Hidrologija je znanost koja prouava vremensku i prostornu pojavu vode na Zemlji i zakone kruenja vode.

Podjela : hidrometeorologija, potamologija, limnologija, kriologija, hidrogeologija.

Hidroloki ciklus je pojava i dinamika kruenja vode u prirodi. Glavni pokreta hidrolokog ciklusa je djelovanje
Suneve radijacije koja dopire do Zemljine povrine ime dolazi do kondenzacije
i ponovnog vraanja na Zemlju u obliku oborina. Kako jedan dio vodene pare nastale iznad oceana dolazi nad
kopno njome se nadoknauje voda koja s kopna otjee rijekama ili pozemnim putem u mora i oceane.
SASTAVNICE HIDROLOKOG CIKLUSA Oborine, isparavanje, otjecanje. Pokretaka snaga za oborine i isparavanje
je suneva en, a teenje na kopnu sila gravitacije PROSJENE KOLIINE OBORINA KOJE PADNU NA KOPNU I MORU
NA ZEMLJI 1120mm/g na morima i oceanima, na kopnu 720mm/g; Hrvatska1160mm/g
PRIBLINO, U POSTOTCIMA, NAVEDITE RASPOLOIVE KOLIINE POJEDINIH VRSTA VODA NA ZEMLJI.
Slana voda 97,5%, slatka voda 2,53%: led 1,73%, podzemna voda 0,76%, sve ostale slatke vode (jezera i rijeke) 0,04%.
U MM NAVEDITE PROSJENE KOLIINE OBORINA KOJE PADNU I KOJE OTJEU NA PROSTORU HR oborine 65,7km3/god,
evapotranspiracija39,6km3/god PRIBLINE GODINJE KOLIINE OBNOVLJIVIH KOLIINA VODA PO STANOVNIKU HR
Vlastite obnovljive vode iznose oko 5880 m3/stan./god., dok ukupne obnovljive vode iznose oko 35200 m3/stan./god.
HIDR.METEROLOGIJA: znanost koja se bavi prouavanjem atmosferskih procesa koji utjeu na stanje i reim voda
NABROJITE OSNOVNE METEOROLOKE ELEMENTE! Atmosfera, oborine, isparavanje, temperatura, tlak, vlanost, vjetar.
OSN.VRSTE OBORINA I NAINI MJERENJA horiz.(inje,mraz,magla,rosa),vertik.(kia,snijeg,tua)a) diskontinuirana mjerenja
(kiomjer i totalizator) I b) ombrografi za kontinuirana mjerenja (pluviografi i nifografi)
HIJETOGRAMGrafiki prikaz jaine oborine u funkciji vremena

TEMPERATURA - toplinsko stanje atmosfere. mjeri u stupnjevima celzijusa. Za mjerenje koristimo obini ivin termometar
, maksimalni ivin i minimalni alkoholni termometar te za neprekinuto ,mjerenje temp zraka koristimo termograf
RELATIVNA VLANOST, A TO DEFICIT VLANOSTI? Relativna vlanost (R) stupanj zasienosti zraka vodenom parom
(odnos stvarne koliine vodene pare i maksimalne koliine koju bi zrak mogao primiti kod
odreene temperature). Deficit vlanosti (D) manjak vlage u zraku do potpunog zasienja. Najvei u toplom dijelu godine
TLAK VODENE PARE E - razlika tlaka zraka koji sadrava vodenu paru i tlaka suhog zraka. e= pv p (mbar)
ODRE.BRZINE STRUJ.ZRAKA:smjer vjetra oznaavamo prema stranama svijeta od kud dolazi,grafiki prikaz nazivamo rua
vjetra(uestalost smjera vjetra),jainu odreujemo Beaufortovom ljestvicom0-12,anemometar slui za mjerenje brzine
EVAPOTRANSPIRACIJA - U hidrolokom smislu to je ukupna koliina vode koja sa povrine Zemlje odlazi u atmosferu u
obliku vodene pare. Evaporacija + transpiracija = evapotranspiracija
UREAJE ZA MJERENJE EVAPORACIJE! Prva skupina: instrumenti Wild i Piche, Druga skupina: posude (plivajui bazeni),
Trea skupina: manji bazeni kao to je isparitelj tipa A
UREAJE ZA MJERENJE EVAPOTRANSPIRACIJE - lizimetri - mjeri ukupnu evapotr.to je posuda napunjena zemljom radi
simuliranja vegetacije,na dnu se nalazi posuda kojom se mjeri volumen vode skupljene iz oborina
METODE ODREIVANJA PROSJENE OBORINE NA SLIVU - Aritmetika sredina, metoda Thiessenovih poligona, metoda izohijeta,
metoda trokuta, hipsometrijska metoda. METODU THIESSENA Svakoj kiomjernoj stanici odreuje se pripadna povrina polygon

