi promocije novog proizvoda
d)troškovi ambalaže
33.Kako rabat utiče na fakturnu vrijednost ?

a)umanjuje fakturnu vrijednost
b)umanjuje fakturnu vrijednost samo na domaćem tržištu
c)povećava negativnu kursnu razliku
d)dodaje se na fakturnu vrijednost
34. Da li škart (rasipničko trošenje ) priznajemo kao trošak sticanja ?

a)da kao trošak sticanja
b)rashodi
35.Nepovratni porezi su ?
a) jesu uključeni u nabavnu vrijednost
b) nisu uključeni u nabavnu vrijednost
d)samo ako kupujemo u zemlji
e)ništa od navedenog
36.Zašto carinu ne uključujemo u trošak sticanja ?

a) jer nije povratna dažbina
b) jer se odmah plaća
Napomena : carina je trošak sticanja, ona je nepovratna dažbina i odmah se plaća tj u roku od 7 dana od dana carinjenja
37.Šta se uključuje u nabavnu vrijednost ?

a) fakturna vrijednost
b)prevoz
c)osiguranje
d)povratni porez
38.Akcize su obaveze prema državi za akciznu robu ili proizvode koje obračunava i plaća:
a)Proizvođač takvih proizvoda , ali samo rezident, prilikom prodaje
b) Uvoznik takvih proizvoda ili robe na granici...........( napomena : akciza kod uvoza je trošak sticanja)
c)Dobavljač iz insotranstva prilikom prodaje rezidentu
d) Akcize se ne plaćaju uopšte, jer su zakonom ukinute
39.Kursna razlika i kamata se uračunavaju u nabavnu cijenu materijala

a)Da samo kada su manje od 5000 KM
b)Kursna razlika nikada , a kamata može pod određenim uslovima iz MRS 23
c)Da kursna razlika samo kada je pozitivna
d)Kamata da kada je rok nabavke duži od jednog anuiteta , sve dok se plaća kredit a nabavka nije završena
40.Koji kurs se koristi kod obračuna nabavke ?

a) prodajni
b)srednji (spot) kurs
c) nabavni
41.Kod avansa koji su dati , kamata se počinje obračunavati ?

a) na isti dan davanja avansa
b) nakon 30 dana
c)nakon 60 dana
d)nakon 90 dana
Napomena : ako se ne navede odgovor ništa od navedenog onda je odgovor pod „a“ jer je pretpostavka da smo ušli u spor sa
pravnim licem kome smo dali avans.
Avansi tj unaprijed data sredstva su oporezivi PDV-om i imamo pravo na ulazni pdv kod primljenog avansa kada se usluga
izvrši i isporuka obavi. Kod primljenog avansa imamo obavezu za PDV.Avansi mogu imati kamate ali samo kada uđemo u spor
sa pravnim licemo kome smo dali avans.Kod avansa nema kursne razlike kada se plaća u inostranstvu i na dan plaćanja se
primjenjuje kupovni kurs.
Akreditiv nema PDV-a i akreditiv ne može imati kamatu
42.Avansi dati za nabavku stalnih sredstava podliježu obračunu kamata

a) Šezdest dana od dana neiskorištavanja avansa
b) Od prvog dana davanja avansa
c) Kad avans postane sporan
d) Nakon 30 dana od davanja avansa
43.Avansi za nematerijalna sredstva se otpisuju u skladu sa:

a) Otpisuje se sa rokom iz ugovora za koji je dat avans
b) Rokom povrata, a najduže do 5 godina
c) Ništa od navedenog nije tačno
d) Ne otpisuje se postepeno
44.Otvoreni akreditiv dobavljaču:

a) Znači da je obaveza plaćena
b) Znači da preduzeće nema novca te da će banka za njega platiti obavezu
c) Ništa nije tačno
d) Znači isto što i avans
MRS i MSFI
45.Softver je ?
a)stalno materijalno sredstvo koje se amortizuje
b)ne amortizuje se
c)stalno nematerijalno sredstvo koje se amortizuje u skladu sa MRS 38
46.Šta je tačno u vezi sa softverom ?

a)softver je materijalno sredstvo i ne amortizuje se
b)softver je nematerijalno sredstvo i amortizuje se prema MRS 16
c)softver je nematerijalno sredstvo i amortizuje se prema Zakonu o porezu na dobit
47.Ako su softver I hardver objedinjeni u jedno sredstvo, sredstvo se priznaje

a)Uopste se ne evidentira kao sredstvo već kao rashod
b) po 50 % u jednom i drugom pojmu
c) kao hardver
d)kao softver
48.U čijem je vlasništvu koncesija ?

a)dioničkog društva
b)države
c)zadruge
d)privatnika
49.Da li se koncesija može prodati ?

a)ne može se prodati
b)može se prodati tajnom pogodbom
c)može se prodati na otvorenom tržištu
50.Šta je tačno za koncesiju ?

a) ne može se nikada prodati
b)može prodati na otvorenom tržištu
c)može prodati tajnom pogodbom
51.Šta je tačno vezano za koncesiju ?:

a)to je uspostavljeno pravo na korištenje kamenoloma u vlasništvu države
b) to je nematerijalno sredstvo
c) to je materijalno sredstvo
52.Kapitalizirana ulaganja u razvoj su ?

a)odloženi prihodi
b)rashodi
c)prihodi
d)ništa od navedeno
Napomena : Kapitalizirana ulaganja u razvoj( ili Izdaci za razvoj ili Kapitalizirani troškovi razvoja Ili Ulaganja u razvoj su nematerijalna
stalna sredstva koja podliježu amortizaciji)
53.Kada će se troškovi razvoja priznati kao nematerijalno sredstvo prema MRS 38?
a) kada daju rezultate
b) uvijek su troškovi
54.Kapitalizirana ulaganja u razvoj za šta se vezuju ?

a) MRS 38
b) porez na dobit
c)MSFI 3
d)MSFI 5
55.Troškovi razvoja koji se kapitaliziraju, knjiže se ?

a)Kao rashod perioda
b) Na istoj grupi kao i troškovi istraživanja
c)Kao nematerijalna sredstva na grupi 01
d)Kao rashod tek kada se razvije gotov proizvod
56.Ako se ulaganja u razvoj ne mogu odvojiti od istraživanja onda se knjiže ?

a) na nematerijalna sredstva
b)rashode
c)otpis
57.Kada ne možemo razlikovati troškove razvoja od troškova istraživanja, tada ćemo priznati:
a)Sve kao nematerijalna sredstva sa ispravkom vrijednosti
b)Tada priznajemo sve kao rashode od istraživanja
b)Sve knjižimo kao rezervisanja
c)Sve knjižimo kao odložene rashode
58.Kada je dilema kod ulaganja između kapitaliziranih ulaganja i troškova istraživanja takva ulaganja se priznaju kao ?
a)rashod perioda
b) povećanje kapitala kao kapitalno ulaganje
c)ulaganje u tuđa sredstva
d)nematerijalna sredstva
59. Kad smo u dilemi da li ćemo nešto priznati kao sredstvo ili rashod kako ćemo knjižiti ?
a)rashod
b) sredstvo
60.Goodwill nastaje
a)kupovinom 100 % dionica drugog pravnog lica
b)kupovinom drugog preduzeća i konsolidacijom u korist kupca
c)kupovinom nekretnina drugog preduzeća
61.Goodwill se ne evidentira u skladu sa MRS 38 jer?

a)jer je goodwill stalno sredstvo koje je neodvojivo
b)jer je goodwill riješen sa MSFI 3-Poslovne kombinacije
c)jer je goodwill potraživanje
62. Standard 38- Nematerijalna sredsrva ne primjenjuje se na goodwill

a)jer je to rijeseno MSFI 3 poslovne kombinacije
b)jer se goodwill ne priznaje kao imovina
c) jer je goodwill potraživanje
d) jer je goodwill pojedinačno sredstvo
63.Uslovi za Goodwill ?
a)da je pravno lice i pravno lice
b) da je završena konsolidacija u korist kupca
c)da je tržišna ( tj plaćena) vrijednost veća od procijenjene vrijednosti
64.Direktni uslovi za nastanak goodwila ?

a)kupovina 100 % dionica drugog preduzeća
b)kupovina drugog pravnog liac
c)konsolidacija u korist kupca
d)konsolidacija u korist prodavca
65.Koji od navedenih uslova direktno obrađuje sticanje goodwilla

a) Ništa od navedenog
b) Kupivinom 100% dionica iz drugog preduzeća
c) Kupovinom drugog preduzeća I konsolidacija u pravno lice kupca
d) Kupovina poslovnog građavinskog objekta
66. Kada je goodwil nematerijalno sredstvo ?

a) nikad
b) uvijek je nematerijalno sredstvo prema MSFI 3
67.Zašto MRS 38 ne obrađuje goodwill ?

a) MRS 38 obrađuje goodwill
b) zato što ga obrađuje MSFI 3
c)ne može više
68.Šta MRS 38 ne obuhvata ?

a)Imovinu koja je oporeziva
b)Goodwill
c)Najam
d)Nekretnine
69.Goodwill je sredstvo koje ima amortizaciju:

a) Ništa od navedenog nije tačno
b) Ne duže od 5 godina
c) Najduže do roka 25 godina
d) Rok se određuje računovodstvenom politikom
70.Intrerni goodwill se ne može priznati kao sredstvo ?

a)se ne očekuje buduća ekonomska korist
b)jer mu se vrijednost ne može prepoznati tj ne vrjednuje se
c)jer se ne može procijeniti
d)jer se ne može prepoznati
71.Interno dobiveni zaštitni znaci, oznake,publikacijski nazivi, popisi kupaca i duga slična sredstva će se priznati kao nematerijalna
sredstva :
a) da uvijek
b) ne nikada
c) ako potpiše tj dozvoli autor
d)ako potpiše tj dozvoli direktor
Napomema : Prema MRS 38 interni znaci se priznaju kao nematerijalna sredstva samo ukoliko se mogu identifikovati i kontrolisati i
ukoliko daju ekonomske koristi. Ukoliko to nije zadovoljeno interni znaci se priznaju kao rashodi u periodu u kojem su nastali
72.Koji je MRS za ulaganje u nekretnine ?

a) MRS 40
b)MRS 11
c)MRS 41
d)MRS 16
73.Šta se smatra ulaganjem u zemljište ?

a)zemljište prema MRS 16
b)zemljište prema MRS 40 je ulaganje u svoje zemljište koje se drži bez namjene radi povećanja kapitalne vrijednosti , koje se
iznajmljuje drugima
c)zemljište prema MRS 2
Napomena : Ulaganje u zemljište je zemljište koje se drži bez namjene , ili koje se iznajmljuje drugima ili koje se drži radi
povećanja kapitalne vrijednosti
74.Prema MRS 40 ulaganje u nekretnine se vrjednuje po ?

a)po fer vrijednost
b)po trošku ulaganja
c)po netoprodajnoj cijeni
75. MRS 40 obrađuje ?
a) investicijeske nekretnine
b)nematerijalna sredstva
c) zalihe
76. Ulaganja u iznajmljene građevinske objekte evidentiramo kao:
a) U korist materijalnih sredstava u funkciji
b) Ništa nije tačno
c) Kao rashod u toku trajanja sredstva u skladu sa MRS 36 – Umanjenje sredstva
d) Sredstva u pripremi u skladu sa MRS 16
77. Višak ulaganja prema MRS 40 – ulaganja u nekretnine, po isteku ugovora o najmu priznaje se:
a) Kao prihod na vremenskim razgraničenjima
c) Kao prihod perioda u cjelosti
d) Kao viškovi imovine
78. MRS 2-Zalihe propisuje priznavanje ?

a) Finansijskih instrumenata na tržištu
b)Ništa od navedenog nije tačno
c)Zalihe dobivene u lizing
c) Biološku imovinu povezanu sa poljoprivrenom proizvodnjom u trenutku žetve
79.Rok za dugoročna ulaganja :

a)Određen je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost
b) Određen je Zakonom o porezu na dobit radi dividende
c) Određuje sam ulagač svojom odlukom o ulaganju
d)Određuje broker prilikom kupovine dionica
80. Kada na osnovu dokaza procijenimo da su dugoročna ulaganja nepovratna, treba ih:
a)Otpisati u skladu sa rokovima povratada kao trošak sticanja
b)Treba ih u cijelosti otpisati odmah u tekućem periodu
c) Otpisuju se na kraju predviđenog roka povrata
d)Ništa od navedenog nije tačno
Napomena:Kod emitovanja i prodaje vlastitih dionica prirast tj razlika se knjiži na dioničku premiju a kod ulaganja u tuđe dionice
tj kada kupimo pa onda prodamo dionice onda se knjiže prihodi ili rashodi.Ako je ulaganje u dionice drugih pravnih lica i ako ta
firma propadne tada to ulaganje treba 100 % odmah rashodovati
81.Kakva je razlika između dugoročnih ulaganja i dugoročnih potraživanja

a)Kod dugoročnih potraživanja očekivani povrat (kamatu) ne evidentiramo dok se ne naplati
b) Očekivani povrat kod ulaganja se evidentira kroz vremenska razgraničenja unaprijed
c)Očekivani povrat od potraživanja i ulaganja se isto evidentira
d)Očekivani prirast povrata od ulaganja se ne evidentira dok se povrat prirasta ne naplati
Napomena : Kod potraživanja se očekivani prirast ili povrat (kamata ) knjiži u očekivane prihode a kod ulaganja se očekivani
prirast ne knjiži u očekivane prihode
82.Stalna sredstva namjenjena prodaji prema MSFI 5 se ?

a) vode u vanbilansnoj evidenciji
b) ne vode se u bilansu stanja
c) se ne amortizuju
83.Sredstvo namjenjeno otpisu se ne može klasificirati kao?

a) sredstva namjenjena prodaji
b) na klasu zaliha
c)na gubitke od otuđenja stalnih sredstava
84.Kada razvijamo nematerijalno sredstvo kako ćemo ga priznati ?

a)nematerijalno sredstvo
b)rashod
DONACIJE I VANBILANSNA EVIDENCIJA
85.Kada dobijemo donaciju sredstava to knjižimo ?

a)(P) potražuje sredstvo, a(D) duguje prihod
b)(P) potražuje sredstvo , a (D) duguje odloženi prihod
c)(D) duguje sredstvo , a (P) potražuje prihod
d)(D) duguje sredstvo , a (P) potražuje odloženi prihod
86.Šta se sve veže za odložene prihode ?

a) odloženi prihodi se odnose na prihode od donacija stalnih sredstava
b)na prihode od kamate ako smo kupili obveznice
c)ako smo prodali zalihe na kredit
d)ako smo kupili zalihe na kredit
87.Račun odloženi prihodi se koristi u slučaju:

a) Kad smo prodali stalno sredstvo a nismo ga naplatili
b)Prijem stalnih sredstava bez naknade koja podlijže amortizaciji
c)Ulaganje u povezana pravna lica
d)Goodwill kod kupaca
88.Račun odloženi prihod koristimo kada:

a) Kada prodajemo na lizing
b) Kada obračunamo korist stalnih sredstava iz donacije za koja se obračunava amortizacija
c) Kupcima proizvoda odobrimo kreditno plaćanje
d) Evidentiramo primljena sredstva iz donacija ali samo ona kod koji plaćamo PDV
89.Odloženi prihod po osnovu primljenih donacija evidentiraju se kao prihod:

a) U skladu sa procentom završene proizvodnje
b) U skladu sa obračunatom amortizacijom na tim sredstvima
c) U skladu sa prodatim gotovim proizvodima
d) U skladu sa obračunatim troškovima plana i naknada
90.Doniranje sredstava iz VBE se tereti na ?

a)račun sredstava
b)prihoda stalnih sredstava
c)tekućih rashoda samo za iznos plaćenog poreza
d)rashodi stalnih sredstava
91. Poklon rezervnih dijelova iz vanbilansne evidencije knjižimo:

a)Kao rashod samo za iznos PDV-a
b)Kao rashod po nabavnoj cijeni sa PDV-om
c)Takva donacija se uopšte ne knjiži u vanbilansu
d)Kao rashod po nabavnoj cijeni
92.Date donacije iz vanbilansne evidencije se knjiže ?

a) U vanbilansnoj evidenciji davaoca
b) u vanbilansnoj evidenciji primaoca
c)kao rashod za otpisani dio
d)kao rashod za neotpisani dio
93.Manjak sredstava iz Vanbilansne evidencije se knjiži kao

a) rashod samo kad je na teret pravnog lica I to na tržišnu vrijednost
b) samo za vrijednost poreza za otuđenje kao rashod
c) ne knjiži se ništa u bilansu stanja niti u vanbilansnoj evidenciji
d) rashod na trzisnu vrijednost manjka
94.Manjak opreme u vanbilansnoj evidenciji evidentiramo kao:

a) Rashod perioda umanjen za PDV
b) Rashod perioda uvećan za PDV
d) Odloženi rashod do isteka amortizacije
95.Vanbilansna evidencija nam koristi:

a) Ništa od navedenog
b) Da saznamo koliko sredstava je na prodaju
c) Da saznamo kolika je amortizacija
d) Da saznamo kolika je sadašnja vrijednost sredstva
96.Dobiven građevinski objekat bet naknade ?

a)se evidentira u korist prihoda
b)se evidentira u korist odloženih prihoda
c) se ne amortizuje jer je dobiven na poklon
d) ase knjiži direktno u korist kapitala
97.Ako je sredstvo u vanbilansnoj evidenciji da li se može koristiti?

a) ne može jer je 100 % otpisano i
b) može ali se ne amortizuje
c) ne može ali se amortizuje
98.Sredstva (stalna) otpisana 100 % ne mogu se više koristiti ?

a) mogu po odluci vlasnika ali se mora nastaviti amortizacija
b) moraju se isti mjesec prodati
c) to je tačno
d) Mogu koristiti ali se ne mogu dalje amortizovati
99.Da li se sredstva iz vanbilansne evidencije mogu vratiti u proizvodnju?

a) mogu se vratiti
b) ne mogu se vratiti
c)mogu se vratiti i amortizuju se
d) mogu se vratiti i ne amortizuju se
100.Sredstvo koje je 100 % otpisano i mi ga doniramo drugom preduzeću šta će to predstavljati u drugom preduzeću:
a)odloženi prihod
b)odloženi rashod
c)troškovi
101. U slučaju prodaje sitnog inventara koji je 100 % otpisan i nalazi se u VBE rashode od prodaje iskazujemo
a)Na konto 514
b) Na konto 575
c) Na konto 579
d) ništa od navedenog (KOD PRODAJE SREDSTAVA IZ VANBILANSNE EVIDENCIJE NEMA RASHODA OD PRODAJE , SAMO ĆEMO
IMATI PRIHODE OD PRODAJE (KONTO 679)
102. U slučaju prodaje sitnog inventara koji je 100 % otpisan i nalazi se u VBE prihode od prodaje iskazujemo
a)Na konto 670
b) Na konto 675
c) Na konto 679
d) ništa od navedenog odgovor je :_____________________________
VRIJEDNOST ZALIHA
103.Vrednovanje zaliha može biti prema računovodstvenoj politici kroz formu primjene metode :
a) FIFO metode
b) LIFO metode
c) prosječne cijene
104.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi zalihe trgovačke robe :

a) Vrijednost troška nabavke
b) Fer procjenjena vrijednost
c) Neto prodajna vrijednost
d) Stalna vrijednost trgovačke robe
105.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi zalihe trgovačke robe :

a) Historijski trošak
d) Prodajna vrijednost bez PDV
e) Prodajna vrijednost sa PDV
106.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi zalihe trgovačke robe

a) po nabavnim cijenama umanjenim za carinu
b) po planskim cijenama
c) po neto prodajnim cijenama
d) po stalnim cijenama
107.Po kojoj vrijednosti se ne mogu voditi zalihe trgovačke robe :

108.Zalihe robe se evidentiraju po stalnim cijenama:

a) Obavezno i uvijek
b) Ništa nije tačno od prethodno navedenog
c) Samo kad su zalihe dobivene na poklon
d) Samo kad se ne možemo odrediti nabavna cijena
109.Po kojoj vrijednosti se može voditi trgovačka roba u prodavnici :

d) Prodajna vrijednost bez PDV-a
d)Prodajna vrijednost sa PDV
e) Maloprodajna vrijednost
110.Zalihe koje su kupljene radi preprodaje , kada se priznaju kao roba ?

a)ako je plaćen PDV
b)ako su do 170 dana na zalihi
Napomena : Prema MRS 2 zalihe kupljene radi preprodaje ( trgovine ) su roba neovisno o plaćanju PDV-a i periodu držanja na zalihi.
111.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi gotovi proizvodi u prodavnici:

a) Proizvodna cijena
d) Stalna vrijednost gotovih proizvoda
112.Po kojoj vrijednosti se ne mogu voditi gotovi proizvodi u prodavnici:

a) Proizvodna cijena
113.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi gotovi proizvodi u prodavnici:

a) Stalna vrijednost uz pozitivno odstupanje
b) Stalna vrijednost uz negativno odstupanje
e) Ništa od navedenog
114.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi zalihe materijala tj materijal u skladištu

e) Stalna vrijednost materijala
f) Maloprodajna vrijednost
115.Po kojoj vrijednosti se mogu voditi zalihe gotovih proizvoda tj u skladištu

a) Priozvodna cijena
b) Stvarna cijena koštanja
b) Stalna vrijednost gotovih proizvoda
116.Nabavna vrijednost je 100 KM, Maloprodajna vrijednost je 175 KM, koliko iznosi netoprodajna vrijednost ?
a) 175-PDV
b) 140-PDV
c)120+PDV
d)73-/+ PDV
Napomena : Prema MRS 2 zalihe se vode ili po nabavnoj vrijednosti ili po netoprodajnoj vrijednosti zavisno šta je od to dvoje
niže.Sve dok prodajemo po cijeni 100 KM +PDV i više evidencija zaliha je po nabavnoj cijeni . Ako prodajemo po cijeni nižoj od 100
KM +PDV tada se zalihe vode po netoprodajnoj cijeni .
117. Neto prodajna cijena je

a) Cijena prodaje umanjena za PDV-e
b) Cijena sa umanjenom maržom i bez PDV-a
c) Cijena prodaje manja od nabavne cijene uvećana za PDV
118.Da li se zalihe materijala mogu voditi po netoprodajnoj cijeni ?

a)da, ako dobavljač zahtjeva
b)da, ako tržište gotovih proizvoda to zahtjeva
c)ne, samo trgovačka roba
d)u slučaju požara ili krađe
119.Da li se zalihe materijala mogu evidentirati po neto prodajnoj vrijednosti za utrošene zalihe?
a) Da, samo nakon požara
b)Ne, već samo roba
c) Da, samo kada je dobavljač materijala to zahtijevao
d)Da, kada tržište gotovih proizvoda to zahtjeva zbog moguće prodaje
120. Negativno odstupanje imamo ?

a) kada je planirana vrijednost veća od nabavne vrijednosti
b) kada je nabavna vrijednost manja od planirane
c) kada to dobavljač materijala zahtjeva
Napomena : Tačan odgovor je kada je planirana vrijednost manja od nabavne tj kada je nabavna vrijednost veća od planirane
vrijednosti
121.Negativna odstupanja od stalnih cijena materijala formiramo kad ?

a) Kada želimo da odstupimo od formiranja cijene koštanja
b) Ne možemo formirati nabavnu cijenu
c) Ništa od navedenog
d) kada znamo da gubimo na materijalu prilikom nabavke
122.Negativno odstupanje od cijena materijala pojavljuje se :

a) kad ne možemo tačno formirati nabavnu cijenu
b) kad znamo da gubimo na materijalu u nabavci
c) kad je dobavljač otpisao obavezu
d) kad je stvarna cijena veća od stalne cijene
123.Nus proizvodi se:
a) Evidentiraju se po cijeni proizvodnje gotovih proizvoda
b) Evidentiraju se na zalihama po zadanoj proizvodnoj cijeni
c) Ne evidentiraju na zalihama
d) Ništa nije tačno
Napomena : Nus proizvod se evidentira na zalihi po prodajnoj cijeni
124.Otpis zaliha materijala se može izvršiti samo:
a) Samo kad potiču iz donacije
b) Ako je istekao rok trajanja
d) Samo kada se ne mogu prodati po cijeni koštanja
FIZIČKO ILI FINANSIJSKO POVEĆANJE I SMANJENJE SREDSTAVA
Poslovne promjene koje dovode do fizičkog ili finansijskog povećavanja stalnih sredstava su:
a)kupovina stalnih sredstava iz vlastitih izvora
b)kupovina stalnih sredstava iz tuđih izvora
c)izgradnja stalnih sredstava u tuđoj režiji
d)izgradnja stalnih sredstava u vlastitoj režiji
e)prijem bez naknade (donacije)
f)razmjena-prijem sredstava za potraživanje
g) viškovi stalnih sredstava
h)rekonstrukcija stalnih sredstava
i)knjiženje goodwila
j)revalorizacija ili uspostavljanje fer vrijednosti
k)prijem sredstava u najam
l)prirast vrijednosti sredstava (kod biloloških sredstava)
Poslovne promjene koje dovode do smanjenja fizičkog stanja i vrijednosti stalnih sredstava su :
1.knjiženje amortizacije
2.prodaja stalnih sredstava
3.ustupanje stalnih sredstava bez naknade
4.rashodovanje stalnih sredstava
5.smanjenje vrijednosti stalnih sredstava
6.manjkovi stalnih sredstava
7.davanje sredstava u najam
125. Na koje načine možemo steći nematerijalna stalna sredstva

a) prijemom bez naknade
b) razmjenom za potraživanje
c) razmjenom za obaveze
d) izradom u vlastitoj režiji
e) ništa od navedenog
126.Viškovi nematerijalnih sredstava se knjiže kao prihod ali sa PDV-om ?

