PLANIRANJE PROJEKATA

I. Mati 2. Kolokvij

7 i 8. PREDAVANJE
Metode/tehnike mrenog planiraja (TMP)
Razlozi pojave metoda/tehnika mrenog planiranja
Gantogrami prikazuju poetak i zavretak aktivnosti, ali ne prikazuju posljedice za cijeli
projekt koje imaju promjene/izmjene rasporeda pojedinih aktivnosti tretiraju aktivnosti kao
da su neovisne, ne uzimajui u obzir njihove meuzavisnosti.
Potreba za izradom rokovnika velikih projekata od tisuu i vie aktivnosti stavila je tehniku
gantograma u drugi plan zbog:
Gantogram kod velikog broja aktivnosti gubi svoju dobru karakteristiku preglednost
odvijanja poslova
Teko prikazivanje vie meuovisnosti izmeu aktivnosti
Prilikom preplaniranja treba gantograme crtati ponovno u cijelosti
Daje mali broj podataka za svaku aktivnost i teko se podaci raunaju
Tee se obrauje na raunalu
Izbor metode/tehnike planiranja
Primjena pojedince metode planiranja ovisi o:
Projektu
Sudionicima na projektu
Obiljejima same metode
Procesima koje treba na projektu isplanirati
Iskusni planeri i poslovni sustavi imaju praksu planiranja i standardne metode koje
primjenjuju na svim projektima. Danas veinom primjena TMP uz uporabu raunala i softvera
(MS Project ili Primevera).
*Zahtijeva li naruitelj mreni plan? primjenjuje se TMP
*Odvijaju li se radovi cikliki? primjenjuje se ciklogram
*Je li objekt linijski? primjenjuje se ortogonalni plan
*Je li objekt jednostavan? primjenuje se gantogram
Ako je odgovor na sva ova pitanja NE, takoer primjenjujemo TMP.
Prednosti TMP-a:
Zahtijevaju bolju koordinaciju rada na pripremi i povezivanju svih sudionika na
projektu
Grafiki su prikazane veze izmeu aktivnosti
Naznaen je priorotet izvrenja radova na kritine i nekritine aktivnosti u planu
Postoje podaci o vremenskim rezervama po aktivnostima mogue koristiti za
optimalizaciju
Mogunost koritenja raunalne obrade podataka i lakeg baratanja s podacima
Mogunost povezivanja vie projekata u programe ili portfelje ako se koristi ista
raunalna aplikacija
Mogunost optimalizacije plana mreni plan je matematiki model
Mogunost brze provedbe analiza "to-ako"
Rezultati se mkogu prikazati metodama linijskog planiranja
Nedostaci TMP-a:
1

Izostanak podrke uprave poduzea

Nedovoljno poznavanje teorije TMP-a osoblja u praksi
Primjena parcijalnih rjeenja planiranja (npr. planiranje samo vremena, a ne resursa i
novca)
Nedostatak rjeenja integracije TMP-a u postojee planiranje poduzea
Odvojenost i nekompatibilnost postupaka kalkulacije i plana
Rezultat primjene TMP-a i njihovih navedenih prednosti:
Krae trajanje projekta ak i do 20-30%
Bra i bolja organizacija i kontrola rada vea vjerojatnost ispunjenja rokova
TMP se primjenjuju kod neizvjesnih projekata, u uvjetima sloenosti i ogranienih
resursa
Pojava metoda/tehnika mrenog planiranja (TMP-a)
Kasne 1950-te istodobni razvoj dviju tehnika mrenog planiranja koje omoguuju
projektnom osoblju (timu) da preispita posljedice za cijeli projekt koje imaju izmjene
poetnih i zavrnih datuma aktivnosti:
o PERT (Project Evaluation Review Technque, 1958 god.) razvijena za raketni
program Polaris mornarnice SAD-a
o CPM (Critical Path Method, 1956.-1959.) razvijena od strane Du Pont-a
Ove dvije metode PERT i CPM postale su sinonim za pojam TMP-AII
Oba pristupa/tehnike se baziraju na dijagramima toka koji izgledaju slino, ali svaka ima
razliit nain proraunavanja rasporeda (vremena aktivnosti).
Tijekom godine bezbrojni sati su potroeni na debate od prednostima/nedostacima jedne
metode u odnosu na drugu danas se sve manje rade razlike izmeu spomenutih dviju
metoda, osobito u osmiljavanju i uporabi sofvera za planiranje projekata pojava hibridnih
metoda mrenog planiranja.
Kasnije su razvijene brojne tehnike meu kojima se posebno istiu: PDM metoda (Precedece
Diagramming Method, IBM, 1968.) i GERT metoda
Mreno planiranje mreni dijagram
Mreno planiranje predstavlja posebnu tehniku planiranja koja se sastoji u odreivanju
vremena trajanja i kontroli projekta primjenom vie grafikih tehnika poznatih pod nazivom
mreni dijagrami.
Duine strelica/linija nemaju znaaja/nisu vane nego upisane vrijednosti
Jasna je identifikacijska veza/meuovisnosti izmeu aktivnosti
Mreni dijagram dijagram koji se sastoji od niza vorova i niza strijela ili veza kojima su ti
vorovi povezani matematiki i grafiki model koji opisuje slijed radova na projektu
(proizvodnji). Mreni dijagram predstavlja model strukture projekta sastavljen od kruia,
pravokutnika ili vorova povezanih strjelicama po odreenim pravilima.
vor dogaaj ili aktivnost (ovisno o metodi); prikazuje se krugom za dogaaj ili kvadratom
za aktivnost.
Strijela ili veza aktivnost-veza ili samo veza izmeu aktivnosti u planu (ovisno o metodi);
prikazuje se orijentiranom linijom (obino slijeva na desno).
Aktivnost definira se kao dio projekta, odnosno parcijalni zadatak koji je ogranien tokom
poetka i zavretka izmeu kojih se odvija. Aktivnost je vremenski period izmeu dva
2

