OTI S O dizalima Stranica 1 od 14

O di zal i ma OTIS





Svijet u pokretu
Zamislite si pejzae modernih gradova kada dizala ne bi
postojala. Zgrade bi bile limitirane na 5 ili 6 katova. Veina
konstrukcija 20. i 21. stoljea bila bi nemogua. Poslovne
zgrade, hoteli i apartmani na velikim visinama ne bi
postojali u sadanjoj formi. Ali, 1852. godine, jedan #ovjek
promijenio je izgled gradova svijeta. To je bila godina kada
je Elisha Graves Otis izmislio sigurnosno dizalo, i time je
omogueno stvaranje modernog horizonta grada. Da bi se
dobila vrijednost tog unapre%enja, uzmite u obzir da danas
dizala prevoze ekvivalent sadanje svjetske populacije
svakih 72 sata.























OTI S O dizalima Stranica 2 od 14
Otis kompanija uspjeno i sigurno prevozi ljude ve
150 godina. Danas, Otis je najvea svjetska
kompanija za proizvodnju i popravak dizala,
pokretnih stepenica, pokretnih traka i raznih drugih
ure#aja za prijevoz. Sa vie od 1.2 milijuna
postavljenih jedinica i 61,000 slubenika, Otis
kompanija se moe pronai u svim dijelovima svijeta.

Kreativno implementirajui nove tehnologije, Otis
Dizala nastavlja postavljati standarde kroz industriju
u kvaliteti vonje, pouzdanosti i sigurnosti. Duh
inovativnosti, povezan s izvanrednom servisnom
podrkom, osigurao je kompaniji Otis Dizala
prominentan poloaj u 10 od 20 svjetski najviih
gra#evina.









































Elisha Graves Otis ro%en je
1811. godine na farmi u Halifax-
u, Vermontu. Dok je bio mlad
isprobao je nekoliko putova u
vezi svoje karijere ali sve je
zavrilo s ograni#enim
uspjehom. Ali 1952-e godine
dolo je do preokreta kada je
kao radnik Bedstead kompanija
dobio zadatak da konstruira
teretno dizalo.

Odlu#an u savladavanju velikih
opasnosti u konstruiranju dizala,
nerijeenih od najranijih dana,
Otis je izumio sigurnosnu
ko#nicu koja bi osigurala kabinu
u oknu u slu#aju puknua ueta.
Tako je ro%eno prvo sigurnosno
dizalo.
OTI S O dizalima Stranica 3 od 14

Povijest dizala, dizalica i ranih dizala
Potreba za vertikalnim transportom je stara kao i
civilizacija. Kroz stoljea, #ovje#anstvo je koristilo
domiljate na#ine podizanja tereta. Najraniji liftovi koristili
su #ovjeka, ivotinje i snagu vode za podizanje tereta.
Ure%aji za podizanje koristili su te osnovne na#ine snage
od ranih poljoprivrednih drutava do po#etka
industrijske revolucije.

U staroj Gr$koj, Arhimed je razvio pobol jani ure#aj za dizanje
kontroliran pomou uadi i kolotura, pri $emu je ue za dizanje bilo
namotano na bubanj s vitlom i polugama.

Do 80-e godine n.e. gladijatori i divlje ivotinje dizali su se
primitivnim dizalicama do nivoa arene u Rimskim koloseumima.

Srednjovjekovni zapisi sadre razne crtee dizalica kojima su se
podizali ljudi i zalihe na izoliranu lokaciju. Me#u najpoznatijima je
okno u manastiru Sv. Barlaam u Gr$koj. Manastir se nalazi na vrhu
brda priblino 61 metar (200 ft) iznad zemlje. Njegova dizalica, koja
je sadravala koaru ili mreu za teret bilo je jedino prijevozno
sredstvo.

U samostanu na Francuskoj obali, postavljena je 1203. godine
dizalica koja je koristila kota$ velikog koraka. Magarac je osiguravao
potrebnu snagu dizanja. Teret se podizao pomou ueta namotanog
na veliki bubanj.


