Projektiranje vodoopskrbnih sustava

Najprije je potrebno provesti analizu potronje vode, koja se odnosi

na definiranje potrebnih koliina vode pojedinih kategorija
potroaa (za stanovnitvo i industrijske potrebe, te za gaenje
poara).
POTRONJA VODE ZA STANOVNITVO
Odreuje se na osnovu specifine potronje vode i broja
stanovnika.
Specifina potronja vode qsp ( l/st/d) definira se kao utroak vode
po jednom stanovniku po danu. Odreuje se prvenstveno na
osnovi iskustva dok u nekim zemljama postoje zakonski propisi u
skladu s veliinom naselja i opremljenosti domainstava sanitarnotehnikim ureajima.
Broj stanovnika
Mk ovisi o lokalnim i opim socijalno ekonomskim faktorima, te vremenski nije stalan.
Definira se na temelju doneenog prostornog plana za usvojeno
projektno razdoblje ( 20 50 godina).
Srednja dnevna potronja Qsr,dn (l/d) vode za stanovnitvo odreuje
se pomou izraza:

Qsr ,dn = q sp M k
Kod hidraulikog dimenzioniranja
mjerodavne su sljedee koliine vode:

vodoopskrbnih

objekata

a) Maksimalna dnevna potronja Qmax,dn (l/d) dobije se kao

umnoak
srednje
dnevne
potronje
i
koeficijenta
neravnomjernosti najvee dnevne potronje:

Qmax,dn = K d Q sr , dn

Maksimalna dnevna potronja,

hidrauliko dimenzioniranje:

Qmax,dn,

je

mjerodavna

za

vodozahvata
crpnih stanica (za sve vodoopskrbne sustave osim potisnih)
ureaja za kondicioniranje vode
vodosprema
glavnih dovodnih cjevovoda koji povezuju ove objekte
b) Maksimalna satna potronja qmax,h (l/h) u odnosu na Qmax,dn
izraava se koeficijentom neravnomjernosti najvee satne
potronje:

q max,h =

K h Qmax,dn
24

K h K d Q sr , dn
24

Maksimalna satna potronja, qmax,h , je mjerodavna za hidrauliko

dimenzioniranje:
crpnih stanica (kod potisnih stanica)
glavnih dovodno opskrbnih cjevovoda
razdjelnih mrea
Koeficijenti neravnomjernosti potronjke vode, Kd i Kh, su u funkciji
veliine naselja, odnosno broja stanovnika i u Tablici 1. su
prikazani kao iskustvene vrijednosti.
Veliina naselja (potroaa)

Koeficijenti neravnomjernosti
Kd

Kh

Ljetovalita i toplice

1.6 do 1.7

2.5

Sela i manja naselja

1.5 do 1.6

2.0

Gradovi ispod 25 000 stanovnika

1.4 do 1.3

1.6

Gradovi od 25 000 do 50 000 stanovnika

1.3 do 1.4

1.4

Gradovi od 50 000 do 100 000 stanovnoka

1.3

1.3

Gradovi preko 100 000 stanovnika

1.2

1.2

Tablica 1. Vrijednosti koeficijenata neravnomjernosti potronje vode

POTRONJA VODE ZA INDUSTRIJU

Ovisi o vrsti
procesu.

industrije

te

primijenjenom

tehnolokom

Najpreciznije odreivanje provodi se anketnim ispitivanjem kod

proizvodnih tehnologa.
Potronja vode za industriju iskazuje se kao imbenik srednje
dnevne potronje po stanovniku ili odvojeno kao industrijska
potronja, Qind.

POTRONJA VODE ZA GAENJE POARA

Karakter opreme zgrade sanitarno-tehnikim ureajima

Specifina potronja
qsp

Naselja sa zgradama koje nisu opremljene vodovodom i

kanalizacijom

30 do 50

Naselja sa zgradama opremljenim unutarnjim vodovodom i

kanalizacijom bez kupaonice

125 do 150

Naselja sa zgradama opremljenim vodovodom,

kanalizacijom i kupaonicom

150 do 230

Naselja sa zgradama opremljenim unutarnjim vodovodom,

kanalizacijom i sistemom centralne opskrbe toplom vodom

250 do 400

Tablica 3.

Tablica 4.

Specifina potronja vode

Srednja dnevna potronja vode u nekim europskim dravama

Primjer 1:
Za naselje s procijenjenim brojem stanovnika (za plansko razdoblje
do 2030. godine) od 50 000 stanovnika, treba odrediti potronju
vode po pojedinim kategorijama potroaa pretpostavljajui:
specifinu potronju vode za kuanske potrebe
qsp = 200 l/st/d
konstantnu industrijsku potronju
qIND,6-14h = 20 l/s
qIND,14-22h = 15 l/s
qIND,22-6h = 10 l/s
Potronja vode za stanovnitvo

Qsr ,dn = q sp M k

Qsr ,dn = 200 / 1000 50000 = 10000 m 3 / d

Qmax,dn = K d Q sr , dn

Qmax,dn = 1,3 10000 = 13000 m 3 / d

q max,h =
q max,h

K h Qmax,dn

K h K d Q sr , dn

24
24
3
= 758,33 m / h = 210,65 l / s

1,4 1,3 10000

24

Potronja vode za gaenje poara

Prema tablici 1.3::III ukupna potronja vode za gaenje poara
iznosi:
Qpo = 10 l/s (minimalna koliina)
Potronja vode u industriji
qIND,6-14h = 20 3600/1000 = 72,0 m3/h
qIND,14-22h = 15 3600/1000 = 54,0 m3/h
qIND,22-6h = 10 3600/1000 = 36,0 m3/h
Ukupna dnevna potronja industrije:
QIND,DN = (72,0+54,0+36,0) 8 = 1296,0 m3/d

DIMENZIONIRANJE SUSTAVA
Razmotrit emo gravitacijski i kombinirani sustav opskrbe vodom s
obzirom na njihovo dimenzioniranje:

Gravitacijski sustav opskrbe vodom

Obiljeava ga gravitacijski
opskrbnih koliina (Slika 1).

dovod

gravitacijska

Slika 1. Gravitacijski sustav opskrbe vodom

raspodjela

Kombinirani sustav opskrbe vodom

Vodosprema ispred mjesta potronje

Slika 2. Kombinirani sustav opskrbe vodom vodosprema ispred mjesta potronje

Koliina Qmax,dn koja protjee tlanim cijevnim vodom ovisi o

radnom vremenu crpne stanice Tcr .
Radno vrijeme crpne stanice

Protok

Tsati

Q (l/s)

8 sati

Q1 =

16 sati

Q2 =

24 sata

Q3 =

Qmax, dn
8 3 600
h

Q max, dn
16 h 3 600
Qmax, dn
24 h 3 600

Qmax, dn
28 800

Q max, dn

Qmax, dn

57 600
86 400

Vodosprema iza mjesta potronje

Varijanta I.

Slika 3. Kombinirani sustav opskrbe vodom vodosprema iza mjesta potronje

dionica 1: od zahvata do poetka mjesta potronje cjevovod djeluje

kao tlani pa je dimenzioniranje usklaeno s protokom:
Q1 =

Q max, dn
Tcr

dionica 2: odnosi se na cijevni vod koji povezuje opskrbni sustav s

vodospremom. Mjerodavni protok dionice odnosi se na:
koliinu crpljenja Q1 (l/s)

ili

maksimalnu satnu potronju Qmax,h (l/h)

dionica 3: obiljeava dionicu tlanog cjevovoda na prolazu kroz
naselje i to je cjevovod sustava raspodjele. Mjerodavni
protok jednak je
Qmax,h dok se razlika izmeu
maksimalne satne potronje Qmax,h i koliine crpljene
koliine Q1 nadoknauje dotokom iz vodospreme.

Varijanta II.

