Vježbe 6

ass. Lejla Dacić

TEORIJA TROŠKOVA
 TEORIJA TROŠKOVA
 Troškovi predstavljaju vrijednosni izraz utrošaka faktora proizvodnje
 Fiksni i varijabilni roškovi
 Troškovi u kratkom i dugom vremenskom periodu

 Troškove možemo podijeliti na eksplicitne i implicitne.

 U eksplicitne troškove spadaju svi oni troškovi koje možemo
računovodstveno evidentirati:
1. troškovi plata radnika,
2. troškovi plaćene kamate,
3. troškovi amortizacija,
4. troškovi iznajmljivanja prostorija,
5. troškovi repromaterijala, itd.
 Implicitni (oportunitetni) troškovi predstavljaju iznos
koji bismo mogli ostvariti alternativnom upotrebom
angažovanih resursa.
 Poslovni i ekonomski profit
 Poslovni profit predstavlja razliku između svih
ukupnih prihoda preduzeća i svih računovodstvenih
troškova preduzeća.

POSLOVNI PROFIT=UKUPNI PRIHODI-EKSPLICITNI

(RAČUNOVODSTVENI) TROŠKOVI
 Računovodstveni troškovi su samo oni troškovi za koje
postoji dokumenat da je određeni iznos sredstava
plaćen za nešto.

 Ekonomski profit se računa kao razlika između svih

ukupnih prihoda preduzeća i zbira eksplicitnih
(računovodstvenih) i implicitnih troškova

EKONOMSKI PROFIT= UKUPNI PRIHODI –

(EKSPLICITNI+IMPLICITNI) TROŠKOVI
 Ekstraprofit=ekonomski profit=čisti profit
 Ekstraprofit je višak profita koji preduzetniku ostaje
nakon podmirivanja svih troškova i zarade prosječnog
profita.
 Prosječan profit (prosječna dobit, normalni profit) je
minimalna naknada koja može zadržati preduzetnikov
novčani kapital i njegove preduzetničke sposobnosti i
napore u datoj aktivnosti.
 Individualni troškovi proizvodnje su vezani za
pojedinačno preduzeće (svi njegovi troškovi).

 Društveni troškovi proizvodnje predstavljaju sumu

svih troškova u nekoj privredi, s tim što su u ove
troškove uključeni i troškovi koje imaju druga
preduzeća zbog našeg poslovanja (troškovi zagađenja,
troškovi ćišćenja, troškovi zaštite itd.)

 Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje

troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja, a
eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih
troškova.
Tradicionalna teorija troškova
 Kratkoročni i dugoročni troškovi, ukupni fiksni i
ukupni varijabilni
Kratkoročni troškovi
 Fiksni troškovi proizvodnje su onaj dio ukupnih
troškova proizvodnje čija veličina ne ovisi o obimu
proizvodnje.
 Varijabilni troškovi su oni troškovi koji rastu sa
povećanjem nivoa outputa.
SRTC = FC + VC
 Veličina varijabilnih troškova u odnosu na obim može
rasti proporcionalno ,degresivno ili progresivno.
 U fiksne troškove spadaju:
1. Troškovi anuiteta i kamate na zajmove preduzeća,
2. Troškovi premije osiguranja,
3. Troškovi amortizacije,
4. Troškovi plate top menadžmentu,
5. Troškovi zemljarine, itd.
U varijabilne troškove spadaju:
1. Troškovi pomoćnog materijala,
2. Troškovi sirovina,
3. Troškovi pogonske energije,
4. Troškovi plata radnika.
 Prosječni ukupni troškovi (ATC) su ukupni troškovi
proizvodnje obračunati na jedinicu ostvarene proizvodnje.
ATC=TC/ Q
 Prosječni ukupni troškovi u preduzeć se dobiju kao zbir
prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova, tj:
SRATC = AVC + AFC
 Prosječni fiksni troškovi se dobiju kada se ukupni fiksni
troškovi podijele sa obimom proizvodnje. Sa povećanjem
proizvodnje oni konstantno opadaju.
AFC=TFC/Q
 Prosječni varijabilni troškovi dobiju kada se ukupni
varijabilni troškovi podijele sa obimom proizvodnje.
AVC=TVC/Q
 Granični troškovi predstavljaju povećanje ukupnih
troškova kada se proizvodnja poveća za jednu jedinicu.
MC=ΔTC/ ΔQ
Ukupni fiksni troškovi Ukupni varijabilni troškovi