dogaaja, prikazan strelicom, gdje duina strelice nije proporcionalna stvarnoj duini trajanja
aktivnosti.
Dogaaj predstavlja trenutak poetka ili zavretka jedne ili vie aktivnosti, odnosno cijelog
projekta. Za razliku od aktivnosti, dogaaj se odigrava trenutno (njegovo trajanje je 0) te
odraava stanje u kojemu nema nikakve aktivnosti, a to znai da ne troi ni vrijeme ni novac.
Fiktivna aktivnost prikazuje se isprekidanom linijom. Njezino trajanje je 0, pa je esto zovu
nula aktivnost. Koristi se kod prikazivanja meuovisnosti pojedinih aktivnosti kad to ne
moemo na drugi nain prikazati treba izbjegavati uvoenje fiktivnih aktivnosti
(gomilanje) u mrenom dijagramu osim ako to nije neophodno.
Razlikujemo dvije vrste mrenih dijagrama i to: mreni dijagram orijentiran aktivnostima i
mreni dijagram orijentiran dogaajima.
Tipovi mrenih dijagrama
Karakteristika
1. Odreivanje
trajanja
aktivnosti
2. Proraun
vremena u
mrenom
dijagramu
3. Vremenske
rezerve
4. Kritini
elementi u
planu
5. Proraun
nesigurnosti
Karakteristike
Orijentacija
Imena i kratice
Procjene vremena
Terminologija
prekretnica
Terminologija
aktivnosti

Prikaz

Mreni dijagrami orijentirani na

dogaaje
Pomou tri poetno procijenjene
vrijednosti (a,m,b) odreuje se
trajanje (PERT) ili probibalistiki
intervali s raspodjelom vjerojatnosti
(SPERT, GERT)

Mreni dijagrami orijentirani na aktivnosti

Proraun vrijednosti na osnovu poznatih
podataka o koliini rada, norma-satima,
radnom vremenu, timu (deterministiki)

Za dogaaje

Za aktivnosti

Jedna vremenska rezerva za dogaaj

Tri vremenske rezerve za aktivnosti

(ukupna, slobodna, neovisna)

Kritini put od kritinih dogaaja

Kritini put od kritinih aktivnosti

Da

Ne

Tipovi
MD orijentiran na dogaaje
MD orijentiran na aktivnosti
PERT
GERT
CPM
PDM
3 po aktivnosti
Kombinacija
1 po aktivnosti
1 po aktivnosti
Aktivnost sa
PERT-a, stabla
Dogaaji
Prekretnice
nultim trajanjem
odluivanja,
Aktivnosti i
teorije dijagrama
fiktivne
Aktivnosti
Aktivnosti
i mrea
aktivnosti
vjerojatnosti
Analiza mree
Dogaaji su
Aktivnosti su
Aktivnosti su
koja doputa
krugovi,
strelice,
dogaaji
pravokutnici,
a
odstupanje od
aktivnosti su
su mali krugovi
prekretnice su
pravila (petlje,
strelice
ili
vorovi
trokuti
uvjetne grane i
sl.)

Primjena metoda/tehnika mrenog planiranja (TMP-a)

3

Najee se odabiru metode orijentirane na aktivnosti, u kojima se aktivnosti prikazuju

vorovima (rezultat prednosti i popularnosti metode PDM i raunalnih aplikacija).
CPM sa strijelama aktivnosti se ne primjenjuje u praksi potpuno ju je istisnula PDM metoda
CPM dijagrami su manje fleksibilni i suvie sloeni kod prikaza projekta s velikim brojem
povezanih aktivnosti i djelominim preklapanjima.
Metode orijentirane na dogaaje (PERT, SPERT, GERT) u ranim fazama projekata u
uvjetima rada kada je podataka o radu malo i prevladava intelektualni rad, jer ukljuuju
probibalistiki proraun.
Postupak izrade mrenog plana odvija se u etiri osnovne faze:
1 Analiza strukture
a Sastavljanje popisa/izbor aktivnosti i odreivanje veza izmeu njih (matrica
meuovisnosti na temelju WBS-a)
b Nacrt mrenog dijagrama
c Kontrola izrade mrenog dijagrama
2 Analiza vremena
a Npr. PERT, CPM, PRECEDENCE, TRANSPLAN
3 Analiza trokova
a Npr. S-krivulja kumulativnih trokova, linija balansa trokova
4 Korekcija i optimizacija plana/resursa
a Npr. Histogram kapaciteta, analiza vrijeme/trokovi na mrenom dijagramu
pomou PERT-a
Matrica meuovisnosti aktivnosti omoguuje da se tehnoloki procesi poznati samo
strunjacima i razraeni u obliku aktivnosti i njihovih meuovisnosti prikau na jednostavan
nain u koordinatnom sustavu. Ogranienje matrice je to se moe pregledno uporabiti samo
za 20 do 30 aktivnosti. Izraena matrica meuovisnosti za neki projekt svaki poznavalac
tehnika mrenog planiranja moe crtati mreu bez ikakva znanja o dotinim aktivnostima i
procesima. Na osi x nalaze se ovisne aktivnosti, na osi y prethodne aktivnosti.
Pravila izrade/crtanja mrenog dijagrama
1 Svaka aktivnost mora zapoeti i zavriti dogaajem.