Do 18. stoljea, za izradu dizala koristila se snaga stroja.
Godine 1743. protu-uteni osobni lift je naru$en od strane
Luja XV u Francuskoj za njegove osobne prostorije u Versaju.
Do 1833., sistem koji koristi naizmjeni $ne tapove za
sputanje i dizanje rudara u njema$kim brdima Harz. Dizalo
pokretano remenom zvanim teagle je postavljeno u
Engleskoj tvornici 1835. godine. Prvi hidrauli$ni industrijski lift
pokretan vodenom parom pojavio se 1846. godine. Kako su
napredovali mehanizmi i strojarstvo, ure#aji s drugim
pogonskim sredstvima su ubrzo uslijedili.














Ljudska snaga je pokretala dizala
u mnogim ranijim ure%ajima
Zup#anici i zapornjaci su
koriteni kada su
omogueni kompleksniji
strojevi, ali je postojala
opasnost puknua
ueta.
OTI S O dizalima Stranica 4 od 14
Prvo Otis dizalo na parni pogon
postavljeno je 1857 godine.

Zasnovano na sigurnosti

Unato# tom napretku, jedan problem je i dalje nastavljao
optere#ivati dizala kao i dotada. Nije postojao efektivan
na#in sprje#avanja padanja nosivog tereta ukoliko bi
dolo do pucanja ueta. Ta uvijek prisutna opasnost
u#inila je dizala rizi#nim postrojenjem.

Godine 1852, Elisha Otis je radio kao glavni mehani#ar
Bedstead kompanije u Yonkers-u, New York. Dobio je
zadatak da konstruira teretno dizalo za prijevoz
produkata kompanije. Otis je bio upoznat sa problemima
pucanja uadi i traio je rjeenje koje bio eliminiralo tu
opasnost.
Shvatio je da je potrebna nekakva vrsta sigurnosne ko $nice.
Ko$nica je morala funkcionirati automatski tog trena kada bi ue
puklo da bi spasila ivote i opremu. Otis je eksperimentirao
postavljajui oprugu iznad platforme dizala. Tada je postavio
zahvatne naprave na vodilice sa svake strane voznog okna. Ue
za podizanje je pri$vreno za oprugu na takav na$in da teina
platforme vri takvo naprezanje da se ne dodiruje sa zahvatnim
napravama. Ukoliko bi dolo do pucanja ueta, dolo bi do
rastereenja opruge i aktiviranja zahvatnih naprava,
onemoguavajui daljnji pad platforme.

U me#uvremenu, financijski problemi su primorali Bedstead
kompaniju da zatvori svoja vrata. Otis je krenuo prema zapadu
da bi sudjelovao u zlatnoj groznici kada je stigla narudba za
dva sigurnosna lifta iz tvornice namjetaja u New York-u. Dva
radnika tvornice namjetaja su poginula kada je puklo ue
dizalice te je tvornica eljela sprije$iti daljnje tragedije.

Dvadesetog rujna 1853. godine Otis je otvorio svoj duan u
dijelu bankrotirane Bedstead tvornice. Da bi promovirao svoj
novi proizvod, Otis je odlu$io prirediti dramati$nu demonstraciju
svog novog sigurnosnog lifta u Crystal Palace u New Yorku.

U glavnoj izlobenoj dvorani Otis je konstruirao kompletan
sigurnosni lift sa vodilicama, zahvatnim napravama, oprugom,
platformom i strojem za dizanje. Otis je potpuno opteretio ue sa
teretom. Kako se sakupilo mnotvo ljudi, Otis se popeo na dizalo
i naredio da se platforma podigne na najviu visinu. Ue za
dizanje presje$eno je sjekirom. Ljudi su uzdahnuli. Ali prije nego
to je platforma pala sigurnosna opruga je zaustavila lift na
mjestu dok je Otis uvjeravao zapanjenu publiku, Sve je sigurno,
gospodo. Sve je sigurno.

Kako su korisnici po$eli poistovjeivati kompaniju Otis sa
sigurnosti, prodaja je od tog vremena na dalje porasla.





Godine 1854. Elisha
Graves Otis odrao je po
prvi put javnu
demonstraciju njegovog
sigurnosnog lifta na
izlaganju u Crystal
Palace u New Yorku
Dijagram U.S. patenta za Otis
ure%aj koji je izazvao
revoluciju u industriju dizala -
prva sigurnosna ko#nica za
dizala na svijetu. Od tog
izuma, osnovni dizajn
sigurnosne ko#nice je ostao u
sutini nepromijenjen
OTI S O dizalima Stranica 5 od 14
Prodavaonica E.V.Haughwout & Company na
krianju ulice Brodway i Broome u New Yorku,
mjesto prvog sigurnosnog dizala za putnike.