a) samo ako su rezultat kupovine
b)samo ako su utvrđeni u inventuri
c) samo ako su prije toga po tom osnovu knjiženi rashodi
d)nije uobičajno da se višak pojavljuje kod nematerijalnih sredstava
127. Na koje načine možemo steći nematerijalna stalna sredstva

a) prijemom bez naknade
b) razmjenom za potraživanje
c) izradom u vlastitoj režiji
d) kroz pojavu viškova kod inventurnih razlika
128. Na koje načine možemo steći materijalna stalna sredstva

a) obezbjeđenjem sredstva u vlastitoj režiji za vlastite potrebe
b) steći putem donacije
c) sredstva razmjenjena za obaveze
e) kroz pojavu viškova kod inventurnih razlika
129.Na koja pitanja trebamo odgovoriti prije evidencije kupljenog sredstva od dobavljača :
a) da li sredstvo pripada stalnim ili tekućim sredstvima
b) koja je njegova fakturna vrijednost
c) ima li takva nabavka određenih dodatnih troškova
d) ako je u pitanju stalno sredstvo da li podliježe obavezi obračuna amortizacije
130.Na koja pitanja trebamo odgovoriti prije evidencije prodaje sredstva kupcu :
b) koja je njegova prodajna vrijednost
c) ima li takva nabavka određenih dodatnih troškova
131.Na koja pitanja trebamo odgovoriti prije evidencije prodaje sredstva kupcu :
b) koja je njegova prodajna vrijednost
c) ima li takva prodaja određenih dodatnih troškova
132.Trošak sticanja utvrđujemo kod:

a) Kupovine sredstva u zemlji
b) Kupovine sredstva u inostranstvu
c) Kupovine sredstva iz kredita
133.Fizičko ili finansijsko smanjenje stalnih sredstava manifestuje se kroz :

a) Obezbjeđenje sredstava u vlastitoj režiji
b) razmjenu sredstava za obaveze
c) kroz pojavu manjkova kao inventurne razlike
134.Fizičko ili finansijsko smanjenje nematerijalnih stalnih sredstava manifestuje se kroz :

c) kroz pojavu manjkova kao inventurne razlike
135.Fizičko ili finansijsko povećavanje stalnih sredstava manifestuje se kroz :

c) kroz pojavu viškova kao inventurne razlike
136.Fizičko ili finansijsko povećavanje nematerijalnih stalnih sredstava manifestuje se kroz :

c) kroz pojavu viškova kao inventurne razlike
137.Na koji način možemo otuđiti nematerijalno stalno sredstvo :

a) Ustupanjem bez naknade
b) Razmjenom za obaveze
c) Izradom u vlastitoj režiji
d) kroz manjkove
138.Na koji način možemo otuđiti materijalno stalno sredstvo :

a) Ustupanjem bez naknade
b) Razmjenom za obaveze
c) Izradom u vlastitoj režiji
d) kroz manjkove
139.Fizičko ili finansijsko povećanje stalnih sredstava manifestuje se kroz računovodstvene promjene:
a) obračun neto prodajne cijene
b) primjenom umanjenja po MRS 36
c) obračun revalorizacije
VREMENSKA RAZGRANIĆENJA
140. Šta od navedenog knjižimo na računu aktivnih vremenskih razgraničenja

a)Kamatu po datim kratkoročnim kreditima
b) Kamatu po datim dugoročnim kreditima
c) Kamatu po uzetim kratkoročnim kreditima
141. Šta od navedenog knjižimo na računima dugoročnih aktivnih vremenskih razgraničenja

a)Unaprijed plaćenu najamninu bez obzira na dužinu perioda za koji je izvršeno plaćanje
c) Kamatu po primljenim dugoročnim kreditima
d) Ulaganje u stalna sredstva koja su ocijenjena kao bezperspektivna

a)Unaprijed plaćenu najamninu za period od 2 godine
d) Ulaganje u stalna sredstva koja su ocijenjena kao bezperspektivna

a)Unaprijed plaćenu najamninu za 2 godine
d) Investiciono održavanje stalnih sredstava bez obzira na dužinu perioda za koji je izvršeno investiciono održavanje
144. Šta od navedenog knjižimo na računima kratkoročnih aktivnih vremenskih razgraničenja

a)Unaprijed plaćenu najamninu za period od pola godine
c) Ulaganja u stalna sredstva koja su ocijenjena kao bezperspektivna
e) Kamata po primljenim kratkoročnim kreditima
145.Šta knjižimo na kontu kratkoročna aktivna vremenska razgraničenja
a) Zavisne troškove nabavke materijala
b) Kamatu po uzetim kreditima do godinu dana
c) Kupljeni material koji još nije plaćen
d) Ništa od navedenog
146. Šta spada u kratkoročna aktivna vremenska razgraničenja ?

a)Unaprijed plaćeni najam do 12 mjeseci
b) Kamata po uzetom kratkoročnom kreditu
c)Kamata po emitovanim kratkoročnim obveznicama
147. Sredstva za razgraničenje su

a)Unaprijed naplaćena najamnina za period od pola godine
b) Prodaja bez ispostavljene fakture
c) Potraživanje za nefakturisane prihode
d) Obračunati a nenaplaćeni prihodi
e) Kamata po primljenim kratkoročnim kreditima
148. Obaveze za razgraničenje su :

a)Unaprijed naplaćena najamnina za period od dvije godine
b) Potraživanje za nefakturisane prihode
d) Obračunati rashodi perioda
e)Obračunati prihodi narednog perioda (ovo su odloženi prihodi)
e) Kamata po uzetim kratkoročnim kreditima
149. Pasivna vremenska razgraničenja su pasivna ?

a)Zbog toga što takvu obavezu ne moramo platiti
b) Zato što odražavaju gubitak supstance
c) Zato što se evidentiraju u pasivi
150. Kada se knjiži kamata osim na rashode na koja se jo konta knjiži ?

a) dugoročni kredit
b)razgraničenja
c) kod uvoza
151.AVR prihoda se evidentira:

a) Kad je prihod naplaćen u stranoj valuti
c) Kad je prihod naplaćen u zakonskom roku
d) Kad je prihod naplaćen a vezan je za kamatu
PITANJA IZ OKVIRA
Definicije :
Knjigovodstvenu vrijednost prema MRS 16 ,paragraf 6:
Knjigovodstvena vrijednost je iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stanja nakon odbijanja ukupne akumulirane
amortizacije i akumuliranih gubitaka od umanjenja.
Nabavna vrijednost prema MRS 16 ,paragraf 6 :

-Nabavna vrijednost je iznos isplaćenog novca ili novčanih ekvivalenata ili fer vrijednosti druge naknade koja je data za nabavku
sredstava u vrijeme njegovog sticanja ili izgradnje ili gdje je to moguće iznos koji se može pripisati tom sredstvu kod početnog
priznavanja u skladu sa specifičnim zahtjevima MSFI primjerice MSFI 2-Isplate temeljem dionica
Amortizacija i amortizirajući iznos prema MRS 16:

-Amortizacija je sistemski raspored amortizacijskog iznosa sredstava tokom njegovog vijeka upotrebe
-Amortizirajući iznos je nabavna vrijednost sredstva ili neki drugi iznos koji zamjenjuje nabavnu vrijednost umanjen za njen ostatak
vrijednosti
Specifične vrijednosti prema MRS 16 ,paragraf 6 :
-Specifična vrijednost za pravnu osobu je sadašnja vrijednost novčanih tokova za koje pravna osoba očekuje da će nastati od
kontiniuranog korištenja sredstva o od njegovog otuđenja na kraju vijeka upotrebe ili očekuje da će nastati kad se podmiri obaveza
.
Fer vrijednosti prema MRS 16 ,paragraf 6 :
-Fer vrijednost je iznos za koji bi se sredstvo moglo razmjeniti između poznatih,voljnih i neovisnih strana u neovisnoj transakaciji
Gubitak od umanjenja sredstava prema MRS 16 ,paragraf 6 :

-Gubitak od umanjenja je iznos za koji knjigovodstvena vrijednost sredstva premašuje njegovu nadoknadivu vrijednost.
Nekretnine, postrojenja i opreme prema MRS 16.paragraf 6 :

-Nekretnine,postrojenja i oprema su materijalne stavke koje se
a)drže za korištenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga , za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe
b) za koje se očekuje da će se koristiti duže od jednog obračunskog razdoblja
Nadoknadiva vrijednosti prema MRS 16.paragraf 6 :
-Nadoknadiva vrijednost je viši iznos pri usporedbi neto prodajne cijene sredstva i njegove vrijednosti u upotrebi
Ostatak vrijednosti prema MRS 16.paragraf 6 :
-Ostatak vrijednosti nekog sredstva je procijenjeni iznos koji bi pravna osoba primila danas ako bi otuđila sredstvo, nakon odbijanja
procijenjenih troškova otuđenja , da je sredstvo već na kraju svog vijeka upotrebe i u stanju koje se očekuje na kraju njegovog vijeka
upotrebe.
Vijek upotrebe prema MRS 16.paragraf 6 :
-Vijek upotrebe je :
a)vremensko razdoblje u kojem se očekuje da će pravna osoba koristiti sredstvo
b)broj proizvoda ili sličnih jedinica, koje pravna osoba očekuje osvariti tim sredstvom
152.Šta od navedenog predstavlja kvaliteno obilježje finansijskih izvještaja?

a)nastanak događaja
b)neograničenost vremena poslovanja
c)fer prezentacija
d)suština važnija od forme
153.Temeljne pretpostavke finasijskih izvještaja su :
a) ograničenost
b)nastanak događaja
c)razumljivost
d) neograničenost vremena poslovanja
154.Finasijski izvještaji se pripremaju na :

a) akrualnoj (obračunskoj) osnovi
b)gotovinskoj osnovi( tj novčanoj osnovi)
c)poreznoj osnovi
155.Finansijski izvještaji se pripremaju na:

a) Obračunskoj osnovi
b) Poreznoj osnovi
c) Nista od navedenog
d) Gotovinskoj osnovi
156. Osnova izrade finansijskih izvještaja je ?

a)obračunska ali samo za sredstva
b)gotovinska
157.Okvir za izradu i prezentaciju finansijskih izvještaja se bavi:

a) ciljem finasijskih izvještaja
b) kvalitativnim obilježjima koje određuju upotrebljivost informacija u finasijskim izvještajima
c) definicijom ,priznavanjem i mjerenjem elemenata od kojih su sastavljeni finansijski izvještaji
d)konceptima kapitala i očuvanja kapitala
158.Okvir za izradu i prezentaciju finansijskih izvještaja se ne bavi:

a) ciljem finasijskih izvještaja
b) kvalitativnim obilježjima koje određuju upotrebljivost informacija u finasijskim izvještajima
c) definicijom ,priznavanjem i mjerenjem pojedinačnih komponenti od kojih su sastavljeni finansijski izvještaji
d)konceptima kapitala i očuvanja kapitala
159.Razlike između stalnih i tekućih sredstava uslovljene su :

a)Razlićitim priznavanjem njihovog troška ili njihove koristi u jedinici vremena
b) Administrativnim mjerama –lokalnim propisima
c) Zahtjevima menadžmenta
160.Razlika između stalnih i tekućih sredstava nije uslovljena :

a) Administrativnim mjerama –lokalnim propisima
b)Zahtjevima vlasnika društva
c) Zahtjevima menadžmenta
161.Šta od navedenog ne predstavlja kvaliteno obilježje finansijskih izvještaja?

a)neutralnost
b)ograničenost
c)nastanak događaja
d)neograničenost vremena poslovanja
162.Temeljna pretpostavka (načelo) na temelju kojih se sastavljaju finasijski izvještaji je:
a)nastanak događaja
b)naplata prihoda ,isplata rashoda
c)neograničenost vremena poslovanja
163.Elementi koji se neposredno odnose na vrednovanje finasijskog položaja su

a)sredstva
b)obaveze
c)prihodi
d)rashodi
164.Elementi koji se neposredno odnose na vrednovanje finasijskog uspjeha su

a)sredstva
b)obaveze
c)prihodi
d)rashodi
165.Šta je tačno?
a) Sredstvo je resurs koji kontrolira preduzeće kao rezultat prošlih događaja i iz kojeg se očekuje priliv budućih ekonomskih
koristi u pravnu osobu
b).Obaveza je sadašnja obaveza pravne osobe proizašla iz prošlih događaja , za čije izmirenje se očekuje da će stvoriti odliv resursa u
tekućem periodu, koji utjelovljuje ekonomske koristi
c) Vlasnički kapital je ostatak sredstava (imovine) pravne osobe nakon odbitka svih njegovih tekućih obaveza
166.Amortizacija predstavlja
a) U skladu sa procentom učešća stalnog sredstva u aktivi
b) Obračunat I procijenjen trošak korištenja sitnog inventara
d) Postepeno trošenje stalnih sredstava u skladu sa procijenjenim kapacitetom / vijekom trajanja sredstva
167.U osnivačkom početnom bilansu stanja pravnog lica nalaze se:

a) u aktivi sredstava a u pasivi kapital i obaveze
b) u aktivi sredstva a u pasivi kapital
c) ništa od navedenog nije tačno
d) u aktivi sredstva a u pasivi kapital, reserve, obaveze
168.Vlasnički kapital u osnivačkom bilansu je
a) Jednak aktivi bilansa stanja umanjen za obaveze
b) Najmanje 25% od vrijednosti active
c) Jednak aktivi bilansa
d) Jednak obavezama u odnosu na aktivu
169.Izdaci od kojih se ne očekuje priliv budućih ekonomskih koristi su ?

a) sredstvo
b)obaveza
c)prihodi
d) rashodi
170.Šta je tačno u kontekstu pojmova nastajanja izdataka i sticanje sredstava:

a) Bez nastajanja izdataka ima sticanja sredstava
b) Bez nastajanje izdataka ima pojave rashoda
c) Bez nastajanje izdataka ima obračuna troškova
d)Ništa od navedenog
171.Šta je tačno u kontekstu pojmova nastajanja izdataka i sticanje sredstava:
a) Bez nastajanja izdataka nema sticanja sredstava
b) Kada preduzeće ima izdatke to je konačan dokaz da je nabavljen predmet koji zadovoljava definiciju sredstva
c) Odsutnost odnosnog izdatka ne sprečava stavku da zadovolji definiciju sredstava i tako postane kandidatom za priznavanje u
bilans stanja
d)Nastajanje izdataka i sticanje sredstava su aktivnosti koje se uvijek dešavaju istovremeno i jedna bez druge ne mogu
172.Knjigovodstvena vrijednost je
a) iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stanja nakon odbijanja ukupne akumulirane amortizacije i akumuliranih
gubitaka od umanjenja
b)iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stanja
c)iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stanja nakon odbijanaj ukupne akumulirane amortizacije
173.Gubitak od umanjenja je ?
a) iznos za koji njegova knjigovodstvena vrijednost premašuje njegov nadoknadivi iznos
b)iznos za koji njegova knjigovodstvena vrijednost premašuje njegovu nabavnu vrijednost
c)iznos za koji njegova knjigovodstvena vrijednost premašuje njegovu otpisanu vrijednost
UMANJENJE VRIJEDNOSTI SREDSTAVA
Umanjenje vrijednosti (usklađivanje vrijednosti )) stalnih materijalnih sredstava prema MRS 36:
Kada se knjigovodstvena vrijednost sredstva poveća kao rezultata revalorizacije to povećanje treba izravno pripisati vlastitom
kapitalu kao revalorizaciona rezerva-konto 330.Međutim ako smo u u prethodnom period imali umanjenje vrijednosti istog sredstva
povećanje treba priznati kao prihod u bilansu uspjeha do onog iznosa do kojeg se stornira umanjeje vrijednosti istog sredstva koje
je prethodno priznato kao rashod u bilansu stanja.Kada se knjigovodstvena vrijednost smanji to smanjenje treba priznati kao
rashod. Međutim smanjenje treba direktno knjižiti na teret vlastitog kapitala tj stavku revalorizacijski višak do iznosa postojećeg
revalorizacijkog viška a za smanjenje veće od revalorizacione rezerve knjižimo rashode od umanjenja odnosno gubitak vrijednosti
supstance.Kada u međuvremenu dođe do povećanja vrijednosti primjenom metode revalorizacije fer vrijednosti prvo treba priznati
prihod onoliko koliko je prethodno bio priznat rashod po primjeni MRS -36 a tek vrijednost nakon toga postaje revalorizovana
rezerva
174.Koja je od navedenih izjava tačna u kontekstu umanjenja vrijednosti stalnih sredstava u skladu sa odredbama MRS-a 36:
a) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva jednaka nadoknadivom iznosu sredstava ( vrijednost koja se može postići na tržištu)
potrebno je provesti knjiženje umanjenja sredstva
b) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva veća od nadoknadivog iznosa sredstava ( vrijednost koja se može postići na
tržištu) potrebno je umanjiti vrijednost sredstva do nivoa nadoknadivog iznosa
c) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva manja od nadoknadivog iznosa sredstava ( vrijednost koja se može postići na tržištu)
potrebno je povećati vrijednost sredstva do nivoa nadoknadivog iznosa
175.Koja je od navedenih izjava tačna u kontekstu umanjenja vrijednosti stalnih sredstava u skladu sa odredbama MRS-a 36:
a) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva jednaka nadoknadivom iznosu sredstava ( vrijednost koja se može postići na tržištu)
potrebno je provesti knjiženje umanjenja sredstva
b) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva veća od a nadoknadivog iznosa sredstava ( vrijednost koja se može postići na tržištu)
c) Ako je knjigovodstvena vrijednost sredstva manja od nadoknadivog iznosa sredstava ( vrijednost koja se može postići na tržištu)
158.Ako dođe do umanjenja vrijednosti ulaganja u nekretnine knjižimo?

a)prihode
b)rashode
c)revalorizacionu rezervu
159.Na nematerijalna sredstva se ne primjenjuje MRS 36-Umanjenje vrijednosti stalnih sredstava?

a) Nije tačno jer se i na njih odnosi MRS 36
b) su nematerijalni dio imovine
c) jer imaju tretman otpisanih sredstava
d)jer se ne amortizuju
160.Stalna sredstva se moraju pregledati bar jednom godišnje u odnosu na vrijednost , vijek trajanja i korist ?
a)Da
b)Ne
c) ako je dozvoljeno računovodstvenom politikom
161. Prema MRS 36 kako ćemo knjižiti revalorizaciju ?

a) na prihode
b) kao sredstvo
c)na revalorizacionu rezervu do salda nule a ostatak na rashode
162.Standard 36 – umanjenje sredstava primjenjujemo na:

a) Na sitan inventar na zalihama
b) Stalna sredstva u funkciji i vanbilansnoj evidenciji
d) Na zalihe koje traju duže od godine dana
163.Prema standardu 36 – umanjenje sredstva se evidentira:

a) Ništa nije tačno
b) Na teret rezervi
c) Na teret amortizacije tekućeg perioda
d) Na teret rashoda do nivoa revalorizovanih rezervi
Napomena : Tačan odgovor je na teret rashode iznad novoa revalorizovanih rezervi
164.Kako knjižimo revalorizaciju ?

a)rashod
b)prihodi osim prema MRS 41
165.Revalorizacija se obračunava na ?
a)tekuća sredstva
b)samo na nematerijalna i materijalna stalna sredstva
c)ulaganja i
166.Kod revalorizacije stalnih sredstava efekat se evidentira kao ?

a)na vremenska razgraničenja
b) Ništa od navedenog nije tačno
c)Prihod osim kod MRS 41
d)rashod
167.Revalorizacione rezerve se mogu koristiti ?

a) do nivoa pokrića gubitka u poslovanju
b) do visine kapitala
c) stopa otpisa od 10 % u minusu od iznosa salda revalorizacije
d) do nivoa salda 0
168.Revalorizovana rezerva se ne može koristi za:
a) Pokriće gubitka na stalnim sredstvima
b) Za pokriće vrijednosti manjkova
d) Pokriće gubitka u poslovanju
MANJAK I VIŠAK
169.Kako knjižimo nastali manjak na zalihama materijala ako je računovodstvenom politikom dozvoljen obračun kala na datim
zalihama
a) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se knjiži razlika na teret rashoda,a sve do nivoa propisanog kala, kalo
na materijalu je materijalni trošak
b) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se cjelokupan vrijednost manjka knjiži na teret rashoda
c) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se cjelokupan vrijednost manjka knjiži na kao materijalni trošak
zalihama
a) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se knjiži razlika na teret odgovornog lica,a sve do nivoa propisanog kala,
kalo na materijalu je rashod
c) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se cjelokupan vrijednost manjka knjiži na kao materijalni trošak
zalihama
a) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se knjiži razlika na teret odgovornog lica ,a sve do nivoa propisanog
kala, kalo na materijalu je materijalni trošak
zalihama
a) Ako je manjak na zalihama jednak dozvoljenom kala, tada se cjelokupna vrijednost manjka knjiži na materijalne troškove do
nivoa propisanog kala
zalihama
a) Ako je manjak na zalihama manji od dozvoljenom kala, tada se cjelokupna vrijednost manjka knjiži na materijalne troškove do
nivoa propisanog kala
b) Ako je manjak na zalihama manji od dozvoljenom kala, tada se cjelokupna vrijednost manjka knjiži na materijalne troškove
do nivoa stvarno nastalog manjka
c) Ako je manjak na zalihama veći od dozvoljenog kala, tada se cjelokupan vrijednost manjka knjiži na teret rashoda
174.Šta je osnovica za obračun kala prilikom utvrđivanja manjka na zalihama materijala

a)operativni trošak
b) prodati materijal
c) poklonjeni materijal
d) dugovna strana računa zalihe materijala
e) potražna strana zalihe materijala
175.Šta nije osnovica za obračun kala prilikom utvrđivanja manjka na zalihama materijala
a)vrijednost izdatog materijala u upotrebu
b) prodati materijal
c) poklonjeni materijal
d) dugovna strana računa zalihe materijala
e) potražna strana zalihe materijala
176.Manjak ispod nivoa kala kako se knjiži ?

a)kao materijalni trošak bez PDV-a
b)kao rashod tekućeg perioda
177.PDV na manjak obračunavamo ako je :

a)kalo veće od dozvoljenog u skladu sa propisima
b)nikada
c)uvijek
178.Kalo, rastur, kvar I lom je oporeziv sa PDV-om samo ako je:

a)Samo ako je iznad dozvoljenog nivoa koji se knjiži na teret radnika
b)Iznad dozvoljenog nivoa po zakonu
c)Regulisan pravilnikom o zalihama
d)Do dozvoljenog nivoa po zakonu
179.Inventurni višak se priznaje samo kao:

a)prihod
b)prirast na osnovu revalorizacije
c)prirast usljed remonta
180.Popisom opreme utvrđeni stvarni višak evidentiramo:

a) U vanbilansnoj evidenciji do prodaje
c) Kao prihod sa PDV-om
d) Kao prihod odložen do vremena otpisa
PDV
181.Kakav jeste računovodstveni tretman PDV-a iskazan u primljenoj fakturi:

a) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao potraživanje u računovodstvu PDV obveznika
b) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao trošak u računovodstvu PDV neobveznika
c) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao potraživanje u računovodstvu PDV neobveznika
d) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao trošak sticanja u računovodstvu PDV obveznika
182.Kakav jeste računovodstveni tretman PDV-a iskazan u primljenoj fakturi PDV obveznika :
a) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao potraživanje ako je PDV odbitni
d) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao trošak sticanja ako PDV nije odbitni
b) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao prihod
183.Kakav nije računovodstveni tretman PDV-a iskazan u primljenoj fakturi:

a) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao potraživanje u računovodstvu PDV obveznika
b) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao trošak u računovodstvu PDV neobveznika
c) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao potraživanje u računovodstvu PDV neobveznika
d) PDV iskazan u primljenoj fakturu evidentira se kao trošak sticanja u računovodstvu PDV obveznika
184.Šta je tačno prema Zakonu o PDV-u:
a) PDV iskazan u primljenoj fakturu je odbitni PDV u računovodstvu PDV obveznika
b) PDV iskazan u primljenoj fakturu nije odbitni PDV u računovodstvu PDV neobveznika
c) PDV iskazan u primljenoj fakturu je odbitni PDV u računovodstvu PDV neobveznika
d) PDV iskazan u primljenoj fakturu nije odbitni PDV u računovodstvu PDV obveznika
185.Šta je tačno prema Zakonu o PDV-u:

a) PDV iskazan u primljenoj fakturu je povratni porez kod PDV obveznika
b) PDV iskazan u primljenoj fakturu je nepovratni porez kod PDV neobveznika
c) PDV iskazan u primljenoj fakturu je povratni porez kod PDV neobveznika
d) PDV iskazan u primljenoj fakturu nepovratni porez u računovodstvu PDV obveznika
186.Kada priznajemo povratne obaveze ?

a)kada su plaćene
b)kada ih platimo kod nabavke iz inostranstva
187.Saldiranje tj obračun PDV-a se vrši ?

a)polugodišnje
b)godišnje
c)mjesečno do 10. Za prethodni mjesec
188.Na šta imamo obavezu za PDV ?

a)izdati materijal u proizvodnju
b)izdate gotove proizvode u prodavnicu
c) donirani materijal
d)rashodovani materijal
189.Šta podliježe obavezi za PDV ?

a)manjak u nivou dozvoljenog kala
b)višak gotovih proizvoda
c)ustupanje opreme bez naknade
d)ako smo zalihom izmirili obaveze prema zaposlenom
190.Šta ne podliježe obavezi za PDV ?

