1.6.

ELEMENTI VI

SEG REDA 31
Partikularno rjesenje se trazi egzaktno na obostrano ukljestenoj gredi (posto
smo vec obuhvatili pomjeranje krajeva - cvorova) i za konstantno opterecenje
imamo
17
:
u
p
=
_
u
p
v
p
_
=
_
_
_
q
x
lx
2EA
(1
x
l
)
q
y
l
2
x
2
24EI
(1
x
l
)
2
_
_
_
(1.104)
Konacno, presjecne sile nalazimo iz:
N = EA
du
dx
T = EI
d
3
v
dx
3
M = EI
d
2
v
dx
2
(1.105)
1.6 Elementi viseg reda
1.6.1 Lagranegovi polinomi
1.6.2 Hijerarhijski polinomi
1.7 Matrice krutosti K
e
i K
Matrica krutosti stapa K
e
je simetricna (K
e
= K
eT
) i pozitivno semide-
nitna, sto znaci da su minimalne (jedna ili vise) vlastite vrijednosti
min
= 0
(tj. matrica je singularna). Broj vlastitih vrijednosti jednakih nuli odgovara
broju stepeni slobode kretanja kao krutog tijela, dok su vlastite vrijednosti
razlicite od nule mjera krutosti (energije deformacije) elementa. Zbog ovoga
je spektralna analiza (odredivanje vlastitih vrijednosti i vlastitih vektora)
nezaobilazna faza u testiranju performansi bilo kojeg konacnog elementa.
Asembliranjem globalne matrice krutosti, a zatim nametanjem Dirichlet-ovih
rubnih uvjeta (eliminacijom pomjeranja kao krutog tijela) dobijamo sime-
tricnu pozitivno denitnu globalnu matricu krutosti K (sve vlastite vrijed-
nosti su vece od nule tj. matrica je regularna). Pod uvjetom da je topologija
(numeracija cvorova) korektna, K je i rijetka, sto znaci da su elementi matrice
nagomilani oko glavne dijagonale razliciti od nule, dok su svi ostali jednaki
nuli. Ova osobina se koristi za programiranje solvera sistema algebarskih
jednadzbi cije rjesavanje predstavlja (vremenski) najskuplju fazu proracuna.
Po zavrsetku procedure asembliranja, globalna matrica krutosti K ima sljedecu
strukturu:
K =
_
K

K
fp
K
pf
K
pp
_
(1.106)
17
Za razlicita opterecenja software povlaci rjesenje iz kataloga egzaktnih rjesenja.
32 POGLAVLJE 1. UVOD
gdje f oznacava nepoznate stepene slobode (free), dok je p oznaka za stepene
slobode u kojima znamo pomjeranja (prescribed).
1.8 Aksijalno napregnut stap
1.8.1 Konacni element sa dva cvora
Pomjeranja duz elementa se interpoliraju na sljedeci nacin:
u
h
(x)

e
= Nd
e
=
2

a=1
N
e
a
(x)d
e
a
= N
e
1
(x)d
e
1
+ N
e
2
(x)d
e
2
=
_
N
e
1
N
e
2
_
_
d
e
1
d
e
2
_
=
_
1
x
l
x
l
_
_
d
e
1
d
e
2
_
(1.107)
Polje deformacija je odavde:
(x) =
du
h
(x)
dx
=
dN
dx
d
e
=
_
dN
e
1
dx
dN
e
2
dx
_
_
d
e
1
d
e
2
_
=
_

1
l
1
l
_
_
d
e
1
d
e
2
_
=
_
B
1
B
2
_
_
d
e
1
d
e
2
_
= Bd
e
(1.108)
Konstitutivna veza (Hooke-ov zakon) se moze napisati:
(x) = E(x) = EBd
e
(1.109)
Princip virtuelnog rada ili slaba forma ravnoteze je posljednji sastojak po-
treban za formulaciju problema:
U = W
U =
_
V
dV = A
_
l
0
dx = A
_
l
0

T
dx
= d
eT
_
l
0
B
T
EABdx d
e
= d
eT
K
e
d
e
W =
_
l
0
u(x) b(x) dx =
_
l
0
(Nd
e
) b(x) dx = d
eT
_
l
0
N
T
b(x) dx
= d
eT
_
l
0
N
T
(Nb) dx = d
eT
f
ext,e
K
e
d
e
= f
ext,e
(1.110)
1.8. AKSIJALNO NAPREGNUT