=1
(teina), tako da se stranice poligona odreuju kao simetrale spojnica pojedinih stanica; karakteristina za ravniarske terene =

Pi,Ai > koliina oborina i povrina utjecajnog poligona na i-toj stanici, Ai > ukupna povrina sliva
METODA IZOHIJETA: temelji se na poznavanju linija jednakih koliina oborina,doprinos svake stanice odreujemo na temelju

=1 ++1
pojedinanih vrijednosti stanica i linerane interpolacije povrine = - Pi, Pi+1 > izohijete; Ai > povrina izmeu izohijeta
2
INTENZITET (JAINA) OBORINE Intenzitet je odnos koliine oborina i vremena u kojem su se dogodile i obino se oznaava slovom
i. i= P/T - mm/sat, mm/min, l/s/ha
ITP KRIVULJA Pokazuje vjerojatnost pojavljivanja oborina razliitih intenziteta u funkciji trajanja oborine.

PTP KRIVULJU! POkazuje vjerojatnost pojavljivanja razliite koliine oborine u funkciji trajanja oborine.

PET KOD PRORAUNA EVAPOTRANSPIRACIJE- Ppotencijalna evapotranspiracija maksimalni intenzitet evapotranspiracije,

koji bi se ostvario da raspoloiva koliina vode u tlu nije ograniena.ET I KAKO SE ODREUJE - stvarna evapotranspiracija
odreuje se samo ako se prvo izrauna potencijalna evapotranspiracija, tako da je ET = Mstv/Mmax PET
-------------------------------------
OSNOVNi IMBENIci SLIVA OD ZNAAJA ZA OTJECANJE Klimatski oborine, isparavanje, vjetrovi, vlanost zraka...
Geografski veliina i oblik sliva, reljef, gustoa rijene mree, jezera, movare, snjene naslage
Geoloki geoloki sastav terena, vrste stijena, propusnosti terena, geoloki uvjeti za formiranje izvorita
Bioloki obratenost vegetacijom, vrste kultura, godinja promijenjivost jaine biljnog pokrivaa
ovjek kao imbenik poljoprivreda, umarstvo, izgradnja vodoprivrednih gra
SLIV:osnovna jedinica za gospodarenje vodama,to je podruje ije povvr. otjecanje ima odljev prema vodotoku
HIPSOMETRIJSKA KRIVULJA SLIVA

VODODJELNICA: linija koja dijeli slivove, Razlikujemo: povrinsku (topografska i hidrografska) i podzemnu (hidroloka
i hidrogeoloka) koji se obino preklapaju u aluviju,u kru se ne preklapaju,ovise o hid.situaciji
PAD SLIVA - Za otjecanje je vana orijentacija sliva u odnosu na suneve zrake dominantne vjetrove jer je to vezano
za isparavanje i transpiraciju vegetacije tjee i na topljenje snijega Jedan od naina odreivanja
sliva je koritenje odnosa povrine ispod psometrijske krivulje i krivulje povrine sliva S=A1/A2 (m/km2).
VEZA VODOTOKA I PODZEMNIH VODA ZAOBALJA Kod normalnih reima vodotok kod velikih voda prihranjuje podzemlje
zaobalja, a kod malih voda smjer strujanja vode je iz zaobalja prema vodotoku
UTJECAJ VEGETACIJE NA OTJECANJE SA SLIVA Vegetacija ima vaan utjecaj na ukupno otjecanje sa sliva. Biljni pokriva
u velikoj mjeri zadrava oborine i poveava poniranje vode. Zadravanjem vode na liu i granju
te transpiracijom vegetacija smanjuje ukupno otjecanje sa sliva. UTJECAJ OVJEKA NA OTJECANJE SA SLIVA moemo
podijeliti u 2 skupine: a) utjecaji koji proizlaze iz ljudske aktivnosti u poljoprivredi,
umarstvu i urbanizmu. I b) utjecaji koji proizlaze iz vodnogospodarski aktivnosti (izgradnja akumulacijskih jezera,
nasipa za obranu od poplava, reguliranje vodotoka... => ubrzavaju otjecanje
EFEKTIVNO OTJECANJE To je otjecajne s obzirom na promjenjive parametre: intenzitet infiltracije, sadraj vode u zemljitu
, zadravanje vode na vegetaciji I u depresijama, evapotranspiracija, teenje vode po povrini
tla I intercepcija - uvrtava se kao koeficijent kod standardnih prorauna
NIVOGRAM - grafovi koji ilustriraju proces otjecanja i njegova bitna obiljeja prikazom vodostaja u vremenu