Inovacije i poboljanja
Zgrade u velikim gradovima Amerike su se po#ele dizati
iznad est katova, koristei prednost novih povoljnosti koje
su stigle s sigurnosnim dizalom.





















Dana 23. oujka 1857 godine u upotrebu je uveden o prvo
sigurnosno dizalo za putnike u prodavaonici na krianju ulica
Brodway i Broom u New Yorku. Dizalo je pokretala para preko
niza vratila i remena.

Kako je sigurnost i korisnost ranih dizala neprestano rasla,
prostor na viim katovima zgrada ubrzo je postao mn ogo
poeljniji, ponitavajui dugotrajan trend u komercijalnom i
stambenom lizingu. Do 1870., tvornica Otis Brothers je imala
prirast prihoda od 1 milijun US$. Nekoliko godina kasnije u
upotrebi je bilo vie od 2,000 Otis dizala.
Kompanija je nastavila svoj tehnoloki razvoj. Godine 1878., Otis
je predstavio hidrauli $no dizalo koje je povealo brzine do 244
metara (800 ft) po minuti. Te iste godine Otis je postavio prvo
hidrauli$no dizalo u ulici Brodway 155 u New Yorku. Kompanija
je tako#er predstavila prvi upravlja$ki sigurnosni sustav koji bi
postepeno zaustavljao dizalo u opasnosti.

Godine 1989. Otis je ponovno predstavio novost direktno
povezano elektri$no dizalo. Taj elektri$ni puno -zup$asti ure#aj
je primarno koriten za prijevoz robe. Kako su izra#eni bolji
rasporedi zup$anika, brzina takvog dizala porasla je sa 30 na 120
metara (100 do 400 ft) po minuti. To je uvelo elektri $no dizalo u
zgrade srednje visine za prijevoz putnika. Iako je nudilo mnogo
kompaktnije rjeenje instalacije, jo nije bilo dovoljno brzo da bi
se suprotstavilo hidrauli$nim sistemima pogonjenim parom u
viim zgradama, ali velika poboljanja nisu bila daleko.




Sagra%ena 1902
godine Flatiron
zgrada u New
Yorku je bila
primjer podizanja
gradskog
horizonta.
Rana Otis dizala za
prijevoz putnika sa
zahvatnom napravom,
#eli#nim sigurnosnim
okvirom i prstenom.
Tehnoloko #udo
svog vremena,
Eiffelov toranj
podizao se do visine
300 metara

OTI S O dizalima Stranica 6 od 14

Uspon modernog dizala
Kako su zgrade po#ele rasti na sve vee i vee visine, tako
je po#ela rasti i potreba za dizalima koja bi ispunjavala
zadane nove uvjete. Otis je nastavio drati korak izlazei u
susret novim izazovima koristei se novim inovacijama.

Elektrina dizala bez reduktora

Godine 1903. Otis je predstavio dizajn koji e postati standard
u industriji dizala. Elektri$na dizala bez reduktora mogu se
upotrijebiti u zgradama razli$itih visina i mogu raditi na puno
veim brzinama od dizala pogonjenih parom. Prva takva dizala
su postavljena u zgradi Beaver u New Yorku, i zgradi Majestic u
Chicagu.

Dizajn se pokazao iznimno postojanim tako da i danas, kada se
zgrada modernizirala - iako je sustav kontrole dizala
zamijenjen novim elektroni$kim sustavom- rijetko je potrebno
zamijeniti dobro odravan pogonski motor. Takva dizala obi $no
rade na brzinama veim od 500 ft po minuti.

U stroju za podizanje bez reduktora, est do osam duina
kabla od ice, poznatog kao nosiva uad, spojeni su na vrh
dizala i omotane oko pogonske koloture u specijalnim
utorima. Drugi krajevi kabla su pri $vreni za protuuteg koji
se moe micati prema dolje ili prema gore po svojim
vodilicama.

Zajedni$ka teina kabine dizala i protuutega pritie kablove u
utore na pogonskoj koloturi stvarajui potrebnu vu$nu silu
kako se kolotura okree.

