Tuča

tuča ili grad nastaju kao kondenzacija vlage kod vrlo niskih i naglih promjena temperatura

KOLIČINE OBORINA

Mjeri se visinom u metrima ( ili mm)

To je ona visina koju bi dostigla oborina kad bi pala na određenu površinu u određenom vremenu, a da se ništa ne ishlapi, oteče ili ocijedi u tlo.

t = određeno vrijeme

H = visina pale oborine u m

Primjer: H = 0,800 m l/m2/t

Ili H = 800 (mm) l/m2/t, mm/m2/t

Ako se radi o manjim visinama možemo ih mjeriti u milimetrima što se osobito odnosi na dnevna mjerenja

1m3 = 1000 l /litra

na 1m2 (A- površina) • 1mm (visina)= 1l

Vrijeme u kojem promatramo palu oborinu može biti min., h., dan, mjesec ili godina

Ovako izmjerena visina pale oborine je operativna visina oborine bez ikakvih gubitaka (ishlapljivanje i prodiranje u tlo, za hranu biljaka) i može biti:

dnevna visina - 24 h.

mjesečna visina - zbroj dnevnih

godišnja visina - zbroj mjesečnih

visina u određenom vremenu - min., h.

Godišnja visina oborina nekog mjesta zavisi od 3. glavna faktora:

1.) topografska visina mjesta

2.) udaljenost od mora

3.) položaj prema vladajućim vjetrovima

Naše područje ima visinu godišnje oborine 700-1000 mm.

Pregled godišnjih visina oborina daju izohijetske karte

Izohijete su linije koje spajaju mjesta sa istom visinom oborina

Točan pregled i podatak daje se samo na temelju mjerenja guste kišomjerne mreže

MJERENJE VISINA OBORINA

Prema uputama Svjetske meteorološke organizacije( WMO ) potrebno je postaviti najmanje jednu meteorološku stanicu :

U ravničarskom kraju na svakih 600 - 900 km2

U planinskom području na svakih 100 - 250 km2

U planinskom području s vrlo gustom riječnom mrežom i na otocima na svakih 25 - 100 km2

Mjeri se na taj način da se odredi koliko je visok sloj vode koja padne na određenu horizontalnu površinu u toku jednog dana (24 h)

Kruti oblici oborina (tuča, grad, snijeg) se otapaju prije mjerenja visine.

Za mjerenje nam služe:

kišomjeri

ombrografi

totalizatori

KIŠOMJER

Posuda za sakupljanje oborina vadi se jednom dnevno i uvijek u isto vrijeme ( 7.00 sati ) i izlije u menzuru u kojoj se očita visina vode (za prethodni dan) ali se registrira kao da je pala tog
dana.

Ako padne jači pljusak ili se on napuni snijegom, vrše se izvanredna očitavanja a snijeg se otapa u toploj prostoriji.
Da bi rezultati bili što mjerodavniji stanice su opskrbljene sa više tipova kišomjera:

Obično je površina menzure 10 ili 20 puta manja od otvora kišomjera što znači da će

visina vode od 1. cm. u menzuri odgovarati visini oborine od 1. mm. ili od 0,5. mm.

(na taj se način dobiva na točnosti i preciznosti)

Postavlja se na visinu od 150 cm od zemlje a sama mjerenja imaju niz nedostataka:

1.) slučajno pogrešno pročitana visina

2.) namjerno višestruko čitanje

3.) nemogućnost određivanja promjene visine za vrijeme padanja kiše

4.) pogrešni podaci zbog loše postavljenog kišomjera:

- visina kišomjera na 1,50 m. od zemlje

- ne blizu visokih zgrada ili drveća

Mnogo je sigurnije kada kišomjer uz gornji otvor ima limeni štitnik promjera 1,10-1,50 m.

Ombrografi ( pluviografi )- automatski kišomjeri

Zovu se tako jer visinu oborine mjere neprekidnim bilježenjem čime se omogućuje analiza raspodjele kiše u vremenu.

Mogu biti s plovkom , s posudom koja se prevrće i s vagom.