HIDROGRAM - grafovi koji ilustriraju otjecanja i njegova bitna obiljeja prikazom protok u vremenu (dijagram protoka Q=f(t))
TROKUTASTI OBLIK IZLAZNOG HIDROGRAMA Kod otjecanja se javlja trokutasti oblik hidrograma ako je vrijeme
trajanja kie jednako vremenu koncentracije. (to2 = tc). Najvei protok na izlaznom profilu tada iznosi tada Qmax2= i * A
TRAPEZNI OBLIK IZLAZNOG HIDROGRAMAKod otjecanja se javlja trapezni oblik hidrograma ako je vrijeme trajanja kie
krae od vremena putovanja vode (t01 tc) i ako je vrijeme trajanja kie vee od vremena koncentracije
(t01 tc).Ako je t01 tc onda je najvei protok Qmax1= (i * A * to1)/ tc.Ako je t01 tc onda je najvei protok Qmax3= i * A.
KOEFICIJENT OTJECANJA- Koeficijent otjecanja odnos ukupnog otjecanja prema hidrogramu (povrina ispod hidrograma)
i ukupnih koliina oborina koje su pale na sliv za odabrano razdoblje. c = Pe/Pb (mm)
Ovisi o zemljopisnim, geolokim, klimatskim i biolokim znaajkama.
PRIBLINE VELIINE KOEFICIJENTA OTJECANJA ZA NEKE KARAK. SLIVNE POVRINE
Metalni krovovi 0,95; asfaltni pokrov 0,85-0,90; ljunani putevi 0,15-0,30; razne vrste plonika 0,40-0,50
; parkovi, livade, zelene povrine, vrtovi 0,05-0,10.
-------------------------------------
HIDROMETRIJE - disciplina koja se bavi izuavanjem postupaka, metoda i tehnika vezanih za mjerenje hidrolokih veliina.
UREAJI ZA MJ. VODOSTAJA: limnigraf,vodokaz,mareograf,vodomjerna letva
UREAJI ZA KONTIN. MJ. VODOSTAJA:limnigraf za vodotoke: : a) s plovkom, b) na zrak, c) sa sondom, maerografi za
mora,postoje:automatski registratori s plovkom,automatski pneumatski registratori,autom.registr. s senzorom
NAINE MJERENJA DUBINE VODE Naini mjerenja su tokasto i kontinuirano mjerenje, 2 metode: a) hidrostatska
pomou motki I letvi sa oznaenim cm, dm ili iz amca sa uetom I utegom, i b) akustina sa ureajem ehosonderom
NAINE/UREAJE ZA MJERENJE BRZINE VODE Za mjerenje brzine vode koriste se sljedee metode i ureaji: - kinematske
metode (plovci i hidrometrijsko krilo) - metode koje se temelje na transformaciji energije
- termoenergetske (topla ica i sl.)- ultrazvune metode
PROFIL BRZINA U VODOTOKU PO DUBINI I POPRENO NA TOK VODE
Raspored brzina u poprenom profilu rijenog toka zavisi od vrste teenja Teenje je uglavnom turbulentno pa postoje
brzine u sva tri smjera koord sustava Kod pravocrtnog teenja od povrine prema dubini brzine se smanjuju
a u poprenom idui od obala prema sredini matice se poveavaju

MJ. PROTOKA: Metode zaviseo veliini vodotoka ili uvjeta na terenu,imamo neposredno(volumetrijska metoda
za male protoke) i posredno(postupak povr.-brzina,postupak mjeavina,)
VRSTE PRELJEVA ZA MJ.PROTOKA: pravokutni bez bonog suenja,pravokutni s bonim suenjem,trokutni,trapezni
VRSTE NANOSA:nanos je rezultat erozije na slivu i u rijenom koritu,a ovisno o krupnoi zrna(lebdei ili suspendirani
i o brzini vode(vueni) ih djelimo.
GRANULOMETRIJSKA KRIVULJA

