Buotinska karotaa

Preddiplomski studij Naftnog rudarstva

IV semestar

Petrofizikalna svojstva stijena

Petrofizikalna svojstva stijena

Poroznost
Propusnost

Najvaniji
N
j iji parametri
t i za odreivanje
d i
j
volumena leita i protoka fluida.

Poroznost ili upljikavost (eng. Porosity)

Volumen pora u stijeni u odnosu na ukupni volumen stijene

Vuk Vm
[%]
=
=
Vuk
Vuk
Vp

Vp - volumen pora
Vm volumen matriksa
Vuk ukupni volumen (mineralnog

dijela zajedno s pornim prostorom)

Poroznost

Vuk Vm
[%]
=
=
Vuk
Vuk
Vp

Sw zasienje
j vodom
(1 Sw) zasienje ugljikovodicima

Poroznost
Primarna

utjecaj poloaja zrna

Kubino slaganje

Romboedarsko slaganje

rezultat je talonih uvjeta u kojima je

nastala stijena
karakteristina za zrnate stijene
((meuzrnska
eu s a po
poroznost)
o os )
- ovisi o rasporedu i veliini zrna

Sekundarna
nastala nakon formiranja stijene
- tektonskim silama - pukotinska
poroznost
- otapanjem (npr. vapnenac) pukotinsko-disolucijska
poroznost

poroznost u vapnencu zbog proirenja

primarnih upljina uslijed otapanja

utjecaj
j
jg
granulometrijskog
j
g sastava
i cementacije meuzrnskog prostora

pukotinska poroznost
nastala lomljenjem
(Prema Meinzeru, 1942)

Poroznost

Utjecaj kompakcije i cementacije

Ukupna i efektivna poroznost

ukupna poroznost - ukupni porni prostor bez obzira na to da li su
pore povezane ili ne
efektivna poroznost - pore koje su meusobno povezane
moe biti i nekoliko redova veliine manja od ukupne poroznosti
Kod leita ugljikovodika vano je odrediti efektivnu poroznost
jer
j je
j k
kroz povezane pore mogue
ostvariti
st iti protok
t k fl
fluida
id

Poroznost
Mjerenje poroznosti
1 Mjerenje na jezgrama u laboratoriju (uz simulaciju
1.
leinih uvjeta temperature i tlaka)
2 Mjerenje in situ pomou geofizikih mjerenja u buotini
2.
zvune (akustine) karotae
karotae gustoe
neutronske
t
k k
karotae
t
karotae otpornosti
neizravan nain; najee se kombiniraju rezultati
nekoliko karotanih metoda

Propusnost stijena (eng. Permeability)

opisuje mogunost protjecanja fluida kroz porni prostor svojstvo stijene
do protoka fluida dolazi uslijed gradijenta tlaka
Darcyjeva jednadba:

q=

p
l

q obujamski protok (m3/s)

viskoznost
i k
t fluida
fl id (P
(Pas))
p razlika tlaka na udaljenosti l (Pa)
l duljina uzorka (m)
A povrina poprenog presjeka uzorka (m2)
k propusnost; mjerna jedinica u SI-sustavu je m2
U cgs-sustavu: D(darcy)
Za propusnost stijena koristi se: mD(milidarcy) = 10-3 D
1 D 10-12 m2 =1 m2

1 mD 10-3 m2
7

Propusnost stijena
apsolutna propusnost propusnost za pojedinani fluid unutar stijene, ako
izmeu fluida i stijene ne dolazi do reakcije
efektivna propusnost - sposobnost protjecanja pojedinog fluida, ali u sluaju
kada jje stijena
j
zasiena s vie f
faza koje
j se m
meusobno ne mijeaju
mj j
npr. u leitu koje sadri plin i slojnu vodu efektivna propusnost ovisi o
relativnim odnosima zasienja pojedinanih fluida te vrsti leita (s obzirom na
litologiju i efektivnu poroznost)
relativna propusnost - odnos efektivne propusnosti za pojedinani fluid i
apsolutne
l
propusnoti za isti fluid
fl d u sluaju
l
kada
k d bi stijena bila
l zasiena

samo tim
fluidom

k rw =

kw
k

k ro =

ko
k

krw relativna p
propusnost
p
za vodu
kw efektivna propusnost za vodu
k apsolutna propusnost
kro relativna propusnost za naftu
ko efektivna propusnost za naftu

Elektrina svojstva stijena

El. otpor (r) omjer napona i jakosti elektrine struje (eng. Resistance)
- mjerna jedinica: ohm ()
- inverzna vrijednost vodljivosti (eng. Conductance)

Ohmov zakon: jakost struje kroz vodi biti e vea to je vei napon meu
njegovim krajevima i to je manji otpor strujnog kruga u kojem se nalazi
vodi
V

U V
I=
r

Elektrina svojstva stijena

promatramo vodi duljine L i konstantnog presjeka A, kojim tee struja jakosti I
potencijali na krajevima vodia su Ua i Ub
Ua

Ub
A

Vrijedi:
j

I =

A
L

(U a U b )
G =

r=

A
L

- elektrina provodljivost (S/m)

(eng. Conductivity)

(S)

1
( )
G

G elektrina vodljivost (S)

(eng. Conductance)
r elektrini otpor ()
(eng. Resistance)

Elektrina otpornost
Za vodi konstantne povrine poprenog presjeka (A) vrijedi:

