EMISIJE STAKLENIKIH

PLINOVA
 GLOBALNI PROBLEMI
ZATITE OKOLIA
Globalno poveanje temperature
Unitavanje ozonskog omotaa
Kisele kie
Unitavanje tropskih uma
Unitavanje raznolikosti biljnog i ivotinjskog
svijeta
Zagaenje morskih okolia
Problem opasnog otpada
irenje pustinja
Problem zagaenja iz zemalja u razvoju
EFEKT STAKLENIKA
 STAKELNIKI PLINOVI

Prirodni
Vodena para
Ozon
CO2 (120 g.)
80% antropogenih staklenikih plinova
Izgaranje fosilnih goriva
Poveanje u zadnjih 300 godina od 30%
N 2O
Poljoprivreda- duina gnojiva
Proces izgaranja fosilnih goriva
CH4 (10-12 g.)
Poljoprivreda- euterika fermentacija
Otpad- fermentacija
Sintetski
HFC, PFC, CFC, SF6 industrijski procesi
 KONCENTRACIJA
UGLJINOG DIOKSIDA
GLOBALNA EMISIJA NOx
KONCENTRACIJA METANA
 GLOBALNO POVEANJE
TEMPERATURE
Prosjean rast
19. st.: 0.6 C
Zadnjih 25 godina: 0.2- 0.3C
Predvianja (1990.-2100.): 1.4- 5.8C
Modeliranje pomou kompjutorskih modela
Posljedice
Topljenje ledenih kapa i ledenjaka
Podizanje razine mora
Dezertifikacija
Utjecaj na poljoprivredu
UTJECAJ KONCENTACIJE CO2
NA PORAST TEMPERATURE
MODELIRANJE GLOBALNOG
ZATOPLJENJA
Scenarij- bussines
as usual

Stabilizacija CO2 na 750 ppm

Stabilizacija CO2 na 550 ppm

PORAST RAZINE MORA
POSLJEDICE GLOBALNOG
ZATOPLJENJA
 TROKOVI GLOBALNOG
1012 $ ZATOPLJENJA

Vrijeme
 POVIJESNI PREGLED
1988. Meunarodni panel o klimatskim
promjenama (IPCC)
1992. Rio Earth Summit- UN Konvencija o
klimatskim promjenama (UNFCCC)
1995. Berlin COP1
1996 eneva CPO2
1997. COP3- Kyoto Protokol
1998. Buenos Aries COP4
1999. Bonn COP5
2000. Hague COP6
2001. Marake COP7
2002. Johannesburg COP8
2003. Milano CPO9
 KYOTO PROTOKOL

Annex I zemlje
Smanjenje emisije CO2, N2O i CH4 u razdoblju
2008.- 2012. za 5.2% u odnosu na emisije
1990.
Smanjenje emisije HFC, PFC i SF6 u razdoblju
2008.- 2012. za 5.2% u odnosu na emisije
1995.
Ne-Annex I zemlje
Nema propisanih obveza
Stupanje na snagu
16.veljaa, 2005.
Sinks
Bubbles
 KYOTO PROTOKOL- Tko je tko?

EU Annex II zemlje izvan EU

Annex I zemlje u tranziciji Ne-Annex I zemlje
Annex I zemlje koje nisu
ratificirale Kyoto
 PETORICA NAJVEIH
ANNEX I IZ 1990.
SAD- 30.1% (4 957 022 Gt CO2 )
Ruska federacija- 17.4% (2 388 720 Gt
CO2 )
Japan- 8.5% (1 173 360 Gt CO2 )
Njemaka- 7.4% (1 012 443 Gt CO2 )
Velika Britanija+ Sjeverna Irska- 4.3%
(584 078 Gt CO2 )
KYOTO PROTOKOL-
SNIENJA EMISIJA
EU smanjenje 8%
SAD smanjenje 7%
Kanada, Maarska,
smanjenje 6%
Japan, Poljska
Hrvatska smanjenje 5%
Novi Zeland, Ruska
0%
Federacija, Ukrajina
Norveka poveanje 1%
Australija poveanje 1%
Island poveanje 1%
 KYOTO PROTOKOL
Kyoto mehanizmi (50%)
JI: Annex I- Annex I= ERU, 2008. g.
CDM: Annex I- ne-Annex I= CRU, 2000. g.
ET= AAU=1t CO2
Domae trite
Meunarodno ANNEX I NE-ANNEX I

trite domae smanjenje

emisije

KYOTO JI
MEHANIZMI CDM
ET
 EMISIJA STAKLENIKIH
PLINOVA PO REGIJAMA
Emisija staklenikih plinova 1990.
(Mt CO2eq)

8% zapadne Annex I
24% 40% CEE/FSU
Latinska Amerika
Afrika
5% Azija
7% 16% Ostatak svijeta

Emisija staklenikih plinova 2010.