191.Na šta nemamo obavezu za PDV ?

a)manjak u visini dozvoljenog kala
b)izdati materijal u izgradnji građevinskog objekta u vlastitoj režiji
c)prodate gotove proizvode
d) uništen materijal u požaru uz inspekcijski zapisnik
192.Šta od navedenog podliježe oporezivanju prema Zakonu o PDV-u :

a) Viškovi zaliha materijala
b) Manjak na zalihama do nivoa dozvoljenog kala
c) Date zalihe radnicima na ime izmirenja obaveza
d) Date zalihe gotovih proizvoda u reklamne svrhe
193.Šta od navedenog podliježe oporezivanju prema Zakonu o PDV-u?
a) ništa od navedenog
b) izmirenje obaveza prema dobavljaču ustupanjem vrijednosnih papira
c)izmirenje obaveze prema dobavljaču ustupanjem opreme
d)izmirenje obaveze prema dobavljaču ustupanjem potraživanja
194.Šta od navedenog podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na promet nekretnina i prava ?
a)Prijem bez naknade građevinskog objekta izgrađenog 2014 godine
b) Ništa od navedenog
c) Ustupanje bez nakanade opreme
d)Kupovina građevinskih objekata (prvi vlasnik)
195.Kada se PDV priznaje kod novosagrađenih građevinskih objekata ?

a) kada kupuje pravno lice od pravnog lica
b)kada pravno lice kupi od građanskog lica
c) ako su kupljeni apartmani
196.Da li zemljište uvijek ima PDV ?

a) ne
b) da
c)uvijek će imati porez na promet nekretnina
197. Kada imamo pravo prodaje mašine u kontekstu zakona o PDV-a ?

a)nakon 10 godina
b)nakon 5 godina
Napomena : ( Za građevinske objekte je 10 godina)
198.Kada materijal nenamjenski trošimo za investiciju tada smo obavezni obračunati obavezu PDV-a?
a)ne podliježemo obavezi obračuna PDV-a jer zalihe u tom slučaju trošimo po nabavnoj cijeni
b)nismo obavezni obračunati PDV jer sva sredstva tako utrošena ostaju u preduzeću
c)jer se to smatra nenamjenskim trošenjem materijala suprotno svrsi zbog koje je nabavljen
d)ništa od navedenog nije tačno
199.Utrošeni rezervni dijelovi za vlastita stalna sredstva u pripremi knjiže se :

a)Kao rashodi rezervnih dijelova sa PDV-om
b)Kao rashodi rezervnih dijelova bez PDV-a
c)Kao trošak sticanja ( sredstva u pripremi) bez PDV-a
d)Kao trošak sticanja ( sredstva u pripremi) bez PDV-a
Napomena : ovdje se ne mijenja osnovna namjena rezervnih dijlova jer su oni namjenjeni za popravku , remont, i sticanje stalnih
sredstava i zato nemamo obavezu za PDV.
200.Šta od navedenog podliježe knjiženju obaveze za PDV?

a) Prva kupovina građevinskog objekta
b)Prijem bez naknade mašine od davaoca iz BiH
c)Ustupanje bez naknade opreme
d)Ustupanje bez naknade zemljišta
201.PDV sa primljene fakture se knjiži na potraživanje za PDV u sljedećim slučajevima ?

a) kod kupovine zaliha
b)kod primljene povratne ambalaže
c)kod kupovine povratne ambalaže
202.Rasipničko trošenje materijala za investicuju da li ima obavezu za PDV ?
a) da
b)ne
c) ako je manje od dozvoljenog kala
203.Kada imamo obavezu za PDV kod materijala?

a)na materijal utrošen u proizvodnji
b)na materijal utrošen u izgradnji građevinskog objekta
204. Kada imamo pravo na potraživanja za PDV kod kupovine građevinskog objekta?
a)kod kupovine novosagrađenog građevinskog objekta
a)kod kupovine građevinskog objekta od građanskog lica
b)kod kupovine građevinskog objekta od pravnog lica
205.Kako se knjiži obaveza za PDV na pozitivne kursne razlike ?

a)samo negativna kursna razlika ima obavezu za PDV
c) nemaju kursne razlike obavezu za PDV
d) knjižimo na rashode
206.Kursna razlika je oporeziva po Zakonu o PDV-u:

a) Samo kada je negativna – rashod
c) Kada se računa u cijenu nabavljenog sredstva
d) Kada je pozitivna – prihod
207.Kada su stečeni uslovi za storniranje poreske obaveze PDV-a:

a) Ništa od navedenog nije tačno,
b) Kada kupcu pošaljemo opomenu zbog ne plaćanja
c) Kada potraživanju istekne rok upisan na fakturi
d) Kada sud donese odluku o nenaplativnosti potraživanja
208.Porez (PDV) na donacije plaća:

a) Rezident samo ako je donacija u novcu
b) Primalac ako je donator zemljišta rezident
c) Primalac donacije kad su oba lica rezidenti
209.Kod kupovine zemljišta PDV se plaća:

a) Samo ako je zemljište kupljeno od građanskih lica
b) Samo ako je zemljište kupljeno od nepovezanih lica
c) Samo ako je to prva kupovina pri osnivanju firme
d) Prethodno navedeno ništa nije tačno
210.Prilikom kupovine poslovnog prostora evidentiramo ulazni (povratni) PDV u sljedećim slučajevima:
a) Kad je prostor manje vrijednosti od 100.000 KM i ako je 50% otpisan
b) Kad je prodavac nerezident
c) Ništa od prethodnog nije tačno
d) Kad je kupljen poslovni prostor koji je već ranije bio 100% otpisan
211.Šta je tačno u vezi sa obavezom za PDV :
a)Rješenja koja dolaze od države nisu oporeziva sa PDV
b)Država nije PDV obveznik već PDV korisnik
c)Na koncesiju (tj na sticanje tog prava)se ne obračunava PDV ali na proizvod koji je izašao iz koncesije obračunavamo obavezu za
PDV
c)Kursne razlike i kamate su oslobođene PDV-a
d)Avansi tj unaprijed data sredstva su oporezivi PDV-om i imamo pravo na ulazni pdv kod primljenog avansa kada se usluga izvrši i
isporuka obavi. Kod primljenog avansa imamo obavezu za PDV.Avansi mogu imati kamate ali samo kada uđemo u spor sa pravnim
licemo kome smo dali avans.Kod avansa nema kursne razlike kada se plaća u inostranstvu i na dan plaćanja se primjenjuje kupovni
kurs.
e)Akreditiv nema PDV-a i akreditiv ne može imati kamatu
212.Zbog čega se carina ne uzima za obračun PDV-a ?

a)jer se carina ne uključuje u obračun PDV-a
b)jer se PDV ne uključuje u obračun carine

ULAGANJE
214.Ukoliko je nominalna vrijednost dionica preduzeća B 100 KM, a za kupovinu iste preduzeće A je platilo po tržišnom principu 80
KM, nastala razlika se u knjigama preduzeća A knjiži :
a) kao prihod
b) kao rashod
c) kao goodwill
215.Ukoliko je nominalna vrijednost dionica preduzeća „B“ 100 KM, a za kupovinu iste preduzeće „A „je platilo po tržišnom principu
80 KM, nastala razlika se u knjigama preduzeća „V „ knjiži :
a) kao prihod
b) kao rashod
c) kao goodwill
216.Ukoliko je nominalna vrijednost dionica preduzeća „B“ 100 KM, a za kupovinu iste preduzeće „A „je platilo po tržišnom principu
80 KM, nastala razlika se u knjigama preduzeća „B „ knjiži :
a) kao prihod
b) kao rashod
c) kao dionička premija
217 .Ukoliko je nominalna vrijednost obveznica preduzeća B 100 KM, a za kupovinu istih preduzeće A je platilo po tržišnom
principu 80 KM, nastala razlika se u knjigama preduzeća A knjiži :
a) kao prihod
b) kao rashod
c) kao goodwill
218. .Ukoliko je nominalna vrijednost obveznica preduzeća B 100 KM, a za kupovinu istih preduzeće A je platilo po tržišnom
a) kao prihod
b) kao rashod
c) kao goodwill
219. .Ukoliko je nominalna vrijednost obveznica preduzeća B 100 KM, a za kupovinu istih preduzeće A je platilo po tržišnom
a) kao prihod
b) kao rashod
c) kao goodwill
220.Na kojem kontu se knjiži razlika ostvarena po osnovu prodaje obveznica drugih društava:
a) Na kontu prihoda od finansiranja
b) Na kontu rashoda od finansiranja
c) Na kontu dugoročnih aktivnih vremenskih razgraničenja
221.Na kojem kontu se knjiži negativna razlika ostvarena po osnovu prodaje obveznica drugih društava:
a) Na kontu rashodi od finansiranja
c) Na kontu prihodi od finansiranja
d) Na kontu dugoročna aktivna vremenska razgraničenja
BIOLOŠKA IMOVINA
222.Procijenjeni prirast bioloških sredstava se evidentira ?

a) U korist vlasničkog kapitala kao i kod mašine
b) U korist prihoda do prvog ubiranja plodova dovoljnih za nadoknadu rashoda poslovanja nakon njihove prodaje
c) U korist revalorizovanih rezervi, kada to nije više potrebno za nadoknadu prihoda u prvim godinama poslovanja
223. Šta je plodonosna biljka prema MRS 41 ?

a)živa biljka
b)da se koristi u proizvodnji
c) da se koristi duže od godinu dana
224.Prilikom ubiranja bioloških proizvoda potrebno je :

a) Odmah obračunati PDV na sve zalihe ubrane u toj godini
b)Obračunati cijenu koštanja i obračunati PDV-e obavezu
c) Procijeniti fer vrijednost sticanja korigovana za troškove prodaje i tako ih evidentirati na dan prodaje
225.Biološki proizvodi se priznaju u vrijeme ubiraja:

a) Po cijeni koštanja uvećani za troškove skladištenja
c) Po cijeni umanjenoj za PDV
d) Po cijeni proizvodnje
226.Preradjeni biološki proizvodi se evidentiraju :

a) Po trošku sticanja za pojedine faze obrade
b)Po MRS 2 kao i svaka druga proizvodnja
c) Po MRS 41 kao poluproizvodi
227.Na šta se knjiži revalorizaciona rezerva kod biološke imovine ?

a) prihodi do ubiranja plodova
b)nakon što se ispune uslovi za prihode ide na revolrizacione rezerve
228.MRS 41 se primljenjuje na računovodstvo sljedećih stavki kad su povezane s poljoprivrednom djelatnošću :

a) biološke imovina osim plodonosnih biljaka
b) poljoprivrednih proizvoda u trenutku berbe / žetve (nakon toga se primjenjuje MRS 2)
c)državne potpore na koje se primjenjuje tačka od 34 do 35 ( a to su
a) bezuslovne potpore vazane za biološku imovinu mjerene po fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje koje se priznaju u
dobiti ili gubitak samo onda kada državna potpora postane potraživanje i
b) kada je državna potpora vezana za biološku imovinu mjerena po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje uvjetovana
(npr uvjet je obrađivanje zemljišta na određenoj lokaciji tokom 5 godin ili uvjet je neobavljanje određene poljoprivredne
djelatnosti) treba priznati u dobit ili gubitak samo onda kada se ispune uslovi vezani za tu potporu
Ako se državna potpora osnosi na biološku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenoj za svu akumuliranu amortizaciju i sve
gubitke od umanjenja vrijednosti tada se ne primjenjuje MRS 41 već MRS 20
229.MRS 41 se ne primjenjuje na ?
a) zemljište povezano sa poljoprivrednom djelatnošću ( to obrađuje MRS 16 ili MRS 40)
b)plodonosne biljke povezane sa poljoprivrednom djelatnošću ali se primjenjuje na proizvode tih plodonosnih biljaka
c) državne potpore povezane sa plodonosnim biljkama (ovo obrađuje MRS 20)
d)nematerijalna sredstva povezana sa plodonosnim biljkama (ovo obrađuje MRS 38)
230.Biološka sredstva su:

a) Isključivo tekuća sredstva
b) Sredstva koja se ne mogu donirati
d) Sredstva jer liče na sredstva
OSTALO
231. Šta karakteriše aktivno tržište ?
a)homogeni proizvodi
b)mogu se uvijek naći pravi kupci
c)cijene se slobodno formiraju
d)monopol
232.Šta je tačno za aktivno trište

a)cijena se uspostavlja slobodno
b)monopol je prisutan
233.Kada vratimo kupljeni materijal dobavljaču, zavisne troškove sticanja materijala knjižimo na ?
a)direktno na dobavljača bez obzira slaže li se ili ne
b)ne knjižimo zavisne troškove sticanja
c) knjižimo na rashode
234.Povrat materijala dobavljaču knjižimo ?
a) na rashode
b) na rashode za dio koji se ne može nadoknaditi, a onaj dio koji se može nadoknaditi je potraživanje ili direktno naplata
235.Kada nam dobavljač otpiše obavezu mi evidentiramo:

a)Povećanje kapitala
b)Povećanje sredstva
c)Ispravku ulaznog PDV-a
d)Smanjenje prihoda
236.Knjižnu obavijest od dobavljača da nam otpisuje 20% obaveza za nabavku materijala evidentiramo:
a) Evidentiramo storniranje ulaznog PDV-a za adekvatan iznos
c) Evidentiramo razliku u korist pozitivnih odstupanja
d) Evidentiramo smanjenje nabavne cijene materijala
237. Otpis obaveze od strane povjerioca evidentiramo kao:

a) povećanje prihoda
b) povećanje aktive
c) povećanje pasive
d) povećanje rashoda
238.Odobravanje rabata nakon naplate potraživanja knjižimo kao:

a)Rashod duguje a zalihe gotovih proizvoda potražuju
b)Rashod duguje a obaveza iz poslovnih odnosa potražuje
c)Ništa od navedenog
d)Rashod duguje a prihod potražuje
239.Ukoliko obustavimo proizvodnju to knjižimo na ?

a)trošak proizvodnje
b)obustavu proizvodnje
c)rashod tekućeg perioda
240.Trajnu obustavu proizvodnje na koji račun knjižimo ?

a)trošak proizvodnje
b)obustavu proizvodnje
c)rashod tekućeg perioda
241. Efekat revalorizacije prema MSFI 2 se knjiži ?

a)prihodi prema MSFI 2
b) rashod
d)monopol
242.Pozitivna kursna razlika kod upisanog neuplaćenog kapitala se knjiži ?

a) odloženi prihod
b) prihodi od pozitivnih kursnih razlika
c)povećanje kapitala
d)povećanje dioničke premije
243.Rezervisanje vršimo ?
a)ako je neizvjesna naplata potraživanja
b) za sudske troškove , takse i kamate
244.Ukoliko ne nastanu troškovi rezervisanja u garantnom roku gotovih proizvoda tada se:
a) Za taj iznos smanjujemo cijenu prodatih proizvoda
b) Neostvareni dio rezervisanja stornira
c) Višak rezervisanja po isteku roka se oprihoduje
d) Višak rezervisanja se prenosi u naredni period
245.Potraživanja od povezanih lica:

a) Ne podliježu otpisu nikada
c) Ne podliježu kontroli transfernih cijena
d) Ne mogu se evidentirati po kreditnom osnovu
246.Ako je bonitet preduzeća 1.000.000 KM da li se knjiži ?

a)Ne knjiži se
b)Ne knjiži se jer za to nema knjigovodstvenog računa
c)Da knjiži se na kapital
d)Da knjiži se na odložene prihode
247.Finansijski najam kod najmoprimca knjižimo kao ?

a) prihod
b)rashod
c)kapital
248.U slučaju da sredstvo uzeto u formi kapitalnog najma prelazi u vlasništvo najmoprimca po otplati posljednje
rate obračun amortizacije u knjigama najmodavca obračunava se:
a) U skladu sa vijekom trajanja
b) Sredstvo se ne amortizuje u knjigama najmodavca već u knjigama najmoprimca
c) U skladu sa vijekom trajanja ili rokom otplate najma u zavisnosti koji je rok kraći
249.Operativni najam kod najmoprimca je ?

a) rashod
b)prihod
c)sredstvo
250.Kako se knjiži operativni najam ?

a)u vanbilansnoj evidenciji kod najmodavca
b)kao sredstvo kod najmodavca
c)kao sredstvo kod najmoprimca
251.Naknada za operativni najama je oporeziva ?

a)prema PDV-u
b)prema porezu na promet nekretnina
c)prema porezu na dohodak
252. Kako se amortizuje građevinski objekat po operativnom najmu kod najmoprimca ?

a) po otplati posljedenje rate
b) zavisi od vijeka upotrebe
253.Razlika između poreskog bilansa i bilansa uspjeha je ?

a)Poreski bilans je zasnovan na Zakonu o porezu na dobit, a bilans uspjeha je zasnovan samo na osnovu MRS-ova
b) Poreski bilans je zasnovan na Zakonu o porezu na dobit, a bilans uspjeha je zasnovan na Zakonu o računovodstvu i reviziji ,
MRS-ovim , MSFI i Zakonu o PDV-u.
C)Poreski bilans koriguje osnovicu za porez na dobit dok se bilans uspjeha ne može korigovati
254.Razlika poreski obaveza utvrđenih po poreskom bilansu u odnosu na bilans stanja evidentiramo:
a) Na teret rezervi
b) Na teret dioničke premije
c) Na račun rashoda perioda u kome su obaveze utvrđene
d) Na teret kapitala
255..Šta je tačno ?
a)Povratna ambalaža se evidenira na zalihi, a PDV sa primljene fakture na potraživanja za ulazni PDV
b)Povratnu ambalažu evidentiramo u vanbilansnoj evidenciji
c) Povratnu ambalažu možemo prodati
256. Šta je tačno za nepovratnu ambalažu ?

b) Ne može se prodati
b)Može se prodati
c)Može se kupiti i PDV sa primljene fakture se evidentira na potraživanje za PDV
d)Evidentira se u vanbilansnoj evidenciji
257.Prilikom povrata materijala dobavljaču , troškovi nabavke se evidentiraju na kontu-

a)ostali rashodi iz poslovnih odnosa
b)negativnih odstupanja od cijena
c) odloženih prihoda
d)odlozenih rashoda
258.Kamata za uzeti kredit za kupovinu stalnih sredstava se knjiži na rashode osim?

a)ako je drugačije propisano po MRS 23
b)ako je drugačije propisao po zakonu o porezu na dobit
c)ako je tako odlučio menadžment
259.Naknadno odobreni popusti kod dobavljača se knjiže ?

a)stornom PDV-a, kupaca i prihoda bezuslovno
b)stornom PDV-a, kupaca i prihoda uz knjižnu obavijest
c) ako nas telefonom obavijesti
Napomena : Kod kupca se knjiži na ostale prihode ,stornom PDV-a i stornom obaveze ( tj na potraživanja ) a ovo pitanje se odnosilo
na dobavljača ( tj na prodavca)
260.Prodaja uz naknadno odobreni rabat nakon naplate:

a) Rashod na kratkoročnim razgraničenjima
c) Storno prodajne cijene
d) Evidentiramo kao storno nabavne cijene
261.Popusti odobreni u momentu fakturisanja se knjiže ?

a) ne knjiže se nigdje u računovodstvu
b)na prihode
c)na rashode
262.Dobiveni popusti (rabati) od dobavljača upisani u fakturi, se evidentiraju kod kupca:

a) Kao rashod perioda u momentu fakturisanja
b) Uopšte se ne evidentiraju u računovodstvu
c) Kao prihod perioda umanjen za PDV-e
d) Kao smanjenje obaveze dobavljaču
263.Opravka sitnog inventara u upotrebi se knjiži kao:

a)Troškovi sitnog inventara u upotrebi
b) Kao troškovi održavanja poslovnog procesa
c)Kao odloženi rashodi
d)Kao trošak u doradi učinaka
264.Šta od navedenog ne smatramo i ne evidentiramo na računu troška učešća na sajmovima:

a) Troškove zakupa sajamskog prostora
b)Uređenje i dizajniranje sajamskog ili izložbenog štanda
c) Druge izdatke vezane za sajmove ili izložbe na kojima učestvujemo
d)Troškove reprezentacije
265.Šta od navedenog ne smatramo i ne evidentiramo na računu troška učešća na sajmovima:

a) Troškove zakupa sajamskog prostora
b)Uređenje i dizajniranje sajamskog ili izložbenog štanda
c) Druge izdatke vezane za sajmove ili izložbe na kojima učestvujemo
d)Vrijednost proizvoda utrošenih za sajamsku prezentaciju
266.Troškovi nakon obustavljanja investicija u skladu sa odlukom preduzeća evidentiraju se :

a)Na obustavljenu investiciju
b)Na rashode tekućeg perioda
c)Nista od navedenog
d)Na troskove proizvodnje
267.Šta može biti protustavka obavezama po dugoročnim kreditima:

a) Zalihe materijala
b) Sve od navedenog
c) Žiro račun
d) Stalna sredstva
268.Da bi obaveza bila priznata i evidentirana kao kratkoročna, može za rezultat imati:
a) Nabavku tekućih sredstava
b) Nabavku stalnog sredstva (materijalnog)
c) Sve od navedenog
d) Nabavku nematerijalnog stalnog sredstava
269.Obaveze po primljenim avansima znače:

a) Evidenciju odloženog rashoda
b) Smanjenje novčanih sredstava
d) Rashod poslovnog perioda
270.Konverzijom obaveza u kapital nastaju sljedeće promjene:

b) Smanjujemo aktivu u bilansu stanja
c) Smanjujemo pasivu bilansa stanja
d) Smanjujemo obaveze u korist prihoda
Napomena : Ovom promjenom se promjenila samo struktura pasive ( smanjenje obaveza i povećanje kapitala)
i nije se promijenila ni aktiva ni pasiva
271.Ako smo odobrili komercijalni kredit 30.04. tekuće godine na rok od 8 mjeseci sa prosječnom kamatom od
40 KM mjesečno. Kako ćemo evidentirati obračunatu kamatu?
a) Na račun prihoda od kamate
b) Na račun potraživanja za kamatu
c) Na račun rezervisanja
d) Na kratkoročna pasivna razgraničenja
272.Šta ne može biti protustavka obavezama po dugoročnim kreditima prilikom knjiženja uzimanja kredita:
a) Računi zaliha
b) Računi prihoda
d) Računi stalna sredstva
273.Naplaćena ranije otpisana potraživanja:

a) Predstavlja neto dobit bez poreza
b) Predstavlja prihod umanjen za ranije otpisan rashod
d) Ne podliježu obavezama PDV-a
274.Kupci „povezana pravna lica“ koristi se radi:

a) Radi lakšeg obračuna PDV-a
b) Spoznaje prometa sa rabatom
d) Radi informacije o konsolidovanoj dobiti
275.Prodavac može otpisati potraživanje bez PDV-a:

a) Uvijek kad to odluči dužnik
c) Uvijek kad to odluči povejrilac
d) 15 dana po isteku roka fakture
276.Porez po odbitku plaćaju:

b) Nerezidenti za ostvarenu dobit u inostranstvu
c) Sva lica za ostvarenu dobit
d) Rezidenti po odbitku PDV-a
Napomena :
Porez po odbitku obračunava se za onaj prihod koji je nerezident ostvario na teritoriju Federacije BiH i plaća ga
rezident po isplati naknade nerezidentu a ne po prijemu fakture. Porez po odbitku se obračunava na bruto prihod
koji bi nerezidentna pravna osoba naplatila da porez nije odbijen od isplaćenog iznosa.
Porez po odbitku plaća se na:
• Autorske naknade
• Neoporezive kamate
• Naknada za zabavne i sportske događaje
• Naknada za upravljačke, tehničke i obrazovne usluge
• Naknada za telekomunikacijske usluge
• Prihod nerezidenta od prodaje imovine
• Naknada za zakup
Isplatilac je dužan u roku od 10 dana od isplate podnijeti i izvještaj Poreznoj upravi o obračunatom i uplaćenom
porezu po odbitku.
Formula koja se primjenjuje kod obračuna poreza po odbitku je:
Iznos poreza = Isplata x( (100 x stopa poreza po odbitku):(100-stopa poreza po odbitku))
DRUGA PARCIJALA I
KAPITAL
1.Šta je tačno u vezi sa načelom unosa kapitala :
a) Kod D.D. osnovni kapital (bez obzira na iznos utvrđen ugovorom o osnivanju) mora u cijelosti biti uplaćen prije upisa u registar
emitenata kod Komisije
b). Ako se kod D.D. osnovni kapital prilikom osnivanja obezbjeđuje u novcu, stvarima i pravima, ulozi u novcu ne mogu biti manji
od 50.000 KM
c) Kod D.O.O. do dana podnošenja prijave za upis osnivanja D.O.O. u sudski registar mora biti uplaćena najmanje polovina uloga
u novcu, ali ne manje od 1000 KM s više osnivača ne manje od 100 od jednom osnivača
d) Ulozi u stvarima i pravima moraju biti u cijelosti uneseni u društvo do dana podnošenje prijave za upis osnivanja društva u
sudski registar tako da društvo može njima trajno i slobodno raspolagati
e) Član društva je obavezan namiriti u novcu vrijednost uloga u stvarima i pravima ukoliko je u vrijeme podnošenja prijave za upis
osnivanja društva u sudski registar vrijednost uloga u stvarima i pravima manja od procjenjene vrijednosti u osnivačkom aktu ili
društvo nije steklo vlasništvo na stvarima i pravima koje je član bio obavezen unijeti kao ulog
f) Usluge ili rad ne mogu se vrednovati i iskazati kao ulog u duštvo kapitala , te izvršenje neke dodatne radnje koja može biti
ugovorena aktom o osnivan ju D.O.O. ne ulazi u ulog i nije osnov za prava člana društva
g). Cijena dionica prilikom emisije ne može biti ispod njihove nominalne vrijednosti
h). Osnivači dioničkog društva ne mogu raspolagati izvršenim uplatama dionica
i) Troškovi osnivanja ne mogu se isplaćivati na teret osnovnog kapitala
2.Kako se osigurava minimalni zakonski nivo osnovnog kapitala ?