1 L
r=
A
A
Vrijedi: R = r
L

=R

R - elektrina otpornost
(eng. Resistivity)

[
A]
m2
[R ] = [r ] =
[L ]
m

= m

Elektrina otpornost (R) svojstvo materijala vodia

D f : otpor
Def.:
tp vodia
di jjedinine
dinin p
povrine
in p
presjeka
sj k i jjedinine
dinin d
duljine
ljin

irenje struje kroz stijene

Tok struje u stijenama i tlu (kretanje nosioca el. naboja) odvija se na
tri g
glavna naina:
1.Elektrolitika vodljivost najee
odvija se kretanjem iona u elektrolitikom fluidu
ovisi o vrsti iona,
iona koncentraciji iona i pokretljivosti iona
2. Elektronska vodljivost (kao u metalima)
kretanjem
k t j
elektrona
l kt
u metalnim
t l i oksidima
k idi
i sulfidnim
lfid i rudama
d
3. Dielektrina vodljivost
vrlo slaba vodljivost prisutna u izolatorima uslijed postojanja
vanjskog el. polja
nastaje
j uslijed
j p
pomaka e- u atomu u odnosu na jjezgru
g

glavni nosioci el.

el naboja u sedimentnim stijenama su ioni u slojnoj vodi
12

Elektrina otpornost stijena

Otpornosti stijena nalaze se u vrlo
irokom rasponu vrijednosti.
vrijednosti I to ne
samo meu razliitim vrstama stijena,
nego i meu stijenama iste vrste.
Razliite otpornosti istih stijena
najveim dijelom ovise o fluidu koji se
nalazi u pornom prostoru.
esto je i cilj odreivanja elektrinih
svojstva stijena (el. otpornosti),
identifikacija
dent f kac
ac ja f
fluida
u da koji
oj se na
nalazi
az u
flu
koj
nalaz
pornom prostoru.
Karbonatne stijene otpornost ovisi o
njihovom stanju, tj. raspucalosti i
kompaktnosti
(Ward, 1990; Telford et al., 1990)

Elektrina otpornost stijena

Ovisi o (Hearst & Nelson, 1985):
zasienju vodom slojna voda najee vrlo dobro provodi el. struju

salinitetu otpornost (provodljivost) slojne vode ovisi o

koncentraciji otopljenih iona
temperaturi provodljivost slojne vode poveava se s
temperaturom tj. dubinom, pa time i
provodljivost
dl
stijene
p j mnoge
g sedimentne i metamorfne stijene
j
su
anizotropiji
anizotropne tj. el. otpornost du ravnine
sedimentacije je razliita od otpornosti okomito na nju
sadraju gline - glina moe poveati ionsku vodljivost

Odnos el. otpornosti i poroznosti

Otpornost

Voda

Poroznost

Odnos el. otpornosti i zasienja

1. Pret.: Porni prostor zasien i ugljikovodicima
el. otpornost ovisi o zasienju

Otpornost

Voda

Zasienje
vodom

CH

Zone oko kanala buotine

Isplani oblog (eng. mudcake)
nastaje uslijed razlike tlakova
- ine g
ga estice iz isplake
p
ija
j jje
veliina vea od veliine pora
Isprana zona (eng. flushed zone)
fluid u pornom prostoru je filtrat
isplake
Prijelazna zona (eng. transition
zone)
slojna voda i filtrat isplake se
mijeaju
- javlja se gradijent saliniteta
Netaknuta zona (eng. uninvaded
zone)
fluid u p
pornom p
prostoru jje slojna
j
voda

Raspodjela el. otpornosti i

zasienja u okolini kanala
buotine kroz propusni sloj

Rm otpornost isplake
Rmf - otpornost
p
filtrata isplake
p
Rmc otpornost isplanog
kolaa
Rxo otpornost isprane zone
Rt otpornost netaknute zone
Rw otpornost slojne vode
Rs otpornost susjednih
slojeva
Sxo zasienje isprane zone
filtratom isplake
Sw zasienje vodom

Raspodjela el. otpornosti u okolini kanala buotine

netaknuta zona
ij l
zona
prijelazna
isprana zona

isplani kola

Rmf > Rw

Zavodnjene naslage

otpornosti u podruju oko buotine

znatno se razlikuju od stvarne
otpornosti
t
ti stijene
tij

salinitet = salinitet filtrata isplake

gradijent saliniteta

Rm otpornost isplake
Rmc otpornost isplanog
kolaa
Rxo otpornost isprane zone
Rt otpornost netaknute zone

Raspodjela el. otpornosti u okolini kanala buotine

netaknuta zona

Sloj zasien ugljikovodicima

prijelazna zona
isprana zona
isplani kola

Rt (otpornost netaknute zone)

- moe biti vea od Rxo

Raspodjela el. otpornosti u okolini kanala buotine

Porozni i propusni sloj
zasien naftom i vodom

prstenasta zona
prijelazna zona
isprana zona
isplani kola

Zbog razlike u pokretljivosti

nafte i slojne vode zaostaje dio
nafte
slojna voda stvara prstenasti
prostor u obliku brane

Raspodjela zasienja u okolini kanala buotine

prstenasta zona

filtrat
isplake

isprana
p
zona

prijelazna zona

isplani kola

slojna
voda
CH
netaknuta zona
23