Da bi se smanjilo optereenje motora, teina protuutega se
postavlja na teinu kabine i polovi $nu teinu putnika. Kako se
kabina podie tako se protuuteg sputa, balansirajui
optereenje. To smanjuje upotrebu energije zbog toga to u
bilo kojem trenutku motor treba podizati ne vie od pola
teine tereta.

Kolotura sa utorima u ovom tradicionalnom sistemu je prili $no
velikih dimenzija, promjera od 0,6 do 1,2 metra (2-4 ft).
Elektri$ni motor koji ju pogoni mora biti dovoljno snaan da ju
moe okretati 50 do 200 puta po minuti da bi mogao pomicati
dizalo pravilnom brzinom.

Sigurnost je osigurana upravlja$kim ure#ajem koji uklju$uje
ko$nice kabine ukoliko do#e do propadanja kabine. Snana
stezaljka stisne $eli$ni upravlja$ki kabl, koji aktivira dvije
sigurnosne stezaljke koje se nalaze ispod kabine dizala.
Pomi$ne $eli$ne $eljusti se zaglave za tra$nice kabine dok se
postigne dovoljno velika sila sposobna za lagano zaustavljanje
kabine.




Upravljai sistem
Upravljanje konicom i
motorom
Bezreduktorski stroj
Prijenos
Pozicioni sistem
Unica
Uad za podizanje
Klizai
Drugi pozicioni prijenos
Upravljanje vratima
Zatita ulaza
Ure#aji za optere$enje
Osiguranje kabine
Vise$i kabl
Vodilice kabine
Protuuteg
Kompenzacijska uad
Poli odbojnik kabine
Poli odbojnik protuutega
Kompenzacijska unica
Zatezna unica ograniitelja
brzine
OTI S O dizalima Stranica 7 od 14
Dizala s reduktorom

Kao to i samo ime govori, elektri $ni motor u ovom dizajnu
pogoni puno-zup$asti ure#aj, koji okre$e pogonsku koloturu.
Iako su brzine dizala mnogo manje nego u tipi $nim dizalima bez
reduktora, koritenje reduktora nudi mogunost upotrebe motora
s manjom snagom za okretanje koloture. Ta dizala obi $no rade
na brzinama od 38 do 152 metra (125-500 ft) po minuti i mogu
nositi teret do 13,600 kg (30,000 lb). Elektri$no kontrolirana
ko$nica izme#u motora i reduktora zaustavlja dizalo,
zadravajui dizalo na zadanom katu.




















Upravljai sistem
Bezreduktorski stroj
Prijenos
Ograniitelj brzine




Uad za podizanje
Klizai
Drugi pozicioni prijenos
Upravljanje vratima
Zatita ulaza

Ure#aji za optere$enje
Sigurnosni ure#aj kabine
Vise$i kabl
Vodilice kabine

Protuuteg


Kompenzacijska uad



Zatezna unica ograniitelja
Poli odbojnik protuutega
Poli odbojnik kabine
OTI S O dizalima Stranica 8 od 14
Sa hidrauli#nim sistemima s
otvorom kabina dizala je
postavljena na klip koji
putuje unutar cilindra.
Cilindar se produuje u
zemlju na dubinu jednaku
maksimalnoj visini na koju
dizalo putuje. Kako se
hidrauli#na tekuina pumpa
u cilindar kroz ventil dizalo
se podie. Kako se
tekuina vra#a u rezervoar
kabina se sputa.
U odre%enim slu#ajevima ,
tvrdo tlo, visoka razina vode ili
nestabilno tlo mogu u#initi
kopanje rupe potrebne za
konvencionalno hidrauli#no
dizalo neprakti#nim.
Hidrauli#no dizalo bez rupe
rjeava taj problem preko
klipova postavljenih unutar
voznog okna za sputanje i
dizanje dizala.
Hidrauli#no dizalo s uetom
poveava visinu dizanja
dizala bez rupe na 18 metara
(60 ft) bez potrebe za
cilindrom ispod zemlje.
Hidraulina dizala