Slika 4. Kombinirani sustav opskrbe vodom vodosprema iza mjesta potronje

dionica 1: povezuje crpilite s vodospremom i djeluje iskljuivo kao

tlani dovodni cjevovod. Mjerodavni protok iznosi:
Q1 =

Q max, dn
Tcr

dionica 2: cjevovod vodosprema opskrbno podruje djeluje kao

glavni opskrbni vod pa je mjerodavni protok:
maksimalna satna potronja Qmax,h (l/h)
dionica 3: sastavni je dio opskrbnog sustava u mjestu potronje pa
se njegove dimenzije odreuju u skladu s njegovom
ulogom u sustavu raspodjele vode.

Sustav opskrbe vodom naselja u ravniarskom kraju

Varijanta I.

Slika 5. Opskrba vodom naselja u ravniarskom kraju

Varijanta II.

Slika 6. Opskrba vodom naselja u ravniarskom kraju

Varijanta III.

Slika 7.Obskrba vodom naselja u ravniarskom kraju : vodosprema podno

vodotornja

Kondicioniranje vode u sklopu sustava opskrbe

Slika 8. Shematski prikaz sustava opskrbe vodom uz primjenu kondicioniranja vode

Viezonska opskrba vodom

Slika 9. Viezonski sustav opskrbe vodom - gravitacijski

Slika 10. Viezonski sustav opskrbe vodom kombinirani

Primjer 2:
Naselje 'A' opskrbljuje se vodom iz izvorita 'I1' iz kojeg se voda
preko crpne stanice i cjevovoda 'I1-R' dovodi do vodospreme 'R' te
dalje gravitacijski raspodjeljuje unutar naselja. Za plansko
razdoblje do 2025. godine procjenjuje se da e naselje imati 24000
stanovnika sa specifinom potronjom vode od qsp = 340 l/st/d.
Takoer je pretpostavljena stalna potronja vode u industriji u
iznosu qind = 25 l/s.
Uz uvjet da brzina teenja u oba cjevovoda ne bude vea od 1,5 m/s
te vrijeme crpljenja od Tcr =16 h/d , potrebno je dimenzionirati
cjevovode 'I1-R' i glavni opskrbni cjevovod 'R - 1'.
Specifino poarno optereenje za sve objekte iznosi >2000 MJm-2,
s tlocrtnom povrinom objekata u rangu 501-1000 m2.
Dnevne i satne koeficijente neravnomjernosti potronje uzeti iz
tablice 1.

Potronja vode za stanovnitvo:

Qmax,dn = K d q sp M k

Q max,dn = 1,3 340 / 1000 24000 = 10608 m 3 / d = 122,77 l / s

q max,h

K h Qmax,dn

1,6 10608
24
24
= 707,20 m 3 / h = 196,44 l / s

q max,h =

Potronja vode u industriji:

Qind , dn = 25 l / s = 25

86400
= 2419,2 m 3 / d
1000

Potronja vode za gaenje poara

prema tablici 2. ukupna potronja vode za gaenje poara iznosi:
Qpo = 30 l/s

Najvea ukupna dnevna potronja vode:

Qmax,dn ,uk = Qmax,dn + Qind , dn = 10608 + 2419,2 = 13027,2 m 3 / d

Najvea ukupna satna potronja vode

q max,h ,uk = q max,h + q ind + q po = 196,44 + 25 + 30 = 251,44 l / s

Cjevovod 'I1-R' se dimenzionira na protok:

Q' I 1 R ' =

Q max, dn ,uk
Tcr

Q max, dn ,uk
16 h 3600

13027 ,2 1000
= 226,16 l / s
57600

Za uvjet da brzina vode unutar cjevovoda ne smije prijei iznos od

1,5 m/s vrijedi:

D' I 1 R '

4Q' I 1 R '
4 0,22616
=
= 0,438 m
v
1,5

USVOJENO: DN'I2-R' 450mm

Glavni opskrbni cjevovod 'R-1' dimenzionira se na protok qmax,h,uk :

D' R 1'

4q max,h ,uk

4 0,25144
= 0,462 m
1,5

USVOJENO: DN'R-1' 500mm

Obiljeja cjevovoda

Promjer cijevi
D
(mm)

Brzina protjecanja
v
(m/s)

Gravitacijski

100 < D < 300

400 < D < 600
D = 700

0,60 v 1,00
1,00 v 1,30
1,50 v 2,00

Tlani

1,00 < v < 2,00

Tablica 6. Ekonomske brzine u postupku dimenzioniranja cjevovoda

Hidrauliki proraun teenja pod tlakom

Teenje pod tlakom moe
(gravitacijsko-potisno).

biti

gravitacijsko

kombinirano

Hidrauliki proraun vodovodne mree pod tlakom najee se

provodi pod pretpostavkom stacionarnog teenja dionicom
konstantne protjecajne povrine, odnosno unutarnjeg promjera.
Kod prorauna se primjenjuje Bernoullijeva jednadba uz
napomenu da se, kao posljedica znatne duljine vodovodne mree,
lokalni gubici zanemaruju.
Hidrauliki gubici, odnosno linijski gubici definirani su DarcyWeisbachovom jednadbom:

L v2
H tr =
D 2g

( m)

gdje su:
...................
L ...................
v ...................
D ..................
g ...................

koeficijent trenja
duljina dionice (m)
srednja brzina strujanja (m/s)
unutarnji promjer cjevovoda (m)
ubrzanje uslijed sile tee (m/s2)

Zakljuuje se da je otpor strujanju tekuine cjevovodom:

neovisan o tlaku kojim tekuina struji

proporcionalan duini cjevovoda
obrnuto proporcionalan unutarnjem promjeru cijevi
proporcionalan brzini strujanja

Dijeljenjem hidraulikih gubitaka na odreenoj dionici, Htr, s

duljonom te dionice, L, dobijemo hidrauliki pad, IE :

H tr v 2
I=
=
L
D 2g

Zakljuak:
Hidrauliki proraun promatrane dionice vodovodne mree poznate
duljine i vrste cijevi svodi se na odreivanje sljedea tri parametra:
za zadani protok, Q, i unutarnji promjer cjevovoda, D, treba
odrediti hidrauliki pad, I
za zadani hidrauliki pad, I, i unutarnji promjer cjevovoda, D,
treba odrediti protok, Q
za zadani hidrauliki pad, I, i protok, Q, treba odrediti
unutarnji promjer cjevovoda, D

Primjer 3:
Odrediti najniu razinu vode, hA (m.n.m.), na izlazu iz ureaja za
kondicioniranje vode (A), da bi se do vodotornja (B) s najviom
razinom vode, hB = 135 m.n.m, moglo ljevanoeljeznim
gravitacijskim cjevovodom ( = 0,1 mm), duljine L = 6000 m i
unutarnjeg promjera, D=450 mm, transportirati Q=240 l/s.
Pretpostavka je da nema usputne potronje vode.

h A = hB + H tr

(m.n.m.)

Problem se svodi na proraun linijskih gubitaka na datoj dionici.

Linijski gubici e se proraunati prema Darcy-Weisbachovoj
jednadbi, gdje su poznate sve veliine osim koeficijenta , koji je u
funkciji Reynolsovog broja, Re, i relativne hrapavosti, /D :

v=

Re =

Q 4Q
4 0,24
= 2 =
= 1,51
A D 0,45 2 3,14
vD

(m / s)

1,51 0,45
= 5,19 10 5
6
1,31 10

Za temperaturu vode T=10 C vrijednost kinematskog koeficijenta

viskoznosti iznosi = 1,3110-6 m2/s.

0,1
= 2,2 10 4
450

Iz Moodyevog dijagrama se oita:

= 0,0156
Slijedi:

L v2
6000 1,512
H tr =
= 0,0156

24 m
D 2g
0,45 2 9,81

I=

H tr
24
=
0,004 = 4 %o
L
6000

azina vode, hA , na izlazu iz ureaja za kondicioniranje treba biti:

hA = 135 + 24 = 159 m.n.m.