Ukupni troškovi
Prosječni ukupni, prosječni fiksni, prosječni varijabilni i granični troškovi preduzeća

Tačka A - „Prag zakona o prinosima“,

Tačka B - „Tačka zatvaranja“
Tačka C - „Tačka pokrića“.
 Dugoročni troškovi
 Svi troškovi u dugom roku varijabilni. Funkcija
dugoročnih troškova zavisi od:
 nivoa proizvodnje,
 tehnologije
 cijene faktora,
dok funkcija kratkoročnih troškova zavisi i od cijene
fiksnih faktora.
Kratkoročni prosječni ukupni troškovi preduzeća
 Kriva dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC)
pokazuje najmanji trošak proizvodnje pri određenom
kapacitetu proizvodnje. Ova kriva obuhvata-obavija
kratkoročne prosječne ukupne troškove sa donje strane
kratkoročnih troškova.

Q optimum –optimalna veličina postrojenja

Empirijske funkcije troškova
 Funkcije troškova mogu se izraziti u u matematičkom
obliku. Postoje različiti oblici tih funkcija.

U funkciji parametar a predstvlja direktni

trošak po jedinici proizvodnje, dok parametar c
predstavlja fiksne troškove.
Npr. Ako je direktni trošak proizvidnje 200KM a fiksni
1.000KM, tada funkcija troškova TC= 200q + 1.000
Primjer 1.
 Data je funkcija ukupnih troškova preduzeća TC = 10 +
2q + 2q, i funkcija ukupnog prihoda preduzeća TR =
12q + 4q .

 1. izračunajte funkciju graničnih troškova,

 2. izračunajte funkciju graničnog prihoda,
 3. izračunajte funkciju profita,
 4. Izračunajte profit preduzeća pri količini proizvodnje
od 20 komada.
Primjer 2.
 Pravni fakultet Univerziteta Northwestern dugo je bio
smješten na obalama jezera Michigan u Chicagu. Međutim,
glavni kampus je smješten u predgrađu Evanston.
Sredinom 1970-tih Pravni fakultet je započeo planiranje
nove zgrade pa se morala izabrati nova lokacija. Bi li nova
zgrada trebala biti izgrađena na sadašnjoj lokaciji koja se
nalazi u blizini glavnih gradskih odvjetničkih kancelarija u
centru Chicaga, ili bi bilo bolje preseliti je u Evanston gdje
bi se fizički integrirala sa ostatkom univerziteta?
 Mnoge poznate osobe su zagovarale lokaciju u središtu.
Jedan od njihovih argumenata za tu lokaciju je bio i niži
trošak jer je sveučilište već vlasnik zemljišta. Ako bi se
zgrada gradila u Evanstonu, bilo bi potrebno kupiti veliki
komad zemljišta. Ima li ovaj argument ikakvog
ekonomskog smisla?
 Nema. Ovdje se čini česta pogreška neuzimanjem u
obzir oportunitetnog troška. S ekonomskog gledišta,
vrlo je skupo smjestiti zgradu pravnog fakulteta u
središte grada jer je oportunitetni trošak vrijedne
lokacije na obali jezera visok: to se zemljište može
prodati za iznos koji bi bio dovoljan za kupnju
potrebnog zemljišta u Evanstonu, a još bi preostala
značajna svota novca.
 Na kraju, Northwestern je odlučio zadržati Pravni
fakultet u Chicagu.To je bila skupa odluka. Možda je ta
odluka imala smisla ako je položaj u središtu Chicaga
bio od velike vrijednosti fakultetu, ali nije imala smisla
ako je donesena na temelju pretpostavke da je zemlište
u središtu bilo dostupno bez troška.
HVALA NA PAŽNJI