Hidrauli$na dizala se koriste u zgradama s pet ili est katova.
Takva dizala koja mogu raditi s brzinama do 46 metara (150
ft) po minuti ne koriste velike strojeve za podizanje kao kod
sistema sa i bez reduktora. Umjesto toga, tipi $no hidrauli$no
dizalo je pogonjeno klipom koji putuje unutar cilindra. Elektri$ni
motor pumpa ulje u cilindar i time pomi $e klip. Klip lagano
podie kabinu dizala. Elektri $ni ventili kontroliraju isputanje ulja
za lagano sputanje kabine.














































OTI S O dizalima Stranica 9 od 14
Dizala bez strojarnice

Ovaj revolucionarni sistem dizala bazira se na prvom velikom
skoku u tehnologiji dizala u skoro 100 godina. Prvenstveno
dizajniran za zgrade izme#u 2 i 20 katova, ovaj sistem koristi
manju koloturu od konvencionalnog reduktorskog ili
nereduktorskog dizala. Smanjena veli$ina koloture, zajedno s
rekonstruiranim motorom, omoguava stroju montau unutar
samog voznog okna - eliminirajui potrebu za poveom
strojarnicom na vrhu zgrade.

Otis dizala bez strojarnice koriste plosnate $eli$ne remene
prevu$ene poliuretanom umjesto tekih pletenih $eli$nih kablova
koji su standard u industriji od 1800. Remeni su iroki oko 30
mm (1 inch) i debljina im je samo 3 mm (0,1 inch), priblino su
iste $vrstoe kao i pleteni $eli$ni kablovi ali su mnogo izdrljiviji i
fleksibilniji. Mala debljina remena omoguava koritenje manje
koloture smanjujui prostor potreban za stroj u voznom oknu.







































Tradicionalni
kabl sastoji se
od #eli#nih
uadi
omotanih oko
fleksibilne
jezgre.
Novi tanki
remen sastoji se
od #eli#nih uadi
presvu#enih
fleksibilnom
poliuretanskom
presvlakom
koja
omoguava
manji promjer
koloture
omoguavaju
i kompaktniji
sistem dizala
i irok niz
vanih
prednosti.
OTI S O dizalima Stranica 10 od 14

Proizvoljnost
Od svog po#etka, Otis je nastavio izlaziti u susret
potrebama arhitekata i vlasnicima zgrada sa porastom
izbora dizala.

Panoramsko dizalo
Kod panoramskog dizala kabina se postavl ja izvan zgrade. Dizalo sa
staklenim pregradama omoguava putnicima pogled na grad ili atrij
zgrade dok putuju. Eliminirajui vozno okno, promatra$ka dizala nude
vlasnicima, arhitektima i gra#evinarima dragocjene prednosti utede
prostora.

Double-deck dizala
Double-deck dizala tede vrijeme i prostor u visoko okupiranim
zgradama postavljajui jednu kabinu na drugu. Jedna kabina se
zaustavlja na parnim katovima dok druga na neparnim katovima. U
ovisnosti o eljenoj odreditu , putnici mogu odabrati kabinu u
prizemlju ili preko pokretnih stepenica do ulaza u drugu kabinu.

Predvorje u zraku
U vrlo visokim zgradama, iskoritenost dizala se moe poveati pomou
sistema koji kombinira ekspresna i lokalna dizala. Ekspresna dizala se
zaustavljaju na odre#enim katovima nazvanim zra$nim predvorjem. U
tim predvorjima putnici se mogu prebaciti u lokalna dizala koja e ih
dalje odvesti do eljenog kata. Pravilnom podjelom zgrade u razne
nivoe koje opsluuje ekspresno dizalo, lokalna dizala se mogu tako
poslagati da koriste ista vozna okna. Na taj na$in svaka zona se moe
opsluivati simultano sa svojim kompletom lokalnih dizala.



Teretna dizala
Ta vrsta dizala su specijalno konstruirana na izdrljivost velikih
optereenja.
Standardni kapaciteti variraju od 1360 kilograma ( 3000 lb ) do 5440
kilograma (12,000 lb). Ta dizala su klasificirana preko kategorija
optereenja, sa klasom A za HAND TRUCKS, klasa B za prijevoz
automobila i klasa C1 za dizala sa kapacitetom prijevoza
komercijalnih kamiona.