a) zabranom smanjivanja osnovnog kapitala ispod minimalnog iznosa utrvđenog Zakonom
b)zabranom društva da upisuje vlastite dionice
c)ograničenjem sticanja vlastitih dionica
d)zabranom povećanja osnovnog kapitala za iznos vlastitih dionica
e)ograničenjem primanja vlastitih dionica u zalog
f)ograničenjem sticanja i uzimanja u zalog vlastitih udjela
3..Šta je tačno ?
a) knjigovodstvena vrijednost kapitala se uvijek poklapa sa tržišnom vrijednošću dionica
b)knjigovodstvena vrijednost kapitala samo se slučajno poklapa sa tržišnom vrijednošću dionica ili sumom koja bi se mogla dobiti
prodajom
c)knjigovodstvena vrijednost kapitala se uslovno poklapa sa tržišnom vrijednošću dionica samo u momentu osnivanja ,mada su
odstupanja moguća već u onom slučaju kada se u osnivanju ulažu stvari i prava pošto su odstupanja od tržišne vrijednosti moguća
već kod vrednovanja tih stvari i prava
4..Dionice ili udio u društvu daju članovima određena prava kao što su pravo na učešće u :
a)raspodjeli dobiti
b)upravljanju društvom direktno ili indirektno
c)dijelu imovine preostale nakon stečaja ili likvidacije
5 Da li su isti pojmovi osnovni i osnivački kapital ?

a)osnovni i osnivački kapital su iste vrijednosti i značenja
b)osnovni i osnivački kapital su iste vrijednosti i značenja samo u momentu osnivanja društva
c) osnovni i osnivački kapital nisu nikad iste vrijednosti i značenja
6.Vlasnički kapital u osnivačkom bilansu je

a)Jednak aktivi bilansa stanja umanjen za obaveze
b)Najmanje 25% od vrijednosti active
c)Jednak aktivi bilansa
d)Jednak obavezama u odnosu na aktivu
e)Kupovina poslovnog građavinskog objekta
7. U osnivačkom početnom bilansu stanja pravnog lica nalaze se:
a) u aktivi sredstava a u pasivi kapital i obaveze
b) u aktivi sredstva a u pasivi kapital
d) u aktivi sredstva a u pasivi kapital, reserve, obaveze
8..Šta je tačno ?
a)postoji ulaganje kapitala
b)postoji samo ulaganje sredstava
c)kapital se može staviti kao zalog,jer banke uzimaju dionice kao zalog za kredit
d)ne može se uložiti kapital
e)Kapital je pravo na aktivu vlasnika definisan kroz dionice ili udjele
9..Šta je tačno ?
a)Mogu se ulagati sredstva i prihodi od sredstava se oporezuju
b)ne postoji mogućnost oporezivanja kapitala
c)može se ulagati kapital i oporezuje se
d)dobit je rezultat od kapitala
e)dobit je rezultat od obrtanja aktive (sredstava)
10.Šta je tačno ?
a)dionice kod D.D ne može biti manja od 1 KM
b)dionice kod DD mogu biti manje od 1 KM
c) dionice kod DD ne može biti manja od vrijednosti koja je bila ranije
d)dionice kod DD mogu biti manje od vrijednosti koja je bila ranije
11.Forme organizacije pravnih lica su ?

a)komanditno društvo (ograničen broj vlasnika)
b)društvo ograničene odgovornosti DOO
c)društvo neograničene odgovornosti DNO
d)dioničko društvo DD
12.Šta je tačno ?:
a) Kod d.o.o. su udjeli
b)Kod d.d. dionice
c) Kod d.n.o i k.d su ulozi
13.Udjeli su kod :
a) kod DOO
b) kod DD
14.Koliko iznosi mainimalni iznos kapitala ?

a)kod DD 50.000 KM
b)kod DOO 1000 KM i ne može manje od 100 KM za jednog učesnika
15.Koja forma organizacije pravnog lica je povezana sa registrom vrjednosnih papira tj sa komisijom za vrjednosne papire
a) DD
b) DOO
c)DNO
Napomena : DOO i DNO nemaju vezu sa registrom vrjednosnih papira tj sa komisijom za vrjednosne papire jer DOO i DNO vrše
upis kod suda, a ne kod komisije
16.Koji uslovi moraju biti zadovoljeni da bi dioničari tužili firmu jer nisu isplaćene dividende prema privatnom pravu u skladu sa
pravilnikom o zaštiti malih dioničara ?
a)nema uslova
b)moraju imati dokaz da su bili na skupštini kada se glasalo
c)ako su dioničari glasali na skupštinu suprotno od većine
17.Koje su razlike između zatvorene i otvorene emisije dionica ?

a)kod zatvorene emisije u emisiji imaju pravo učestvovati samo postojeći dioničari
b)kod otvorene emisije mogu učestvovati svi zainteresovani
c)i kod zatvorene i otvorene emisije mogu svi zainteresovani učestvovati
d)i kod zatvorene i otvorene emisije mogu učestvovati samo postojeći dioničari
18.Šta je tačno u slučaju da dioničar želi napustiti društvo ?

a)Ako bi se dogodilo da jedan ili više dioničara žele napustiti društvo i svoje dionice prodaju preostalim članovima društva
(zatvorenom prodajom)tada ih društvo isplaćuje iz vlastitih sredstava što dovodi i do smanjenja novčanih sredstava ali i do
povećanja kapitala
b)Ako bi se dogodilo da jedan ili više dioničara žele napustiti društvo i svoje dionice prodaju preostalim članovima društva
(zatvorenom prodajom)tada ih društvo isplaćuje iz vlastitih sredstava što dovodi i do smanjenja novčanih sredstava ali i do
smanjenja kapitala na klasi kapitala
c)Ako bi se dogodilo da jedan ili više dioničara žele napustiti društvo i svoje dionice prodaju ostalim članovima društva i ako bi
takve dionice kupio neko od postojećih dioničara uplatom ličnih sredstava tada ne bi došlo ni do smanjenja ali ni do povećanja
kapitala već samo do promjene vlasnika nad dionicama
19.Razlika Poreskog bilansa I Bilansa uspjeha je ?

a)Poreski bilans se sastvalja prema Zakonu o porezu na dobit ,a Bilans uspjeha prema MSFI i Zakonu o računovodstvu i revijziji i
Zakonu o PDV-u
b) Poreski bilans se sastvalja prema MSFI , Zakonu o računovodstvu i revijziji i Zakonu o PDV-u ,a Bilans uspjeha prema Zakonu o
porezu na dobit
c)Poreski bilans može da koriguje osnovicu za porez a Bilans uspjeha ne može
20.Razlika između poreskog bilansa i bilansa uspjeha je ?

a)Poreski bilans je zasnovan na Zakonu o porezu na dobit, a bilans uspjeha je zasnovan samo na osnovu MRS-ova
b) Poreski bilans je zasnovan na Zakonu o porezu na dobit, a bilans uspjeha je zasnovan na Zakonu o računovodstvu i reviziji ,
MRS-ovim , MSFI i Zakonu o PDV-u.
c)Poreski bilans koriguje osnovicu za porez na dobit dok se bilans uspjeha ne može korigovati
21.Razlika poreskog i bilansa i bilansa uspjeha

a)Bilans uspjeha se izrađuje u skladu sa MRS i MSFI
b)Porezna bilanca se izrađuje u skladu sa Zakonom o porezu na dobit FBiH
22.U početnom bilansu stanja pravnog lica nalaze se: (ovdje se misli na bilans pri osnivanju preduzeća)
a) u aktivi sredstva a u pasivi kapital i obaveze
b) u aktivi sredstva a u pasivi kapital,rezerve,obaveze
c)u aktivi sredstva a u pasivi kapital
23. Prema konceptu očuvanja fizičkog kapitala tačno je :

a)dobit je ostvarena ako je fizička sposobnost proizvodnje subjekta na kraju perioda veća nego na početku perioda bez uzimanja u
obzir vlasničkih doprinosa kapitalu ni raspodjele dobiti vlasnicima
b)dobit je ostvarena ako je finansijski iznos neto sredstava na kraju perioda veći od neto sredstava na početku perioda bez uzimanja
u obzir vlasničkih doprinosa kapitalu ni raspodjele dobiti vlasnicima
24. Prema konceptu očuvanja finansijskog kapitala tačno je :

a)dobit je ostvarena ako je fizička sposobnost proizvodnje subjekta na kraju perioda veća nego na početku perioda bez uzimanja u
obzir vlasničkih doprinosa kapitalu ni raspodjele dobiti vlasnicima
b) dobit je ostvarena ako je finansijski iznos neto sredstava na kraju perioda veći od neto sredstava na početku perioda bez
uzimanja u obzir vlasničkih doprinosa kapitalu ni raspodjele dobiti vlasnicima
25.Na tržištu smo prodali 100 dionica po 10 % većoj vrijednosti od nominalne.Koliko se povećava dobit firme čije smo dionice
prodali?
a) Ovo je privatno vlasništvo
b)Mi smo zaradili 10 %
c)Firma ne ostvaruje dobit kada mi prodamo njene dionice
d)Firma je zaradila 10 % tj njena se dobit povećala za 10 %
Upisani neuplaćeni kapital :
26.Koje karakteristike vrijede za upisani neuplaćeni kapital kod osnivanja dioničkog društva:
a)realizacija upisanog neuplaćenog kapitala može biti samo u novcu
b)samo ako je to predviđeno osnivačkim aktom(ugovorom o osnivanju)
c)samo ako je upisani neuplaćeni kapital veći od propisanog minimuma
d)samo do roka koji je utvrđen osnivačkim aktom
27.Kakav može biti upisani neuplaćeni kapital

a)samo u novcu
b)samo u devizama
c)izvršenje u uslugama
d)izvršenje samo u stranim sredstvima plaćanja
28.Šta nije tačno kod upisanog neuplaćenog kapitala

a)izvršenje u uslugama
b)samo u stranim sredstvima plaćanja
c)ako je uplaćeni manji od propisanog
29.Koje karakteristike vrijede za upisani neuplaćeni kapital kod osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću:
a)realizacija upisanog neuplaćenog kapitala može biti samo u stvarima
b)samo ako je to predviđeno osnivačkim aktom(ugovorom o osnivanju)
c)samo ako je upisani neuplaćeni kapital veći od propisanog minimuma
d)upisani neuplaćeni kapital može postojati u računovodstvenoj evidenciji samo u roku iznad 12 mjeseci
30.Po isteku roka upisani neuplaćeni kapital ćemo knjižiti :

a) nećemo ništa knjižiti
b) storno upisanog neuplaćenog kapitala
31.Upisani neuplaćeni kapital ima pravo na:

a) dionice
b) kapital
c) upravljanje
32.Šta je tačno kod pojave pozitivne i negativne kursne razlike kod uplate kapitala od stranog osnivača:
a)negativne kursne razlike kod uplate stranog kapitala se knjiže na rashode
b)negativne kursne razlike kod uplate stranog kapitala su i dalje obaveza koja se treba nadokanditi do ugovorenog roka
c) pozitivne kursne razlike koje se pojave kod uplate stranog kapitala knjiže se na prihode ili se pripisuju osnovnom kapitalu uz
saglasnost ostalih osnivača

a) odloženi prihod
Povećanje kapitala:
Nakon osnivanja društva u skladu sa važećim propisima društvo može povećati osnovni kapital na različite načine:
a) Emisijom dionica u javnoj ponudi ili zatvorenoj prodaji
b) Uslovno povećanje
c) Povećanje iz vlastitih sredstava
d) Integrisano povećavanje osnovnog kapitala
Povećanje osnovnog kapitala kod D.D. može biti

-EFEKTIVNO ( emisijom i prodajom novih dionica)
-NOMINALNO ( iz vlastitih sredstava tj iz dobiti i iz sredstava rezervi)
Povećanje osnovnog kapitala kod D.O.O. ;

-POVEĆANJEM ULOGA POSTOJEĆIH ČLANOVA
-UPLATOM ILI UNOŠENJEM NOVIH ULOGA
- IZ VLASTITIH SREDSTAVA TJ RASPOREDOM DOBITI
Nominalno povećavanje vriednosti kapitala je najčešće:

-iz rasporeda dobiti na osnovu odluke o rasporedu dobiti nakon oporezivanja
-naknadnim rasporedom neraspoređene (akumulirane )dobiti ranijih godina
- iz sredstava rezervi
34.Povećanje osnovnog kapitala može biti:

a) otkupom vlastitih dionica
b)emisijom i prodajom novih dionica u javnoj ili zatvorenoj ponudi
b)uslovno povećanje
c)povećanje iz vlastitih sredstava (iz dobiti i iz sredstava rezervi)
d)integrisano povećanje
e)efektivno (emisijom i prodajom novih dionica)
f) nominalno (iz vlastitih sredstava tj iz dobiti i iz sredstava rezervi)
35. Šta je tačno za uslovno povećavanje osnovnog kapitala ?

a) nastaje spajanjem i pripajanjem dioničkih društava
b) može iznositi više od 50 % iznosa osnovnog kapitala
c) može iznositi više od 50 % iznosa osnovnog kapitala samo ako je ta odluka donesena 2/3 većinom ukupnog broja zastupljenih
dionica sa pravom glasa
d)nastaje emisijom zamjenjljivih obveznica i obveznica sa pravom preče kupnje
e)upisom novih dionica od strane zaposlenih u skladu sa planom raspodjele dobiti d.d
36.Ko donosi odluku o povećanju osnovnog kapitala ?
a)skupština dioničara
b)odluku o povećanju kapitala donosi skupština dioničara ( na prijedlog nadzornog odbora) 2/3 većinom ukupnog broja
zastupljenih dionica sa pravom glasa
c) nadzorni odbor
d)nadzorni odbor d.d može statutom ili odlukom skupštine biti ovlašten za donošenje odluke o povećanju kapitala i to emisijom
dionica,iz fonda rezervi iznad iznosa obavezne visine fonda i emisijom dionica za zaposlene iz dobiti
37.Povećanje osnovnog kapitala kod D.O.O

a)povećanjem uloga postojećih članova
b)uplatom ili unošenjem novih uloga(udjela)
c)emisijom i prodajom novih dionica u javnoj ili zatvorenoj ponudi
d) iz vlastitih sredstava tj rasporedom dobiti
38.Povećanje kapitala je moguće provesti :

a)emisijom dionica
b) smanjenjem nominalne vrijednosti dionica
c)odustajanjem od emisije dionica
39.Šta je tačno ?
a) odluku o povećanju kapitala (dokapitalizaciji ) donosi skupština 2/3 većinom zastupljenih dionica
b) 1/3 glasova je potrebna za dokapitalizaciju
c)kada dokapitalizacija prelazi 1/3 kapitala potrebna je 100 % glasova
d)povećanje osnovnog kapitala emisijom dionica i iz fonda rezervi iznad iznosa obavezne visine fonda se može vršiti najviše do
1/3 iznosa osnovnog kapitala
e)) ništa od navedenog
40.Kod povećanja osnovnog kapitala bez dodatnih sredstava iz fonda rezervi iz iznosa iznad obaveznog nivao fonda se dešava
sljedeće
a) ne povećava se broj dionica već nominalna vrijednost dionica
b)dioničari ne snose administrativne troškove povećanja vrijednosti dionica
c)dioničari snose administrativne troškove povećanja vrijednosti dionica
41..Šta je tačno u slučaju povećanja osnovnog kapitala iz ostvarene dioničke premije ili zadržane (neraspoređene )dobit ?
a)povećava se nominalna vrijednost kapitala bez povećanja broja dionica
b)emituju se besplatne dionice u vrijednosti dioničke premije ili neraspoređene dobiti, a ne povećava se nominalna vrijednost
kapitala
42..Kako se može ostvariti dokapitalizacija ?

a)u novcu
b)u materijalnim i nematerijlanim sredstvima
c)konverzijom duga (obveze) u kapital na način da priznamo prihode
43.Šta je tačno u vezi sa dokapitalizacijom ?

a)unose se određene vrijednosti u aktivu bez obaveze vraćanja tj to je trajni unos vrijednosti
b)može se dokapitalizirati sve što dozvoli skupština (novac, stvari , prava)
c)neko ko nije vlasnik može izvršiti dokapitalizaciju na osnovu 2/3 većine, a ako je bio vlasnik može na osnovu 1/2 većinom
(većinskom većinom)
d)dokapitalizacija nije emisija dionica nego dobivanje novca za dionice
Napomena : Odluka o povećanju kapitala kod DOO i DNO donosi se istom većinom kao kod DD
44.Koje radnje se moraju obaviti da bi se izvršila dokapitalizacija tj postupak dokapitalizacije ?
1)procjena fer vrijednosti sredstava koja se unose
2)određivanje broja dionica
3)donošenje revizorskog mišljenja
4)registrovanje
5)prijava komisiji za vrjednosne papire
6)iznošenje na skupštini
7)skupštinsko provjeravanje i ovjera zapisnika
8)upis u katastar i izrada izvještaja o izvršenju dokapitalizacije
9)stavljanje na ponudu ljudima koji žele da kupe naše dionice
45. Ako se obaveze pretvaraju u kapital ?

a)smanjuju se obaveze i smanjuje se kapital
b) smanjuju se sredstva i smanjuje se kapital
c)ništa od navedenog (Napomena : kada se obaveze pretvaraju u kapital smanjuju se obaveze i povećava se kapital)
Smanjenje kapitala :
46.Smanjenje osnovnog kapitala se može provesti:

a)povlačenjem vlastitih dionica
b)smanjenjem nominalne vrijednosti u cjelini plaćenih dionica i djelimično plaćenih dionica za koje su izdate privremenice
c)otkupom i povlačenjem ostalih dionica
d) odstupanjem od emisije dionica koje nisu u cjelini plaćene i povlačenjem izdatih privremenica
NAVEDENI ODGOVORI PREDSTAVLJAJU REDOSLJED SMANJENJA KAPITALA KOJI JE PREDVIĐEN ZAKONOM O PRIVREDNIM
DRUŠTVIMA
47.Oblici smanjenja osnovnog kapitala su :

a)dobrovoljno smanjenje ekonomske vrijednosti društva ( prividno dobrovoljno)
b)smanjenje kapitala uslovljeno pokrićem gubitka u poslovanju (što znači da nema fonda rezervi)
c)smanjenje kapitala uslovljeno promjenom strukture sredstava
d) sticanje vlastitih dionica po sistemu otkupa ili isplate dioničara i njihov izlazak iz društva
48.Šta je tačno u slučaju da dioničar želi napustiti društvo ?

a)ako bi se dogodilo da jedan ili više dioničara žele napustiti društvo i svoje dionice prodaju preostalim članovima društva
(zatvorenom prodajom) tada ih društvo isplaćuje iz vlastitih sredstava što dovodi i do smanjenja novčanih sredstava ali i do
povećanja kapitala na klasi kapitala
b)ako bi se dogodilo da jedan ili više dioničara žele napustiti društvo i svoje dionice prodaju preostalim članovima društva
c)ako bi se dogodilo da jedan ili više dioničara žele napustiti društvo i svoje dionice prodaju preostalim članovima društva i ako bi
takve dionice kupio neko od postojećih dioničara ili neki novi dioničar uplatom ličnih sredstava tada ne bi došlo do smanjenja ali
ni do povećanja kapitala već samo do promjene vlasnika nad dionicama
49. Ako bi se dogodilo da jedan ili više dioničara žele napustiti društvo i svoje dionice prodaju preostalim članovima društva i ako bi
takve dionice kupio neko od postojećih dioničara ili neki novi dioničar uplatom ličnih sredstava tada bi se desilo :
a)ne dolazi do povećanja kapitala
b)dolazi do povećanja kapitala
c) došlo bi samo do promjene vlasnika nad dionicama
d) dolazi do smanjenja kapitala
50. Ako bi se dogodilo da jedan ili više dioničara žele napustiti društvo i svoje dionice prodaju preostalim članovima društva
a) ne dolazi do smanjenja kapitala
b)dolazi do promjene vlasnika nad dionicama
b)dolazi do smanjenja kapitala i smanjenja novčanih sredstava
b)ništa od navedenog
51.Šta ne spada u smanjenje kapitala ?

a)emisjija dionica
b)smanjenje nominalne vrijednosti dionica
c)otkup i povlačenje dionica
d)konverzija duga u kapital
e)konverzija kapitala u dug (obavezu)
52.Smanjenje kapitala se vrši ?

a)smanjenjem nominalne vrijednosti dionica
b)konverzijom kapitala u dugoročne obaveze (ali je tačan odgovor konverzijom kapitala u obaveze)
c)emisijom dionica
53.Šta spada u smanjenje vrijednosti kapitala je ?

a)smanjenje nominalne vrijednosti dionica bez smanjenja broja dionica
b) konverzija obaveza (duga) u kapital
c) emisija dionica
54.Smanjenje osnovnog kapitala društva nije moguće provesti:

a)Konverzijom kapitala u dug
b)Smanjenjem nominalne vrijednosti dionica
c)Emisijom dionica
55.Smanjenje kapitala nije

a)emisija dionica
b)konverzijom kapitala u dug
c)smanjenje nominalne vrijednosti
Dionička premija:
56.Račun dionička premija može da :

a)potražuje veoma značajne iznose bez ograničenja
b) duguje maksimalno onoliko koliko je i potraživao u ranijim poslovnim promjenama
c) gubitak po osnovu razlike nominalne vrijednosti i tržišne vrijednosti dionice može težiti maksimalno nuli
d)potražuje u visini emisionih dionica
57.Dionička premija je :
a)prihod
b)pozitivne ili negativne razlike ostvarene po osnovu prodaje vlastitih dionica na tržištu
c)pozitivna razlika nominalne i tržišne vrijednosti vlastitih dionica
d) pozitivna razlika nominalne i tržišne vrijednosti tuđih dionica
58.Kada se pojavljuje dionička premija a kada prihodi

a)Dionička premija se pojavljuje kada prodamo dionice drugog pravnog lica
b)Prihodi se pojavljuju kada prodamo dionice drugog pravniog lica
c)Dionička premija se javlja kada mi prodamo svoje dionice iznad nominalne vrijednosti
d)Prihod se javlja kod nas kada su naše dionice kod drugog lica i on ih proda trećem licu
59.Kakav saldo može imati dionička premija ?