Ako neka aktivnost ne moe zapoeti prije nego to se zavri neka prethodna
aktivnost, onda se obje aktivnosti postavljaju u red, pri emu zavrni dogaaj
prethodne aktivnosti postaje identian s poetnim dogaajem naredne aktivnosti.

Ako je poetak neke aktivnosti uvjetovan zavretkom vie prethodnih aktivnosti, onda
se sve te aktivnosti moraju zavriti u poetnom dogaaju naredne aktivnosti.

Ako je poetak vie aktivnosti uvjetovan zavretkom neke prethodne aktivnosti, onda
sve te aktivnosti imaju poetni dogaaj identian sa zavrnim dogaajem prethodne
aktivnosti.

Ako dvije ili vie aktivnosti imaju zajedniki poetni i zavrni dogaaj, tada se mora
uvoenjem tzv. prividne (fiktivne) aktivnosti osigurati odreenost njihove
identifikacije.

Ako u jednom dogaaju zavrava i zapoinje vie aktivnosti koje su meusobno

nezavisne, onda se prave zavisnosti moraju prikazati pomou prividnih aktivnosti. Ako
aktivnost C moe zapoeti nakon zavretka aktivnosti A i B, a aktivnost D nakon
zavretka aktivnosti B, onda se za ispravan grafiki prikaz mora uvesti prividna
aktivnost.

U nizu redosljednih aktivnosti moe se ukljuiti proizvoljan broj prividnih aktivnosti,

a da se pritom ne narue principi konstrukcije mrenog dijagrama.

Ako neka aktivnost moe zapoeti prije nego to se prethodna aktivnost potpuno
zavrila, onda se ova mora podijeliti. Podjela aktivnosti se vri sve dotle, dok mreni
dijagram daje realnu predodbu odvijanja projekta.

Jedna aktivnost u mrenom dijagramu moe se (vremenski) samo jedanput odigrati, tj.
u mrenom dijagramu se ne smije pojaviti tzv. petlja, to znai da nijedan put mrenog
dijagrama ne smije dva puta prolaziti kroz isti dogaaj.

10 Ako su prije poetka nekog projekta nuni razliiti prethodni radovi (organizacija
projekta, prethodne studije, razni pripremni radovi i sl.) za ije detaljno navoenje ne
postoji potreba, takve aktivnosti treba obuhvatiti u jednoj poetnoj aktivnosti.

11 Ako u jednom sloenijem projektu postoje relativno zatvoreni parcijalni poslovi koji
su u mrenom dijagramu prikazani kao niz ili grupa aktivnosi povezanih zajednikim
poetnim dogaajem, takvi se poslovi mogu prikazati jednom zbirnom aktivnou,
dok njihov detaljni mreni dijagram moe biti nacrtan odvojeno.

12 Ako se pokae praktina potreba ralanjivanja jednog mrenog dijagrama na vie

njih, onda se to moe uiniti proizvoljno s tim da na svim prekinutim aktivnostima
(tzv. prikljunim aktivnostima) treba oznaiti kojem djelominom mrenom dijagramu
vode, odnosno od kojega dolaze.

13 Ako na jednom projektu sudjeluje vie izvoaa, a postoji elja da se to istakne na

mrenom dijagramu, tada se mogu upotrijebiti razliite boje, ili se mreni dijagram
poslije prvog crtanja moe ponovno povezati prema izvoaima, s tim to redoslijed i
uzajamne ovisnosti aktivnosti moraju ostati nepromjenjene.

Na primjer, ako aktivnosti A i D izvodi izvoa Y, a aktivnosti B, C i E izvoa Z,

onda se uvoenjem prividnih aktivnosti dobije slijedei MD:

14 Ako jedan projekt ima vie poetnih, odnosno zavrnih dogaaja, onda sve poetne,
odnosno zavrne dogaaje treba pomou prividnih aktivnosti zajedno obuhvatiti u
jedan poetni, odnosno zavrni dogaaj.