Stambena dizala
Stambena dizala koriste modernu hidrauliku zbog lagane, tihe vonje
a zauzima minimum prostora. Ti hidrauli$ni sistemi su tihi,
producirajui istu koli$inu zvuka kao i tipi $ni hladnjak, to ih $ini vrlo
pogodnim za stambenu upotrebu. Mogu se regulirati u bilo koje doba
bez stvaranja smetnji. Kompaktan dizajn omoguava dizalu da bude
ugra#en u ekvivalent prostora koji zauzima ormar srednje veli $ine.






OTI S O dizalima Stranica 11 od 14

Sigurnost, kvaliteta i pouzdanost
Sigurnost i pouzdanost su bile prve brige kompanije od
njenih najranijih dana.
Danas, Otis ima jednu od najboljih sigurnosti u industriji
vertikalnih transportnih ure%aja. Kompanija konstantno radi
na poboljavanju sigurnosti postojeih proizvoda i razvoju
sigurnijih tehnologija za nove proizvode. Otis naglaava
politiku kompanije sigurnost na po#etku i implementira
standardizirane procedure da bi se osiguralo da su svako
postavljanje i servisni radovi izvreni na najsigurniji na#in.

Otis proizvodi prolaze otre kontrole kvalitete i sigurnosti u
svojim testnim postrojenjima irom svijeta.

Kompanija Otis ima najvei toranj za testiranje dizala u gradu
Shibayama, Japan. Taj toranj je visine 181 metar (594 ft) od
koje se 154 metra (505 ft) nalazi iznad zemlje a 27 metara
(89 ft) ispod zemlje.

Razvojni centar Bristol u Bristolu, Conneticut, SAD sadri
Centar osiguranja kvalitete i najvei testni toranj za dizala
Sjeverne Amerike- visine 117 metara (383 ft).

Ta postrojenja su jo jedan simbol nae obaveze prema
kvaliteti i sigurnosti. Zajedno, postrojenja nude nedostine
mogunosti testiranja za osiguravanje performansi, sigurnosti
i pouzdanosti cijele linije sadanjih i buduih proizvoda. Na
svakom dijelu Otis produkta vrimo vie od 20 zahtjevnih
testova, uklju$ujui testove koji oponaaju najgore mogue
uvjete rada i najgore mogue uvjete tijekom transporta od
Otis postrojenja do mjesta instalacije irom svijeta.





















OTI S O dizalima Stranica 12 od 14
Razvoj u ra#unalnoj
tehnologiji nastavlja
poboljavati kvalitetu i
pouzdanost modernih dizala.
S po#etkom 1979. godine s
Otis Elevonic 101
sistemom, snaga
mikroprocesora se sve vie
koristi za kontrolu bilo kakvog
aspekta rada dizala.

Postojanost u inovacijama
Otis je osnovan na snazi nove ideje i nismo prestali
razvijati nove ideje od naeg nastanka prije 150 godina.
Naa duga lista inovacija je testament, ne samo
inovativnom duhu kompanije, ve i naoj predanosti u
postizanju promjenjivih potreba naih korisnika.

Automatska kontrola
Kako putnici izlaze i ulaze u dizalo, optereenje se konstantno
mijenja, oteavajui pravilno niveliranje platforme s podom
kata. Otis je rijeio taj problem jo daleke 1915. godine s
samo-nivelirajuim ure#ajem zvanim Microdrive. Po$etno
konstruiran za dizala u brodovima, Otis je predstavio ure#aj
kao sigurnosni ure#aj za putni$ka dizala. Ure#aj je tako#er
tedio na vremenu i poveao je kvalitetu vonje za putnika
zbog toga to su operacije niveliranja bile automatske.

Prosuditi kada treba usporiti kabinu je bilo vrlo jednostavno
za upravlja$ki sistem pri brzinama od 91-121 metar (300-400
ft) po minuti. Kada su brzine poveane na preko 213 metara
(700 ft) po minuti to je postalo suvie teko. Slijedei logi$an
korak je bio automatizacija sistema kontrole. Godine 1924.
kompanija Otis je instalirala svoj prvi signalni sistem kontrole
u novoj zgradi Standard Oil u New Yorku. Sistem je
automatski kontrolirao ubrzanje, brzinu izme#u katova i
usporavanje kako je kabina stizala na odredite.

Godine 1937., predstavljena je Peak period kontrola za
automatsko planiranje rada dizala unutar visoko zahtjevnih
razdoblja. To je pomoglo smanjiti vrijeme $ekanja na bilo
kojem katu pomou koordinacije kretanja dizala u zgradi.