Slika 11. Nomogram hidraulikih parametara za okrugle cijevi

Primjer 4:
Zadan je uzduni profil gravitacijskog cjevovoda (Slika) kroz koji
treba transportirati Qmax,dn = 30 l/s od izvora do vodospreme.
Apsolutna hrapavost cjevovoda je 0,15 mm. Treba dimenzionirati
cjevovod tako da se za transport Qmax,dn iskoristi pad kojim se
raspolae uz uvjet da je minimalna tlana visina u cjevovodu 2,0m.
Piezometarska kota na mjestu izvora iznosi 160,0 m.n.m.

S obzirom na izgled uzdunog profila potrebno je da pri

maksimalnom protoku Qmax,dn tlana visina u stacionai 6+000 km
bude vea od 2,0 m.
Minimalna doputena kota piezometarske linije u stacionai 6+000
km je:

K min,6 + 000 km = 148,0 + 2,0 = 150 m.n.m

tako da je raspoloivi nagib piezometarske linije na dionici od
izvora do 6+000 km:

I max =

H tr 160 150
=
= 1,666 10 3 = 1,6 %o
L
6000

Promjer cjevovoda odreuje se postupkom iteracije. To znai da e

se za pretpostavljeni promjer cijevi, D, odreivati nagib
piezometarske linije uz zadani protok od Qmax,dn = 30 l/s.
Za dionicu od 0+000 km do 6+000 km pretpostavlja se:
200 mm v = 0,955 m/s ; = 0,0212 ; I = 4,98 %o
250 mm v = 0,611 m/s ; = 0,0210 ; I = 1,61 %o
usvaja se cijev 250 mm

v2
= 0,02 m
2g

moe se zanemariti zajedno s lokalnim gubicima

ukupni gubici na dionici od 0+000 km do 6+000 km iznose:

H tr = I L = 0,00161 6000 = 9,66 m

kota piezometarske linije u stacionai 6+000 km iznosi:

K 6 + 000 km = 160,0 9,66 = 150,34 m.n.m.

Promatra se dionica 6+000 km do 12+500 km:
raspoloivi nagib piezometarske linije na dionici od 6+000 km do
12+500 km

I max =

H tr 150,34 110,00
=
= 6,21%o
L
6500

Za dionicu od 0+000 km do 6+000 km pretpostavlja se:

200 mm v = 0,955 m/s ; = 0,0212 ; I = 4,98 %o
150 mm v = 1,700 m/s ; = 0,0214 ; I = 21,0 %o
usvaja se cijev 200 mm
kota piezometarske linije u stacionai 12+500 km iznosi:

K12 + 500 km = 150,34 6500 0,00498 = 117,97 m.n.m.

Hidrauliki proraun vodovodne mree:

Hidrauliki proraun vodovodne mree uvjetovan je sustavom
raspodjele vode koji moe biti:
granati
prstenasti

Slika 12. Osnovni sustavi raspodjele vode

a) granati sustav; b) prstenasti sustav
V vodosprema; 1glavni opskrbni cjevovod; 2 razdjelna mrea; - oznaka vora

Granati sustav raspodjele vode karakterizira teenje samo u

jednom smjeru, od vodospreme prema potroaima.
Prstenasti sustav raspodjele vode karakterizira meusobna
povezanost cjevovoda gdje do jednog mjesta potronje voda
dotjee iz najmanje dva smjera
Hidrauliki proraun vodovodnih mrea obino se svodi na
dimenzioniranje cjevovoda te odreivanje raspoloivih tlakova za
dionice kojima je poznata duljina i protok.
Kod hidraulikog prorauna vodovodnih mrea potrebno je voditi
rauna o minimalno i maksimalno dozvoljenim tlakovima u mrei.
Minimalni tlak treba osigurati u satu najvee potronje na najviim
izljevnim mjestima u zgradama, dok se maksimalni tlak odnosi na
najveu dozvoljenu vrijednost hidrostatskog tlaka u najniim
tokama vodovodne mree.

Granati sustav
Kod prorauna granatog sustava raspodjele vode mjerodavne su
dvije veliine u odnosu na protok:
qmax,h i Qpo
Koliina vode potrebna za gaenje poara je mjerodavna u
sluajevima kad je:
Qpo qmax,h
Mjerodavni protok za dimenzioniranje mree, moe se izraunati za
svaku dionicu mree na vie naina:
poznavanjem vrste i broja potroaa uz svaku dionicu
(najtoniji pristup)
linearnim uprosjeivanjem potronje na jedinici duljine
vodoopskrbne mree
uprosjeivanjem potronje po udjelu pripadne naseljene
povrine uz dionicu
Uglavnom se koristi pristup linearnog uprosjeivanja potronje.
Mjerodavni protok (qmax,h ili Qpo) dijeli se linearno na cijelu
vodoopskrbnu mreu i ta vrijednost predstavlja specifini protok
na metar duine cjevovoda:

q0 =

Qmjerodavno

(l / s / m' )

li

gdje je:
li ....................... duljine dionica na kojima se troi voda
Vlastiti protok dionice duine li iznosi:

qi = q0 li

(l / s )

Protoci koji se troe koncentrirano (industrija i gaenje poara)

tretiraju se kao tranzitni protoci do mjesta potronje.
Mjerodavni protoci za dimenzioniranje pojedinih dionica odreuju
se na temelju vlastitog protoka uveanog za tranzitne protoke
nizvodnih dionica.

DIMENZIONIRANJE CIJEVI
Cijevi se dimenzioniraju na mjerodavni protok. Za odabranu vrstu
cijevnog materijala odreuje se pogonska hrapavost i mjerodavna
temperatura za odabir kinematikog koeficijenta viskoznosti.
Popreni presjek cijevi odreuje se na temelju prihvaenog kriterija
ekonominih brzina strujanja (v = 1-2 m/s).
Za odabrani profil cijevi, mjerodavni protok, hrapavost i kinematiki
koeficijent viskoznosti, iz tablica, prema Darcy-WeisbachColebrook-White-u odreuje se pad piezometarske linije.

Crpna stanica
Crpna stanica je graevina s pripadnom elektrostrojarskom
opremom, kojom se voda crpi i podie (potiskuje) na tlanu visinu
potrebnu za osiguranje zahtijevane raspodjele vode potroaima.
Mjerodavni protok za dimenzioniranje crpki iznosi Qmax,dn , dok
koliina crpljenja ovisi o reimu rada crpki, odnosno trajanju
crpljenja:

Qcr =

Qmax,dn
Tcr

gdje su:
Qcr ................................ koliina crpljenja
Qmax,dn ........................... maksimalna dnevna potronja vode (m3/d)
Tcr ................................. vrijeme crpljenja (sati/dan)
Vrijeme crpljenja je kod prorauna crpnih stanica vrlo znaajan
ekonomski faktor.