(Mt CO2eq)

8% zapadne Annex I
38% CEE/FSU
27%
Latinska Amerika
Afrika
Azija
7% 7% 13% Ostatak svijeta
UDIO PLINOVA U UKUPNOJ
EMISIJI
Udio plinova u ukupnoj emisiji
staklenikih plinova 1990.

10% 1%
CO2
21%
CH4
N2O
PFC/HFC/SF6
68%

Udio plinova u ukunoj emisiji

staklenikih plinova 2010.

9% 2%
CO2
19%
CH4
N2O
PFC/HFC/SF6
70%
UDIO PLINOVA U UKUPNOJ
EMISIJI POJEDINIH REGIJA
Annex I- udio plinova u ukupnoj emisiji 2010.

5% 3%
11%
CO2
CH4
N2O
PFC/HFC/SF6
81%

ne-Annex I- udio plinova u ukupnoj emisiji 2010.

13% 1%
CO2
CH4
N2O
27% 59% PFC/HFC/SF6
 GLOBALNO TRITE
EMISIJAMA
SO2 i NOx programi- SAD
Raspodjela dozvola za emisije
Sustav monitoringa emisija i transakcija
dozvola
Sustav kanjavanja
Danska, Norveka, Velika Britanija
BP, Amoco, Shell, Ford, Tokyo Electrics
 TRITE EMISIJAMA-
PREDUVJETI
Dovoljan broj aktera
Niski trokovi transakcija
Regulacijski sustav
 ZATO TRGOVATI EMISIJAMA?

marginalni marginalni
trokovi kupac trokovi prodava
Dobit od
p(BS) trgovine Dobit od
trgovine

p(EU)
p (BS)

q Q q Q
Smanjenje emisije Smanjenje emisije
staklenikih plinova staklenikih plinova
(Mt CO2 eq) (Mt CO2 eq)
 KOMPANIJE UKLJUENE U
SUSTAV KONTROLE EMISIJA
Proizvoai fosilnih goriva
Proizvodnja elektrine energije
Veliki potroai energije
Cementna industija
Graevinska industrija
Prometna industrija
Proizvoai ostalih staklenikih plinova
UTJECAJ PRIMJENE POLITIKE
KONTROLE EMISIJA
Trokovi
Tehnologija
Emisije
JI i CDM
 TRITE EMISIJAMA

Razvoj- dvije faze

Veliina- 3 do 10 milijardi do 2010.
Cijene- 0.11- 0.22 $/ t snienja CO2eq
Transakcije
Spot transakcije
Forward Settlement
Options
Investiranje u projekte
 SMANJENJA EMISIJA
Sekvestracija
Ouvanje tla i iskoritavanje zemljita
ume
Ouvanje kopna
Proizvodnja i koritenje energije
Efikasana industrija, zgradarstvo
Prijelaz na ista goriva
Obnovljivi izvori energije
Zadravanje, obnavljanje i koritenje
CH4 iz gnojiva, otpada, rudnih nalazia
Promjene u procesu
 TRITE EMISIJAMA-
PROBLEMI
Monitoring izvora emisija
Mobilni izvori
Gorivo
Proizvoai
Stacionarni izvori
Konstantan monitoring
Izraunavanje masene emisije
 EUROPSKI SUSTAV
TRGOVANJA EMISIJAMA
EU Direktiva- 2003/87/EC
Cap & trade program- CO2
Poetak rada trita- 01. 01. 2005.
25 EU zemalja- 12 000- 15 000 proizvodnih
pogona (46% emisije)
Faze:
2005.- 2007.= pripremna faza
2008.- 2012.
5 jednogodinjih faza
CILJANA SNIENJA LANICA EU
UNUTAR BUBBLE SISTEMA
CILJANA SNIENJA NOVIH
LANICA EU
 EUROPSKI SUSTAV
TRGOVANJA EMISIJAMA
Obuhvaeni sektori:
Energetski sektor- proizvodnja elektrine energije,
rafinerije nafte
Proizvodnja i obrada eljeza i elika
Proizvodnja stakla, keramike i cementa
Proizvodnja papira
Sektori koji su 2001. najvie pridonijeli emisiji
GHG:
Energetski sektor (elektrane i rafinerije)- 28% (CO2 )
Sektor transporta- 21% (CO2 + NOx )
Industrija- 20 % (CO2 + NOx )
Ostalo (domainstva)- 17%
Poljoprivreda- 10% (CO2 + NOx )
 BROJ PROIZVODNIH
JEDINICA EU ETS
ZEMLJA BROJ POGONA