Elektri$ne zatite vrata i kompliciraniji sustavi slanja su
slijedili, omoguavajui dizalima da postanu potpuno
automatizirana.

















Mehani#ki selektori koriste
analogne kontrole i mnoge
pomi#ne dijelove da bi se
odredio poloaj kabine, to
ima za posljedicu konstantno i
#esto skupo odravanje
OTI S O dizalima Stranica 13 od 14
Elektronike kontrole
Otis je postupno primjenjivao inovacije u ra$unalnoj tehnologiji u
svrhu poveanja kvalitete i pouzdanosti svojih dizala. S po$etkom u
1979. godini s Elevonic 101 sistemom, Otis je sve vie
upotrebljavao snagu mikroprocesora za kontrolu bilo kakvog
aspekta rada dizala.

Daljinska kontrola dizala
REM sistem identificira mnoge probleme prije nego do#e do njih
pomou detekcije defektnih komponenata periodi$kim anomalijama
koje bi mogle proi neopaeno sve dok ne izazovu prekid rada. Te
periodi$ke anomalije se mogu ispraviti prije nego do#e do gubitka
rada. Ukoliko REM sustav detektira hitan problem, sistem obavijesti
odgovarajue centre te se alju mehani$ari za popravak problema.
REM sistem se neprekidno poboljava u performansama i
mogunostima od trena njegova predstavljanja sredinom 80ih
godina. Najnovija dostignua omoguavaju REM podacima da se
odailju direktno putem Interneta.


















Internet
e*Servis povezuje REM podatke s izvjetaj ima tehni$ara u svrhu
davanja korisnicima informacija o njihovim dizalima, pokretnim
stepenicama direktno preko Interneta. Praenje preko Interneta
preko e*Servisa pomae korisnicima u boljem rukovo#enju svojim
zgradama davajui im pristup izvjetajima koji pokazuju trendove u
radu, tipovima servisnih poziva i dokumentaciji tehni $ara - u bilo
koje vrijeme i gdje god se nalazili.

Telekom veze
Centralizirani komunikacijski servisi kao OTISLINE centri stvaraju
vitalne veze unutar profesionalnih servisa dizala, rukovoditelja
zgrada i same opreme. Takvi telekom servisi mogu bei $no
kontaktirati tehni$are za izvanredno stanje, istog trena ih
obavijestiti o problemu i njegovoj lokaciji. Sredite centralizirane
komunikacije raspolae 24 satnom mreom servisa dostupnim
korisnicima. Samo jednim pozivom, moe se identificirati problem,
poslati mehani$ar, pronai rezervne dijelove i otii na lokaciju.





1. Dijagnosti#ki programi kontinuirano
kontroliraju opremu i alju podatke
REM ure%aju u strojarnici.
2. REM ure%aj alje te podatke u
OTISLINE centar.
3. Podaci se svrstavaju po prioritetu i
pregledavaju od strane OTISLINE
specijalista.
4. OTISLINE specijalist po potrebi
obavjetava tehni#are.
5. Tehni#ar stie na mjesto rada s
specificiranim informacijama,
opremom i dijelovima za rad na
ure%aju.
OTI S O dizalima Stranica 14 od 14

Ubrzano prema budunosti
Dizala su postala integralni dio svjetskih gradova. Kako se
razvijaju tehnologije gra%enja i nove ideje, Otis e nastaviti
predvi%ati budunost fokusirajui resurse istraivanja na
svjetskoj razini i razvojnih timova u potrazi za novim
rjeenjima.

U ovom trenutku , Otis primjenjuje najnovije tehnologije u
podru$ju ra$unala i komunikacije na sve aspekte svojih
globalnih servisa. REM kontrola, e*Servis i OTISLINE centri su
samo po$etak.

Otis nastavlja modernizaciju postojeih instalacija samo
najnovijom dostupnom tehnologijom. Nai programi
odravanja koriste sve prednosti Otis inovacija u izvjetajima
podataka, otklanjanju kvarova i pregledu opreme.
Od svog osnutka, Otis je teio inovacijama. Kako se
pomi$emo naprijed, Otis e nastaviti konstruirati proizvode
koji e nositi ljudi u budunost.