Numeriranje mrenog dijagrama

Da bi se aktivnosti unutar mree mogle identificirati radi se numeriranje dogaaja. Najei
naini numeriranja dogaaja u mrenom dijagramu su:
Nasumino nema niakvog pravila, samo zahtjev da svaki dogaaj ima drugi broj
Toploki zahtjev da poetni dogaaj neke aktivnosti bude numeriran s manjim
brojem od zavrnog dogaaja te aktivnosti; mana je netoleriranje dodavanja aktivnosti
jer se cijelo numeriranje ponitava/mijenja
Redosljedni slian nasuminom nainu, ali brojevi se dodajeljuju u
blokovima/grupama; odreene aktivnosti mogu biti prepoznate po grupi/vorovima
Koordinatni samo kada se mreni dijagram crta na pozadini u obliku koordinatnog
sustava, aktivnosti se crtaju izmeu dvaju sjecita linija (okomite i horizontalne), a
koordinate sjecita postaju brojevi dogaaja.
Poeljno je da broj poetnog dogaaja bude manji od zavrnog zbog:
Jednostavnije je pronalaenje aktivnosti u mrei, jer brojevi stalno rastu slijeva
nadesno
Uredniji je redosljed i ne postoji mogunost zabune da se neka aktivnost preskoi (kod
runog proraunavanja mree)
Neki programi na elektronikim raunalima zahtijevaju strogo potivanje rastuih
brojeva dogaaja
Oteano je vraanje na neki od prethodnih dogaaja, tj. tee se otkriva petlja
Rastue numeriranje dogaaja osigurava primjena Fulkerson-ova pravila numeriranje
dogaaja koje glasi:
Poetni dogaaj mree se numerira sa poetnim brojem pa se sve aktivnosti koje izlaze
iz poetnog dogaaja precrtavaju pri svojem vrhu (pri samoj strelici)
Sljedee vee brojeve dobivaju samo oni dogaaji u kojima zavravaju sve precrtane
strelice (aktivnosti). Ako u jednom trenutku ima vie dogaaja u kojima su prethodno
precrtane sve strelice, uobiajeno je da se novi brojevi dogaajima daju sistemom
odozgo prema dolje (ne mora uvijek biti nuno)
U novonumeriranim dogaajima pretrae se strelice (aktivnosti) koje izlaze iz njih, te
se ponovno prectravaju pri vrhu
Postupak se ponavlja dok cijela mrea nije numerirana
Numeriranje u slijedovima/mahovima precrtati sve strelice iz numeriranih dogaaja
numerirati sve dogaaje koji se mogu numerirati precrtati sve strelice iz svih
novonumeriranih dogaaja.
Slijeva na desno kada ima u jednom trenutku vie dogaaja za numeriranje sustav
odozgo prema dolje.
9. PREDAVANJE
Uloga vjerojatnosti u planiranju projekata
Determinizam vs. Probabilizam
Veina planova danas deterministiki pristup (temeljem pretpostavki i pojednostavljenja se
proraunavaju tone brojane vrijednosti za najvjerojatnije scenarije).
Upotreba probabilistike/vjerojatnosti u planiranju projekata:
Realnost odvijanja projekata/rizino okruenje namee njenu sve veu upotrebu.
7

Poeci probabilistikog planiranja lee u primjeni metode PERT.

Razvoj matematikih modela i raunala potakao/doprinio rairenijoj primjeni
vjerojatnosti u planiranju projekta.
Jo uvijek se dijelom izbjegava primjena zbog sloenih ulaznih podataka i
obrada/postupaka koje zahtjeva.
Neizvjesnost je openiti pojam, dok su rizici kvantifikacija neizvjesnosti.
Projektni rizik se odnosi na budui (neizvjesan) dogaah, koji ako se dogodi, moe
povoljno/nepovoljno utjecati (imati posljedicu) na ostvarenje ciljeva projekta u smislu opsega,
kvalitete/zahtejva te vremena i trokova. Projektni rizik je neizvjesan efekt (utjecaj) na
izvedbu projekta tj. udio neizvjesnosti u osvarivoj razini izvedbe stupanj rasipanja
vrijednosti (standardna devijacija).
Uloga rizika u upravljanju projektom
Registar rizika obuhvaa:
Identifikaciju rizika
Procjenu i analizu rizika
Odgovor rizicima
Praenje i kontrolu rizika
Period najvee izloenosti riziku:
o inicijacija/povelja projekta
o planiranje/projektni plan
Period najveeg utjecaja na rizik:
o izvedba/prihvaeni ishodi
o zatvaranje/arhivirani dokumenti
Integriranje rizika u planiranje projekta
*Definirati rizik Ukljuiti rizik u vremensko/resursno planiranje Provesti simulacije
(npr. Monte Carlo)
*Ulazne varijable/informacije WBS, aktivnost, Plan Distribucija trokova i trajanja
projekta

PERT metoda stohastika (statistika, vjerojatnost) metoda orijentirana dogaajima.

Veinom se koristi za projekte koji se rade prvi put (istraivaki projekti poput razvoja novog
proizvoda, istraivanje odreenog lijeka, projektiranje novog oruja) projekte ije se
aktivnosti rade prvi puta te se ne zna njihovo stvarno trajanje. Potreba procjenjivanja
nepoznatih vremena trajanja pojedinih ili svih aktivnosti projekta. Tri vremena uzima u obzir
za proraun oekivanog vremena (te) trajanja aktivnosti:
8

15 Optimistino vrijeme posebno povoljni uvjeti i sretne okolnosti 1% (a)

16 Pesimistino vrijeme posebno nepovoljni uvjeti i nesretne okolnosti 1% (b)
17 Najvjerojatnije vrijeme u praksi najvea pojedinana vrijednost ostvarenja vremena
(m)
Izraun i prikaz vremena trajanja aktivnosti po PERT metodi
PERT polazi od pretpostavke da se procijenjena vremena trajanja aktivnosti podvrgavaju
jednoj matematikoj/statistikoj distribuciji. Osim izraunnatog oekivanog vremena trajanja
aktivnosti (te), dodatno se izraunava i varijanca trajanja aktivnosti (mjera nesigurnosti
procijenjenog vremena trajanja aktivnosti).
a+ 4 m+b
t e=
6