Manometarska visina dizanja vode

S obzirom na osovinu crpnog agregata, razlikuju se dvije strane
odnosno dvije razine dizanja vode:
usisna
strana
crpnog
postrojenja
i
obiljeava
ju
manometarska usisna visina Hman,us
tlana strana obiljeava ju manometarska tlana visina Hman,tl

H man = H man,us + H man,tl

Usisna manometarska visina:

H man,us = H g ,us + H us

( m)

gdje su:
Hg,us ...........geodetska visinska razlika zmeu razina vode u
vodospremi (zahvatu) i osovini crpke (m)
H us ukupni gubitak energije u usisnom cjevovodu (m)

Tlana manometarska visina:

H man,tl = H g ,tl

vtl2
+ H tl +
2g

( m)

gdje su:
Hg,tl ............geodetska visinska razlika izmeu razine (preljevne) u
opskrbnoj vodospremi i osovine crpke
(m)
2
v tl .brzina istjecanja vode u tlanom cjevovodu (m/s)

H tl .ukupni gubitak energije u tlanom cjevovodu

Proraun crpne stanice

P=
P=

gQH

9,81 Q H

(W )
(kW )

gdje su:
Q ................ protok (koliina crpljenja)
(m3/s)
Hman .. manometarska visina dizanja
(m)
................ koeficijent korisnog djelovanja crpke

Slika 14. Definicijska shema manometarske visine dizanja

(m)

Primjer 6:
Za sustav sa slike potrebno je odrediti snagu crpke ako je poznato:
Q = 80 l/s ............ koliina vode koja se crpi iz bazena
= 0.1 mm .......... apsolutna hrapavost ljevanoeljezne usisne cijevi
uk = 3,5 ............... koeficijent lokalnog gubitka usisne koare
zk = 0,2 ............... koeficijent lokalnog gubitka koljena pod 90
= 0,7 ................ koeficijent korisnog djelovanja crpke
= 1,3110-6 m-2/s . kinematski koeficijent viskoznosti

Slika 15. Parametri crpnog sustava

Potrebno je odrediti manometarsku visinu dizanja Hman :

H man = H man,us + H man,tl

H man = H g ,us + H us + H g ,tl

vtl2
+ H tl +
2g

geodetska usisna visina:

H g ,us = 117,0 111,0

( m)

hidrauliki gubici u usisnom cjevovodu:

m

H us = H lin ,us + H lok ,us

i =1

Lus vus2
vus2
vus2
= us
+ uk
+ zk
Dus 2 g
2g
2g

da bi se odredili gubici na usisnoj cijevi potrebno je poznavati

brzinu vus i koeficijent trenja .

vus =

Re =

Q
4Q
4 0,080
= 2 =
= 0,83
Aus Dus 0,35 2 3,14

vus Dus

(m / s)

0,83 0,35
= 2,22 10 5
6
1,31 10

0,1
= 2,86 10 4
350

iz Moodyjevog dijagrama se oita:

us = 0,0176
slijedi:

H us

0,83 2
12,0
=
(0,0176
+ 3,5 + 0,2) = 0,15 m
2 9,81
0,35

hidrauliki gubici u tlanom cjevovodu:

H tl = H lin ,tl

Ltl vtl2
= tl
Dtl 2 g

Dtl = Dus
v tl = v ts = 0,83 m / s

tl = us = 0,0176
1600 0,83 2
H tl = 0,0176

= 2,83 m
0,35 2 9,81
geodetska tlana visina:

H g ,us = 178,0 117,0 = 61,0

( m)

brzinska visina:

v 2tl

0,83 2
=
= 0,035 m
2 g 2 9,81
manometarska visina dizanja:

H man = H g ,us + H us + H g ,tl

vtl2
+ H tl +
= 6,0 + 0,15 + 61,0 + 2,83 + 0,035 = 70,0 m
2g

snaga crpke:

P=

9,81 Q H

9,81 0,08 70,0

= 78,48
0,7

(kW )

Vodosprema
Vodosprema je graevina koja posreduje izmeu postojane dobave
vode (izvorita) i opskrbnog podruja, potroaa promjenjive
potronje.
Njezina uloga u sustavu opskrbe je vieznana:
izjednauje dnevnu potronju koju obiljeava minimalna i
maksimalna satna potronja qmin,h i qmax,h
osigurava i ravnomjerno raspodjeljuje zahtijevani pogonski tlak
du opskrbnog podruja
osigurava koliinu vode potrebnu za sluaj poara
osigurava odreenu koliinu vode za sluaj nepredvienih
zbivanja du sustava opskrbe (prekid napajanja strujom,
oteenja na cijevnim vodovima i sl.)

Hidrauliki proraun volumena vodospreme

Volumen vodospreme proraunava se analitiki i grafiki ovisno o
odnosu promjenjive potronje u tijeku pojedinih sati dana i naina
dotoka opskrbnih koliina.
Dotok vode u vodospremu moe biti gravitacijski i tlani
(posredstvom crpki).
Kod gravitacijskog dotoka vode u vodospremu pretpostavlja se
stalni dotok u tijeku dana (24h), dok dobavne koliine crpljenjem
ovise o reimu rada crpki.
Ukupni potrebni volumen vodospreme, Vuk , se sastoji od:
operativne rezerve,
VOR (m3)
protupoarne rezerve, VPR (m3)
sigurnosne rezerve, VSR (m3)

Vuk = VOR + VPR + VSR

(m3)

Operativne rezerve
Odreivanje operativne rezerve, VOR , odnosi se na proraun
volumena vodospreme kojim se osigurava izravnanje oscilacija u
potronji vode za kuanske i industrijske potrebe.
Potronja se u tijeku dana iskazuje u postocima (%) maksimalne
dnevne potronje (% Qmax,dn) u pojedinim satima.

Protupoarne rezerve
Odreivanje protupoarne rezerve, VPR, provodi se prema Pravilniku
o tehnikim normativima za hidrantsku mreu za gaenje poara
(Tablica 2.).

Sigurnosne rezerve
Sigurnosna rezerva, VSR , se predvia za sluaj prekida dotoka u
vodospremu, za vrijeme dok se ne otkloni uzrok prekida (kvar,
oteenje, prekid napajanja strujom).
Preporuka je da se ova rezerva uzme kao vrijednost od 25% zbroja
operativne i protupoarne rezerve:

V SR = 0,25 (VOR + V PR )

Ukupan volumen vodospreme

Ukupan volumen vodospreme odreuje se prema izrazu:

Vuk = VOR + V PR + V SR = 1,25 (VOR + V PR )

Primjer 7:
Proraun treba provesti za grad od 50 000 stanovnika i maksimalnu
dnevnu potronju od Qmax,dn=300 l/stan-dan, analitiki i grafiki uz
pretpostavku gravitacijske ili tlane dobavne opskrbne koliine
vode.
U tablici 6. proraun operativne rezerve je proveden za
pretpostavljenu raspodjelu potronje u pojedinim satima tijekom
dana i gravitacijski dotok u koliini od 4,17% Qmax,dn .
U tablici 7. proraun operativne rezerve je proveden za raspodjelu
potronje u danu za vremena crpljenja T1=8h i T2=16h.
Na temelju predviene varijacije potronje u koraku od jednog sata i
konstantnog crpljenja, proraunati su vikovi i manjkovi vode u
pojedinim vremenskim odsjecima.
Sumiranjem vikova i manjkova proraunat je volumen vode u
vodospremi.
Pri tom su dobivene pozitivne i negativne vrijednosti volumena.
Dobivene su negativne vrijednosti jer proraun tee od
pretpostavke potpuno prazne vodospreme.
Operativna rezerva dobije se zbrajanjem apsolutnih vrijednosti
najveeg vika i manjka vode u vodospremi.
Pri proraunu prozupoarne rezerve uzeti da je vrijednost
specifinog poarnog optereenja jednaka 1500 MJm2-, a
maksimalna veliina tlocrtne povrine objekata 1500 m2.
Prema trajanju crpljenja, specifino optereenje crpnog postrojenja
s obzirom na Qmax,dn iznosi, kako pokazuje tablica 5:

Trajanje rada crpnog postrojenja

T (h)

Specifino optereenje
% Qmax,dn

8 sati

12,50

16 sati

6,25

24 sata

4,17

Tablica 8. Specifini dotok u odnosu na vrijeme crpljenja

Gravitacijski dotok

Tablica 9. Proraun operativne rezerve gravitacijski dotok

Prema podacima iz tablice 5., operativna rezerva iznosi:

18,15 + ( 6,47 ) = 24,62% = 25,00 % Qmax, dn

VOR = 0,25 50000 300 = 3750 m 3

Dotok crpljenjem

Tablica 10. Proraun operativne rezerve dotok uz crpljenje vode T1=8h i T2=16h

U sluaju crpljenja vode u trajanju od 8h u toku dana operativna

rezerva iznosi:

( 7,0) + 48,0 = 55,00 % Qmax, dn

VOR = 0,55 15000 = 8250 m 3
Produenjem vremena crpljenja na 16h operativna rezerva iznosi:

( 7,25) + 3,0 = 10,25 % Qmax, dn

VOR = 0,1025 15000 = 1538 m 3

Tonost analitikih
postupkom:

rjeenja

moe

se

provjeriti

grafikim

Slika 16. Dijagrami za proraun obujma vodospreme uz stalni dotok

Slika 17. Dijagrami za proraun operativne rezerve uz crpljenje vode 8 I 16 sati

Proraun protupoarne rezerve

Prema Pravilniku o tehnikim normativima za hidrantsku
mreu za gaenje poara (Tablica 2.) slijedi:
Za naselje od 50 000 stanovnika uzima se da se mogu
istodobno pojaviti 2 poara,
a
potronja
vode po
jednom poaru iznosi
qpo=25 l/s. Vrijeme gaenja poara iznosi 2h.
Iz navedenog proizlazi da je za gaenje poara potrebno
osigurati:

V PR = q po 2 h

3600
= 25 2 3,6
1000

V PR = 180,0 m 3
Proraun sigurnosne rezerve
Proraun se provodi prema jednadbi:

V SR = 0,25 (VOR + V PR )
Ukupan volumen vodospreme

Dotok opskrbne
koliine

VOR

VPR

VSR

Total

(m3)

(m3)

(m3)

(m3)

25,0

3750

180

1028

4958

8h

55

8250

180

2153

10583

16 h

10,25

1538

180

475

2193

Gravitacijski 24 h
Crpljenje

Volumen vodospreme
u % Qmax,dn

Tablica 11. Odnos volumena vodospreme u odnosu na dotok

Oito je kako se usklaivanjem vremena crpljenja s

razdobljem najveih potronji u tijeku dana moe postii
minimalan volumen vodospreme.

HARDY CROSS-ova METODA PRORAUNA

PRSTENASTE MREE

Gubitak energije u bilo kojem elementu vodoopskrbnog sustava moe se

izraunati iz:
Jedn. 1
x
hi = k iQ i
gdje je:
hi
Qi
ki
x

gubitak energije u elementu i

protok u elementu
konstanta koja ovisi o promjeru cijevi, duljini, vrsti i stanju
1,5 2, ovisno o jednadbi koja se koristi

Za bilo koju cijev u prstenu, stvarni se protok razlikuje od prvog

pretpostavljenog za vrijednost :
Jedn. 2
Q i = Q i0 +
gdje je:
Qi
Qi0

stvarni protok u cijevi

pretpostavljeni protok
potrebna korekcija protoka

Ako se uvrsti Jedn.2 u Jedn.1 dobije se:

k i Q = k i Q + xQ
x
i

x
i0

( x 1)
i0

Jedn. 3

+ ...

Ostali lanovi izraza iz Jedn.3 mogu se zanemariti ako je mali u usporedbi

s Qi. Za bilo koji prsten suma gubitaka tlaka oko prstena mora bit jednaka
nuli. Ova tvrdnja je matematiki ekvivalentna tvrdnji da u jednoj toki moe
postojati samo jedan tlak. Dakle za svaki prsten vrijedi:
Jedn. 4
n

k Q
i

= k i Q ix0 + xk i Q (i0x 1) = 0

x
i

Jedn. 4 moe se rijeiti po :

Jedn. 5
n

k Q
i

x
i0

xk Q
i

( x 1)
i0

x h i Q i0

Postupak prorauna je slijedei:

1. Rasporedi se protok po razliitim nainima raspodjele (povrine,

duljina mree, ili neki drugi kriterij),
2. Razdijeljeni protoci se koncentriraju u vorove sustava
3. Odabere se poetni promjer cijevi po kriteriju preporuenih brzina
4. Pretpostavi se suvisla unutarnja raspodjela protoka. Suma protoka koji
ulaze i izlaze iz vorova mora bit nula
5. Izrauna se gubitak tlaka za svaki element sustava. Prema dogovoru
protoci u smjeru kazaljke na satu su pozitivni.
6. Uz potovanje predznaka, izrauna se ukupni gubitak tlaka oko
svakog prstena:
n

hi = k iQ ix0
7. Izrauna se, bez obzira na predznak, suma:
n

k Q
i

( x 1)
i0

8. Izrauna se korekcijska vrijednost za svaki prsten pomou Jedn. 5 i

korigira svaka cijev u prstenu. Cijev koja je zajednika za dva prstena
korigira se vrijednostima za oba prstena uz potivanje predznaka.
9. Postupak se ponavlja sve dok korekcija u koraku 8 bude manja od
zadanog maksimuma.
10. Usporede se tlakovi i brzine u uravnoteenoj mrei s kriterijima
minimalnih i maksimalnih brzina. Promjeri cijevi se prilagode ako je
potrebno, i ponovno se provede postupak prorauna.

Primjer 8:

Na slici je prikazan pojednostavljeni sustav vodoopskrbne mree. Protoci su

raspodijeljeni u vorove, a u voru G je dodan protok za gaenje poara.
Voda ulazi u sustav u voru A. Promjeri cijevi temelje se preporuenim
brzinama protjecanja. Korekcije su provode sve dok je razlika protoka vea
od 0,2 m3/min.
Vodoopskrbna mrea podijeljena je u tri prstena: ABHI, BEFGH i BCDE.
Mogua je i bilo koja druga podjela, na pr.: ABCDEFGHI, ABHI i BCDE, uz
uvjet da je svaka cijev ukljuena u barem jedan prsten.
Pad piezometarske linije izraunat je prema Hazen-Williams-ovoj jednadbi s
C=100. i oznaen s "s" u petom stupcu proraunske tablice. U svakoj cijevi
izraunat je pad tlaka mnoenjem duljine cijevi s padom piezometarske linije
"s" s predznakom koji odreuje smjer teenja.
Stupci 6 i 7 su na kraju zbrojeni, a pomou njih izraunata korekcija .
Protoci koji su u cjevovodima koji ulaze u dva prstena su u jednom prstenu
pozitivni, a u drugom negativni. Izraunata korekcija protoka raspodijeljena je
na sve protoke u prstenu, uz uvaavanje predznaka. Cijevima koje su
istodobno u dva prstena dodaju se obje korekcije.
Korekcije protoka unose se u slijedei krug iteracije.
Hazen Villiams-ova jednadba:
V = 0,849 C R 0,63 S 0,54

gdje je:
C
R
S

faktor ovisan o relativnoj hrapavosti

hidrauliki radijus, za okrugle cijevi R = D/4
nagib energetske linije

Nagib energetske linije moe se izraunati iz:

V

S=

0,63
0,849 C R

1,85

Darcy Wisbach - (Colebrook-white)-ova jednadba:

I=

v2
D 2g

k /D
2,51

= 2 log
+

3,71 Re

Chezy Manning-ova jednadba:

Chezy-eva jedn.
v = C RS

Manning-ov C za
Chezy-evu jedn.
1
C = R 1/ 6
n

Manning-ova jedn.

v=

1 2 / 3 1/ 2
R S
n

Usporedne hrapavosti po Manning-u, Hazen-Williams-u i Darcy-Weisbach

(Colebrook-White-u):
Vrsta cijevnog materijala
Azbest-cement
Mjed
Opeka
Lijevano-elejezo, nova
cijev
Beton
elina oplata
Drvena oplata
Centrifugirane cijevi
Bakar
Naborani metal
Galvanizirani elik
Staklo
Olovo
PVC
elik
Obloga od smola
Nove bez obloge
Sa zakoviastim spojem
Wood stave