PROTONA KONSUMPCIJSKA KRIVULJA: krivulja formirana na temelju hidrometrijskih mjerenja,uspostavlja

zavisnost izmjerenih protoka i odgovarajuih vodostaja,pomou nje odreujemo protok grafiki,analitiki ili tablino

Grafiki - Dobije se interpolacijom krivulje prema tokama vodomjerenja na Q-h dijagramu Analitiki zasniva se
na izboru fje odreenog tipa; za svaki vodostaj h iz sume vodomjerenja odreuje se veliina Q.
-------------------------------------
OSNOVNU PODJELU TEKUINA (FLUIDA) Tekuine djelimo na: a) kapljevine (voda, ulje, alkohol; b) plinove (zrak, kisik, metan)
DEFINICIJU I NAVEDITE GUSTOE NEKIH TEKUINA! Kapljevina je tekuina koja u otvorenoj posudi ne moe proizvoljno
poveavati svoj volumen te ima slobodnu povrinu. Gustoe kapljevina: slatka voda 1000 kg/m3;
Morska voda 1020-1050 kg/m3; Zrak 1,25-1,29 kg/m3
STLAIVOSTI VODE!(tiljivost) tekuine je relativna promjena volumena pod utjecajem tlaka, vrlo mala u odnosu na
stlaivosti plina ali vrlo velika u odnosu na stlaivost krutih tijela V=Ks*p*VStlaivost vode - Ew= 2,06 * 106 (kN/m2)
VISKOZNOST: unutarnje trenje odnosno svojstvo tekuine da prua otpor promjenama oblika,koef.viskoznosti ovisi o temp.tekuine
OSNOVNA SVOJSTVA IDEALNE KAPLJEVINE nestlaivost (E = ), pomanjkanje otpora kidanju, nepostojanje viskoznosti ( = 0),
homogena gustoa ( = 1000 kg/m3 ), ne prima posmina naprezanja.
ANOMALIJE VODE!- pri hlaenju volumen vode se poveava za oko 10 %, (najvea gustoa kod +4C)- poveanjem tlaka
temperatura smrzavanja vode se sniava, a ne poveava kao kod ostalih tekuina- velika sposobnost primanja topline za razliku od ostalih tekuina.
TEMELJNA JED.HIDROSTATIKE:p1 = p0 + *g*h: p1 - veliina tlaka,
OPI IZRAZ ZA RAVNOTEU ELEMENTARNOG VOLUMENA KAPLJEVINEm=Sdv=const tokom gibanja volumen kapljevin
moe mijenjati oblik i veliinu , ali ukupna masa u njemu ostaje ista
2
UKUPNU VELIINU HIDROSTATSKE SILE NA RAVNU VERTIKALNU PLOHU =
2

UKUPNU VELIINU HIDROSTATSKE SILE NA RAVNU KOSU PLOHU. =
2
2
UKUPNU VELIINU HIDROSTATSKE SILE NA RAVNU KOSU PLOHU.2 = 2 = 1
1
PRIVIDNA TEINA TIJELA URONJENOG U TEKUINUNa svako tijelo uronjeno u kapljevinu djeluje uzgon usmjeren
vertikalno uvis, koji je jednak teini kapljevine istisnute tim tijelom
IZRAZ ZA VELIINU SILE TLAKA ZA POZNATU POVRINU I DUBINU NJENOG TEITA. = 1 =
POLOAJ I OBJASNITE POLOAJ HVATITA SILE HIDROSTATSKOG TLAKA NA VERTIKALNU RAVNU PLOHU?Poznato je

da je hvatite dijagrama tlaka u obliku trokuta na 1/3 visine od baze trokuta. Prema tome izraz: = + se primjenjuje

za odreivanje hvatita sile za sve oblike povrina.
OBLIK TEKUINE I NAPIITE IZRAZ ZA SILE KOJE DJELUJU KOD LIN UBRZANJA / USPORAVANJA

= ( ) = (1 )

Ra R r2 R2 2 v2
IZRAZ ZA OBLIK VODNOG LICA KOD ROTACIJE.h= 0 dr= 0 dr= =
g g 2g 2g