DRVO- GRAEVNI MATERIJAL

PREDNOSTI DRVA U ODNOSU NA OSTALE GRAEVNE MATERIJALE

- mala zapreminska (prostorna) masa
- relativno velika vrstoa paralelno vlakancima
- raznovrsne mogunosti oblikovanja (zakrivljenost u obje ravnine,
ugradivost u razliite konstruktivne sustave)
- laka obradivost
- estetski dojam

MANE DRVA U ODNOSU NA OSTALE GRAEVNE MATERIJALE

- permanentna (obnavljajua) zatita drvenih konstrukcija - poar,
utjecaj atmosferilija i okoline, vlaga, gljivice, insekti)
- ovisnost kvalitete grae o prirodnim resursima, osjetljivost na
uvjete suenja i skladitenja (skupljanje i bubrenje)
- cijena (lamelirana graa prefabricirani elementi)
-- krivo interpretirana vatrootpornost drva

SVOJSTVA DRVA
- fizika

(graa, gustoa, dimenzije i oblik, poroznost i sadraj vode)

- kemijska

(sastav, aciditet i alkalitet)

- fizikokemijska (sorpcija, stezanje i bubrenje, kretanje vode)

- mehanika (elastinost, vrstoa, tvrdoa )
- termika

(rastezanje, koeficijent vodljivosti topline, specifina toplina,

koeficijent difuzije topline )

- elektrina

(vodljivost ili otpor, faktor energije, dielektrina konstanta)

- akustina

(vodljivost, rezonancija, apsorpcija)

- estetska

(boja, sjaj, miris, finoa, tekstura)

RAST I
ANATOMSKA
GRAA
Shematski prikaz
stabla
Korijen i kronja
(fizioloka funkcija)
Deblo
mehanika
funkcija

Prikaz strujanja
hranjivih
sastojaka

Odnos izmeu visine i godina starosti stabla

Odnos izmeu debljine i godina starosti stabla

Popreni, radijalni i
tangencijalni presjek
borovine sa naznakom
ranog i kasnog drva u
godu

Popreni
presjek
borovine sa
karakteristinim
nazivima
5

STANICA OSNOVNI ELEMENT GRAE DRVA

Mlade stanice - tankostijene (strujanje
hranjivih tvari)

Odebljavanje primarne stijenke tijekom

rasta
Stvaranje i odebljanje sekundarne stijenke
u tri sloja (proces lignifikacije ili
odrvenjavanja sporiji od procesa jaanja
sekundarne stijenke)

Mrtva stanica stijenka i upljina-lumen (nema

sadrine) ispunjena vodom ili zrakom
iva stanica - stijenka (membrana) i sadrina
(protoplast)

Jaice posebni otvori u sekundarnim stijenkama

(omoguavaju proces intenzivnog strujanja - oteano u odebljalim
stijenkama)

Traheide -provodno tkivo elem. grae drva

7

Jaice stanica koje krae

ive (odvajanjem
sekundarnih stijenki
susjednih stanica nastaje
porus)

Ograena
jaica zatvara
se
nalijeganjem
torusa na
porus trajno
sprijeeno
strujanje
(proces est u
ranom drvu)

Ograena jaica

 Traheide kao dugake tankostijene stanice irokih otvora. Provodnici vode

- tvore rano drvo kod etinjaa
Traheide kao
dugake
vlaknaste
stanice
debelih
stijenki. Tvore
kasno drvo
kod
etinjaa i
odlune su
za
mehanika
svojstva.
Parenheim
(aksijalni,
radijalni,
epitelni)

Mikroskopski prikaz rasporeda provodnog

(traheide) i spreminog (parenheim) tkiva etinjaa

Pojava POPRENOG VLANOG

NAPREZANJA (okomito na vlakanca drva)
10

KEMIJSKA SVOJSTVA DRVA

- vodik

Prva skupina
sastojaka
43,45 % organske i
mineralne tvari
(pepeo)
6,0 %

- duik

0,2 %

- pepeo

0,3 %

- ugljik
Elementarni
sastav suhog
drva:

- kisik

50,0 %

Druga skupina
sastojaka infiltrati
(izluevine koje se
ne zadravaju i nisu
sastavni dio stijenke
stanice)

Prosjean kemijski sastav stanice etinjae i listae

11

FIZIKO-KEMIJSKA SVOJSTVA DRVA

VLANOST DRVA FIZIKO SVOJSTVO
Odreivanje vlanosti:
A) LABORATORIJ RAZORNE METODE
Suenje na temp. 103 +/- 2 oc
minimum 5 epruveta (prema
DIN 52 183)

12

B) VLAGOMJERI NERAZORNA METODA ISPITIVANJA

- digitalni
- analogni

Mjerenje otpora
istosmjerne struje
Otpor raste obrnuto
proporcionalno vlanosti,
(ovisi i o temperaturi drva
te botanikoj vrsti)
Mjerenje povrinske vlage - membrana
Mjerenje dubinske vlage - iljci
13

Zrano suho drvo 17-20% vlage

Vlanost svjee
posjeenog drva:
- etinjae

40 200 %

- listae

35 130 %

Odreuje se ljeti za grau piljenu

zimi i uskladitenu tako da postoji
strujanje zraka
Kod daljnjeg uskladitenja,
vlanost se kree u istim
granicama, ali ovisi i o vlanosti i
temperaturi okoline

Vlanost u gotovim konstrukcijama:

6 12 %

grijani dobro zraeni prostori

9 15 %

zatvoreni negrijani prostori

15 18 % natkriti otvoreni prostori

18 22 % potpuno slobodne konstrukcije
14

SUENO ILI SUHO DRVO

Za klasine konstrukcije (puno drvo) - 18% prije ugradnje
Za lijepljene lamelirane konstrukcije - 9% - 12% ( 3%)
Drvo vlanosti vee od 18% (puno drvo) moe se primijeniti
izuzetno, ali samo ako je kod izgradnje objekta omogueno
daljnje suenje, ako je skupljanje drva konstruktivno uzeto u
obzir i ako se dimenzije ne poveavaju za vie od 5%
Ovo odstupanje ne vrijedi za lijepljene lamelirane konstrukcije

U HRN. U.C.9.200 detaljno se navode

postoci vlanosti koje mora imati
graa u ovisnosti od namjene
objekta i uvjeta eksploatacije.

15

PROMJENA VOLUMENA
Voda u drvu:

-Slobodna (kapilarna)
- Vezana

Higroskopska
Kemijski vezana

Kemijski vezana voda ne isparava. Ona se moe

osloboditi posebnim postupcima uz visoku temperaturu
(180 C)
TOKA ZASIENJA VLAKNA vlanost koja
odgovara isparenju slobodne vode
Za etinjae kod 20C iznosi : 25 32%
Mijenja se obrnuto proporcionalno povienju temperature
(poveanje temperature za 1o smanjuje vlagu za 1%)

16

HIGROSKOPNA RAVNOTEA ravnotea vodene pare u

zraku odreene temperature i koliine vode u stijenki drva
HIGROSKOPNO PODRUJE priblino do 30% vlanosti
Drvo isparava/upija vodenu paru samo do stanja u kojem je pritisak
vodene pare okoline u ravnotei s pritiskom u kapilarama - sorpcija
Pritisak u kapilarama manji od pritiska higr. ravnotee upijanje (adsorpcija)
Pritisak u kapilarama vei od pritiska higr. ravnotee isparavanje (desorpcija)

SKUPLJANJE I BUBRENJE DRVA sposobnost drva da kod

promjene vlage u odreenim granicama mijenja volumen
(pojava povezana s koliinom higroskopske vode)
Srednje vrijednosti koeficijenta skupljanja odnosno
bubrenja za promjenu vlanosti od 1%:

17

Higroskopska ravnotea sadraja vode (do 30%) u ovisnosti

od temperature i relativne vlanosti okolnog zraka

18

Dijagram vrijednosti koeficijenata skupljanja/bubrenja

kod promjene vlanosti

E - etinjae
H i B hrast i bukva

t - tangencijalno
r - radijalno
l - longitudinalno
Linearna ovisnost
skupljanja/bubrenja
od postotka vlanosti
(higroskopsko
podruje)
19