a)može imati i dugovni i potražni saldo
b)može imati samo potražni saldo bez ograničenja
c) može imati samo dugovni saldo bez ograničenja
d)može dugovati samo do nule odnosno do nominalne vrijednosti
60.Gubitak od prodaje vlastite emisije dionica evidentiramo kao:
a)Gubitak na dugoročnim sredstvima

b)Kao rashod tekućeg perioda kursna razlika
c)Kao smanjenje nerealizovanih rezervi
d)Kao smanjenje emisione premije
61.Gubitak od prodaje vlastite emisije dionica evidentiramo kao ?:

a) kao rashod tekućeg perioda
b) kao smanjenje nerealizovanih rezervi
c) Gubitak na dugoročnim sredstvima
d) Kao smanjenje emisione premije
62. Prilikom prodaje vlastitih dionica namijenjenih tržištu ?

a) Dionička premija se evidentira u korist vlasničkog kapitala
b) Ne može se ostvariti dionička premija
c) Dionička premija se evidentira kao prihod preduzeća
d) Dionička premija se evidentira u korist računa „emisiona premija“
63.Na kojem kontu se knjiže pozitivne razlike ostvarene po osnovu kupoprodaje vlastitih dionica društva :
a)na kontu pozitivne kursne razlike
b) na kontu negativne kursne razlike
c)na kontu rashodi od otuđenja zaliha
d) ništa od navedenog .Tačan odgovor je : NA KONTU DIONIČKA PREMIJA
64.Ako smo imali emisiju vlastitih dionica i ako smo dionice prodali po nižoj cijeni od nominalne na šta knjižimo nastalu razliku?
a) prihodi
b)rashodi
c) smanjenje emisione premije
65.Gubitak kod prodaje vlastite emisije dionica evidentiramo kao :

a) Gubitak na dugoročnim sredstvima
b)Kao smanjenje revalorizovanih rezervi
c)Kao rashod tekućeg perioda
d)Kao smanjenje emisione premije
64.Na kojem kontu prihoda se evidentira pozitivna razlika ostvarena prodajom vlastitih dionica društva
a)Ništa od navedenog
b)Odloženi prihodi
c)Ostali prihodi
d)Prihodi od prodaje ulaganja
Tačan odgovor je : povećanje dioničke premije
67.Negativna razlika između nominalne I trižšne vrijednosti kod nove emisije dionica se evidenitra:
a) kao gubitak tekućeg perioda
b) kao ostali prihodi perioda
c) kao rashod na razgraničenjima
d) ništa od navedenog nije tačno
Tačan odgovor je : dionička premija
68..Prihodi od prodaje vlastitih dionica su :

a) prihodi
b) rashodi
Tačan odgovor je : dionička premija
69.Ako prodamo vlastite dionice od 400 KM za 380 KM razlika će se evidenirati na konto:

a)Rashodi od prodaje dionica
b)Dionička premija
c) Finansijski rashodi
70.Račun dionička premija može da

a) potražuje veoma značajne iznose bez ograničenja
b) duguje veoma značajne iznose bez ograničenja
c) potražuje maksimalno onoliko koliko je i dugovalo u ranijim poslovnim promjenama
e)duguje maksimalno onoliko koliko je potraživalo u ranijim poslovnim promjenama
71.Račun „dionička premija“ može potraživati ?

a) Maksimalno 25 % od vrijednosti osnovnog kapitala
b)Do nivoa rezervi privrednog društva
c)Nema ograničenja
d)Preduzeće to ograniči svojim statutom
72.Pozitivne razlike od prodaje vlastitih dionica evidentiramo:

a)Kao odloženi prihod na rok duži od 12 mjeseci
b) Kao prihod od prodaje dionica
c)Kao emisionu premiju
d)Kao prihod po osnovu rezervisanja
73.Kada dionička premija može da potražuje ?

a)ako je pozitivna kada se ostvari veća prodajna od nominalne vrijednosti
b)ako je negativna kada se ostvari i manja prodajna od nominalne vrijednosti
c)kada ostvarimo prihode od prodaje vlastitih dionica
d)maksimalno koliko je bila ranijih godina
74.Do koje visine može dionička premija da potražuje ?

a) maksimalno
b)koliko je dugovala
c)do visine 25 % kapitala
d) do visine rezervisanja
e)do visine ostvarenih prihoda koji su prethodno proknjiženi
f)nema ograničenja
75. Račun dionička premija može potraživati ?

a) do nivoa rezervi privrednog društva
b) nema ograničenja
c) maksimalno 25% od vrijednosti osnovnog kapitala
d)preduzeće to ograničin svojim statutom
76.Nominalna vrijednost dionica je 400 KM, prodajna vrijednost dionica je 420 KM a razlika se knjiži na računu:
a)dionička premija
b)prihod
c)kursna razlika
Dobit i porez na dobit
77.Neraspoređena akumulirana dobit se mora rasporediti:

a) u roku od pet godina od formiranja
b) ne smije se nikako dalje raspoređivati
c) u narednoj godini
d) nema definisanog roka za raspored neraspoređene dobiti
78. Račun neraspoređena dobit se formira :

a) prije već što se formiraju rezerve firme
b) prije već što se plati porez na dobit
c)kad se iz dobiti obračuna i plati porez i formiraju rezerve
d) kada se iz dobiti ne može pokriti dobitak
79.Neraspoređena dobit se :
a)Ništa od navedenog nije tačno
b)Mora se rasporediti u dividendu
c)ne može se rasporediti u osnovni kapital
d)Mora se rasporediti u narednoj poslovnoj godini
80.Akumulirana dobit iz tekućeg perioda se raspoređuju ?

a)raspoređuju se do kraja tekuće godine 31.12.
b)raspoređuje se bez uslova
c) na revalorizacione rezerve
81.Akumulirana dobit se koristi

a) za pokriće gubitka
b)za dividende
c)nema roka za raspored
82.Prioritet u rasporedu rezultata dobiti ima

a) Rezerve –zakonske
c)Dionička premija
d)Menadžerska provizija
83.Raspored dobiti prije oporezivanja vršimo :

a)Rezerve preduzeća
b)Vlasničkog kapitala
c)Ništa od navedenog nije tačno
dRevalorizovane rezerve
Napomena : Po obračunu dobiti prvo se mora obračunati porez pa tek onda vršiti raspored dobiti (raspoređuje se dobit umjenjena za
porez tj neto dobit)
84.Nakon obračuna dobiti, obaveze je prije raspodjele obračunati porez na dobit ?

a)Da samo ako je preduzeće u sistemu PDV-a
b) Da ako je dobit manja od 50.000 KM
c)Da ako je dobit veća od 50.000 KM
d) Da uvijek bez obzira na iznos
85.Račun neraspoređena dobit se formira:

a) Kada se iz dobiti ne može pokriti gubitak
b)Kada se iz dobiti obračuna i plati porez i formiraju rezerve
c) Prije već što se plati porez na dobit
d)Prije već što se formiraju rezerve firme
86.Nakon plaćenog poreza na dobit, prioritet u raspodjeli dobiti imaju:

a)Povećanje broja dionica
b)Dioničari za dividend
c)Povećanje vrijednosti dionica
d) Rezerve preduzeća
85.Iz dobiti se nakon poreza 25 % izdvaja za rezerve firme:

b)Obavezno uvijek bez obzira na iznos kapitala
c)Samo ako nedostaje u rezervama nivo do 25 % od osnivačkog kapitala
d)Samo ako nedostaje u rezervama nivo do 25 % od osnovnog kapitala
87.Akumulirana dobit iz ranijih godina ?

a)Raspoređuje se najkasnije do kraja poslovne godine
b)Može da se koristi za pokriće gubitka
c) Nema roka određenog za daljnju raspodjelu
d)Drži se radi obračuna dividende
88. Koliko se može dobit držati kao neraspoređena ?

a)neograničeno
b)5 godina jer se poslije oporezuje
c)ovisi o računovodstvenoj politici firme
89.Šta je tačno u vezi sa raporedom dobiti ?

a)menadžment ne želi isplatu dividende tj menadžment želi neraspoređenu dobit da ima novac i da ne uzima kredit
b)dioničari žele da se isplate dividende
c) i menadžment i dioničari žele isplatu dividende
d) samo menadžment želi isplatu dividende
90.Šta podliježe porezu na dobit 10 %?

a) likvidaciona masa koja pripada vlasniku nakon postupka likvidacije
b) revalorizaciona vrijednost sredstava nakon što se otuđi i prenese na narespoređenu dobit
c)višak revalorizacione rezerve po otuđenju sredstva koji se prenosi na neraspoređenu dobit jer revalorizaciona rezerva nije
prošla kroz porez a u kapitalu ništa ne može biti bez poreza
d)uplate u rezerve iznad visine gubitka
e)kapitalna dobit
91 Šta je tačno ?
a)obaveza poreza na dobit postoji samo ako poslujemo sa dobitkom
b)obaveza poreza na dobit se može pojaviti i kada poslujemo sa gubitkom
c)obaveza poreza na dobit se javlja i kada poslujemo sa gubitkom ako postoje razlike između utvrđenog rezultat po bilansu
uspjeha i po poreskom bilansu tj kada su ukupni nepriznati rashodi veći od iznosa iskazanog gubitka
d) postoji poreska osnovica i kada su ukupno nepriznati rashodi manji od iskazanog gubitka
92.Više plaćeni porez na dobit u povratu , evidentiramo :

a)u korist rezervi
b) u korist revalorizovanih rezervi
c)u korist neraspoređenog kapitala
93.Kada država vrati porez na dobit to se knjiži ?

a)rezerve
b) revalorizovane rezerve
b)neraspoređeni kapital
94.Dioničari mogu da uplate na račun rezervi iznos bez poreza na dobit

a) samo ako u rezervama nema dovoljno novca za pokriće gubitka do nivoa 25% od kapitala
b) nedostajući iznos za pokriće gubitka iz rezervi
c) nista nije tacno
d) uvijek kad god to žele
Gubitak:
95.Šta je tačno u vezi sa gubitkom iznad visine kapitala

a)gubitak iznad visine kapitala je kada potrošimo vlastiti kapital
b) vrijednost dionica je nula
c)gubitak iznad visine kapitala može biti 2 godine i poslije se podnosi zahtjev za stečaj
d)kada imamo gubitak iznad visine kapitala firma je u vlasništvu povjerilaca(banaka) tj vlasnik je onaj kome smo dužni i ako se u
postupku stečaja uspije vratiti kapital firma ponovo pripada onima koji su bili raniji vlasnici
96.U slučaju poslovanja sa gubitkom dioničari mogu uplatiti novac za pokriće gubitka bez poreza
a)Sve uplate za rezerve su oporezive
b)Iznos koji nedostaje u rezervama za pokriće gubitka
c)Mogu uplatit iznos 25 % od gubitka
d)Ništa od navdenog
97.Gdje se knjiži gubitak iznad visine kapitala ?

a) u pasivi
b)u aktivi
c)ne knjiži se
98.Gubitak iznad visine kapitala se knjiži kao ?
a)trošak tekućeg perioda
b) kapital
c) obaveze
99. Kolika je cijena dionica kada je gubitak iznad visine kapitala:

a)cijena dionica ostaje ista
b) nula
c) tržišna cijena
100.Kod poslovanja sa gubitkom dioničari mogu uplatiti novac za pokriće gubitka bez poreza :
a) iznos koji nedostaje u rezervama za pokriće gubitka
b)ako uplati iznos 25 % gubitka
b) sve uplate za rezerve su oporezive
101.Gubitak iznad visine kapitala

a)Evidentiramo kao našu odloženu obavezu
b)Evidentiramo na teret rezervi
c) Ništa od navedenog nije tačno
d)Evidentiramo na teret neraspoređene dobiti
Napomena : Ako imamo gubitak iznad visine kapitala to znači da je kapital nula i nemamo ni rezerve ni neraspoređenu dobit i
evidenira se u aktivi radi ravnoteže aktiva =pasiva
102.Gubitak do visine kapitala se pokriva ne teret:

a)Stalnih sredstava
b)Ništa nije tačno
c)Na teret viškova po tekućim sredstvima
d)na teret poreskih obveznika
Porez na dobit FBiH
Prema Zakonu o porezu na dobit FBiH porezni obveznik je privredno društvo i drugo pravno lice koje samostalno i trajno
obavlja djelatnost radi ostvarivanja dobiti i obveznici su prije svega rezidenti Federacije BiH (pravno lice čije je sjedište tj
registracija upisano u sudski registar u Federaciji ) i nerezidenti ( pravno lice čije je sjedište, uprava i nadzor van teritorije
Federacije a djelatnost obavljala u Federacije preko poslovne jedinice ili povremeno) na dobit koja je ostvarena
obavljanjem djelatnosti na teritoriji FBiH.
Porez na dobit se plaća po stopi 10 % na poreznu osnovicu utvrđenu u poreznoj bilansi.
Osnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika koja se utvrđuje u poreznom bilansu usklađivanjem
računovodstvene dobiti obveznika iskazane u bilansu uspjeha tj porezna osnovica se izračunava kao dobit iskazana u
finansijskom izvještaju uvećana za porezno nepriznate rashode( rashode na koje plaćamo porez na dobit) i druge
porezno nepriznate stavke i umanjena za neoporezive stavke.
Ako se pokaže gubitak u poreznom bilansu ( nastaje kada je iznos porezno priznatih rashoda veći od iznosa prihoda
uključenih u utvrđivanje porezne osnovice u poreznom bilansu za tu poreznu godinu)i tada se taj gubitak može prenijeti
na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda tj ako ga nije moguće odbiti u tekućoj godini nadoknađuje se u prvoj
sljedećoj godini, tako da se porezna osnovica uvijek umanjuje za gubitak starijeg datuma.
Porezni gubitak iskazan za jednu poreznu godinu može se prenijeti i odbiti od poreske osnovice u roku od najkasnije 5
narednih godina. Rok od 5 godina teče posebno za svaki preneseni porezni gubitak, nakon čega prestaje pravo na
odbitak neiskorištenog poreznog gubitka za tu godinu.Porezni gubitak iz poslovanja sa povezanim licima se ne može
odbiti.Pravna lica koja prenose gubitak na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda nisu obavezni da plaćaju
mjesečne akontacije poreza na dobit. Kod pokrića gubitka ukoliko nemamo dovoljno sredstava za pokriće (iz
neraspoređene dobiti, revalorizacionih rezervi, zakonskih rezervi ) i kada dioničari uplaćuju određeni iznos u korist
rezervi tada na iznos uplate koji se odnosi na pokriće gubitka se ne obračunava 10 % poreza na dobit a na dio uplate
iznad iznosa gubitka obračunava se porez na dobit 10 % i po odbitku poreza razlika se knjiži na rezerve ---konto 321 jer
svi iznosi koji se unesu u Zakonske rezerve moraju prije proći obračun poreza na dobit
Vlastite dionice :
103.Šta je tačno kada su u pitanju vlastite dionice ?

a) Mogu se otkupiti 10 % vrijednosti osnovnog kapitala (ovo znači da vrijednost stečenih vlastitih dionica ne može biti veća od 10
% vrijednoti osnovnog kapitala)
b) Mogu se držati maksimalno do jedne godine tj do 12 mjeseci
c) Mogu se prodati kad hoćeš i kome hoćeš
104.Sticanje vlastitih dionica može se vršiti:

a) otkupom vlastitih dionica
b)pravnim sljedništvom (nakon stečaja ili likvidacije vlastite podružnice)
c) naplatom vlastitih potraživanja
105.Šta je tačno kada su u pitanju vlastite dionice?

a) vlastite otkupljene dionice se vode po nominalnoj vrijednosti ili po trošku sticanja(što zavisi od zakonske regulative i odluke
pravnog lica)
b)vrijednost stečenih vlastitih dionica ne može biti veća od 10 % vrijednosti osnovnog kapitala
c) vlastite dionice se mogu unijeti u poslovne knjige kao vlastita imovina ali ne duže od 12 mjeseci i tada je obavezno povećanje
fonda rezervi najmanje za iznos ukupne nominalne vrijednosti vlastitih dionica koje se priznaju kao imovina
d)sticanje vlastitih dionica u suštini predstavlja smanjenje vlastitog kapitala
e)vrijednost vlastitih dionica se iskazuje na dugovnoj strani konta 360
106.Vlastite dionice otkupljene na tržištu pravno lice može:

a)Otkupiti koliko procenata želi
b)Otkupiti najviše do 25% od kapitala I zadržati do 12 mj
c)Otkupiti najviše do 10% od osnovnog kapitala
d)Zadrzati do pet godina na toj poziciji
Rezerve:
107.Šta je tačno u vezi sa formiranjem obaveznih rezervi ?
a)obavezne rezerve su zaštitna mjera za pokriće gubitka
b)iznose 25 % osnovnog kapitala u roku od 5 godina od registracije
c) ako se u roku od 5 godina ne formira 25 % kapitala onda se odredi procenat % dok se ne skupi 25 % od osnovnog kapitala
d) ako padne kapital smanjuju se i obavezne rezerve i nastala razlika iz rezervi se može uložiti u kapital
e)ako su rezerve prazne a imamo gubitak i unosimo novac za pokriće gubitka u rezerve možemo uplatiti bez poreza samo iznos do
visine gubitka (ako su rezerve prazne).Sve uplate u rezerve iznad visine gubitka su oporezive
f) ako su rezerve prazne nakon pokrića gubitka ponove se pune iz dobiti do 25 % kapitala i u tom periodu nema dividende
108.Rezerve dioničkog društva se mogu koristiti za :

a)pokriće gubitka (najčešće)
b)povećanje nominalne vrijednosti dionica
c)za emisiju besplatnih dionica
d)za dopunu dividendi
109.Formiranje fonda rezervi kod dioničkog društva se vrši:

a)izdvajanjem 10 % dobiti godišnje do desete godine poslovanja dok se nepostigne 25 % osnovnog kapitala
b)izdvajanjem 5 % dobiti godišnje do pete e godine poslovanja dok se ne postigne 25 % osnovnog kapitala
c)izdvajanjem 10 % dobiti godišnje do pete godine poslovanja dok se ne postigne 25 % osnovnog kapitala i ako se ova obaveza ne
ispuni do pete godine nastavlja se dalje sa procentom od 20 % od ostvarene dobiti dok fond rezervi ne dostigne nivo 25 % osnovnog
kapitala
110.Rezerve se mogu koristiti i za isplatu divedende ?

a)pod uslovom da su pune i da se ne posluje sa gubitkom
b)pod uslovom da imate pune rezerve po zakonu i kada poslujete sa gubitkom
c)pod uslovom pozitivnog poslovanja ,punih rezervi i samo 5% osnovnog kapitala
d)ne može nikada po zakonu
111.Dioničari mogu da uplate na račun rezervi iznos bez poreza na dobit

a) samo ako u rezervama nema dovoljno novca za pokriće gubitka do nivoa 25% od kapitala
b) nedostajući iznos za pokriće gubitka iz rezervi
c) nista nije tacno
d) uvijek kad god to žele
REVALORIZACIJA
112.Revalorizacija se ne primjenjuje na ?
a)stalna sredstva u pripremi
b)stalna sredstva van funkcije
c)dugoročna potraživanja
d)dugoročna ulaganja
e)dugoročni dati krediti
f)na ispravke vrijednosti
g)na sredstva u funkciji
h)na zalihe
i)na 100 % otpisana sredstva
113.Na koje od navedenih kategorija sredstava se ne obračunava revalorizacija:

a)dugoročna potraživanja
b)dugoročna ulaganja
c)dugoročne kredite
d) stalna sredstva u pripremi
e) stalna sredstva u upotrebi
f) ispravke vrijednosti stalnih sredstava
g)stalna sredstva van funkcije
114.Na koje od navedenih kategorija sredstava se obračunava revalorizacija:

a)100 % otpisana stalna sredstva
b) tekuća sredstva
c)promašene investicije
d) investicije u toku
e) stalna sredstva u upotrebi
f) ispravke vrijednosti stalnih sredstava
g)stalna sredstva van funkcije
115.Račun revalorizacionih rezervi iz osnova revalorizacije stalnih sredstava može da :

a)duguje veoma značajne iznose bez ograničenja
b) potražuje maksimalno onoliko koliko je i dugovao u ranijim poslovnim promjenama
c)ne može ni dugovati niti potraživati
116.Račun revalorizacionih rezervi iz osnova revalorizacije stalnih sredstava može da :

a)potražuje veoma značajne iznose bez ograničenja
b) duguje maksimalno onoliko koliko je i potraživao u ranijim poslovnim promjenama
c)potražuje u visini emisionih dionica
117. Šta je tačno u vezi sa revalorizacionim rezervama ?

a)nemaju ograničenja u rastu,rast se kumulira
b)mogu samo dugovati bez ograničenja
c) ograničenje u padu je do nule
118. Više plaćeni porez na dobit u povratu evidentirami:

a) u korist revalorizovanih rezervi
b) ništa od navedenog nije tačno
c) u korist rezervi
d) u korist neraspoređenog kapitala
119.Ako država vrati porez na dobit to se knjiži

a)ne knjiži se
b)knjiži se u korist kapitala
c) knjiži se u korist dionica
Tačna odgovor je: u korist revalorizacionih rezervi a one su dio kapitala
120.Fizičko ili finansijsko povećanje stalnih sredstava manifestuje se kroz računovodstvene promjene:
a) obračun neto prodajne cijene
b) primjenom umanjenja po MRS 36
c) obračun revalorizacije
121.Na šta se knjiži revalorizaciona rezerva kod biološke imovine ?

a) prihodi do ubiranja plodova
b)nakon što se ispune uslovi za prihode ide na revolrizacione rezerve
122.Ako otuđimo stalno sredstvo koje ima revalorizovanu rezervu u momentu otuđenja ?
a) ništa od navedenog nije tačno
b) tada revalorizovanu rezervu evidentiramo kao smanjenje rashoda otuđenja
c)revalorizovanu rezervu evidentiramo kao neraspoređenu dobit uz obavezu poreza na dobit
e)evidentiramo revalorizovanu rezervu u korist neraspoređene dobiti pez poreske obaveze
123.Nakon otuđenja sredstva na kome smo imali efekte revlorizacije , kako se knjiži revalorizaciona rezerva
a) na prihode
b)ne knjiži se
c)pripisuje se neraspoređenoj dobit
d) direktno u kapital
124.Kod revalorizacije stalnih sredstava efekat se evidentira kao ?

a)na vremenska razgraničenja
c)Prihod osim kod MRS 41
d)rashod
125.Revalorizacione rezerve se mogu koristiti ?

a) do nivoa pokrića gubitka u poslovanju
b) do visine kapitala
c) stopa otpisa od 10 % u minusu od iznosa salda revalorizacije
d) do nivoa salda 0
126.Račun revalorizacione rezerve može da :

a) potražuje veoma značajne iznose bez ograničenja
b) duguje veoma značajne iznose bez ograničenja
c) potražuje maksimalno onoliko koliko je i dugovalo u ranijim poslovnim promjenama
e)duguje maksimalno onoliko koliko je potraživalo u ranijim poslovnim promjenama
127.Koji MRS se odnosi na revalorizaciju ?

a)MRS 36-Umanjenje vrijednosti sredstava
b)MRS 16-materijalna sredstva
c)MRS 2-Zalihe
d)MRS 38-nematerijalna sredstva
128. Prema MRS 36 kako ćemo knjižiti revalorizaciju ?

a) na prihode
b) kao sredstvo
c)na revalorizacionu rezervu do salda nule a ostatak na rashode
UMANJENJE VRIJEDNOSTI STALNIH SREDSTAVA-MRS 36
129.Ako dođe do umanjenja vrijednosti ulaganja u nekretnine knjižimo?

a)prihode
b)rashode
c)revalorizacionu rezervu
130.Nakon umanjenja vrijednosti stalnih sredstava ponovno povećanje evidentiramo :

a) Sve od navedenog je tačno
b Povećanje je evidentirano u koristi revalorizacionih rezervi bez obzira ima li rashoda po tom osnovu prodaje
c) Storno rashoda po umanjenju do nivoa rashoda a razliku u korist revalorizacionih rezervi
d) Povećanje se može izvršiti samo do nivoa rashoda po umanjenju
131. Gubitak od umanjenja vrijednosti stalnih sredstava prema MRS 36:

a)Rashod bez PDV-a
b)Rashodi duguju i storno dugovna strana sredstava
c) je smanjenje sredstava i povećanje ispravke vrijednosti
d)je rashod sa PDV-om
132.Prema standardu 36-Umanjenje sredstava se evidentira

a)na teret amortizacije tekućeg perioda
b)na teret rashoda do nivoa revalorizovanih rezervi
c)ništa nije tačno
d)na teret rezervi
Napomena : tačno je
1) na teret rashoda ( kada nemamo revalorizovanih rezervi
2) na teret revalorizovanih rezervi ako su rezerve veće od umanjenja i
3) na teret rashoda iznad nivoa revalorizovanih rezervi( ovo je slučaj kada je umanjenje veće od revalorizovanih rezervi
133.Standard 36-Umanjenje sredstava primjenjujemo na :

a)na sitan inventar na zalihama
b)na zalihe koje traju duže od godinu dana
c)ništa nije tačno
d)stalna sredstva u funkciji i vanbilansnoj evidenciji
Napomena : MRS 36 se primjenjuje na stalna nematerijalna i materijalna sredstva u funkciji koja imaju knjigovodstvenu vrijednost
134.Na nematerijalna sredstva se ne primjenjuje MRS 36-Umanjenje vrijednosti stalnih sredstava?