STAP 33
pri cemu je opterecenje b(x) interpolirano istim funkcijama kao i pomjera-
nja (tzv. konzistentna interpolacija) uz napomenu da su b
e
1
i b
e
2
ordinate
opterecenja u cvorovima:
b(x) = Nb =
_
N
e
1
N
e
2
_
_
b
e
1
b
e
2
_
(1.111)
Matrica krutosti elementa i vektor cvornog opterecenja
U Matlabu se matrica krutosti elementa i vektor ekvivalentnog cvornog op-
terecenja za linearno promjenjivo raspodijeljeno opterecenje moze dobiti prema:
syms x l b1 b2 EA real;
N=[1-x/l x/l];
b=[b1 b2];
bx=N*b;
bx=simple(bx)
f=int(N*bx,0,l)
B=[-1/l 1/l];
k=int(B*EA*B,x,0,l)
Rezultati su poznati od ranije, a mogu se napisati:
K
e
=
EA
l
_
1 1
1 1
_
(1.112)
f
ext,e
=
l
6
_
2b
1
+ b
2
b
1
+ 2b
2
_
(1.113)
Ovo se za konstantno opterecenje ili u slucaju polovljenja linearnog op-
terecenja (lumping) svodi na:
f
ext,e
=
bl
2
_
1
1
_
Inercijalni efekti
U slucaju dinamickih problema integriramo jednadzbe kretanja opisane sis-
temom obicnih diferencijalnih jednadzbi u vremenu:
M

d + Kd = f
ext
f
iner
+ f
int
= f
ext
(1.114)
34 POGLAVLJE 1. UVOD
Inercijalne efekte (ekvivalentnu staticku ili dAlembert-ova silu f
iner
) obuhva-
tamo na sljedeci nacin:
b(x) = (x)a(x) = (x) u(x)
f
iner
=
_
V
N
T
b(x) dV =
_
V
N
T
NdV

d =
_
l
0
N
T
NAdx

d (1.115)
Izracunavanjem gornjeg integrala dobijamo konzistentnu matricu mase ele-
menta:
M
e
=
Al
6
_
2 1
1 2
_
(1.116)
U slucaju eksplicitne sheme vremenske integracije, moze se dobiti na ekas-
nosti ako se matrica mase dijagonalizira sabiranjem svih komponenti u jednoj
vrsti prema (tzv. lumped mass matrix):
M
e
=
Al
2
_
1 0
0 1
_
(1.117)
Posto se matrica mase dobija integriranjem kvadratne forme ona je pozitivno
denitna i sve vlastite vrijednosti su pozitivne.
Pocetni napon
Pocetni napon se moze javiti usljed temperature, vlage, slijeganja oslonaca,
neupasovanosti konstruktivnih elemenata itd. Vektor opterecenja u slucaju
konstantne pocetne deformacije
0
usljed temperature nalazimo na sljedeci
nacin:
(x) = E((x)
0
)
U = A
_
l
0

T
dx = A
_
l
0

T
E(
0
) dx
f
init
=
_
l
0
B
T
EA
0
dx =
_
l
0
B
T
EAt
0
dx
f
init
= EA
0
_
1
1
_
(1.118)
U slucaju linearno promjenjive pocetne deformacije (napona), vektor op-
terecenja jednak je:
f
init
=
EA
2
_

1,0

2,0

1,0
+
2,0
_
Sistem jednadzbi se onda moze napisati:
m

d + kd = f
ext
+ f
init
(1.119)
1.8. AKSIJALNO NAPREGNUT

STAP 35
Vektor unutarnjih sila
Vec smo u (1.114) vidjeli da je kd = f
int
odnosno da je proizvod matrice
krutosti i vektora pomaka elementa jednak vektoru unutarnjih cvornih sila. U
slucaju nelinearnih problema ovaj vektor se nije jednak f
ext
, a njihova razlika
se naziva rezidual. Pod pretpostavkom da smo iz izracunatih pomjeranja
odredili deformacije i napone u elementu (koji su za element sa dva cvora
konstantni), vektor f
int,e
mozemo odrediti prema
f
int,e
= f
int,e
(d
e
)
f
int,e
=
_

e
B
T
(x) d
e
= A
_
h
e
0
B
T
dx = A
_

_
(1.120)