Deformacije izazvane suenjem

Prikaz karakteristinih
proizvoda pilane prije i
poslije suenja
Deformacije najvee u
poprenom presjeku

Spoj naglavnice i stupa, te nalijeganje

poprenog na uzduni element

20

Dijagram prema
kojem se ovisno
o uvjetima
eksploatacije
odreuje
vlanost grae
pri kojoj se
uspostavlja
higroskopska
ravnotea

Ravnotea vlage
zraka, drva i
temperature

21

ZAPREMINSKA (VOLUMNA) MASA

Masa jedinice volumena drva kao poroznog tijela ovisi o
botanikoj vrsti, ali varira i unutar iste botanike vrste (stanite).
Odreuje se na uzorcima jednake vlanosti (u pravilu 15%)
Zapreminska masa ovisi o slijedeim faktorima:
- vrsti drva

- irini i broju godova

- postotku uea ranog i kasnog drva

- koliini infiltrata u drvu

- stanitu

Apsolutno suho drvo (manje zanimljivo u graditeljstvu):

-jelovina

400 kg/m3

-smrekovina

450 kg/m3

-borovina

500 kg/m3

22

Zapreminske
mase drva za
razliite
botanike
vrste drva i
razliite
vlanosti
(prema
Campredonu)

Raunska prostorna masa drva u kg/m3

23

VOLUMNA (SPECIFINA) MASA

Masa drvne tvari u teoretski zamiljenoj jedinici volumena bez
upljina i pora (ne ovisi o faktorima bitnim za zapreminsku masu)
Volumna masa ovisi samo o veliini volumnih masa glavnih
sastavnih dijelova drvne tvari; celuloze i lignina
Volumna masa drva iznosi 1.5 g/cm2 i ne ovisi o botanikoj vrsti

Volumen pora:
Apsolutno suho drvo:
GS

Vp = 1
* 100

-celuloza

1.57 kg/m3

-lignin

1.40 kg/m3

Vp volumen pora
Gs masa apsolutno suhog drva

volumna (specifina) masa

24

MEHANIKA SVOJSTVA DRVA

Djelovanje mehanikih sila mijenja dimenzije i oblik tijela
Ponaanje nekog tijela pod djelovanjem mehanikih sila i nain
na koji se odupire njihovu djelovanju tvori skup svojstava

MEHANIKA SVOJSTVA
Svojstva su promjenjiva u uzdunom i poprenom smjeru, a
ovise i o presjeku gdje se izvodi promatranje
Glavne osobine drva su:

- nehomogenost
- anizotropija
- promjenjivost

Svojstva bitno ovise o prirodi grae, irini godova, sadraju

vode (u higroskopskom podruju), teini, nainu rasta i
25
grekama (initelji koji utjeu na mehanika svojstva drva)

vrstoa opada
s porastom
sadraja vode.
Izvan
higroskopskog
podruja ne
postoje razlike.
(vrstoa na
tlak paralelno
vlakancima
smanji se za
cca 3-4 puta
kod prirasta
vlanosti od 5%
na 30%)

Ovisnost vrstoe drva reducirana na 15%

vlanosti u odnosu na postotak vlanosti

26

Ovisnost vrstoe na tlak

okomito na vlakanca u
odnosu na postotak
vlanosti
Ovisnost vrstoe na savijanje i tlak paralelno
s vlakancima u odnosu na postotak vlanosti

27

Ovisnost vrstoe drva od smjera djelovanja

sile u odnosu na smjer vlakanaca

28

Ovisnost vrstoa i
modula elastinosti
u odnosu vlanosti
iskazane kao
postotak vrstoe
suhog drva

29

 Prirast vlanosti ima najmanji utjecaj na vlanu vrstou

Voda u drvu priblino jednako utjee na pad mehanikih
svojstava
Mehanika svojstva drva
listaa i etinjaa
izravno ovise o zapreminskoj
masi (broj i irina godova,
koliina ranog i kasnog drva ...)