PERT metoda i teorija vjerojatnosti

Proraun vremena dogaaja po PERT metodi

Proraun vremena dogaaja u mrei:
1 TE (najranije vrijeme dogaaja) vrijeme u kojem se neki dogaaj najranije moe
dogoditi dobije se proraunom mree unaprijed
2 TL (najkasnije vrijeme dogaaja) najkasnije vrijeme u kojem se neki dogaaj
moe/treba dogoditi) dobije se proraunom mree unatrag
3 SL (zranost dogaaja) vremenski interval u kojem se dogaaj moe dogoditi a da se
ne produlji vrijeme trajanja projekta dobije se kao SL = TL TE
Primjena PERT-a zahtijeva prikazivanje (oznaavanje/upisivanje) dogaaja i njihovih
vremena, odnosno mrenog dijagrama na jedan od slijedeih naina:
a Nain upisivanja uobianjen u SAD (izvorno)
b Najee oznaavanje u Engleskoj i Europi
c Nain upisivanja u Rusiji

Postupak primjene metode PERT je da se na ucrtanoj mrei (mrenom dijagramu)

kronoloki obave slijedei postupci:
1 Upiu procijenjena vremena trajanja aktivnosti (a,m,b) i prorauna i upie oekivano
vrijeme trajanja aktivnosti (te)
2 Izvri i upie proraun vremena u kojima e se svaki dogaaj u mrei moe dogoditi
proraun unaprijed i unatrag (TE i TL)
3 Izvri i upie proraun zranosti dogaaja (SL)
4 Odredi se kritini put (SL=0) i njegovo trajanje, tj. trajanje cijelog projekta.
CPM metoda primjena u mrenom dijagramu
CPM deterministika metoda orijentirana aktivnostima, koristi samo jednu vrijednost
vremena i to na temelju normativnih i iskustvenih podataka. Uvodi nove pojmove u proraun
vremena aktivnosti:
Najraniji poetak aktivnosti (ES)
Najraniji zavretak aktivnosti (EF)
Najkasniji poetak aktivnosti (LS)
Najkasniji zavretak aktivnosti (LF)
Ukupna vremenska rezerva (Rt) ukupni interval koji aktivnosti stoji na raspolaganju
Slobodna vremenska rezerva (Rs) vremenski interval koji aktivnosti ne moe oduzeti
ni jedna slijedea aktivnosti koja se izvodi u najranijem poetku
Uvjetna vremenska rezerva (Ru) vremenski interval koji ostaje aktivnosti pod
uvjetom da sljedea aktivnosti nalazi u svom najkasnijem poetku
Neovisna vremenska rezerva (Rn) vremenski interval koji posjeduje promatrana
aktivnost, a ne ovisi o niti jednoj drugoj aktivnosti u mrei.
Mreni i tabelarni prikaz izrauna po CPM metodi

Primjena CPM metoda vodei se mrenim dijagramom orijentiranim dogaajima

Izraun i prikaz dogaaja, aktivnosti i rezervi u obliku tablice omoguuje (pre)planiranje i
izvoenje niza zahvata bez ponovnog crtanja mree.
10. PREDAVANJE
Precedence metoda
Precedence diagramming method (PDM) mreni dijagram orijentiran aktivnostima jo
nazivan metoda prethodnih aktivnosti PDM. Razvijena je od strane IBM-a krajem 1960-ih
godina te odgovara na nedostatke PERT i CPM metode.
Prednosti precedence metode nad PERT i CPM metodama:
Nisu potrebne fiktivne aktivnosti
10

 Lake ju razumiju ljudi koji su radili sa dijagramima toka

Aktivnosti su identificirane jednim brojem, a ne pomou 2 broja (dogaaja)
umetanje nove aktivnosti ne mijenja identifikaciju/brojeve starih aktivnosti
Preklapajue aktivnosti se lako prikazuju bez potrebe za dodatnim fiktivnim
aktivnostima
Rizik logikih greaka je gotovo eliminiran jer je svaka aktivnost povezana
vezom/strelicom pa su neeljene ovisnosti nemogue
Sve vane informacije o aktivnostima su prikazane u urednim pravokutnicima
Podaci o aktivnostima se mogu raunati na bilo kojem raunalu
Crtanje mree po Precedence metodi
Crtanje Precedence mree (mrenog dijagrama) je puno jednostavnije od dogaajima
orijentiranog mrenog dijagrama (PERT) kao i aktivnostima orijentiranog mrenog dijagrama
po metodi CPM.

Nedostatak Precedence metode (mree) je:

Praktina veliina pravokutnika koji mora sadravati dosta informacija veliki
pravokutnici nepregledna mrea
Veliki projekti troenje puno vremena i papira na crtanje pravokutnika
Veliki projekti zbunjujue mnotvo linija i krianja, zbunjujue ubacivanje novih
aktivnosti.
Povezivanje aktivnosti strelicama moe biti izvedeno na vie naina. Nema mnotva pravila
kao kod mrenih dijagrama orijentiranih dogaajima, bitno je pokazati ovisnot odreene
aktivnosti o nekoj drugoj, prethodnoj aktivnosti.
Prikaz i proraun vremena po Precedence metodi
Proraun vremena aktivnosti u Precedence-u je dosta kompliciran, osobito ako se ukljue
preklapanja aktivnosti treba svakako raditi sa software-om.
Preklapanja aktivnosti po Precedence metodi
PD metoda (mrea) omoguuje prikazivanje preklapanja aktivnosti:
SS 'N' Slow start nakon koliko terminskih jednica moe poeti aktivnost B od
poetka aktivnosti A
FF 'N' Fast finish broj terminskih jedinica od kraja aktivnosti F do kraja aktivnosti
G