Konstrukcija im je takva da se pisaljka koja je u vezi s plovkom kreće po valjku s milimetar-papirom koji se okreće po pravilu satnog mehanizma

On nam daje točne podatke za intenzitet pojedine oborine što je za hidrotehničke račune neobično važno

Analizom pluviograma dolazimo do podataka visina opalih oborina tijekom dana a taj podatak je najinteresantniji za proračun mnogih hidrotehničkih objekata.

Visinu pale oborine H ( mm ) u jedinici vremena nazivamo

jačina oborine ( intezitet oborine ili intezitet kiše )

i = H/t

[mm/s ili mm/min, mm/sat, l/s/ha pri čemu postoji ovaj odnos

Osnovna jedinica za mjerenje površine je kvadratni metar (m2).

Ostale mjere za površinu

kvadratni kilometar ( km2)1 km2 = 1 000 000 m2

hektar (ha)1 ha = 10 000 m2

ar (a)1 a = 100 m2

kvadratni decimetar ( dm2)1 dm2 = 0,01 m2

kvadratni centimetar (cm2)1 cm2 = 0,0001 m2

kvadratni milimetar ( mm2)1 mm2 = 0,000001 m2

Stare mjere za površinu

kvadratni hvat (hv) = 3,59665 = 3,6 m2

katastarsko jutro (kj) ral = 5754,64 m2 = 1600 kvadratnih hvati

1 hektar = 2780 četvornih hvati = 1,7377 rali

1 lanac = 7193,3 m2

1 dulum (dunum) = 1000 m2

1 dan oranja = 4000 m2

motika zemlja = 800 m2

1 ralo = 1600m2
Totalizatori ( sakupljači )

upotrebljavaju se u nenastanjenim i nepristupačnim područjima, redovito u planinskim.

To su velike posude koje u sebe primaju oborine i do 4.000 mm. visine

Za otapanje snijega koristi se CaCl ( calcijev klorid /karbid/),

a protiv ishlapljivanja vazelinsko ulje i ne mora se nadgledavati i nekoliko mjeseci

Uz mjerenja težine vode i volumena te površine otvora izračunavamo visinu pale oborine u odnosu na vrijeme

2.5.4.Sređivanje podataka

visina oborine mjeri se jedanput dnevno ili više puta

rezultati se unose u posebni dnevnik pa se na osnovu toga za određeno vremensko razdoblje prikazuju tabelarno ili u obliku grafikona

prikazani podaci mogu biti:

1. stvarne visine oborina u određenom vremenu (dan, mjesec, godina)

2. srednje visine oborina za određeni dugi vremenski period

Obrada izmjerenih podataka o oborinama

U odnosu na nivo obrade ona može biti primarna i sekundarna.

Primarna obrada-sastoji se u definiranju:

višegodišnjih srednjih visina oborina jedne kišne stanice,

višegodišnjih srednjih visina oborina po slivu

Postupci određivanja višegodišnjih prosječnih visina oborina palih na sliv:

(a)postupak aritmetičkih sredina; (b)Thiessenov postupak;

(c)postupak izohijeta

Aritmetička sredina

se može koristiti kao postupak samo pod slijedećim uvjetima:

––Slivna površina je prekrivena gustom mrežom postaja koje su uniformno raspoređene u prostoru;

––Slivna površina je relativno ravna, bez prevelikih promjena u konfiguraciji terena uslijed čega se može pretpostaviti da su varijacije oborina po prostoru minimalne.

Thiessen ovi poligoni -

Metoda izohijeta

Ova se metoda smatra jednom od najtočnijih, , unatoč činjenici što je subjektivna i ovisi o vještini specijaliste, njegovog iskustva i poznavanju karakteristika
režima oborina područja u kojem se nalazi analizirani sliv.

UČESTALOST OBORINA

Pod ovim pojmom podrazumijevamo njihovu pojavu u određenom vremenskom razdoblju:

- godina

- mjesec

- godišnje doba

- vegetacijski period kultura; i to na kraju dana s oborinom ili pak pojavom izrazito jakih kiša

Određivanja učestalosti

/važna kod projektiranja hidrotehničkih objekata:

- kanalizacija

- melioracija

- obrana od poplava

- brane
- vodoopskrba