Utjecaj koliine vlage

na mehanika
svojstva

Ovisnost vrstoe drva

prema zapreminskoj masi
30

Utjecaj greaka rasta, napada gljivica i insekata

na mehanike osobine
Kvrgavost - mjesta otklona vlakana (predstavljaju oslabljenje
presjeka to posebno nepovoljno djeluje na vrstou vlaka
paralelno vlakancima)
Norme ograniavaju toleranciju kvrgavosti za razliite
kvalitetne razrede grae
Usukanost - openito smanjuje mehanika svojstva
(posebno kod vrstoe na vlak paralelno vlakancima)
Modrenje drva - uzrokuju ga gljivice; neznatno smanjuje
mehanika svojstva (promjene uglavnom estetske naravi i
povrinske)
Trulenje - posljedica napada gljiva to razara celulozu koja
je nosilac dobrih tehnikih svojstava (takvo drvo je tehniki
nezanimljivo)
Insekti - neznatno smanjuju mehanika svojstva, ali je bitna
vrsta zaraze, kao i vrijeme kroz koje joj je drvo izloeno

31

Utjecaj temperature na mehanike osobine drva

Povienjem temperature - vrstoa se smanjuje, a puzanje
poveava
Smanjuje se modul elastinosti, a raste deformacija
Nepovoljan utjecaj temperature poveava kvrgavost i otklon
vlakanaca, pa kod visokih temperatura na tim mjestima moe
doi do pucanja drva
Smrzavanjem drva - rastu mehanike osobine, ali i krtost
(malen otpor savijanju kod optereenja veeg intenziteta)
Umjetno suenje - ako se naglo provodi loe utjee na
mehanika svojstva (raspucalost)
Ako je provedeno postupno i pod posebnim reimom,
utjecaj temperature je bez posebnog znaaja na
mehanika svojstva
32

Utjecaj primijenjenih sredstava za zatitu na mehanike

osobine drva
Antiseptici - lo izbor zatitnih sredstava za spreavanje trulenja
i protupoarnu zatitu moe nepovoljno utjecati na kemijska
svojstva drva

Utjecaj stanita (tla, poloaja u umi)

Utjecaj naina uzgoja (rasta)
Utjecaj dobi sjee

PRESUDAN UTJECAJ NA MEHANIKA

SVOJSTVA IMAJU ZAPREMINSKA MASA,
KOLIINA VLAGE I PRAVILNOST GRAE
33

REZULTATI EKSPERIMENTALNIH ISTRAIVANJA

MEHANIKIH SVOJSTAVA DRVA

Idealizirani uzorak drva izloen vlanim naprezanjima paralelno

s vlakancima, tlanim naprezanjima paralelno s vlakancima
34 i
tlanim naprezanjima okomito na smjer vlakanaca

Primjetno je kako se uzorak najbolje odupire vlanim silama,

slabije tlanim silama, a znatno slabije poprenim akcijama
Optereenje vlanim silama - raspodjela optereenja po svim
cjevicama nee biti jednolika (cjevice poputaju u razliito
vrijeme). Zbog slabe meusobne povezanosti puknute cjevice
izdvajaju se iz svenja - NERAVAN LOM (tipian kod ispitivanja
drva na vlak)
Optereenje tlanim silama - cjevice optereene na izvijanje
(lom nastaje uslijed gubitka stabilnosti elemenata svenja), a
vrstoa na tlak ispitivanog modela je manja od vrstoe na
vlak
Doputeni naponi obiju vrstoa su meutim priblino jednaki,
zbog iznimne osjetljivosti vlane vrstoe na kvrgavost, greke,
raspukline i neparalelnost vlakanaca
vrstoa na vlak i tlak okomito na vlakanca znatno su manje
nego vrstoe u pravcu vlakanaca (posebno je mala vlana
vrstoa okomito na uzdunu os svenja)
35