AUSTRIJA 240

BELGIJA 295
CIPAR 15 LUKSEMBURG 12-19
EKA 500
MALTA NEDOSTUPNO
DANSKA 350
NIZOZEMSKA 250-300
ESTONIJA 39
POLJSKA 1 100-1 200
NJEMAKA 2 600
PORTUGAL 200
GRKA 185
SLOVAKA 200
FINSKA 500
SLOVENIJA 70- 100
FRANCUSKA 1 500
MAARSKA 300 SPANJOLSKA NEDOSTUPNO

IRSKA 97 VEDSKA 500

ITALIJA 1 900- 2 100 UJEDINJENO 1 5000

KRALJEVSTVO
LITVA 86
LETONIJA NEDOSTUPNO UKUPNO 12 439- 12 826
 EUROPSKI SUSTAV
TRGOVANJA EMISIJAMA
Ranija iskustva
UK , Danska, Njemaka (CO2)
Slovaka i Nizozemska (NOx)
Budunost
Povezanost s nacionalnim tritima zemalja
izvan EU, potpisnica Kyoto Protokola-
bilateralni sporazumi
Linking Direktiva- u fazi odobravanja
II. faza- 6% (8%) ERU/CRU
 RASPODJELA DOZVOLA
EMITIRANJA
Prema EU Direktivi- osnovni kriteriji
I. Faza- besplatno + 5% javnim aukcijama
II. Faza- besplatno + 10% javnim aukcijama
Raspodjela na Kyoto protokol mehanizme
Raspodjela na sektore
Raspodjela na pojedine proizvodne pogone
Dodijeljena koliina dozvola za emitiranje ostaje do
kraja faze
Kriteriji
Ukupna koliina emisije
Proizvodnja
Vrsta goriva
Tehniki potencijal smanjenja emisije
 RASPODJELA DOZVOLA
EMITIRANJA
Nacionalni plan raspodjele dozvola za
emitiranje (31. 03. 2004. ili 01.05.2004.)
Popis pogona i njima dodijeljenih dozvola,
objanjenje metodologije
Revidiranje vri EU Vijee- revizija traje 3
mjeseca
Javni uvidi
Jednostavnost, transparentnost
Izazovi- politiki, praktini
Koritenje tree strane za verifikaciju baze
podataka
 MONITORING, IZVJETAVANJE I
VERIFICIRANJE IZVJETAJA
EU Komisija izdaje prijedlog monitoringa
provoenja cap & trade programa
Fleksibilnost- pogoni razvijaju vlastite
sustave monitoringa
Konstantan monitoring ili izraunavanje
emisija
Izrada Registra dozvola
Monitoring provodi dravna sluba ili
trea strana
Konana verifikacija- EU komisija
 REGISTRI DOZVOLA

Sustav praenja dozvola za emitiranje

Obaveza svake lanice
Registarski broj- podaci o postrojenju,
dozvolama i godini izdavanja dozvole
(vintage)
Nacionalni registri su putem
standardiziranih protokola povezani
Komisija nadgleda ispravnost registara
Pristup javnosti podacima o emisijama i
trgovanju
 PROVOENJE PROPISA I
KAZNE
Provoenje propisa
Dravna razina i na razini kompanija
Potekoe- multinacionalni sustav, nepravilna
interpretacija i primjena zakona
Toan i potpun monitoring emisija i izvjetavanje
Praenje dozvola putem registara
Novane kazne za prekoraenje
Pristup javnosti o rezultatima monitoringa i trgovanju
Kazne provodi Europski sud na razini drava
Nacionalni sud- lana izvjea
Kazne za prekoraenje emisije
I. Faza= 40/tCO2
II. Faza= 100 /tCO2
 EU ETS

est meudravnih europskih trita

emisijama
EXAA- Austrija
ECX/IPE- Velika Britanija
EEX- Njemaka
CLIMEX- Nizozemska
Powernext- Francuska
Nordpool- Skandinavija
Over the counter trita
 TROKOVI POSTIZANJA KYOTO
CILJEVA POMOU EU ETS
Ekonomska analiza na temelju
marginalnih trokova pomou POLES
modela
Pretpostavke
Postignut cilj zadan Kyoto Protokolom- smanjenje od 4
664 MtCO2 eq
Nema kupovine hot air AAU iz Rusije
CDM i JI- bez, neogranieno, 3%, 6%
Vlade e kupovati dodatne CDM i JI kredite kako bi
podmirile rast emisije u sektorima koji nisu ukljueni u
sustav trgovine
 TROKOVI POSTIZANJA KYOTO
CILJEVA POMOU EU ETS U 2010.
Neograni
6% CDM
Razdoblje 2008.- Bez CDM i 3% CDM i en broj
i JI
2012. JI kredita JI kredita CDM i JI
kredita
kredita