a) Nije tačno jer se i na njih odnosim MRS 36
b) su nematerijalni dio imovine
c) jer imaju tretman otpisanih sredstava
d)jer se ne amortizuju
135.Uzastopno povećavanje do kojeg dođe u narednom obračunskom periodu evidentira se kao :

a) Kao prihod do nivoa rashoda
b) kao prihod
OBAVEZE , PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA I REZERVISANJE
136.Šta je tačno :
a)Obaveza je sadašnja obaveza pravnog lica proizašla iz prošlih događaja za čije izmirenje se očekuje da će stvoriti odliv resursa
koji utjelovljuju ekonomske koristi
b)Obaveza je dužnost ili odgovornost da se postupi ili nešto izvrši na određeni način i koja može biti posljedica obavezujućeg
ugovora ili zakonskog zahtjeva ili može proisteći iz normalne poslovne prakse, običaja i želje da se održe dobri poslovni odnosi ili
djeluje na fer način
c)Obaveza je buduća obaveza pravnog lica proizašla iz prošlih događaja za čije izmirenje se očekuje da će stvoriti odliv resursa koji
utjelovljuju ekonomske koristi
137.Izmirenje obaveze se može izvršiti na više načina:

a)plaćanjem gotovinom
b)transferom drugih sredstava
c)pružanjem usluga u vrijednosti obaveza
d)zamjenom neke obaveze drugom obavezom po fer vrijednosti
e)konverzijom obaveze u vlasnički kapital ako je dozvoljeno propisima
f) gubljenje obaveza zbog isteka roka ili usljed zastarjelosti po zakonu
g)odustajanjem povjerioca od potraživanja
138.Izmirenje obaveza može biti ?
a)transferom sredstava
b)da joj prođe zakonski rok
c) da povjerilac odustane od potraživanja
d)konverzijom u vlastiti kapital
e) izvršenjem usluga
139.Na koji način se može izmiriti obaveza
a)Kroz povećanje potraživanja

b)Na teret rezervisanja
c)Prijemom sredstava bez plaćanja
d)Konverzijom obaveza u kapital
140.Izmirenje obaveza se vrši

a)izvršenjem usluga
b)konverzijom u vlastiti kapital
c)primanjem sredstava
141.Obavezu je moguće izmiriti ?

a) plaćanjem gotovinom
b) potraživanjem usluge za obavezu ( ovo je pružanjem usluga u vrijednosti obaveza)
c)primanjem sredstava
142.Obaveze možemo izmiriti

a)transferom drugih sredstava
b) zastara
c)ako povjerilac odustane od potraživanja
143.Obavezu prema dobavljaču možemo otpisati :

a)kada nas telefonom o tome obavijesti dobavljač
b)kada nam dobavljač pošalje knjižnu obavjest o otpisu potraživanja
c) kada protekne 12 mjeseci od nastanka obaveze
d) kada za to donesemo odluku
144.Kada nam neko otpiše obavezu to ćemo evidentirati kao :

a)storno ulaznog PDV-a
b)storno obaveze
c) kao potraživanje ako je obaveza prethodno plaćena
d)kao ostali prihodi (prihodi od otpisa obaveza)
145.Otpis obaveze od strane povjerioca evidentiramo kao:

a) povećanje prihoda
b) povećanje active
c) povećanje passive
d) povećanje rashoda
146.Kada nam dobavljač otpiše obavezu mi evidentiramo:
a)Povećanje kapitala
b)Povećanje sredstva
c)Ispravku ulaznog PDV-a
d)Smanjenje prihoda
Napomena : Kod otpisa obaveza ( od strane povjerioca tj dobavljača) knjiže se obaveze u stornu ( konto 432 na P) ili 238-
Potraživanje ako smo prije otpisa obaveza platili obavezu , ispravka ulaznog PDV-a ( tj storno potraživanja za PDV –konto
270 na D u stornu) i na ostale prihode ---konto 679 ili 659
147.Kada obaveze imaju uticaj na kapitala ?

a)kada nabavimo sredstvo
b)kada imamo trošak koji će se pretvoriti u zalihe gotovih proizvoda
c)kada imamo rashode
148.Izmirili smo obavezu prema dobavljaču , kako to knjižimo ?

a)smanjenjem obaveze i povećanjem prihoda
b)smanjenjem obaveze i povećanjem sredstava
Tačan odgovor je : smanjenje obaveze i smanjenje sredstava
149.Popusti odobreni u momentu fakturisanja se knjiže ?

a) ne knjiže se nigdje u računovodstvu
b)na prihode
c)na rashode
150.Obaveze po primljenim avansima znače:

a) Rashodi poslovnog perioda
c)Smanjenje novčanih sredstava
d)Evidenciju odloženog rashoda
Napomena : Obaveze po primljenim avansima znači povećanje novčanih sredstava
Primljene avanse knjižimo :
Transakcijski račun (konto 200 ) X
Obaveze za primljene avanse (konto 430 ) X
Obaveze za PDV po primljenim avansima (konto 471 ) X
151.Akcize su obaveze prema državi za akciznu robu ili proizvode koje obračunava i plaća
a)akcize se ne plaćaju uopšte jer su zakonom ukinute
b)sve od navedenog
c)Dobavljač iz inostranstva prilikom prodaje rezidentu
d)Proizvođač takvih proizvoda ali samo rezident prilikom prodaje
Emitovane vlastite obveznice ----konto 412(dugoročne obaveze po emitovanim vrijednosnim papirima)
152 Nominalna vrijednost emitovanih vlastitih obveznica sa rokom dospjeća od 3 godine je 4000 KM, dok je prodajna vrijednost
istih 3200 KM.Kako se knjiži razlika ostvarena po osnovu prodaje obveznica ?
a) Na kontu ostalih dugoročnih ulaganja
b) Na kontu aktivnih dugoročnih vremenskih razgraničenja
c) Na kontu pasivnih dugoročnih vremenskih razgraničenja
d) Ništa od navedenog.Ispravan konto je ____________
Knjiženje :
200 3200
098 800
412 4000
153.Kamatu kod prodatih dugoročnih obveznica nominalne vrijednosti 4000 KM, a prodajne vrijednosti 3000 KM knjižimo:
a)na AVR
b) na pVR
c)Prihod
Knjiženje :
200 3000
098 1000
412 4000
154. Šta se ne knjiži kao protustavka žiro računu kod uzimanja kredita :
a)stalna nematerijalna sredstva
b) stalna materijalna sredstva
c)obaveze po uzetom kreditu
155.Šta se knjiži kao protustavka žiro računu kod uzimanja kredita :

a)stalna nematerijalna sredstva
b)stalna materijalna sredstva
156.Kada primimo dugoročni kredit šta može da potražuje ?

a) stalna nematerijalna sredstva
b) stalna materijalna sredstva
c)obaveze po dugoročnom kreditu
Rezervisanje :
157.Kada se priznaje rezervisanje prema MRS 37?

a)kada pravno lice ima sadašnju obavezu koja je nastala kao rezultat prošlog događaja
b) kada je vjerovatno da će odliv resursa koji sadrži ekonomsku korist biti potreban za podmirenje obaveza
c) kada se iznos obaveza može pouzdano procijeniti
d) kada se iznos obaveze ne može pouzdano procijeniti
158.Obaveze za rezervisanja u garantnom roku (konto 400) odnose se na :

a)Odobreni i realizovani rabat u prodaji
c)Rashode potraživanja prodatih gotovih proizvoda
d)Dio otpisanih potraživanja prodatih proizvoda
Napomena : Tačan odgovor je da se odnose na izdatke za popravku prodatih gotovih proizvoda u garantnom roku
159.Rezervisanje u garantnom roku se knjiži ?

a)obaveze za rezervisanje
b)troškovi za rezervisanje
160.Rezervisanje predstavlja:
a)priznatu obavezu
b)procijenjenu obavezu čiji je nastanak nakon datuma bilansa stanja visoko vjerovatan
c)rezervu nepriznatu u okviru kapitala
d) dospjelu a neizmirenu obavezu
161. Šta je tačno ?

a)rezervisanje na teret troškova se vrši po osnovu preuzetih rizika ili budućih obaveza
b) može se rezervisati glavnica budućeg rashoda
c) nikad se ne može rezervisati glavnica budućeg rashoda već samo troškovi
d)ako su rezervisani više obračunati troškovi od ostvarenih to će umanjiti osnovicu poreza na dobit ali ćemo u kasnijem obračunu
imati ostale prihode a time i uvećanu osnovicu poreza na dobit tj u slučaju većih rezervisanja plaćamo i veći porez na dodanu
vrijednost i veći porez na dobit
e)u slučaju manje rezervisanih troškova u odnosu na nastanak troškova u tekućem periodu obezbjedit ćemo manju poresku
osnovicu poreza na dobit i poreza na dodatnu vrijednost ali ćemo kao posljedicu imati smanjenu likvidnost
162.Koji uslovi moraju biti ispunjeni da bi priznali rezervisanje u knjiigama ?

a) pravno lice ima sadašnju obavezu,koja je nastala kao rezultat prošlih događaja
b)da je vjerovatno da će odliv resursa koji sadrže ekonomsku korist biti potreban za podmirenje obaveza
c)kada se iznos obaveza može pouzdano procijeniti
163.Rezervisanje vršimo ?
a)ako je neizvjesna naplata potraživanja
b) za sudske troškove , takse i kamate
164.Kako se knjiže izdaci nastali u vezi sa popravkom prodatih gotovih proizvoda?

a) na troškove
b) na rashode
c) storno prihoda od prodaje gotovih proizvoda
165. Kako knjižimo obaveze za rezervisanja :

a)rashode tekućeg perioda
b)storno prihoda
c)rashode budućeg perioda
d)ništa od navedenog (TAČAN ODGOVOR JE TROŠKOVE POSLOVANJA TJ TROŠKOVE UKALKULISANIH REZERVISANJA KOJA ĆE SE
NAĆI U CIJENI KOŠTANJA UČINAKA TJ GOTOVIH PROIZVODA)
Vremenska razgraničenja :
166.Obaveze za razgraničenja su ?
a)Odložena porezna sredstva
b)odložene porezne obaveze
c)obračunati a nanaplaćeni prihodi
d)kamata za primljene kredite
e)kamata za date kredite
f)primljena donacija stalnog sredstva koje se amortizuje
g)obračunati a neplaćeni rashodi
h)unaprijed naplaćeni prihodi
167.Račun odloženi prihodi se koristi u slučaju:

a)Kad smo prodali stalno sredstvo a nismo ga naplatili
b)Prijem stalnih sredstava bez naknade koja podlijže amortizaciji
c)Ulaganje u povezana pravna lica
d)Goodwill kod kupaca
Napomena : Odloženi prihodi su obaveze tj pasivno vremensko razgraničenje ( konta 407 i 491) i koriste se
-kod primljenih stalnih sredstava u donaciji ( prijem sredstva bez naknade) koja podliježu amortizaciji,
- kod prodaje na kredit (lizing)kada je period datog kredita izvan tekućeg perioda,
- kod datih depozita kada je period trajanja depozita izvan tekućeg perioda.
168.Odložene prihode imamo kod ?

a)prodaje na lizing
b) kod davanja kredita kupcima
169.Sredstvo koje je 100 % otpisano i mi ga doniramo drugom preduzeću šta će to predstavljati u drugom preduzeću:
a)odloženi prihod
b)odloženi rashod
c)troškovi
170.Dobiven građevinski objekat bez naknade ?

a)se evidentira u korist prihoda
b)se evidentira u korist odloženih prihoda
c) se ne amortizuje jer je dobiven na poklon
d) ase knjiži direktno u korist kapitala
171. Šta od navedenog knjižimo na računu kratkoročnih pasivnih vremenskih razgraničenja :

a) unaprijed plaćenu zakupninu za period od pola godine
b) kamatu po uzetim kratkoročnim kreditima
c) prodaju gotovih proizvoda ukoliko faktura nije ispostavljena
172. Šta od navedenog ne knjižimo na računu kratkoročnih pasivnih vremenskih razgraničenja :

a) unaprijed naplaćenu zakupninu za period od 11 mjeseci
b) kamatu po uzetim kratkoročnim kreditima
c) prodaju gotovih proizvoda ukoliko faktura nije ispostavljena
173.Šta knjižimo na kontu kratkoročna aktivna vremenska razgraničenja

a)Zavisne troškove nabavke materijala
b)Kamatu po uzetim kreditima do godinu dana
c)Kupljeni material koji još nije plaćen
174. Šta od navedenog knjižimo na računima kratkoročnih aktivnih vremenskih razgraničenja

a)Unaprijed plaćena zakupnina
b)Nefakturisani obračunati prihodi
c)Unaprijed plaćena faktura za nabavku opreme
175.Primjer vremenski razgraničenja prihoda i rashoda su :

a)Izlazni PDV
b)Vrijednost budućih nabavki bez PDV
c)Vrijednost budućih isporuka bez PDV-a
d) Unaprijed plaćeni troškovi zakupnine
176.Ako smo dali kredit na 2 mjeseca u obračunskom periodu od 6 mjeseci kako se knjiži kamata ?
a) AVR
b) PVR
Napomena : Tačan odgovor je na prihode od kamata ---konto 661
177.Ako smo primili (ili uzeli) kredit na 2 mjeseca u obračunskom periodu na 6 mjeseci kako se knjiži kamata ?
a) AVR
b) PVR
c) rashodi
178. Ako smo uzeli kredit 30.04. na 2 mjeseca a tekući obračunski period je 6 mjeseci kako knjižimo kamatu
a) na AVR
a)na prihode
b) na PVR
c) ništa od navedenog (tačan odgovor je : NA RASHODE OD KAMATE KONTO 561)
179. Ako smo dali kredit 30.04. na 2 mjeseca a tekući obračunski period je 6 mjeseci kako knjižimo kamatu
a) na AVR
a)na rashode
b) na PVR
c) ništa od navedenog( tačan odgovor je : NA PRIHODE OD KAMATE KONTO 661
180.Kamata za uzeti kredit za kupovinu stalnih sredstava se knjiži na rashode osim?

a)ako je drugačije propisano po MRS 23
b)ako je drugačije propisao po zakonu o porezu na dobit
c)ako je tako odlučio menadžment
181. Pasivna vremenska razgraničenja su pasivna ?

a)Zbog toga što takvu obavezu ne moramo platiti
b) Zato što odražavaju gubitak supstance
c) Zato što se evidentiraju u pasivi
KLASA 2
182.Šta podrazumjevamo pod gotovinom u skladu sa odredbama MRS-a 7 ?

a) gotovina u blagajni
b) novac na transakcijskim računima kod banke
c)novac na izdvojenim računima za posebne namjene
d) novčane depozite sa kratkim otkaznim rokom,
e) kratkoročni oročeni depoziti koji se mogu aktivirati u kratkom roku
f) opšteprihvatljive efektive strane valute
g)čekovi i mjenice primljene na naplatu
h) tekuća ulaganja u vrijednosne papire sa kratkim rokom dospjeća(najviše tri mjeseca)
i) plemeniti metali
183.Šta spada u gotovinu prema MRS 7?

a)dati avansi
b)vlastite dionice
c)vlastite obveznice
184.Šta spada u gotovinu prema MRS 7

a) Dati avansi za nabavku stalnih sredstava
b)Dati avansi za nabavku tekućih sredstava
c) ništa od navedeno
185.Kada nam je novac na transakcijskom računu na raspolaganju ?
a) uvijek
b)samo ako nije oročen
c)samo ako nije oročen do 12 mjeseci
d)ako nije zabranjen tj blokiran od strane suda
186.Šta karakteriše novac na transakcijskom račun ?

a) mobilnost
b)raspoloživost
b) dislocirana blagajna
c)a vista depoziti po viđenju
187.Osnovna karakteristika gotovine na računu kod banaka?

a)vlasništvo
b)raspoloživost
c)mobilnost
Napomena : I raspoloživost je karakteristika ali osnovna karaktersitika je mobilnost
188.Osnovne karakteristike gotovine na žiro računu je:

a) mobilnost
b)likvidnost
189.Kod prodaje plemenitih metala ako se ostvari veća vrijednosti od knjigovodstvene kako se knjiži :
a) na prihode
b) storno rashoda
190.Kod prodaje plemenitih metala prihode iskazujemo ako :

a)ako ih prodamo
b)ako ih prodamo po cijeni većoj od nominalne vrijednosti
191.Kod knjiženja otpisa potraživanja imamo:

a) Ispravku vrijednosti potraživanja
b) storno prihode
c)rashode
192.Konta sa kojima korespondira transakcijski (žiro ) račun sa dugovne strane su?

a)konta potraživanja kod naplate potraživanja
b)konta ulaganja kod kupovine ulaganja
c)konta obaveza za primljene kredite
d) konta obaveza za izmirenje obaveza
e) konta blagajne i ostala grupa gotovine za prenos sa blagajne na žiro račun, za konverziju valuta, plemenitih metala
f)konta prihoda (klase 6) za naplatu potraživanja
g)konta kapitala kod uplate kapitala u novcu
Gotovina i ekvivalenti gotovine ,kratkoročna potraživanja, kratkoročni( dati) krediti ikratkoročna razgraničenja
svrstavamo u tekuća sredstva pošto ispunjavaju sljedeće uslove:
a) Očekujemo da ćemo ih pretvoriti u gotovinu ili gotovinske ekvivalente u toku redovnog poslovnog ciklusa
(potraživanja od kupaca, potraživanja po datim kratkoročnim kreditima i ostala kratkoročna potraživanja koja
se očekuju naplatiti u roku kraćem od 12 mjeseci)
b) Nabavljamo ih i čuvamo na kratki rok tj namjeravamo ih realizirati u roku kraćem od 12 mjeseci (kratkoročna
ulaganja koja namjeravamo prodati ili realizirati u kratkom roku)
c) Predstavljaju gotovinu ili ekvivalente gotovine (npr.novac u gotovu i na računima kao i one visokolikvidne
vrijednosti koje smatramo ekvivalentima gotovine
Gotovina i ekvivalenti gotovine se koriste za plaćanja, ulaganja i druge potrebe poslovanja, a kratkoročna potraživanja
i ulaganja se gase nakon njihove naplate, odnosno relaizacije.
193.Kada se pojedinačno sredstvo klasifikuje kao tekuće sredstvo :

a) Kada se očekuje da se ono pretvori u gotovinu ili gotovinske ekvivalente, proda ili potroši u toku redovnog poslovnog ciklusa
pravnog lica
b)kada se ono prvenstveno čuva za komercijalne potrebe ili na kratki vremenski period, a njegova se realizacija očekuje u roku od
12 mjeseci nakon datuma bilansa stanja
c)kada se njegova realizacija očekuje u roku dužem od 12 mjeseci nakon datuma bilansa stanja
d) kada je ona gotovina ili gotovinski ekvivalent koji nije pod ograničenjem
194.Koji su uslovi za tekuća sredstva ?

a) Kada se očekuje da će se pretvoriti u gotovinu u roku od 120 dana
b)namjeravamo ih koristiti u roku kraćem od 90 dana
c)kada se njihova realizacija očekuje u roku dužem od 12 mjeseci nakon datuma bilanca stanja
d)da već predstavlja gotovinu ili ekvivalent gotovine
195.Po čemu se razlikuje akreditiv od avansa ?

a)veća je sigurnost kod avansa
b)veća je sigurnost kod akreditiva
c)avasni su data sredstva na račun dobavljača i njegova je isplata automatski odobrenje za korištenje , a akreditiv su data sredstva
kod banke i koristi se prezentacijom dokumenata
d) kod akreditiva se sredstva prenose na račun dobavaljača, a kod avansa na račun banke koja će po nalogu vlasnika sredstava i
ispunjenih uslova dati nalog za plaćanje
d) kod avansa se sredstva prenose na račun dobavaljača, a kod akreditiva na račun banke koja će po nalogu vlasnika sredstava i
ispunjenih uslova dati nalog za plaćanje
196.Avansi za nematerijalna sredstva se otpisuju u skladu sa :

a)Rokom povrata , a najduže do 5 godina
b)Otpisuje sa rokom iz ugovora za koji je dat avans
c)Ne otpisuje se postepeno
d) ništa od navedeno nije tačno
Napome : Dati avansi su potraživanja koja se otpisuju kao i svaka druga potraživanja tj na osnovu odluke suda ili na osnovu
vlastite procjene o nenaplativosti, ili po zastari nakon 3 godine.
197.Šta je tok novca ?

a)Tok novca je kretanje novca u preduzeće i iz preduzeća (priliv i odliv novca)
b)i ne odnosi se na kretanje novca sa jednog na drugi račun u vlastitoj firmi
c)novčani tok je kretanje novca između dva pravna lica
198.Bilans novčanih tokova tj izvještaj o novčanim (gotovinski ) tokovima (MRS 7) se sastoji ?

a)bilans novčanih tokova iz poslovne aktivnosti
b)bilans novčanih tokova iz invensticione aktivnosti (tokovi vezani za stalna sredstva)
c)bilans novčanih tokova iz finansijske aktivnosti (kamate, troškovi platnog prometa,isplate dividende)
199.Vremenski periodi kretanja novca su ?

a)prethodna godina
b)još jedna ranije
c)trenutna godina –tekuća godina
200.Avansi dati za nabavku stalnih sredstava podliježu obračunu kamata

a)Šezdest dana od dana neiskorištavanja avansa
b)Od prvog dana davanja avansa
c)Kad avans postane sporan
d)Nakon 30 dana od davanja avansa
201.U osnovna potraživanja uvrštavamo sljedeće:

a)potraživanje za penale, nagrade, ustupnine
b) potraživanja od kupaca u zemlji i inostranstvu
c)potraživanja za kamate
d) potraživanja za dividende
e)potraživanja od zaposlenih
f)potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija
g)potraživanje od države i državnih organa
202.U osnovna potraživanja ubrajamo ?

a) potraživanja od zaposlenih
b) potraživanja za kamate
c) potraživanja za penale
d)potraživanje za dividende
203.U izvedena potraživanja uvrštavamo sljedeće:

a)potraživanje za penale, nagrade, ustupnine
b) potraživanja od kupaca u zemlji i inostranstvu
c)potraživanja za kamate(redovne, ugovorene, zatezne)
d) potraživanja za dividende
e)potraživanja od zaposlenih
f)potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija
204.Koje poslovne promjene mogu nastati na kontu Potraživanju od kupaca:
a)naplaćena u cijelosti
b)evidentirana kao sumnjiva i sporna
c)stornirana u slučaju povrata prodatih sredstava ili određenih spornih razloga
d)razmjenjena djelimično ili u cijelosti za druga sredstva ili usluge
e)otpisana u cijelosti (oproštena zbog spora) ili zastare
f) ne mogu se otpisati
e)ne mogu se stornirati
205.Kupci „ povezana pravna lica“ koriste se radi:

a)Radi lakšeg obračuna PDV-a
b)Radi informacije o konsolidovanoj dobiti
c)Ništa nije tačno
d)Spoznaje prometa sa rabatom
206.Koji su razlozi za formiranje potraživanja od zaposlenih

a) priliko isplate akontacije za službena putovanja
b) ako se zaposlenik zadužuje za utvrđeni manjak u visini dozvoljenog kala
c) ako se zaposlenik zadužuje za utvrđeni manjak za koji je donesena odluka da se knjiži na teret odgovornog lica
d) naknade štete od zaposlenika
e) za pogrešno više obračunate i isplaćene iznose po osnovu plate, naknada plate ili drugij nakanada
f) potraživanje za disciplinske kazne
207.U kojim slučajevima se pojavljuju potraživanja od državnih i drugih institucija ?