Idealizirani uzorak drva izloen posminim naprezanjima u smjeru

36
vlakanaca (a) i okomito na vlakanca presjecanje vlakanaca
(b)

vrstoa na smicanje u pravcu vlakanaca - slaba toka drva

(manja od vrstoa na tlak i vlak paralelno vlakancima), ali i
manja od vrstoe na odrez (posmik okomito na vlakanca precijecanje vlakanaca), pa je u mnogim sluajevima
mjerodavna za dimenzioniranje
Razliiti moduli elastinosti u poprenom i uzdunom smjeru razliito se definiraju u poprenom, radijalnom i tangencijalnom
smjeru

LABORATORIJSKA ISPITIVANJA MEHANIKIH

KARAKTERISTIKA (vrstoe, konstante elastinosti,
Poissonov koeficijent) provode se malim uzorcima
pajivo odabranim (mala vlanost, graa bez
greaka)
Nadlene norme propisuju izgled i broj uzoraka, te
metodologiju ispitivanja
37

TLANA VRSTOA
Mala epruveta
20 x 20 x 40 mm
Velika epruveta
50 x 50 x 100 mm
Modul elastinosti
50 x 50 x 200 mm

Izgled uzorka i shema optereenja

za ispitivanje tlane vrstoe
paralelno s vlakancima ( HRN.
D.AI.045 )

38

 dijagram ispitivanja uzorka borovine na tlak

paralelno i okomito na vlakanca

39

Izgled uzorka za
ispitivanje tlane vrstoe
okomito na vlakanca
(HRN. D.AI.051)

Mala epruveta

20 x 20 x 40 mm
Velika epruveta
50 x 50 x 100 mm

Tlak okomito na
vlakanca na djelominoj
povrini (peatni
40
pritisak)

Tlak pod kutem

vrstoa po HRN propisima (doputena naprezanja)

,c,d = c,||,d ( c,||,d c,,d ) sin f,c

41

VLANA VRSTOA

Mala epruveta
20 x 25 x 320 mm
Velika epruveta
50 x 46 x 600 mm
Modul elastinosti
50 x 46 x 600 mm

Izgled uzorka za ispitivanje vlane

vrstoe paralelno s vlakancima ( HRN.
D.AI.045 )

42

 dijagram ispitivanja uzorka borovine na vlak

paralelno i okomito na vlakanca

43

Ovisnost vlane vrstoe od smjera djelovanja sile u

44
odnosu na smjer vlakanaca

 dijagram za vlana i tlana naprezanja

45

VRSTOA NA SAVIJANJE

Stadiji raspodjele normalnih naprezanja uzorka

optereenog na savijanje
vrstoa na savijanje za etinjae je cca 7.0
kN/cm2, a granica proporcionalnosti dostie cca
70% vrstoe

46

Izgled uzorka i shema optereenja

za ispitivanje vrstoe na savijanje
(DIN 52 186)

Mala epruveta
20 x 25 x 320 mm
Velika epruveta
50 x 50 x 800 mm
Modul elastinosti
47

50 x 50 x 800 mm

Izgled uzorka i
shema
optereenja za
ispitivanje
vrstoe na
savijanje
(DIN 52 186)

48

Razvoj naprezanja u savijanom drvenom nosau

Moment savijanja u ELASTINOM podruju:

Mel = * Wel
Wel = 1 * H2 /6

za irinu nosaa b = 1

49
Tri stadija raspodjele naprezanja od savijanja po visini presjeka

meutim prijelazom u PLASTINO podruje:

fo,c tlana vrstoa drva paralelno s

vlaknima
fo,t vlana vrstoa drva paralelno s
vlaknima
Prema eksperimentalnim rezultatima vrstoe drva su:

50

Oznai li se sa:

tada se granini moment savijanja moe izraziti kao:

51

A iz ega slijedi uz:

52

Konano:

A izraz

je vrstoa na savijanje!