11. PREDAVANJE
Analiza i planiranje tijeka novca na projektu (prognoza prihoda i trokova)
Planiranje tijeka novca
Planiranje vremenskog rasporeda aktivnosti bez ukljuivanja dinaminke novca nije potpuno!
Podatak o novcu ima svoju ulogu tek kad mu se pridrui podatak o vremenu. TMP su
11

osobito ukazale na povezanost planiranja vremena i novca (i drugih resursa). Ciljevi

planiranja vezanog uz trokove:
Planirati najbolji raspored resursa
Definirati nositelje trokova
Dati projekciju projektnih trokova u vremenu
Osim planiranih trokova prije izvrenja takoer praenje stvarnih trokova i
usporedba s planiranim
Izvritelj informacije o oekivanim prihodima, zaradi i eventualnim potrebama za
radnim kapitalom u vremenu
Naruitelj informacije o dinamici financiranja projekta, utroku kredita
Iskoritavanje trenutaka vika novca i pokrivanje trenutaka manjka novca
Raspodjela novanih iznosa po aktivnostima
Proraun/odreivanje trokova po aktivnostima najtei korak u planiranju (tijeka) novca.

Obino je broj stavki u trokovniku puno vei od broja aktivnosti.

Rasporeivanje novanih iznosa po aktivnostima prikaz u nekom obliku tablice radi
preglednosti i kontrole.
Izravna/operativna kalkulacija trokova iz plana
Kalkulacija trokova i planiranje projekta u praksi dva odvojena i neovisna postupka
veoma loe veoma loe zajedno raditi trokovnik i vremenski plan:
1) U praksi trokovnik ima veu vanost trokovnik pa zatim vremenski plan
2) Brojni sporovi i potraivanja uslijed kanjenja projekta vremenski plan pa zatim
izraun trokova projekta metoda direktne kalkulacije
Metoda direktne kalkulacije:
Podjela WBS-a na pakete i definiranje aktivnosti sa koliinama rada
Izrada vremenskog plana uz alociranje resursa po aktivnostima
Optimalizacija resursa i odreivanje njihovog broja tijekom vremena
Izrada iskaza potreba za materijalima
Izraun direktnih i indirektnih trokova projekta
Zbrajanje rezultata i dodavanje indirektnih trokova i dobiti poduzea
Aktivnosti + koliine rada /Iskazi potrebnog materijala vrste i koliine za ugradnju su:
Trokovi materijala cjenik materijala (neposredni izrauni=koliinacijena po
jedinici mjere)
Trokovi radne snage, strojeva i opreme cjenik ljudi i opreme (neposredni
izrauni=brojvrijeme koritenjacijena po jedinici mjere)
Neizravni trokovi projekta cjenik ljudi i opreme (neposredni
izrauni=brojvrijeme koritenjacijena po jedinici mjere)
Neizravni trokovi poduzea prirunik (podaci iz prirunika ili posebnih prorauna
ili poslovnih odluka)
Dobit poduzea

12

Trokovno znaajne aktivnosti pravilo 20/80

Paretovo pravilo 20% aktivnosti su trokovno znaajne te ine 80% ukupnih trokova
projekta. Pojednostavljivanje baratanja, optimalizacije i kontrole trokova fokusiranjem na
trokovne znaajne aktivnosti.
Planiranje tijeka/toka novca na projektu
Povezivanje vremena i novca jedan od najvanijih zadataka planiranja projekta.
Tijek/tok novca kumulativna projekcija novca projekta po funkciji vremena.
Koraci konstruiranja s-krivulje tijeka/toka novca na projektu:
1) Iznosi novca svake aktivnosti se rasporeuju du trajanja aktivnosti (linearna i
nelinearna)
2) Du trajanja projekta, u vremenskim intervalima, se izraunava iznos novca kao zbroj
potranje za novcem svih aktivnosti u pojedinom vremenskom intervalu
3) Proraunati inosi po vremenskim intervalima se zbrajaju te se dobiva kumulativni
iznos koji prikazuje plan novca od poetka do kraja projekta.
Prikaz tijeka/toka novca:
Tablino i grafiki (S-krivulja)
Kumulativni i periodini oblik podataka
Jedna ili vie S-krivulja (pri praenju projekta planirano, stvarno, vrijednost,
skupine trokova, odljevi-priljevi)
Transplan dijagram kod pojedinih timova/odjela elja za boljim vizualnim pregledom
odvijanja aktivnosti. Stalna elja za vremenskim prikazom dijelova osnovne mree tkz.
podmrea. Crtanje mrenih dijagrama u vremenskoj skali transplan (prikladan za manji
broj aktivnosti). Obino se crta kada je mrea ve nacrtana i proraunata.
Princip crtanja je isti kao i kod gantograma s iznimkom:
Aktivnosti se crtaju u najranijem poetku
Aktivnosti kritinog puta se ucrtavaju jedna za drugom, samo pomaknute po visini
Gore/dolje od kritinog puta, ovisno o granama mree, se ucrtavaju ostale aktivnosti,
vodei rauna o poetnom dogaaju
12. PREDAVANJE
Optimalizacija plana projekta
Nakon izrade 1. varijanta plana i tijekom ostalih faza planiranja i cijelog projekta slijedi
provjeravanje rasporeda aktivnosti u planu:
1) Planirani raspored koritenja resursa na razini projekta
2) Planirano trajanje projekta
3) Planirana dinamika novca na projektu
Promjena poetnih trajanja ili rasporeda aktivnosti poboljavanje ili optimaliziranje
ciljanih pokazatelja na razini plana/projekta.
Zato optimalizacija plana projekta?
Jedan od osnovnih razloga optimizacije trajanje plana i resursa smanjenje trokova
projekta iscrpnom analizom na svakoj aktivnosti.
Naguravanje vie (puno) projekata u kratki vremenski period veliki angaman resursa u
kratko vrijeme:
1) Potreba optimalizacije trajanja plana i koritenja resursa
2) Izbjegavanje naguravanja projekata
Izbjei preoptereenje (nedostatak) resursa preraspored resursa s ciljem da izvravanja
projekata u okviru/ispod granine (optimalno zadane) razine resursa zaibljenije/"glae" i
nie povrine zauzetosti.