a)po osnovu više plaćenih poreza, carine, raznih naknada i drugih obaveza
b)po osnovu više plaćenih doprinosa na plate
c)po osnovu isplaćenih naknada plata i obaveza koje se refundiraju za bolovanje duže od 42 dana koje ide na teret Zavoda
zdravstvenog osiguranja
c)po osnovu isplaćenih nerefundiranih iznosa za plate i obaveze za bolovanje od 42 dana koje ide na teret Zavoda zdravstvenog
osiguranja
d)potraživanja po osnovu više plaćenih obaveza koje se plaćaju akontativno
208.Prema Zakonu o porezu na dobit u sumnjiva i sporna potraživanja spadaju:

a) ukoliko je takvo potraživanje utuženo
b)koje je naplaćeno u roku od 180 dana od datuma dospjeća
c)potraživanja koja nisu naplaćena u roku od 12 mjeseci od datuma dospjeća
d)ako je podnesen zahtjev nadležnom sudu za izvršenje
e)ako je pokrenut postupak prinudne naplate
f)ako su ta potraživanja prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom
g)ako je postignut sporazum sa dužnikom u postupku stečaja ili likvidacije
209.Koja potraživanja prema Zakonu o porezu na dobit u BiH smatramo sumnjivim I spornim
a)Potraživanja koja nisu utužena
b)Potraživanja koja nisu prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom
d)Potraživanja koja nisu naplaćena u roku od 12 mjeseci od datuma dospijeća
210.Šta od navedenog Zakon o porezu na dobit ne smatra sumnjivim i spornim potraživanjem i ne dozvoljava otpis istog na teret
rashoda u poreznom bilansu:
a)potraživanja koja nisu naplaćena u roku od 6 mjeseci od datuma dospjeća
b) utužena potraživanja
c)potraživanja prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom
211.Sumnjiva i sporna potraživanja nisu ?

a) ona koja su utužena
b) prinudna naplata
c)naplaćena nakon 6 mjeseci
212.Sumnjivo i sporno potraživanje nije

a)utuženo
b)prijavljeno u stečajnom postupku
c) ono koje nije naplaćeno u roku 6 mjeseci od dospjeća
213.Otpis potraživanja se knjiži ?

a) knjiženjem ispravke vrijednosti
b) povećanjem obaveze za PDV
c) storniranjem obaveze za PDV
214.Rashodi od otpisa potraživanja se knjiže?

a)povećanjem obaveze za PDV
b)knjiženjem ispravke vrijednosti i storniranjem obaveze za PDV
c)povećanjem obaveze za PDV bezuslovno
215.Kod knjiženja otpisa potraživanja imamo:

a) Ispravku vrijednosti potraživanja
b) storno prihode
c) rashode
216.Naknadno naplaćena potraživanja iz ranijih godina evidentiramo kao:

a) povećanje kapitala
b) povećanje obaveze za PDV
c) smanjenje sumnjivih potraživanja
d) smanjenje otpisanih potraživanja
Objašnjenje :
Kada sud donese odluku o nenaplativosti potraživanja tada stičemo pravo da storniramo obavezu za PDV koja je sadržana u
nenaplaćenim potraživanja. Ako se naknadno po sudskoj odluci to ranije otpisano potraživanje naplati tada imamo obavezu da
vratimo poništenu obavezu za PDV ---iznos pdv-a je sadržan u iznosu naplaćenim potraživanjima
Kada naplatimo potraživanja koja smo u prethodnom periodu otpisali knjižimo obavezu za PDV---konto 470 P ( jer kada smo je
otpisali stornirali smo obavezu za PDV) ; knjižimo prihode od naplate otpisanih potraživanja ( konto 677) P i knjižimo priliv na
transakcijski račun (konto 200 na D)
200 X
470 X
677 X
217.Odobravanje rabata nakon naplate potraživanja knjižimo kao:

a)Rashod duguje a zalihe gotovih proizvoda potražuju
b)Rashod duguje a obaveza iz poslovnih odnosa potražuje
d)Rashod duguje a prihod potražuje
Tačan odgovr je: Obaveze ( konto 439). storno obaveza za PDV ( konto 470 na P ) i na rashode ( konto 579) ako smo odobrili rabata u
narednom periodu ili na storno prihoda ( konto 611 na P ) ako smo odobrili rabat u istom periodu u kome smo knjižili prihode .
218.Prodavac može otpisati potraživanje bez PDV-a

a)Ništa nije tačno
b)15 dana po isteku roka faktura
c)Uvijek kada to odluči dužnik
d)Uvijek kada to odluči povjerilac
Napomena : Može uvijek kada to odluči povjerilac ali ako nisu zadovoljeni uslovi prema Zakonu o porezu na dobit onda ima
obavezu da plati porez na dobit
219.Ukoliko postoji sumnja da je neizvjesna naplata prihoda priznatih u prethodnom periodu,kako ćemo to evidentirati
a)Stornirat ćemo rashode
b)Ništa od navedenog
c)Stornirat ćemo prihode
d)Ništa nećemo evidentirati do konačne odluke sud ili do isteka roka od 12 mjeseci
Tačna odgovor je : knjižimo na sumnjiva potraživanja
220.Otvoreni akreditiv dobavljaču :

a)Znači da preduzeće nema novca te da će banka za njega platiti obavezu
b)znači isto što i avans
c)znači da je obaveza plaćena
d)ništa nije tačno
Napomena: Znači da će obaveza biti plaćena dobavljaču pošto dobavljač ispunu obaveza predviđene u akreditivu (po prezentaciji
dokumenta predviđenim u ugovoru npr o predaji robe )
221.Potraživanja od povezanih lica:

a)ne podliježu otpisu nikada
b)ništa nije tačno
c)Ne podliježu kontroli transfernih cijena
d)ne mogu se evidentirati po kreditnoj osnovi
222.Ukoliko postoji sumnja da je neizvjesna naplata ranije priznatih prihoda (prihodi priznati u prethodnom periodu), kako ćemo to
evidentirati:
a) stornirati ćemo prihode
b)iskazati ćemo rashode
c)ništa nećemo evidentirati do konačne odluke suda
223.Ukoliko postoji sumnja da je neizvjesna naplata priznatih prihoda u tekućem periodu , kako ćemo to evidentirati:
a) stornirati ćemo prihode
b)iskazati ćemo rashode
c)ništa nećemo evidentirati do konačne odluke suda
224.Kako evidentirati poništenje pada vrijednosti zaliha ukoliko je pad priznat u jednom obračunskom periodu a poništenje pada
vrijednosti zaliha evidentirati u drugom
a) storniranjem rashoda
b)knjiženjem rashoda
c) na prihode
225.Kako evidentirati poništenje pada vrijednosti zaliha ukoliko je pad i poništenje pada vrijednosti zaliha evidentirati u istom
obračunskom periodu
a) storniranjem rashoda
b)knjiženjem rashoda
c) na prihode
226.Nakon priznavanja pada vrijednosti zaliha kasniji porast istih se knjiži:

a)smanjenjem prihoda ako je porast u narednom obračunskom periodu
b)smanjenjem rashoda ako je porast u istom obračunskom periodu
c) povećanjemprihoda ako je porast u istom obračunskom periodu
227.Ako je neizvjesna naplata ranije priznatih prihoda knjižimo ?

a) Storno rashoda
b) Storno prihoda
228.Moratorij potraživanja iz poslovnih odnosa je :

a)2 godine
b)3 godine između pravnih lica
c) šest mjeseci
229.Kako se knjiži tj kakav je knjigovodstveni tretman odobrenih popusta

a) blagovremeno odobreni popust kupcu u momentu prodaje tj prilikom fakturisanja upisuje se na fakturi i knjiži se kao smanjenje
potraživanja i smanjenje prihoda (crvenim stornom)
b)popust poznat prilikom fakturisanja ne upisuje se na fakturi a kao potraživanje i prihod knjiži se fakturisani iznos prije odobrenja
popusta
c)popust poznat prilikom fakturisanja ne upisuje se na fakturi a kao potraživanje i prihod knjiži se fakturisani iznos poslije odobrenja
popusta
d) blagovremeno odobreni popusti kupcu u momentu prodaje upisuju se na fakturi i kao potraživanje i prihod knjiži se konačno
fakturisani iznos
e) naknadno odobreni popust (kasa skonto) se evidentira tako da duguje kupac a potražuju prihodi od prodaje ali knjiženje se
provodi storniranjem ako se vrši u istom obračunskom periodu ili će se knjižiti ostali rashodi ako se popusti odobravaju ili knjiže u
narednoj godini
230.Prodaju uz naknadno odobreni rabat prije naplate evidentiramo:

a)Rashod na kratkoročnim razgraničenjima
b)storno prihoda od prodaje( tj storno prodajne vrijednost ,a prodajna vrijednost = (količina x prodajna cijena))
c)Evidentiramo kao storno nabavne cijene
Napomena :
Prodaju uz naknadno odobreni popust prije naplate evidentiramo:
a)storno prihoda od prodaje(konto 611) , storno potraživanja od kupaca(konto 211) i storno obaveze za PDV(konto 470)---ako je
naknadno odobreni popust u istom periodu kada je bila prodaja.
D P
211 (X)
611 (X)
470 (X)
b)knjiženjem rashoda (konto 579 , storno potraživanja od kupaca(konto 211) i storno obaveze za PDV(konto 470)---ako je
naknadno odobreni popust u tekućem periodu a prodaje je bila u prethodnom periodu
D P
211 (X)
579 X
470 (X)
231.Prodaju uz naknadno odobreni rabat nakon naplate evidentiramo:

a)Rashod na kratkoročnim razgraničenjima
b)storno prodajne cijene
c)Evidentiramo kao storno nabavne cijene
Napomena :
Prodaju uz naknadno odobreni popust nakon naplate evidentiramo:
a)storno prihoda od prodaje(konto 611) , knjiženjem obaveze u visini iznosa koji se mora vratiti kupcu(konto 439) i storno obaveze
za PDV(konto 470)---ako je naknadno odobreni popust u istom periodu kada je bila prodaja.
D P
611 (X)
439 X
470 (X)
b)knjiženjem rashoda (konto 579 , knjiženjem obaveze prema lupcu u visini iznosa koji mu se mora vratiti( konro 439) i storno
obaveze za PDV(konto 470)---ako je naknadno odobreni popust u tekućem periodu a prodaje je bila u prethodnom periodu
D P
579 X
439 X
470 (X)
232.Naknadno odobreni popusti kod dobavljača se knjiže ?

a)stornom PDV-a, kupaca i prihoda bezuslovno
b)stornom PDV-a, kupaca i prihoda uz knjižnu obavijest
c) ako nas telefonom obavijesti
233.Popusti dati u prodaji gotovih proizvoda knjiže se :

a)Kao rashod perioda ako su upisani na fakturi
b)storno prihoda ako su naknadno odobreni
c)kao rashod ako su upisani na fakturi
PDV
234.Šta od navedenog podliježe oporezivanju prema Zakonu o PDV-u :

a)Viškovi zaliha materijala
b) Manjak na zalihama do nivoa dozvoljenog kala
c) Date zalihe radnicima na ime izmirenja obaveza
d)Date zalihe gotovih proizvoda u reklamne svrhe
235.Šta od navedenog podliježe knjiženju obaveze za PDV?
a) Prva kupovina građevinskog objekta
b)Prijem bez naknade mašine od davaoca iz BiH
c)Ustupanje bez naknade opreme
d)Ustupanje bez naknade zemljišta
236.Šta je tačno u vezi sa obavezom za PDV

a)Rješenja koja dolaze od države nisu oporeziva sa PDV
b)Država nije PDV obveznik već PDV korisnik
b)Na koncesiju (tj na sticanje tog prava)se ne obračunava PDV ali na proizvod koji je izašao iz koncesije obračunavamo obavezu
za PDV
c)Kursne razlike i kamate su oslobođene PDV-a
d)Avansi tj unaprijed data sredstva su oporezivi PDV-om i imamo pravo na ulazni pdv kod primljenog avansa kada se usluga izvrši
i isporuka obavi. Kod primljenog avansa imamo obavezu za PDV.Avansi mogu imati kamate ali samo kada uđemo u spor sa
pravnim licemo kome smo dali avans.Kod avansa nema kursne razlike kada se plaća u inostranstvu i na dan plaćanja se
primjenjuje kupovni kurs.
e)Akreditiv nema PDV-a i akreditiv ne može imati kamatu

238.Rasipničko trošenje materijala za investicuju da li ima obavezu za PDV ?

a) da
b)ne
c) ako je manje od dozvoljenog kala
239.Šta podliježe obavezi za PDV ?

240.Šta ne podliježe obavezi za PDV ?

241.Kako se knjiži obaveza za PDV na pozitivne kursne razlike ?

a)samo negativna kursna razlika ima obavezu za PDV
c) nemaju kursne razlike obavezu za PDV
d) knjižimo na rashode
242.Zbog čega se carina ne uzima za obračun PDV-a ?

a)jer se carina ne uključuje u obračun PDV-a
b)jer se PDV ne uključuje u obračun carine
Tačan odgovor je : Carina se uzimas u obzir za obračun PDV tj na carinu kod uvoza se obračunava PDV
243.Kada stičemo pravo na storniranje poreza ?

a)kada je sumnjivo potraživanje
b)kada je sporno potraživanje
c)kada sud donese odluku o nenaplativosti potraživanja
244.Kada stičemo pravo na storniranje poreza ?

a) Kada je potraživanje sumnjivo
b) Kada je potraživanje sporno
c)Ništa nećemo evidentirati do konačne odluke suda
245.Kada ne stičemo pravo storniranja poreza

a)kada je potraživanje sporno
b)kada je potraživanje sumnjivo
c)kad sud donese odluku da je nenaplativo
246.Kada imamo pravo na storniranje obaveze za PDV :

a)kada sud donese odluku o nenaplativosti potraživanja
b) kada je potraživanje sumnjivo
c)kada je potraživanje sporno
c) kada se priloži dokaz o likvidaciji firme
d)kada istekne rok za potraživanje na fakturi
e)kada spoznamo da potraživanje neće biti naplaćeno
247.Kada nemamo pravo na storniranje PDV-a?

a)kada je potraživanje sumnjivo
b) kada je potraživanje sporno
c)kada sud donese odluku o neneplativosti potraživanja
248.Kada su stečeni uslovi za storniranje porezne obaveze ?

a)kada storniranje otpišemo bez pokretanja sudskog spora
b)ništa od navedenog
c)kada sud donese odluku o nenaplativosti spornog iznosa
d) kada potraživanje postane sporno
249.PDV-u podliježe ?
a)izmirenje (izvršenje )obaveza (duga) ustupanjem materijala sa zalihe
b) manjak u nivou dozvoljenog kala prema Zakonu o PDV-u i internom pravilniku
c)manjak ispod nivoa dozvoljenog kala
d)izmirenje obaveza kroz pružanje usluga
250.PDV-u podliježe ?
a) izvršenje (izmirenje) obaveza ustupanjem potraživanja
b)izvršenje obaveza ustupanjem vrijednosnih papira
c)izvršenjem obaveza ustupanjem opreme
251.U kojim slučajevima možemo stornirati ulazni PDV tj vršiti ispravku ulaznog PDV-a
a)kod povrata prodatih gotovih proizvoda od kupca
b)kod naknadno odobrenih(primljenih) popusta od dobavljača u zemlji
c)kod popusta odobrenih u toku prodaje
d)kod povrata kupljenih zaliha od dobavljač
e)kod razmjene sredstava za potraživanja
f)kod razmjene sredstava za obaveze
g)kod oprosta obaveze ako smo koristili ulazni PDV kod nastanka obaveze
252.U kojim slučajevima možemo stornirati izlazni PDV tj obavezu za PDV tj vršiti ispravku izlaznog PDV-a
b)kod naknadno odobrenih popusta
253.U kojim slučajevima možemo stornirati izlazni PDV tj obavezu za PDV tj vršiti ispravku izlaznog PDV-a
b)kod naknadno odobrenih (datih)popusta kupcima
g)kod razmjene sredstava za obaveze
g) kod oprosta potraživanja
254.Šta od navedenog podliježe oporezivanju po Zakonu o PDV-u :

a) Viškovi zaliha gotovih proizvoda
c)Prodaja zaliha iz vanbilansne evidencije
d)Manjak na zalihama do nivoa dozvoljenog kala
255.Kalo, rastur, kvar I lom je oporeziv sa PDV-om samo ako je:

a)Samo ako je iznad dozvoljenog nivoa koji se knjiži na teret radnika
b)Iznad dozvoljenog nivoa po zakonu
c)Regulisan pravilnikom o zalihama
d)Do dozvoljenog nivoa po zakonu
Napomena : Svaki manjak iznad dozvoljenog kala, rastura, kvara i loma je oporeziv sa PDV-om neovisno od toga da li se knjiži na
teret radnika ili na teret preduzeća, a zakon propisuje stope dozvoljenog kala, rastura, kvara i loma
256.Poštanske i telekomunikacijske usluge su oslobođene PDV-a

a)poštanske da
b) poštanske ne
c) telekomunikacijske ne
d) telekomunikacijske da
257.Manjak ima PDV

a)Kada je na teret radnika
b)Ukoliko je veći od dozvoljenog kala u skladu sa pravilnikom o kalu i internim pravilnikom(ovo nije taćan odgovor potrvđeno na
uvidu)
Objašnjenje : Ovdje se misli na manjak veći od dozvoljenog kala u skladu sa internim pravilnikom i nije pravilo da je u tom slučaju
manjak oporeziv jer može biti manji od dozvoljenog kala prema zakonu
258.Zakon o PDV-u priznaje naknadnu ispravku obaveze PDV-a

a) za sumnjiva potraživanja
b) naknadno odobrene popuste kupcima (kasa skonto)
c) za izgubljena potraživanja po sudskoj odluci na osnovu odobrenja od strane Uprave za indirektno oporezivanje
259.Porez na donaciju plaća
a)Primalac donacije kada su oba lica rezidenti
c)Rezident samo ako je donacija u novcu
d)Primalac ako je donator zemljišta rezident
260.Kod kupovine zemljišta PDV se plaća

a) Samo ako je to prva kupovina po osnivanju firme
c)samo ako je zemljište kupljeno od građanskih lica
d) samo ako je zemljište kupljeno od nepovezanih lica
261. Na šta se primjenjuje Zakon o porezu na promet nepokretnosti i prava ?

a) na opremu
b) kupljene nekretnine sagrađene 2014 drugi vlasnik
c) na nekretnine napravljene 2000 prvi vlasnik
d)primljena zgrade u donaciji koja je sagrađena 2014
262.Šta od navedenog podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na promet nekretnina i prava ?
a)Prijem bez naknade građevinskog objekta izgrađenog 2014 godine

c) Ustupanje bez nakanade opreme
d)Kupovina građevinskih objekata (prvi vlasnik)
263.Porez na promet nepokretnosti računamo kod

a) Kod kupovine građevinskog objekta prvi put
b)Prodaje opreme
c)Donacije mašine
Napomena : Porez na promet nepokretnosti imamo kod kupovine, donacija zemljišta i građevinskih objekata
264.Troškovi rasipničkog ponašanja u proizvodnji knjiže se

a)Kao trošak (opšt) proizvodnje učinaka
b)kao rashod perioda sa PDV-om
c)Kao rashod perioda bez PDV-a
265.Kada materijal nenamjenski trošimo za investiciju tada smo obavezni obračunati obavezu PDV-a?
a)ne podliježemo obavezi obračuna PDV-a jer zalihe u tom slučaju ntrošimo po nabavnoj cijeni
b)nismo obavezni obračunati PDV jer sva sredstva tako utrošena ostaju u preduzeću
c)jer se to smatra nenamjenskim trošenjem materijala suprotno svrsi zbog koje je nabavljen
d)ništa od navedenog nije tačno
266.PDV kod utrošenog materijala knjižimo:

a)izdat u proizvodnju
b)korišteno u gradnji stalnog sredstva u vlastitoj režiji
c)rasipničko trošenje
267.Kod kupovine povratne ambalaže knjižimo:

a)ulazni PDV
b)ne evidentiramo nikako PDV jer je to naša ambalaža
268. Kada imamo pravo na potraživanja za PDV kod kupovine građevinskog objekta?
a)kod kupovine novosagrađenog građevinskog objekta
a)kod kupovine građevinskog objekta od građanskog lica
b)kod kupovine građevinskog objekta od pravnog lica
269.Kod utrošenih vlastitih rezervnih dijelova za vlastite potrebe PDV se evidentira

a)storno ulaznog
b)storno izlaznog
c)trošak sticanja
Tačan odgovor : Ne evidentira se PDV jer je to osnovna namjena rezervnim dijelovima
270. Kada imamo pravo prodaje mašine u kontekstu zakona o PDV-a ?
a)nakon 10 godina
b)nakon 5 godina
Objašnjenje :
Ukoliko kupimo mašinu (opremu) i pri kupovini imamo ulazni PDV koji se knjižio na konto 270 i ako tu mašinu otuđimo
tj prodamo prije isteka 5 godina imamo obavezu da ispravimo dio ulaznog PDV ( knjižimo 270 na D u stornu) za iznos
PDV za period od prodaje do 5.godine Npr ako prodamo mašinu nakon tri godine prodali mašinu moramo izrvšiti
ispravku PDV na konto 270 u stornu na D strani za 2 godine. Da smo prodali mašinu nakon 5.godine ne bi imali obavezu
ispravke ulaznog PDV-a. Kod novosagrađenih građevinskih objekata ovaj je rok 10 godina.
271.Unutar stavki koje imaju tretman vanbilansne evidencije mogu se iskazati :

a)tuđa materijalna sredstva
b)prava
c)vrijednosni papiri koji ne kotiraju na berzi ( vrijednoasni papiri van prometa)
d)dati avali , garancije i druga jemstva
e)primljeni avali i grancije
f)materijal primljen na doradu
g) 100 % otpisana vlastita stalna sredstva i zalihe(materijal , rezervni dijelovi, sitan inventar)
h)primljeni krediti od banke za finansiranje izgradnje građevinskih objekata koji nisu uplaćeni na transakcijski račun (tj krediti iz
kojih se direktno izmiruju obaveze prema dobavljačim)
e)materijal poslat na doradu
272.Poklon rezervnih dijelova iz vanbilansne evidencije knjižimo:

a)Kao rashod samo za iznos PDV-a
b)Kao rashod po nabavnoj cijeni sa PDV-om
c)Takva donacija se uopšte ne knjiži u vanbilansu
d)Kao rashod po nabavnoj cijeni
Napomena : Manjak i data donacija svih sredstava iz vanbilansne evidencije se knjiži na rashode samo u visini
obaveze za PDV tj poreza od otuđenja
1a)
579 X
472 X
Za obavezu za PDV za manjak ili donirano sredstvi iz VBE- za sva sredstva koja su manjak ili data donacija ( osim za
zemljište i građevinske objekte)
1b)
898 1
888 1
Za isknjižavanje iz VBE
2a)
579 X
482 X
Za obavezu za porez za donirani građevinski objekat iz VBE
2b)
898 1
888 1
Za isknjižavanje građevinskog objekta iz VBE
273.Doniranje sredstava iz VBE se tereti na:

a)račun sredstava
b)prihoda stalnih sredstava
c)tekući rashoda samo za iznos plaćenog poreza
d)rashodi stalnih sredstava
274.Manjak sredstava iz Vanbilansne evidencije se knjiži kao

a) rashod samo kad je na teret pravnog lica I to na tržišnu vrijednost
b) samo za vrijednost poreza za otuđenje kao rashod
c) ne knjiži se ništa u bilansu stanja niti u vanbilansnoj evidenciji
d) rashod na trzisnu vrijednost manjka
275.Kada imamo manjak stalnih sredstava u vanbilansnoj evidenciji tada evidentiramo

a)storno prihoda
b)ništa ne evidentiramo
c)samo obavezu za PDV
276.Manjak opreme u vanbilansnoj evidenciji evidentiramo kao:

b)rashod perioda uvećan za PDV
c)Odloženi rashodi do isteka amortizacije
d)Rashod perioda umanjen za PDV
Napomena: Tačno je rashod perioda u visini obaveze za PDV koji se obračunava na fer vrijednost opreme jer oprema iz vanbilansne
evidencije nema vrijednost
277.Sredstva (stalna) otpisana 100 % ne mogu se više koristiti ?

a) mogu po odluci vlasnika ali se mora nastaviti amortizacija
b) moraju se isti mjesec prodati
c) to je tačno
d) Mogu se koristiti ali se ne mogu dalje amortizovati
278.Da li se sredstva iz vanbilansne evidencije mogu vratiti u proizvodnju?

a) mogu se vratiti
b) ne mogu se vratiti
c)mogu se vratiti i amortizuju se
d) mogu se vratiti i ne amortizuju se
279.Date donacije iz vanbilansne evidencije se knjiže ?

a) U vanbilansnoj evidenciji davaoca
b) u vanbilansnoj evidenciji primaoca
c)kao rashod za otpisani dio
d)kao rashod za neotpisani dio
280.Kada imamo manjak stalnih sredstava u vanbilansnoj evidenciji tada evidentiramo

a)storno prihoda
b)ništa ne evidentiramo
c)samo obavezu za PDV
281.Ako je sredstvo u vanbilansnoj evidenciji da li se može koristiti?