0.011
0.011
0.015

HazenWilliams-ov
C
140
135
100

Hrapavost
po D-W
(mm)
0.0015
0.0015
0.6

0.012

130

0.26

0.011
0.015
0.013
0.011
0.022
0.016
0.011
0.011
0.009

140
120
135
135
120
140
135
150

0.18
0.6
0.36
0.0015
45
0.15
0.0015
0.0015
0.0015

0.010
0.011
0.019
0.012

148
145
110
120

0.0048
0.045
0.9
0.18

Manning-ov
n

2,2 m 3 /min
300 mm

Dotok
25 m 3 /min

2,5 m 3 /min

1250 m

400 mm

1000 m

300 mm

1000 m

H
25
0

1100

0,5 m 3/min

mm

200 mm

1250 m

II

III
200 mm

400 m

400 m
E

200 mm

300 mm

2,0 m /min

350 mm

500 m
3

500 m

300 mm

14 m /min

1000 m

600 m

350 mm

1,5 m 3 /min

2,3 m 3 /min

Prva iteracija

Prsten I
Cijev

Protok
(m3/min)

Promjer
(m)

Duljina
(m)

AB
BH
HI
IA

13
2
-9,8
-12

0,40
0,25
0,30
0,30

1250
1100
1000
1000

I =

h
(m)

0,0110
0,0033
-0,0260
-0,0380
SUMA:

13,75
3,63
-26,00
-37,80
-46,42

h/Q
m/(m3
min)
1,058
1,815
2,653
3,150
8,676

46,42
= 2,9
1,85(8,676 )

Prsten II
Cijev

Protok
(m3/min)

Promjer
(m)

Duljina
(m)

BE
EF
FG
GH
HB

7,5
7,0
4,7
-9,3
-2,0

0,35
0,35
0,30
0,30
0,25

400
600
1000
1250
1100

II =

h
(m)

0,0075
0,0066
0,0067
-0,0236
-0,0033
SUMA:

3,00
3,96
6,68
-29,54
-3,63
-19,53

h/Q
m/(m3
min)
0,400
0,566
1,423
3,177
1,815
7,381

19,53
= 1,4
1,85(7,381)

Prsten III
Cijev

Protok
(m3/min)

Promjer
(m)

Duljina
(m)

BC
CD
DE
EB

1,5
1,0
-0,5
-7,5

0,20
0,20
0,20
0,35

500
400
500
400

III =

h
(m)

0,0058
0,0028
-0,0008
-0,0075
SUMA:

2,91
1,10
-0,38
-3,00
0,63

0,63
= 0,1
1,85( 4,209 )

h/Q
m/(m3
min)
1,937
1,110
0,762
0,400
4,209

Druga iteracija

Prsten I
Cijev

Protok
(m3/min)

Promjer
(m)

Duljina
(m)

AB
BH
HI
IA

15,9
3,5
-6,9
-9,1

0,40
0,25
0,30
0,30

1250
1100
1000
1000

I =

h
(m)

0,0157
0,0094
-0,0136
-0,0227
SUMA:

19,65
10,34
-13,60
-22,70
-6,31

h/Q
m/(m3
min)
1,236
2,954
1,971
2,495
8,656

6,31
= 0,4
1,85(8,656 )

Prsten II
Cijev

Protok
(m3/min)

Promjer
(m)

Duljina
(m)

BE
EF
FG
GH
HB

9,0
8,4
6,1
-7,9
-3,5

0,35
0,35
0,30
0,30
0,25

400
600
1000
1250
1100

II =

h
(m)

0,0105
0,0093
0,0108
-0,0175
-0,0094
SUMA:

4,20
5,58
10,80
-21,88
-10,34
-11,64

h/Q
m/(m3
min)
0,467
0,664
1,770
2,769
2,954
8,624

11,64
= 0,7
1,85(8,624 )

Prsten III
Cijev

Protok
(m3/min)

Promjer
(m)

Duljina
(m)

BC
CD
DE
EB

1,4
0,9
-0,6
-9,0

0,20
0,20
0,20
0,35

500
400
500
400

III =

h
(m)

0,0051
0,0023
-0,0011
-0,0105
SUMA:

2,55
0,92
-0,55
-4,20
-1,28

1,28
= 0,2
1,85( 4,227 )

h/Q
m/(m3
min)
1,821
1,022
0,917
0,467
4,227

Trea iteracija

Prsten I
Cijev

Protok
(m3/min)

Promjer
(m)

Duljina
(m)

AB
BH
HI
IA

16,9
3,2
-6,5
-8,7

0,40
0,25
0,30
0,30

1250
1100
1000
1000

I =

Protok
(m3/min)

Promjer
(m)

Duljina
(m)

BE
EF
FG
GH
HB

9,5
9,1
6,8
-7,2
-3,2

0,35
0,35
0,30
0,30
0,25

400
600
1000
1250
1100

20,63
8,80
-12,20
-20,90
-3,67

h
(m)

0,0116
0,0107
0,0132
-0,0147
-0,0080
SUMA:

4,64
6,42
13,20
-18,38
-8,80
-2,92

h/Q
m/(m3
min)
0,488
0,705
1,941
2,552
2,750
8,436

2,92
= 0,2
1,85(8,436 )

Prsten III
Cijev

Protok
(m3/min)

Promjer
(m)

Duljina
(m)

BC
CD
DE
EB

1,6
1,1
-0,4
-9,5

0,20
0,20
0,20
0,35

500
400
500
400

III =

0,0165
0,0080
-0,0122
-0,0209
SUMA:

h/Q
m/(m3
min)
1,265
2,750
1,877
2,402
8,294

3,67
= 0,2
1,85(8,294 )

Prsten II
Cijev

II =

h
(m)

h
(m)

0,0066
0,0033
-0,0005
-0,0116
SUMA:

3,30
1,32
-0,25
-4,64
-0,27

0,27
= 0,03
1,85( 4,376 )

h/Q
m/(m3
min)
2,063
1,200
0,625
0,488
4,376

2,2 m 3/min
I

Dotok
25 m 3 /min

1,5
1,4
1,6
1,6

2 ,0
(1 )
3 ,5
(2 )
3 ,2
(3 )
3 ,2
(4 )

(1)
(2)
0,5 m 3/min
(3)
(4)
C

2,0 m 3/min

II

1,0
0,9
1,1
1,1
0,5
0,6
0,4
0,4

7,0
8,4
9,1
9,3
G
3

14 m /min

F
4,7
6,1
6,8
7,0

(1)
(2)
(3)
(4)

(1)
(2)
(3)
(4)

9,3
7,9
7,2
7,0

(1)
(2)
(3)
(4)

7,5
9,0
9,5
9,7

(1)
(2)
(3)
(4)

III

(1)
(2)
(3)
(4)

9,8
6,9
6,5
6,3
2,5 m 3 /min

13 (1)
15,9 (2)
16,3 (3)
16,5 (4)

(1)
(2)
(3)
(4)

12 (1)
9,1 (2)
8,7 (3)
8,5 (4)

(1)
(2)
1,5 m 3 /min
(3)
(4)

2,3 m 3 /min

Zadatak:
Potrebno je projektirati vodoopskrbni sustav za novo naselje
shematski prikazano na Sl.1.
Naselje je smjeteno na vrlo blago nagnutoj rijenoj dolini u ijem se
zaleu uzdie brdo.
Istraivanjima je utvren postojani silazni izvor kvalitetne podzemne
pitke vode u blizini naselja.
Procijenjeni broj stanovnika za plansko razdoblje do 2020.god je:
Mk = 55000 st
Specifina potronja
procjenjuje se na:

vode

za

navedeno

plansko

razdoblje

qsp = 180 l/st/d

Anketnim upitnikom ustanovljeno je da e industrija u navedenom
planskom razdoblju vodu troiti na slijedei nain:
qIND,6-14h = 22 l/s
qIND,14-22h = 16 l/s
qIND,22-6h = 10 l/s

qIND,6-14h = 22 3600/1000 = 79,20 m3/h

qIND,14-22h = 16 3600/1000 = 57,60 m3/h
qIND,22-6h = 10 3600/1000 = 36,00 m3/h

Istraivanjima je utvreno da je najmanja izdanost zahvata oko 200

l/s pitke vode.
Specifino poarno optereenje iznosi 850 MJ/m2, a tlocrtna
povrina objekata koji se tite 300 m2.
Sustav dimenzionirati u skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mrei za
gaenje poara.
Za ljevano-eljezne cijevi odabrana je pogonska hrapavost k=0,4 mm
i koeficijent kinematike viskoznosti za 10 C, = 1,3110-6 m2/s.