2.9 2.8 2.4 2.2

Godinji trokovi
milijarde milijarde milijarde milijarde

Procijenjena cijena 14/ tCO2 13/ tCO2

26/tCO2 eq 20/ tCO2 eq
dozvole eq eq

Koliina CDM i JI
--- 3% 6% 7%
kredita u sistemu

Postignuto smanjenje 4 664 +171 +208 +224

emisije MMtCO2 MMtCO2 MMtCO2 MMtCO2
PREDVIANJA
 DODATNE MJERE
SMANJENJA EMISIJA
Proizvodnja elektrine energije
CHP sistemi- EU planirano do 2010.g. 18%
Obnovljivi izvori energije- EU do 2010.g. 22%
Zamjena goriva: ugljen, nafta- prirodni plin
Poveanja efikasnosti
DMS
Transport
Promicanje javnog prijevoza
Biogoriva
Goriva s niskim sadrajem sumpora
Porezi na koritenje fosilnih goriva
Ostalo
Bolja izolacija u zgradarstvu
Porez na emitiranje CO2
Programi poumljavanja
Tretiranje otpada
 NAFTNA INDUSTRIJA
Visoka emisijska intenzivnost
Novi ekoloki standardi
Novi zakonski okviri
Politika smanjenja emisija staklenikih plinova
Republika Hrvatska
problem domae pravne regulative
prihvaanje meunarodnih regulativa
Inkorporiranje politike smanjenja emisija staklenikih
plinova u poslovnu strategiju
Procjena trinih mogunosti i rizika
Odravanje konkurentnosti na tritu
 HRVATSKA
Stranka UNFCCC od 1996. g. (ratificirano)
11. 03. 1999. Potpisan Kyoto Protokol
Smanjenje emisije razdoblju 2008.- 2012. za 5% u
odnosu na 1990.
LRTAP- Konvencija o dalekosenom prekograninom
oneienju zraka (ratificirano)
Protokol o daljnjem smanjenju sumpora- smanjenje od 35% u
odnosu na 1990.
Beka konvencija o zatiti ozonskog omotaa
(ratificirano)
Montrealski protokol o tvarima koje oneiuju ozonski
omota (ratificirano)
Protokol o tekim metalima
Protokol o postojanim organskim oneiivaima
EMISIJE- ENERGETSKI
SEKTOR
 EMISIJA SO2
SO2 (Mg/yr)

100000
80000
60000
40000
20000
0
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004

Non- energy sources

Road and non- road transport
Statyonary energy sources
 EMISIJA NOX
NOx (Mg/yr)

80000

60000

40000

20000

0
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004

Non- energy sources

Road and non- road transport
Statyonary energy sources
 EMISIJA CO2

CO2 (Mg/yr)

25000
20000
15000
10000
5000
0
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004

Non- energy sources

Road and non- road transport
Statyonary energy sources
EMISIJE CH4
 Usporedni prikaz emisija SO2 i NOx po
stanovniku pojedinih europskih drava
 EMISIJE S PLINSKO-
KONDENZATNOG POLJA MOLVE

Emissions (106g)

1990 1995 2000 2001 2002 2003

CO2 233.6793 391.5306 310.0001 348.6376 350.6254 353.2544

H2 S 0,149 0.103 0.058 0.065 0.028 0.007065

 EMISIJE IZ RAFINERIJA U
HRVATSKOJ

Emissions (Gg)

1990 1995 2000 2001 2002 2003

CO 0.62 0.49 0.47 0.44 0.44 0.44

NOx 0.41 0.33 0.32 0.29 0.30 0.29
NMV
4.25 3.37 3.26 3.04 3.05 3.02
OC
SO2 6.38 5.06 4.90 4.57 4.58 4.53
 ODREIVANJE EMISIJA-
HRVATSKA
EMEP/CORINAIR metoda
Dva pristupa:
bottom- up- veliki tokasti izvori
top- down- mali izvori
Odreivanje emisije CO2- IPCC emisijski faktori
SNAP 97
Gornja razina- 11 glavnih sektora
Energetski sektori- mjerilo emisije je potronja goriva
Ne- energetski sektori- mjerilo emisije je proizvodnja
Srednja razina- 75 podsektora
Najnia razina- 416 aktivnosti koje uzrokuju emisije
 OBUHVAENI SEKTORI