Kod jednostavnih prorauna uzima se da je taj izraz

jednak fm .
Nakon numerike obrade slijedi:
to je priblino 1.8
(u standardima definirano kao 1.79)
53

Savojna
vrstoa

54

RAZLIKA izmeu prorauna savijanja po

graninim stanjima nosivosti i prorauna po
doputenim naprezanjima.
Dijagram - s oznaenom nosivou materijala

55

savijanje:

naprezanje na rubu:

za

dimenzioniranje po doputenim naprezanjima

56

Prema postupku graninih stanja, u trenutku

sloma presjeka, stanje naprezanja je:

iz ega:

Uzimajui faktor sigurnosti F.S. ( cca 2.5 ), dijelimo

obje strane izraza sa F.S.
57

Izraz s lijeve strane se moe predstaviti kao Mdop a

izraz s desne strane je u stvari dop
Wpl = bh2/4
Uteda (materijala) je 50%
Kod sloenog I-presjeka uteda materijala je samo 15%

Moraju se provesti DVA dokaza:

Za stanje nosivosti i
Stanje uporabivosti

58

POSMINA VRSTOA
Rolling shear

Vrste posminih vrstoa

a) posmik u smjeru vlakanaca
b) posmik okomito na vlakanca
c) odrez vlakanaca

59

 dijagram ispitivanja uzorka borovine za

posmina naprezanja
60

Posmina naprezanja od savijanja

= ( Q*S ) / ( I*b )

Stvarna raspodjela posminih naprezanja po plohi

smicanja za simetrian i nesimetrian uzorak (ekcentrino
djelovanje optereenja uzorak)
61

Rezultati ispitivanja posmine vrstoe za

nesimetrine uzorke i utjecaj pridrajnih sila uzorka Q
62
na posminu vrstou.

Utjecaj pridrajnih sila Q uzorka na posminu

vrstou za simetrine uzorke

63

U sluaju nepridranog uzorka naprezanja silama

cijepanja, naprezanja u kritinom presjeku su:

za b = 1 (K je koeficijent koncentracije naprezanja)

Kako je:

i
Odakle se vidi da
sa poveanjem ekscentriciteta e ili
smanjenjem duljine probe L posmino
naprezanje tei nuli

64

mala epruveta

Radijalna ravnina

velika epruveta

Tangencijalna ravnina

Uzorak za ispitivanje posmine vrstoe

( HRN. D.AI.053 )

65

Izgled uzoraka za ispitivanje posmine

vrstoe paralelno vlakancima (DIN 52 187)
66

Raspored
posminih
naprezanja

XY

FEA program
COSMOS/M

67

REOLOKI MODEL DRVA

68

Glavne osobine drva su nehomogenost, anizotropija i

promjenjivost
U jednom godu razlikujemo rano i kasno drvo, razliitih
mehanikih svojstava
Shemi njihova rasporeda odgovaraju prikazani dinamiki
modeli
Pravilan odabir reolokog modela, a time i tonost
odnosa naprezanja i deformacija ovisi o tonosti, vrsti i
rasporedu elemenata modela.
Lignin ima karakteristiku cilindra, a celuloza opruge; u
modelu su odvojeni, a u drvu isprepleteni
Reoloki model drva sastoji se od elastinih i plastinih
elemenata koji djeluju u nizu i paralelno (takav
model najbolje zadovoljava odnos naprezanja
i deformacija kod drva
69

Reoloki model drva: elastini i viskozni elementi

povezani u nizu i paralelno
el - elastina
relativna
deformacija

1 - elastina
relativna
deformacija
ovisna o
vremenu

2 - plastina
relativna
deformacija

70

Za elastine materijale:

Plastini materijali - naprezanje

ovisi i o brzini prirasta relativne
deformacije

- normalno naprezanje

E - modul elastinosti
- relativna deformacija
- koeficijent viskoznosti

Ukupna relativna
deformacija
prikazanog reolokog
modela

, - relativna deformacija ovisna o t

= el + 1 + 2

el - elastina relativna deformacija

1 - elastina relativna deformacija ovisna o vremenu
2 - plastina relativna deformacija

71

Elastina deformacija odreena je izrazom:

e el =
E1

Elastina deformacija
ovisna o vremenu
odreena je izrazom:

Udio plastine
deformacije u ukupnoj
deformaciji odreen je
izrazom:

e2 =
* (1 e
E2

e1 =
*t
1
E
2 *t
2

- ukupna relativna deformacija

E1; E2 - moduli elastinosti
1; 2 - unutranje trenje u drvu (ovisi o vlanosti drva)
t - vrijeme

72