a) ne može jer je 100 % otpisano i
b) može ali se ne amortizuje
c) ne može ali se amortizuje
282.Amortizacija stalnih sredstava u vanbilnsnoj evidenciji se vrši:

a)U skladu sa procijenjenom vrijednosti I vijekom korištenja
b)Sve dok se sredstva fizički ne otuđe
c)Ništa od navedenog nije tačno
d)U skladu sa procijenjenim vijekom korištenja
Napomena : Sredstva u VBE su 100 % otpisana I nemaju amortizaciju i njihova vrijednost je nula
283.Vanbilansna evidencija nam koristi :

a)Da saznamo kolika je amortizacija
b)Da saznamo koliko sredstava je na prodaju
c)Da saznamo kolika je sadašnja vrijednost sredstava
284. Koje inventurne razlike se knjiže bez poreza :

a) manjkovi zbog elementarnih nepogoda
b) manjkovi zbog krađe za koje je kriv vlasnik robe
c) viškovi zaliha
d) manjkovi za koje je obezbjeđen valjan zapisnik nadležne inspekcije za oslobođenje od PDV
e)manjak u blagajni
285. Koje inventurne razlike se knjiže sa porezom :

a) manjkovi do nivoa dozvoljenog kala
b) manjkovi iznad nivoa dozvoljenog kala
c) viškovi zaliha
d) manjkovi za koje je obezbjeđen valjan zapisnik nadležne inspekcije za oslobođenje od PDV
286.Šta od navedenog podliježe oporezivanju prema zakonu o PDV-u:

a) prodaja starog građevinskog objekta izgrađenog 2000 god.
b) ustupanje bez naknade starog građevinskog objekta izgrađenog 2004 god.
c) prodaja novog tek izgrađenog građevinskog objekta
287.Šta od navedenog podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na promet nepokretnosti i prava:
a) prodaja korištenog građevinskog objekta izgrađenog 2000 god.
b) ustupanje bez naknade korištene opreme nabavljene 2008 godine
c) prodaja korištenog sitnog inventara
d) manjak na zalihi gotovih proizvoda iznad nivoa dozvoljenog kala
288.Pozitivna razlika po konačnom obračunu (saldiranju PDV-a) se knjiži:

a) kao ostatak obaveze
b) kao potraživanje po plaćenim fakturama PDV obveznika
c)kao potraživanje po plaćenim fakturama PDV neobveznika
d)potraživanje za razliku većeg ulaznog( ili većih potraživanja za PDV )od izlaznog ( ili obaveza za PDV) PDV-a
289.Kako evidentirati pozitivnu razliku između ulaznog i izlaznog PDV-a :

a) kao obavezu
b) kao potraživanje
c)ne može biti pozitivna razlika
Napomena : Negativna razlika između ulaznog i izlaznog PDV-a tj negativna razlika po konačnom obračunu (saldiranju PDV-a) se
knjiži na obaveze za razliki većeg izlaznog od ulaznog PDV-a
290.Viškovi nematerijalnih sredstava se knjiže kao prihod ali sa PDV-om ?

a) samo ako su rezultat kupovine
b)samo ako su utvrđeni u inventuri
c) samo ako su prije toga po tom osnovu knjiženi rashodi
d)nije uobičajno da se višak pojavljuje kod nematerijalnih sredstava

b)na materijal utrošen u izgradnji građevinskog objekt
KURSNE RAZLIKE
292.U kojim slučajevima se pojavljuju pozitivne kursne razlike

a)kod naših deviznih sredstava i deviznih potraživanja ako dođe do pada kursa strane valute u odnosu na domaću
b) kod naših deviznih sredstava i deviznih potraživanja ako dođe do porasta kursa strane valute u odnosu na domaću valutu
c) kod naših deviznih obaveza kada dođe do porasta kursa strane valute u odnosu na domaću valutu
d) kod naših deviznih obaveza kada dođe do pada kursa strane valute u odnosu na domaću valutu
293.U kojim slučajevima se pojavljuju negativne kursne razlike

a)kod naših deviznih sredstava i deviznih potraživanja ako dođe do pada kursa strane valute u odnosu na domaću
b) kod naših deviznih sredstava i deviznih potraživanja ako dođe do porasta kursa strane valute u odnosu na domaću valutu
c) kod naših deviznih obaveza kada dođe do porasta kursa strane valute u odnosu na domaću valutu
d) kod naših deviznih obaveza kada dođe do pada kursa strane valute u odnosu na domaću valutu
294.Pozitivne i negativne kursne razlike prema MRS 21 se mogu pojaviti:
a) kod kupovine deviznih sredstava tj kod konverzije domaće valute u deviznu
b) kada se promjeni kurs strane valute u periodu od nastanka poslovnog događaja do njegove likvidacije
c) kod konverzije deviza u domaću valutu
d) kada postoji vremenska distanca između nastanka poslovnog događaja i njegove likvidacije
295.Kursnu razliku koju plaćamo prilikom uvoza ?

a)Evidentiramo kao smanjenje nabavne vrijednosti sredstava
b)Knjižimo kao finansijski rashod perioda
c) Evidentiramo kao povećanje nabavne cijene sredstva
d)Knjižimo kao materijalni trošak poslovanja
296.Kursna razlika je oporeziva po Zakonu o PDV-u

b)Kada se računa u cijenu nabavljenog sredstva
c)Samo kada je negativna –rashod
d)Kada je pozitivna –prihod
297. Šta je tačno vezano za kursnu razliku:

a) podliježe PDV-u tj oporeziva je
b) trošak je sticanja
c) nije ni trošak sticanja i nije oporeziva
300.Kursne razlike su oporezive i ulaze u cijenu proizvoda

a) oporezive su prema zakonu o pdv-u i ulaze u cijenu proizvoda
b)neoporezive su i ulaze u cijenu proizvoda
c) ne ulaze u cijenu proizvoda i nisu oporezive prema zakonu o pdv-u
301.Kursne razlike su oporezive i ulaze u cijenu proizvoda i ?

a) ne ulaze u cijenu proizvoda
b)ulaze u cijenu proizvoda
c) nisu oporezive

a) odloženi prihod
NAJAM
303. U slučaju da sredstvo uzeto u formi kapitalnog najma prelazi u vlasništvo najmoprimca po otplati posljednje rate obračuna
amortizacije u knjigama najmodavca obračunava se :
a) u skladu sa vijekom trajanja sredstva
b)u skladu sa rokom otplate najma
c) u skladu sa vijekom trajanja ili rokom otplate najma u zavisnosti koji je rok kraći
d) sredstva se ne amortizuju u knjigama najmodavca već u knjigama najmoprimca
304. U slučaju da sredstvo uzeto u formi kapitalnog najma prelazi u vlasništvo najmoprimca po otplati posljednje rate obračun
amortizacije u knjigama najmoprimca obračunava se :
d) sredstva se ne amortizuju u knjigama najmoprimca već u knjigama najmodavca
305. U slučaju da sredstvo uzeto u formi kapitalnog najma ne prelazi u vlasništvo najmoprimca po otplati posljednje rate obračun
amortizacije u knjigama najmoprimca obračunava se :
306. U slučaju da je sredstvo uzeto u formi operativnog najma amortizacija se u knjigama najmodavca obračunava :
a) ) u skladu sa računovodstvenom politikom obračuna amortizacije
c) sredstva se ne amortizuju u knjigama najmodavca već u knjigama najmoprimca
307. U slučaju da sredstvo uzeto u formi operativnog najma amortizacija se u knjigama najmoprimca obračunava :
c) sredstva se ne amortizuju u knjigama najmoprimca već u knjigama najmodavca
308. Kako se amortizuje građevinski objekat po operativnom najmu kod najmoprimca ?

a) po otplati posljedenje rate
b) zavisi od vijeka upotrebe
309.Kapitalni najam kod najmoprimca evidentiramo ?

a) U korist kapitala
b Kao odloženi prihod
c) Kao postepeno povećavanje sredstava u skladu sa otplatom obaveza najma
d)kao prihod tekućeg perioda
310.Finansijski najam kod najmoprimca knjižimo kao ?

a) prihod
b)rashod
c)kapital
Tačan odgovor : Kao sredstvo

311.Operativni najam kod najmoprimca je ?
a) rashod
b)prihod
c)sredstvo
Tačan odgovor : na troškove konto 533-Troškovi zakupa
312.Kako se knjiži operativni najam ?

a)u vanbilansnoj evidenciji kod najmodavca
b)kao sredstvo kod najmodavca
c)kao sredstvo kod najmoprimca
313.Naknada za operativni najama je oporeziva ?
a)prema PDV-u
b)prema porezu na promet nekretnina
c)prema porezu na dohodak
Ostalo :
314.Viškovi ulaganja prema MRS 40-Ulaganja u nekretnine po isteku ugovora o najmu priznaje se
a)Kao prihod na vremenskim razgraničenjima
c)Kao viškovi imovine
d)Kao prihod perioda u cjelini
-
315.Opravka sitnog inventara u upotrebi se knjiži kao :
a) kao troškovi održavanja
b) kao odloženi rashodi
c) kao trošak u doradi učinaka
d) troškovi sitnog inventara u upotrebi
316.Opravka sitnog inventara u upotrebi se knjiži kao:

a)Troškovi sitnog inventara u upotrebi
b) Kao troškovi održavanja poslovnog procesa
c)Kao odloženi rashodi
d)Kao trošak u doradi učinaka
317.Utrošeni rezervni dijelovi za vlastita stalna sredstva u pripremi knjiže se :

a)Kao rashodi rezervnih dijelova sa PDV-om
b)Kao rashodi rezervnih dijelova bez PDV-a
c)Kao trošak sticanja (sredstva u pripremi) sa PDV-om
d)Kao trošak sticanja ( sredstva u pripremi) bez PDV-a
318.Popisom opreme utvrđeni stavrni višak evidentiramo

a) u vanbilansnoj evidenciji
c)Kao prihod sa PDV-om
d)Kao prihod odložen do vremena otpisa
Napomena :Stvarni višak sredstava se knjiž u bilansnoj evidenciji na prihode –konto 676 i kao povećanje sredstava i nemamo PDV
319.Količinski rabat zaliha evidentiramo

b)U korist prihoda sa uvećanim PDV-om
c)U korist smanjenja nabavne cijene zaliha
d)U koirst računa odstupanja od cijena
Napomena : Evidentira se u korist prihoda –konto 659
320.Kad smo u dilemi da li ćemo nešto priznati kao sredstvo ili rashod kako ćemo knjižiti ?
a)rashod
b) sredstvo
321.Kada je dilema kod ulaganja između kapitaliziranih ulaganja i troškova istraživanja takva ulaganja se priznaju kao ?
a)rashod perioda
b) povećanje kapitala kao kapitalno ulaganje
c)ulaganje u tuđa sredstva
d)nematerijalna sredstva
322.Ako se ulaganja u razvoj ne mogu odvojiti od istraživanja onda se knjiže ?

a) na nematerijalna sredstva
b)rashode
c)otpis
323.Izdatak koji obezbjeđuje priliv ekonomske koristi

a)sredstva
b)kapital
c)obaveza
d)rashodi
324.Koji kurs se koristi kod obračuna nabavke ?

a) prodajni
b)srednji (spot) kurs
c) nabavni
325.Sredstvo namjenjeno otpisu se ne može klasificirati kao?

a) sredstva namjenjena prodaji
b) na klasu zaliha
c)na gubitke od otuđenja stalnih sredstava
326.Troškovi nakon obustavljanja investicija u skladu sa odlukom preduzeća evidentiraju se :

a)Na obustavljenu investiciju
b)Na rashode tekućeg perioda
d)Na troskove proizvodnje
327.Prilikom povrata materijala dobavljaču , troškovi nabavke se evidentiraju na kontu-

a)ostali rashodi iz poslovnih odnosa
b)negativnih odstupanja od cijena
c) odloženih prihoda
d)odlozenih rashoda
328.U bilansu stanja u finansijskom izvještaju ulazi:

a)sadašnja vrijednost sredstava
b)sadašnje obaveze
c)ispravka vrijednosti sredstava
d)odstupanja od cijena gotovih proizvoda
329.Izdaci za razvoj koji se ne kapitaliziraju se knjiže ?
a)kao istraživanje
b) kao rashodi
c)kao sredstva
d) kada znamo da gubimo na materijalu prilikom nabavke
330. MRS 2-Zalihe propisuje priznavanje ?

a) Finansijskih instrumenata na tržištu
c)Zalihe dobivene u lizing
c) Biološku imovinu povezanu sa poljoprivrenom proizvodnjom u trenutku žetve
331.Ako je bonitet preduzeća 1.000.000 KM da li se knjiži ?

a)Ne knjiži se
b)Ne knjiži se jer za to nema knjigovodstvenog računa
c)Da knjiži se na kapital
d)Da knjiži se na odložene prihode
332.U kojoj situaciji se knjiži ostatak vrijednosti ?

a) ne knjiži se
b)knjiži se na analitičkim kontima
333.Finansijski izvještaji se pripremaju na:

a)Obračunskoj osnovi
b)Poreznoj osnovi
d)Gotovinskoj osnovi
334. Osnova izrade finansijskih izvještaja je ?

a)obračunska ali samo za sredstva
b)gotovinska
335.Kako rabat utiče na fakturnu vrijednost ?

a)umanjuje fakturnu vrijednost
b)umanjuje fakturnu vrijednost samo na domaćem tržištu
c)povećava negativnu kursnu razliku
d)dodaje se na fakturnu vrijednost
336.Ukoliko je zakonom predviđen vijek trajanja koliko se stalno sredstvo može koristiti ?
a) može manje
b)može više
c)ne može više
337.Prihod koji je priznat u prethodnom periodu a nije naplaćen knjižimo na

a)storno prihoda
b) storno rashoda
c)pasivna vremenska razgraničenja
338.Prekid obračuna amortizacije dugotrajne imovine prema MSFI i MRS nastaje:

a)kada se dugotrajna imovina da drugome na korištenje prema ugovoru o finasijskom lizingu
b)kada se dugotrajna imovina da drugome na korištenje prema ugovoru o operativnom najmu
c)kada je imovina klasificirana kao imovina koja se drži za prodaju
d) kada je imovina nedovoljno iskorištena
339.Ulaganja u razvoj (izdatke za razvoj) koja se ne kapitaliziraju knjižimo kao :

a)Rashod
b)Isto kao troškove istraživanja
b) Stalna nematerijalna sredstva
340.Koje poslovne promjene mogu nastati nad ulaganjima:

a)prodati ih kao i druga sredstva
b)ustupiti bez naknade drugom partneru
c)realizovati na račune sa koji su izvršena ulaganja ili na žiro račun
d)otpisati ih kao neuspjela ulaganja
341.Negativnu razliku po osnovu prodaje tuđih dionica knjižimo :

a)Na rashode od finansiranja
b)Na rashode tj gubitke od prodaje učešća u kapitalu i vrijednosne papire
342.Kada prodamo obveznice drugog društva, negativnu razliku knjižimo kao :

a) Rashod od finansiranja
b) Prihod od finansiranja
c)AVR
343.Kod prodaje obveznica drugih pravnih lica knjižimo

a) prihod od finasiranja
b)rashod od finansiranja
c)PVR
KAPITAL
Nema ograničenja koliko dioničara mora biti.Kapital se unosi do zadnjeg dana registracije pravnog lica.Sve doinice imaju
istu nominalnu vrijednost tj. u knjigama je uvijek jedna cijena , a na tržištu druga u jednom pravnom licu.
Pravo na dionice i dobit je privatno pravo regulisano pravilnikom o zaštiti malih dioničara .Pravo na zaštitu malih
dioničara imaju oni dioničari koji su glasali suprotno od većine.Dionice su jednostrani obligacioni odnos jer nema druge
strane koju bi mogli tužiti. Kod dvostranih obligacionih odnosa imamo dužnika i povjerioca. Emisiona (dionička) premija
je dobit samo iz emisije i dobit se nikad ne raspoređuje( tj ne ide) u dioničku premiju.Emisiona premija u minusu ide do
nule, a u plusu ide beskonačno. Rok za emisiju dionica je 90 dana i ne može nikad duže od 90 dana. Emisija se uplaćuje
na depozitni račun kod banke depozitora dok se ne završi proces pa tek onda na žiro račun. Ako
Neraspoređena dobit nema pravo na dividendu .Neraspoređena dobit može biti veća od kapitala i nema vremenskog
ograničenja kada se mora rasporediti.
Smanjenje kapitala se mora objaviti u službenim novinama a povećanje kapitala ne mora.Komisija i registar vrjednosnih
papira nemaju vezu sa smanjenjem kapitala već je to u nadležnosti suda. Kod smanjenja kapitala je bolje smanjiti broj
dionica nego vrijednost dionica jer niko ne vidi broj dionica nego vrijednost.Kada neko od postojećih dioničara želi
prodati svoj dio dionica isti dan se vrši i uplata i isplata da ne bi došlo do neprijateljskog preuzimanja tj da se ne desi
promjena u kapitalu niti poremećaj u evidenciji.Kad neko od postojećih dioničara želi prodati dionice prvo mora ponuditi
postojećim dioničarima koji moraju da se izjasne u roku od 6 mjeseci i ako se nekome drugom proda u tom periodu sud
poništava takvu odluku.Ako se prodaju dionice nekom drugom po cijeni nižoj od ponuđene prodaja se poništava jer se
postojećim dioničarima mora prvo pomuditi ta niža cijena
Gubitak se knjiži na teret kapitala i pokriva se iz svih kategorija nenomiranog tj neimenovanog kapitala (nenomirani
kapital se ne dijeli na dionice) i ako opet fali gubitak se pokriva iz vlastitog kapitala
Vlasnici dionica na dan 31.12 bit će vlasnici dividende i šestomjesečni finansijski rezultat nije osnova za isplatu dividende
jer je finansijski rezultatakonačan na godišnjem nivou ( na 6 mjeseci je privremeni)
Revalorizaciona vrijednost sredstava koja se otuđe pripada neraspoređenoj dobit i prenosi se sa revaorizacione rezerve
na neraspoređenu dobit uz obračun poreza jer revalorizaciona rezerva nije prošla kroz porez a u dobiti ništa ne može
bez poreza.
Kapital nije sredstvo , kapital je razlika između aktive i pasive (obaveza).Kapital je pasiva i MRS ne poznaje pojam
finansjskog kapitala već poznaje pojam finansijskog sredstva a kapital nije nije finansijsko sredstvo. Finansijska sredstva
su aktiva
Kada firma zadržava pravo otkupa vlastitih dionica one imaju pravo na dividendu i njihove dividende s e evidentiraju u
korist dioničke premije ali se mogu i poništiti.
5 % rezervi se može iskoristiti za dividende ali samo ako su rezerve pune ali samo prvi put.Ne može sljedeće godine jer
se moraju puniti rezerve i može opet tek treće godine.
OSTALO
Računi novčanog toka su avansi i akreditivi.Akreditiv se koristi ako nismo sigurni u partnera i otvara se u banci i tu stoji
novac .Kada partner isporuči robu koju smo tražili banci se pošalje zahtjev da se isplati akreditiv i tek tada banka pušta
sredstva na račun firmi koja nam je isporučila sredstvo.Akreditiv se najviše koristi za kupovinu u inostranstvu.7 dana
može najduže trajati da se akreditiv isplati.Nemamo pravo na kamatu kada je novac na akreditivu u redovnom roku.Još
uvijek egzistira akreditiv u podružnici (poslovnoj jedinici) i služi za kupovinu sitnih sredstava npr sitni računi u knjižarama
i ovaj akreditiv nije otvoren za prodajni odnos i plate se ne mogu isplatiti iz akreditiva.Avansi se pojavljuju kod partnera
koji vjeruju jedni drugima.Avansi su oporezive katergorije prema PDV-u
Plemeniti metali su novčani ekvivalenti za koje se pretpostavlja da je brzo unovčiv.Svako 4 godine sud daje odobrenje za
vještačenje koji može da procijeni vrijednost plemenitog metala.Plemeniti metal možemo kupiti i tek knjižiti kada
dobijemo certifikat od vještaka i ako smo platili više od procijenjene vrijednosti tada će se pojaviti rashod.Obaveza je
svake godine 31.12. pozvati vještaka da provjeri da li se promijenila vrijednost i da li je tu plemeniti metal.
Transferna cijena je cijena koja se razlikuje od prodajne i može se formirati na osnovu niže cijene date drugom
licu.Rabat nije kategorija transferne cijene.
Povrat PDV-a se knjiži storniranjem pdv-a na D strani.Zatezne kamate na neplaćenu obavezu za PDV se računaju ako
zakasnimo sa plaćanjem od 10.u mjesecu računajući i radne i neradne dane.
Tok novca je kretanje novca u preduzeće i iz preduzeća i ne odnosi se na kretanje novca sa jednog na drugi račun u
vlastitoj firmi.Bruto novčani tok tj izvještaj o novčanim tokovima uslovljava MRS 1-finansijsko izvještavanje
KUPIT-kontrola isplatnih mjesta u banci je pozicija koja odlučuje o davanju kredita tzv.risk menagement i samo KUPITt
može da pristupi i daje podatke o firmama i likvidnosti.

162469450914378

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

162469450914378

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRVA PARCIJALA

Parametri koji su podloga za utvrđivanje troška amortizacije su :

1.Šta je od sljedećeg predmet obračuna amortizacije :

2.Šta od sljedećeg nije predmet obračuna amortizacije :

3.Šta je od sljedećeg predmet obračuna amortizacije :

4.Šta je od sljedećeg ne podliježe obavezi obračuna amortizacije :

5. Da li zaštitna vatrogasna oprema podliježe amortizaciji ?

6.Koja se sredstva amortizuju :

7.Da li se amortizuje softver ?

9.Da li se amortizuje goodwill ?

10.Da li se koncesija amortizuje ?

11.Umjetničke slike imaju amortizaciju pod uslovom ?

12.Umjetničke slike se mogu amortizovati pod sljedećim uslovima:

13.Kada se amortizuje zemljište ?

14.Šta je tačno za zemljište ?

15.Prema MSFI 5 da li se vrši amortizacija ?

16. Amortizacija stalnih sredstava u vanbilnsnoj evidenciji se vrši:

17.Kada prestaje obračun amortizacije ?

19. Amortizacija se obračunava ?

20.Šta možemo koristiti kao kriterij za obračun amortizacije ?

21.Prema MSFI 5 da li se vrši amortizacija ?

22. U obračunu amortizacije se uzima u obzir ?

23. Amortizacija se obračunava ?

24.Kada se prestaje amortizirati oprema ?

25. Stalna sredstva izdvojena za prodaju po MSFI 5 se ne amortizuju ?

26.Da li se knjiži ostatak vrijednosti

27.U kojoj situaciji se knjiži ostatak vrijednosti

Trošak sticanja tj nabavna vrijednost stalnih sredstava koje kupujemo uključuje:

28.Šta od navedenog možemo bitik trošak sticanja zaliha

29.Šta od navedenog ne možemo uključiti u trošak sticanja zaliha

30.Šta od navedenog možemo uključiti u nabavnu vrijednost kapitaliziranog ulaganja u razvoj

31.Šta se uključuje u trošak sticanja ?

32.Šta nije trošak sticanja

32.Šta se uključuje u trošak sticanja ?

33.Kako rabat utiče na fakturnu vrijednost ?

34. Da li škart (rasipničko trošenje ) priznajemo kao trošak sticanja ?

36.Zašto carinu ne uključujemo u trošak sticanja ?

37.Šta se uključuje u nabavnu vrijednost ?

39.Kursna razlika i kamata se uračunavaju u nabavnu cijenu materijala

40.Koji kurs se koristi kod obračuna nabavke ?

41.Kod avansa koji su dati , kamata se počinje obračunavati ?

42.Avansi dati za nabavku stalnih sredstava podliježu obračunu kamata

43.Avansi za nematerijalna sredstva se otpisuju u skladu sa:

44.Otvoreni akreditiv dobavljaču:

46.Šta je tačno u vezi sa softverom ?

47.Ako su softver I hardver objedinjeni u jedno sredstvo, sredstvo se priznaje

48.U čijem je vlasništvu koncesija ?

49.Da li se koncesija može prodati ?

50.Šta je tačno za koncesiju ?

51.Šta je tačno vezano za koncesiju ?:

52.Kapitalizirana ulaganja u razvoj su ?

54.Kapitalizirana ulaganja u razvoj za šta se vezuju ?

55.Troškovi razvoja koji se kapitaliziraju, knjiže se ?

56.Ako se ulaganja u razvoj ne mogu odvojiti od istraživanja onda se knjiže ?

61.Goodwill se ne evidentira u skladu sa MRS 38 jer?

62. Standard 38- Nematerijalna sredsrva ne primjenjuje se na goodwill

64.Direktni uslovi za nastanak goodwila ?

65.Koji od navedenih uslova direktno obrađuje sticanje goodwilla

66. Kada je goodwil nematerijalno sredstvo ?

67.Zašto MRS 38 ne obrađuje goodwill ?

68.Šta MRS 38 ne obuhvata ?

69.Goodwill je sredstvo koje ima amortizaciju:

70.Intrerni goodwill se ne može priznati kao sredstvo ?

72.Koji je MRS za ulaganje u nekretnine ?