13

Resursi na projektu
Resursi na projektu sve to je potrebno za izvrenje plana (materijal, strojevi, radnici, novac,
vrijeme, ideje). Nerealan/nepovoljan raspored koritenja resursa nema praktinu
primjenjivost ni vrijednost. Osnovna korist efikasnog i metodinog planiranja mogunost
kontrole koritenja resursa.
Planiranje resursa na projektu odreivanje vrste, broja i rasporeda resursa najvaniji
zadatak planiranja projekta.
Analiza svakog pojedinog resursa:
Koja vrsta resursa?
Koliko resursa?
Kada pojedini resurs?
Planiranje resursa na projektu:
Bez ogranienja resursi i vrijeme su neogranieni idealan sluaj
Ogranieni resursi projekt zavriti to prije bez prekoraenja razine resursa
Ogranieno vrijeme projekt zavriti unutar roka uz to manju uporabu resursa
Ogranieno vrijeme i resursi est i vrlo sloen problem
Resursi planirani:
Po vrstama za odreene aktivnosti ei sluaj u praksi
U obliku ukupne koliine jednog resursa po aktivnosti kod financijskog planiranja
Kod planiranja resursa posebna pozornost na optimalno koritenje radne snage i strojeva
sprjeavanje zastoja, uskih grla osiguravanje nepromjenjivog broja i neprekinutog rada
resursa.
Postupak planiranja resursa:
Odreivanje strukture i broja resursa po aktivnostima
o Povezano s proraunom trajanja aktivnosti
o Analiza i sinteza projekta sa proraunom resursa
o Potreba velikog opreza i kontrole prilikom alociranja resursa
Zbrajanje resursa na razini projekta i izrada poetne varijante plana koritenja
o Prikaz dinamike koritenja resursa u obliku tablice ili histograma, najee u
najranijim vremenima
Analiza i optimalizacija plana koritenja resursa na projektu
o Prekoraenje ili neravnomjernost poboljanja putem promjena strukture i
broja resursa i/ili vremenskog raspored aktivnosti (sloeno)
Potrebe resursa (vrsta i koliina) na najniim razinama WBS-a
Potrebe resursa (vrsta i koliina) na viim razinama WBS-a (dijelovi projekta,
podprojekti)
Kritini/nedostatni resursi koji se moraju osigurati izvan projekta (angaman ljudi ili
nabava materijala, strojeva)
Metode optimalizacije rasporeda koritenja resursa u planu
Povoljan raspored koritenja resursa u planu:
1) Jednostavnim poravnanjem broja resursa na razini projekta prema iskustvu i
sposobnosti planera (uporaba raunala/simulacije)
Poboljanje jednog resursa utjee na:
- Dinamiku trokova
- Dinamiku druguh resursa
- Promjenu kritinog puta i trajanje projekta
2) Primjenom nekog od optimalizacijskih postupaka