1.1

2.1
KRITINO MJESTO
POTRONJE
KT =110 mnm
H6 = 135 mnm

00

JE
NI C
VOV

5
12

5
700

30

250 m
125

250

INDUSTRIJSKA
ZONA

1.2

OD

m
1800

600

TLA

20

500
m

400 m
400

350 m

250
m

1
50

650

500

15
0

600 m

50
0m

GLAVNI OPSKRBNI
CJEVOVOD

300 m 150

1100 m 500

650
m

VODOSPREMA

00

3.1

2.2

VODOZAHVAT
SA CRPNOM STANICOM

Sl.1 SHEMATSKI PRIKAZ RAZGRANATE VODOOPSKRBNE MREE

5.1

DINAMIKA POTRONJE VODE

8
7

Potronja (%)

6
5
4
3
2
1
0
1

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vrije m e (h)

Sl.2 Dinamika potronje vode za stanovnitvo

Potrebno je:
a) odrediti koliine mjerodavne za dimenzioniranje sustava
b) odrediti korisni volumen vodospreme (analitiki i grafiki)
c) odrediti najniu kotu vode u vodospremi i nacrtati uzduni profil
piezometarske linije od vodospreme do vora s najveim gubitkom
tlaka

1. POTRONJA VODE ZA STANOVNITVO

Procijenjeni broj stanovnika za plansko razdoblje do 2020.god je:
Mk = 55000 st
Specifina potronja
procjenjuje se na:

vode

za

navedeno

plansko

razdoblje

qSPEC = 180 l/st/d

Iz navedenog proizlazi da je srednja dnevna potronja za cijelo
naselje:
QSR;DN = MkqSPEC
QSR;DN = 55000 180/1000 = 9900 m3/d
Procjenjuje se najvee dnevno odstupanje u potronji od 50% pa je:
QMAX,DN = 1,3 QSR;DN
QMAX,DN = 1,3 9900 = 12870 m3/d
Potronja
vode
tijekom
dana
varira
prema
predloku
karakteristinom za naselje od 55000 stanovnika i prikazana je
dijagramom na Sl.2. Iz dijagrama je vidljivo da je najvea satna
potronja vode izmeu 13 i 15 sati i iznosi 7% od najvee dnevne
potronje.
qMAX,h = 0,07 12870 = 900,9 m3/h
qMAX,h = 900,9 1000/3600 = 250,25 l/s

2. POTRONJA VODE U INDUSTRIJI

Anketnim upitnikom ustanovljeno je da e industrija u navedenom
planskom razdoblju vodu troiti na slijedei nain:
qIND,6-14h = 22 l/s
qIND,14-22h = 16 l/s
qIND,22-6h = 10 l/s

qIND,6-14h = 22 3600/1000 = 79,20 m3/h =

qIND,14-22h = 16 3600/1000 = 57,60 m3/h
qIND,22-6h = 10 3600/1000 = 36,00 m3/h

Ukupna dnevna potronja industrije:

QIND,DN = (79,20+57,60+36,00) 8 = 1382,4 m3/d
3. NAJVEA UKUPNA DNEVNA POTRONJA VODE
QMAX,DN,UK = 12870 + 1382,4 = 14252,4 m3/d
Srednji protok vode za dan s najveom potronjom je:
qSR = 14252,4 1000/(24 3600) = 165 l/s
qSR = 14252,4/24 = 593,85 m3/h
Ovako proraunatu najveu dnevnu potronju trebalo bi osigurati iz
postojeeg zahvata vode.
Istraivanjima je utvreno da je najmanja izdanost zahvata oko 200
l/s pitke vode. To znai da je cjelodnevnim crpljenjem mogue
zadovoljiti potrebe potroaa u danu najvee potronje.
4. POTREBNE KOLIINE VODE ZA GAENJE POARA
Ove su koliine propisne posebnim propisima koji u obzir uzimaju
specifino poarno optereenje i tlocrtnu povrinu objekata koji se
tite.
U konkretnom sluaju, mjerodavne koliine za gaenje poara
vanjskom hidrantskom mreom iznose 10,0 l/s.

Najmanji dinamiki tlak na hidrantu je 2,5 bara.

Iz navedenog proizlazi da je za gaenje poara, pored vode koja se
troi za potrebe stanovnitva i industrije, potrebno osigurati
dodatnih 10 l/s.
Obzirom da je prema Pravilniku o hidrantskoj mrei za gaenje
poara potrebno osigurati navedene koliine u periodu od 2 sata,
ukupni volumen vode potreban za gaenje poara iznosi 72 m3.
Ova koliina vode mora se drati spremnom u sluaju pojave
poara, kao dio korisnog volumena vodospreme.
5. PRORAUN KORISNOG VOLUMENA VODOSPREME
Korisni volumen vodospreme odreen je dinamikom crpljenja vode
u spremnik, dinamikom troenja, te dijelom volumena vode koji se
dri u priuvi.
U konkretnom sluaju je izdanost izvora vode takva da je vodu
potrebno crpiti cijeli dan. U sluaju kada je izdanost izvora mnogo
vea od srednje satne potronje mogue je ostvariti razliite reime
crpljenja vode (s prekidima u crpljenju), sve u cilju rada u povoljnim
tarifnim reimima potronje elektrine energije.
U Tabl.1 je prikazan proraun korisnog volumena vodospreme. Na
temelju predviene varijacije potronje u koraku od jednog sata i
konstantnog crpljenja, proraunati su vikovi i manjkovi vode u
pojedinim vremenskim odsjecima. Sumiranjem vikova i manjkova
proraunat je volumen vode u vodospremi. Pri tom su dobivene
pozitivne i negativne vrijednosti volumena. Dobivene su negativne
vrijednosti jer proraun tee od pretpostavke potpuno prazne
vodospreme. Volumen vodospreme dobije se zbrajanjem apsolutnih
vrijednosti najveeg vika i manjka vode u vodospremi.

Sati
od-do
0-1
1-2
2-3
3-4
4-5
5-6
6-7
7-8
8-9
9-10
10-11
11-12
12-13
13-14
14-15
15-16
16-17
17-18
18-19
19-20
20-21
21-22
22-23
23-24
24 h

%
1
1
1
2
3
5
5
6
4
4
4
5
6
7
7
6
4
4
4
5
6
5
3
2
100

P O T R O NJ A
Stanovnici
Industrija
m3/h
m3/h
128,70
128,70
128,70
257,40
386,10
643,50
643,50
772,20
514,80
514,80
514,80
643,50
772,20
900,90
900,90
772,20
514,80
514,80
514,80
643,50
772,20
643,50
386,10
257,40
12870

36,00
36,00
36,00
36,00
36,00
36,00
79,20
79,20
79,20
79,20
79,20
79,20
79,20
79,20
57,60
57,60
57,60
57,60
57,60
57,60
57,60
57,60
36,00
36,00
1382,4

Ukupno
m3/h
164,70
164,70
164,70
293,40
422,10
679,50
722,70
851,40
594,00
594,00
594,00
722,70
851,40
980,10
958,50
829,80
572,40
572,40
572,40
701,10
829,80
701,10
422,10
293,40
14252,4

Tabl.1 Proraun korisnog volumena vodospreme

Dotok
m3
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
593,85
14252,40

Viak
dotoka
m3
429,15
429,15
429,15
300,45
171,75
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
21,45
21,45
21,45
0,00
0,00
0,00
171,75
300,45