Izgaranje u energetskim
postrojenjima i postrojenjima Koritenje otapala i
za pretvorbu energije ostalih proizvoda
Izgaranje u ne- industrijskim Cestovni promet
loitima Ostali pokretni izvori i
Izgaranje u industriji strojevi
Proizvodni procesi Obrada i odlaganje
Pridobivanje i distribucija otpada
fosilnih goriva i geotermalne
energije
Poljoprivreda
Ostali izvori
 HRVATSKA
Ciljevi
Smanjenje emisija
Poveanje udjela prirodnog plina u ukupnoj potronji
Poveanje energetske efikasnosti postrojenja
Poveanje udjela obnovljivih izvora energije
Mjere
Planiranje
Porezi
Subvencije
Carinske olakice
Unapreenje nadzora
 HRVATSKA

Izraen Nacionalni inventar staklenikih

plinova za razdoblje 1990.- 2002.
Strategija energetskog razvitka- scenariji
bez mjera
s mjerama
s dodatnim mjerama
Pretpostavke
Porast BDP za 3,9% (2005.-2010.), 4,8% (2011.-
2020.)
Porast broja stanovnika
Porast potronje energije
 SCENARIJ S MJERAMA
Primjena:
Vjetroelektrana
MAHE
Kogeneracija
Gorivih elija
Biodizela
Vodika
Solarne energije
Geotermalne energije
Poveanje energetske efikasnosti
POTENCIJAL MJERA ZA SMANJENJE
EMISIJE STAKLENIKIH PLINOVA
 STRUKTURA ENERGENATA U
NEPOSREDNOJ POTRONJI ENERGIJE
POTRONJA ENERGIJE PO
SEKTORIMA
 STRUKTURA ENERGENATA ZA
PROIZVODNJU ELEKTRINE ENERGIJE
STRUKTURA OBNOVLJIVIH
IZVORA ENERGIJE
ODNOS ENERGIJE IZ UVOZA
I DOMAIH IZVORA
 EMISIJA CO2 IZ ENERGETSKOG
SEKTORA

UKUPNA EMISIJA STAKLENIKIH

PLINOVA U ENERGETSKOG SEKTORU
 PROJEKCIJE EMISIJE
STAKLENIKIH PLINOVA
SCENARIJ S MJERAMA
 ZAKLJUAK

Koncentracija CO2 se u zadnjem stoljeu

znaajno poveala, to je izravna posljedica
ljudske aktivnosti.
Jedan od glavnih stratekih ciljeva
Republike Hrvatske je ulazaka u Europsku
uniju.
 ZAKLJUAK

Pojava globalnog zatopljenja ima, nameui

visoke ekoloke standarde i nove zakonske
obveze, znaajan utjecaj na industrijski
razvitak.
Ulazak Republike Hrvatske u EU znai
prihvaanje novih meunarodnih zakonskih
obveza, koje e izravno utjecati na
poslovanje domae naftne tvrtke.
Razvojem sustavnog praenja emisija
staklenikih plinova stvaraju se temelji za
primjenu mehanizama Kyoto Protokola.
 ZAKLJUAK

Upoznatost sa svjetskim akcijama,

politikama smanjenja klimatskih promjena i
metodama smanjenja emisija staklenikih
plinova i njihovo inkorporiranje u vlastito
poslovanje omoguuje naftnim tvrtkama
napredniju i bru procjenu trinih
mogunosti i rizika.
 ZAKLJUAK

Optimiranje tehnikih i tehnolokih rjeenja u

proizvodnim procesima naftne industrije
rezultira smanjenjem emisija staklenikih
plinova
Strateko planiranje na naelu odrivog
razvitka razmatranjem imbenika klimatskih
promjena i implementacijom novih ekolokih
standarda moe omoguiti naftnoj tvrtki
opstanak i konkurentski poloaj na globalnom
tritu.
 ZAKLJUAK
Prednosti ET u odnosu na CDM i JI
Nii trokovi transakcija
Iskustvo s domaim tritima
Manja politika osjetljivost
fleksibilnost
Kanjenja i uenja
Smanjenje trokova smanjenja emisija za oko 50% u
odnosu na business as usual
Problemi
Provoenje
efikasnost
Upitno postizanje ciljeva Kyoto Protokola
Pobjednici i gubitnici
 ZAKLJUAK
Nezadovoljavanje granica postavljenih
Kyoto protokolom
Problemi prilikom ulaska u EU ETS
Ukljuivanje Direktive u vlastito
zakonodavstvo
Podjela dozvola za emitiranje
Monitoring
Ostvarivanje smanjenja emisija prije
uspostave trita
Nacionalno OTC trite?