14

a. Metoda za optimalizaciju rasporeda koritenja resursa u planu u zadanom

vremenu projekta
Glaanje profila resursa (minimalizacija oscilacija, sniavanje razine uz
neprimjenjeno vrijeme)
Fokus na nekritine aktivnosti u planu
b. Metoda za optimalizaciju koritenja zadanog broja resursa u planu
Preraspored aktivnosti da se zadovolji zahtjev ogranienog broja
resursa uz to krae trajanje projekta
Kod vie razliitih resursa i njihovog nejedininog (1 resurs nije angairan cijelo trajanje
aktivnosti) odnosa sa aktivnostima dolazi do velikih kombinatornih problema:
Heuristiki pristup primjena nekog jednostavnog praktinog pravila za odreivanje
prednosti aktivnosti pri koritenju resursa.
Matematiki pristup primjena matematikog planiranja za pronalaenje optimalnog
rjeenja slabo razvijeno.
Burgesova metoda najmanjih kvadrata traenje najmanje sume kvadrata potranje za
resursima.
Postupci vremenskog skraenja u planu
Saimanje/zbijanje/skraenje projekta redukcija ili skraenje trajanja projekta. Do skraenja
aktivnosti/projekta dolazi kada:
Je iskalkulirano trajanje projekta, temeljeno na normalnim trajanjima aktivnosti i
najmanjim trokovima, predugo
Postoji zahtjev za rokom, javljaju se penali zbog kanjenja ili postoje bonusi za raniji
zavretak projekta
Je prisutno je kanjenje projekta ve u njegovim ranijim fazama
Je poeljnije to prije zavriti projekt i alocirati resurse na drugi projekt
Su indirektni trokovi jako veliki te je jeftinije ubrzati projekt da bi se u konanici
smanjili ukupni trokovi projekta
Trajanje projekta:
Se skrauje skraivanjem aktivnosti kritinog puta
Ne skrauje se skraivanjem aktivnosti koje nisu na kritinom putu zbog
posljedino veih rezervi moe biti nain efikasnije upotrebe resursa
Moe i veinom ima svoju cijenu u porastu trokova
Naela vremenskog skraenja u planu:
Ustanoviti mjesta moguih skraenja
Analizirati skraenja s aspekta odnosa vremena, trokova, kvalitete i sigurnosti
Provesti skraenja na mjestma najboljeg uinka
Uz svaki postupak skraenja mora se provesti i analiza rizika
Tri skupine mjera skraenja trajanja plana:
Promjene vremenskih elemenata u planu vremenske veze aktivnosti, trajanja
aktivnosti (najee u praksi)
Promjene strukturnih elemenata u planu strukturne veze aktivnosti izbor i slijed
aktivnosti (veoma sloeno)
Promjene u kalendaru poveanje fonda radnog vremena
*Skraenje plana promjenama vremenskih elemenata dva postupka:
1) Promjenama vrijednosti ili vrste vremenskih veza kritinih i potkritinih aktivnosti
a. Najjednostavnija mjera
b. Iskoritavanje dodatnih/neiskoritenih mogunosti uvoenja paralelnog rada
na povezanim aktivnostima ovisno o rezervama aktivnosti
15

2) Promjenama trajanja kritinih i podkritinih aktivnosti

a. Mjere za skraenje pojedinane aktivnosti:
Bolja organizacija rada (smanjenje zastoja) uz postojee resurse i tehnologiju
Produenje radnog vremena tijekom dana
Poveanje broja izvritelja aktivnosti
Uvoenje rada u vie smjena
Promjena vrste izvrenja (stroj umjesto ovjeka)
Promjena tehnologije rada
Primjena alternativnih materijala
Oprez u primjeni ovih mjera osobitno produenja radnog vremena koje je najee u
praksi
Najbolja mjera je bolja organizacija rada
b. Skraenje trajanja aktivnosti u pravilu uzrokuje poveanje trokova
Povezanost trajanja i trokova aktivnosti/projekta brojne opcije dodjele vrste i broja
resursa razliiti pripadajui trokovi brojne varijante odnosa trajanje-trokovi. Svaka
aktivnost se moe odvijati uz manje ili vee trokove:
Normalno trajanje/odvijanje aktivnosti (normalni trokovi)
o Veinom su ovdje direktni trokovi minimalni
o Ovo su obino trajanja s kojima se rade inicijalne kalkulacije i planiranje
Ubrzano trajanje/odvijanje aktivnosti (poveani trokovi)
o Aktivnosti ne mogu trajati/odvijati se krae od ubrzanog trajanja
o Minimalno/ubrzano trajanje aktivnosti se obino postie maksimalnom
upotrebom resursa.
*Postupci vremenskog skraenja u planu jo se nazivaju i optimalizacija trajanja projekta s
obzirom na trokove!
Skraivanje aktivnosti ubrzanje odvijanja aktivnosti sve do mogue minimalne granice,
ovisno o eljama i potrebama planera i plana.
Nagib/porast trokova relativan porast trokova po jedinici skraenog vremena neke
aktivnosti. Nagib trokova moe se koristiti za rangiranje aktivnosti i odreivanje redosljeda
skraivanja aktivnosti.
Odnos trokova i trajanja aktivnosti nije jednoznaan postoje razliite ovisnosti izmeu
trokova i trajanja aktivnosti:
Nema poveanja trokova s ubrzanjem aktivnosti
Rastue poveanje trokova s ubrzanjem aktivnosti
Opadajue poveanje trokova s ubrzanjem aktivnosti
Mogue je izraditi:
Normalnu procjenu izvoenje aktivnosti uz minimalne trokove (primarni kriterij je
cijena i o njoj se vodi rauna)
Ubrzanu procjenu izvoenje aktivnosti u minimalnom vremenu (primarni kriterij je
vrijeme i o njemu se vodi rauna)
Pomone procjene sve veliine izmeu normalne i ubrzane procjene
Pravila selekcije aktivnosti za skraivanje/ubrzanje ili eventualno produavanje:
1) Izabrati kritine aktivnosti
2) Iz skupa kritinih aktivnosti eliminirati one koje imaju neobina obiljeja SS i FF veza
3) Od preostalih aktivnosti na kritinom putu sa niim ili najniim porastom trokova se
skrauje prije ili najprije (ukoliko se eli produiti aktivnost aktivnosti sa veim ili
najveim porastom trokova se produuju prije ili najprije)
16

4) Ponavljati korake od 1-3 (ako se javi novi kritini put) dok se ne dostigne eljeno
trajanje
U praksi se za skraenje plana kombinira postupak promjene vrste vremenske veze i postupak
skraenja trajanja aktivnosti.
Optimalno trajanje projekta
Prilikom vremenskg skraenja u planu osim direktnih trokova treba uzeti u razmatranje i
indirektne trokove projekta (i poduzea).

17