Manjak
dotoka
m3
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
85,65
128,85
257,55
0,15
0,15
0,15
128,85
257,55
386,25
364,65
235,95
0,00
0,00
0,00
107,25
235,95
107,25
0,00
0,00

Volumen vode
u vodospremi
m3
429,15
858,30
1287,45
1587,90
1759,65
1674,00
1545,15
1287,60
1287,45
1287,30
1287,15
1158,30
900,75
514,50
149,85
-86,10
-64,65
-43,20
-21,75
85,50
321,45
428,70
600,45
900,90

V = 1759,65 + -86,10 = 1845,75 m3

Ovom volumenu potrebno je dodati priuvni volumen. U ovom
sluaju priuvni se volumen odnosi samo na vodu potrebnu za
gaenje poaru.
VK = 1845,75 + 72,0 = 1915,75 m3

6. PRORAUN VODOOPSKRBNE MREE

U konkretnom sluaju predviena je izgradnja granate
vodoopskrbne mree.
Na Sl.1 prikazana je mrea cjevovoda s pripadnim duljinama.
Mjerodavni protoci u mrei definiraju se iz najvee satne potronje
stanovnitva i industrije, uz dodatak protupoarnih protoka.
Najvei protupoarni protok je 6l/s i predstavlja istovremeni rad
dva hidranta svaki izdanosti od 3 l/s. Najvei satni protok za
stanovnitvo je:
qMAX,h = 250,25 l/s
U isto vrijeme je najvei protok za industriju:
qMAX,IND = 22 l/s
Glavni opskrbnim cjevovodom (V-1), tee u satu najvee potronje:
qMAX,V-1 = 250,25+22+10 = 282,25 l/s
Ovaj dotok dijeli se prema potroaima kroz vodoopskrbnu mreu.
Potronja, odnosno mjerodavni protok za dimenzioniranje mree,
moe se izraunati za svaku dionicu mree na vie naina:
poznavanjem vrste i broja potroaa uz svaku dionicu (najtoniji
pristup)
linearnim uprosjeivanjem potronje na jedinici duljine
vodoopskrbne mree

 uprosjeivanjem potronje
povrine uz dionicu

po

udjelu

pripadne

naseljene

Protoci koji se troe koncentrirano (industrija i gaenje poara)

tretiraju se kao tranzitni protoci do mjesta potronje.
U konkretnom sluaju koristi se pristup linearnog uprosjeivanja
potronje. Najvei satni protok dijeli se linearno na cijelu
vodoopskrbnu mreu:
qLIN = qMAX,h/ Li
gdje su Li duljine dionica na kojima se troi voda. Zbroj duljina
dionica na kojima se troi voda je u konkretnom sluaju 5450 m, pa
je tada:
qLIN = 250,25/5450 = 0,04591 l/s/m
Proraun vodoopskrbne mree prikazan je u Tabl.2.
Mjerodavni protoci za dimenzioniranje zavrnih (slijepih) grana
odreuju se iskljuivo na temelju vlastitog protoka. Za ostale
dijelove mree, ovisno o smjeru prorauna, mora se vlastitom
protoku dodati tranzitni protok uzvodnih ili nizvodnih dionica.

7. DIMENZIONIRANJE CIJEVI
Cijevi se dimenzioniraju na mjerodavni protok. Za odabranu vrstu
cijevnog materijala odreuje se pogonska hrapavost i mjerodavna
temperatura za odabir kinematikog koeficijenta viskoznosti.
Popreni presjek cijevi odreuje se na temelju prihvaenog kriterija
ekonominih brzina strujanja (v = 1-2 m/s). Za odabrani profil cijevi,
mjerodavni protok, hrapavost i kinematiki koeficijent viskoznosti,
iz tablica, prema Darcy-Weisbach-Colebrook-White-u odreuje se
pad piezometarske linije. Tonije i bre, do istih se podataka moe
doi primjenom gotovih raunalnih kalkulatora (Na pr. FLOWMASTER od Haested Metods-a)

Za lijevano-eljezne cijevi odabrana je pogonska hrapavost k=0,4

mm i koeficijent kinematike viskoznosti za 10 C, = 1,3110-6
m2/s.

8. ODREIVANJE NAJNIE KOTE VODE U VODOSPREMI

Najugroeniji potroa u vodoopskrbnom sustavu je onaj koji ima
najnii raspoloivi dinamiki tlak. Logino je da je to onaj potroa
koji je:
smjeten na najvioj koti, ili
najudaljeniji od spremnika, ili
ima posebne zahtjeve na visinu izljevnog tlaka.
esto je mogue odmah po nekom od nabrojenih kriterija odabrati
najugroenijeg potroaa, a nekad je potrebno napraviti nekoliko
pokuaja prorauna.
U konkretnom sluaju pretpostavljeno je da je mjesto potronje
prilino ravno, s niskim tipom izgradnje (najvie P+2). U tom
sluaju najvjerojatnije je najugroeniji potroa onaj koji je
najudaljeniji u vodoopskrbnoj mrei (vor 6 ili 5.1)

Tabl.2 Proraun granate vodoopskrbne mree

Lijevano-eljezne cijevi, k = 0,4 mm
DIONICA

DULJINA
(m)

V-1
1-1.1
1-1.2
1-2
2-2.1
2-2.2
2-3
3-3.1
3-IZ
3-4
4-5
5-6
5-5.1

1100
650
500
600
650
600
400
500
300
700
350
250
250
6850

qlin

(l/s/m)

0,0530
0,0530
0,0530
0,0530
0,0530
0,0530
0,0530
0,0000
0,0530
0,0530
0,0530
0,0530

VLASTITI

34,44
26,49
31,79
34,44
31,79
21,19
26,49
22,00
37,09
18,54
13,25
13,25
310,75

P R O T O K (l/s)
TRANZITNI
STANOVNICI

INDUSTRIJA

UKUPNI
PROTOK
(l/s)

288,75
0,00
0,00
196,03
0,00
0,00
108,61
0,00
0,00
45,03
26,49
0,00
0,00

22,00
0,00
0,00
22,00
0,00
0,00
22,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00

310,75
34,44
26,49
249,82
34,44
31,79
151,81
26,49
22,00
82,12
45,03
13,25
13,25

POARNI
PROTOK
(l/s)

MJERODAVNI
PROTOK
(l/s)

6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00
6,00

316,75
40,44
32,49
255,82
40,44
37,79
157,81
32,49
28,00
88,12
51,03
19,25
19,25

ODABRANI
BRZINA
PROFIL
PROTICANJA
(m/s)
(mm)

500
200
150
500
200
200
400
150
150
300
250
125
125

1,62
1,30
1,88
1,30
1,30
1,21
1,27
1,88
1,60
1,26
1,04
1,57
1,57

PAD TLANE
LINIJE
(mVS/m)

GUBITAK
TLAKA
h (mVS)

0,0051
0,0105
0,0313
0,0033
0,0105
0,0091
0,0042
0,0313
0,0227
0,0059
0,0051
0,0278
0,0278

5,61
6,83
15,65
1,98
6,83
5,46
1,68
15,65
6,81
4,13
1,79
6,95
6,95

Tabl.2 Proraun granate vodoopskrbne mree

Lijevano-eljezne cijevi, k = 0,4 mm
DIONICA

DULJINA
(m)

V-1
1-1.1
1-1.2
1-2
2-2.1
2-2.2
2-3
3-3.1
3-IZ
3-4
4-5
5-6
5-5.1

1100
650
500
600
650
600
400
500
300
700
350
250
250
6850

qlin

(l/s/m)

VLASTITI

P R O T O K (l/s)
TRANZITNI
STANOVNICI

INDUSTRIJA

UKUPNI
PROTOK
(l/s)

POARNI
PROTOK
(l/s)

MJERODAVNI
PROTOK
(l/s)

ODABRANI
BRZINA
PROFIL
PROTICANJA
(m/s)
(mm)

PAD TLANE
LINIJE
(mVS/m)

GUBITAK
TLAKA
h (mVS)