3.

DIMENZIONIRANJE VODOSPREME (PSSG)

ULAZNI PODACI:
Mjerodavna protoka za vodospremu Qvodosprema = 3511.32 m3/dan
Dotok iz crpne stanice 16 h (od 6 do 22 sata)
Qpo = 10 l/s, broj poara = 1
Tpo vrijeme trajanja poara (Pravilnik o tehnikim normativima NN 30/91) 2 sata
Qrez oitati iz Tablice 3 za zadanu veliinu naselja
Trez potreban broj dana za rezervu 2 dana
Postotak potronje stanovnitva po satima oitati iz zadanog grafa.
Tablica 3 Rezervne koliine u vodospremi za incidentne situacije
Qrez (l/dan/stan)
3
4
5
10
10
15

Veliina naselja
0 5 000
5 000 10 000
10 000 20000
20 000 50 000
50 000 100 000
> 100 000

Rezervne koliine se mogu raunati i kao 25% zbroja operativnih i poarnih koliina.
Postupak prorauna:
1) Napraviti tablicu za izraunavanje izravnavajueg (operativnog) volumena V1
2) U tablicu upisati oitane postotke potronje (stupac 2) te satnu potronju (stupac 3) izraunati
Q vodosprema postotak(stupac 2)
kao: Q sat (%)
100
3) Izraunati dotok u vodospremu kao QCS/TCS gdje je:
QCS dotok iz glavne crpne stanice (tj. dovodnog cjevovoda)
TCS vrijeme rada glavne crpne stanice
Pripaziti prilikom upisivanja veliina dotoka ako je dotok konstantan, upisuje se za sva 24 h, a
ako je dotok manji (16 h) upisati ga samo za odgovarajue sate (za ostale je 0).
Tablica 3 Proraun potronje i dotoka u vodospremu
1

sati

potronja

dotok

viak

manjak

m3/h

m3/h

od - do

m3/h

m3/h

0
1
2
3
4
5
6
7

1
1
1
2
3
4
6
6.5

35.11
35.11
35.11
70.23
105.34
140.45
210.68
228.24

0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
219.46
219.46

1
2
3
4
5
6
7
8

6
volumen
izr.
m3/h

4) Za stupac 4 i 5 vrijedi:

- ako je srednji dnevni dotok (stupac 3) vei od potronje imamo viak u vodospremi te razliku tog
vika upisujemo u stupac 4 kao
formula za Excel

IF Qidotok Qsat(%) 0; Qidotok Qsat(%) ; ' '0' '

- ako je srednji dnevni dotok (stupac 3) manji od potronje imamo manjak u vodospremi te razliku
tog manjka upisujemo u stupac 5 kao
formula za Excel

IF Qidotok Qsat(%) 0; Qidotok Qsat(%) ; ' '0' '

za svaki i tj. za svaki sat.

5) U stupcu 6 simuliramo kako se volumen mijenja tokom dana na nain da dodajemo/oduzimao
volumen iz sata u sat kao u Tablici 4
Tablica 4 Postupak prorauna izravnavajueg volumena
A
VIAK
A1
A2
A3

B
MANJAK
B1
B2
B3

C
VOLUMEN IZR.
C1 = A1+B1
C2=C1+A2+B2
C3=C2+A3+B3

6) U stupcu 6 traimo najvei i najmanji volumen te ih zbrajamo kao pozitivne vrijednosti tj.
V1 = najvei volumen + ABS[najmanji volumen] = potrebni volumen za izravnavanje dotoka i
potronje u naselju

Tablica 5 Proraun operativnog volumena V1

sati
od - do
0 -1
1 -2
2 -3
3 -4
4 -5
5 -6
6 -7
7 -8
8 -9
9 -10
10 -11
11 -12
12 -13
13 -14
14 -15
15 -16
16 -17
17 -18
18 -19
19 -20
20 -21
21 -22
22 -23
23 -24

potronja
%
m3/h
35.11
1
35.11
1
35.11
1
70.23
2
105.34
3
140.45
4
210.68
6
228.24
6.5
228.24
6.5
210.68
6
175.57
5
175.57
5
210.68
6
210.68
6
245.79
7
263.35
7.5
210.68
6
105.34
3
105.34
3
140.45
4
140.45
4
105.34
3
70.23
2
52.67
1.5
3511.32
100

dotok
m3/h
0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
0.00
219.46
219.46
219.46
219.46
219.46
219.46
219.46
219.46
219.46
219.46
219.46
219.46
219.46
219.46
219.46
219.46
0.00
0.00

viak
m3/h
0
0
0
0
0
0
8.78
0
0
8.78
43.89
43.89
8.78
8.78
0
0
8.78
114.12
114.12
79.00
79.00
114.12
0
0

manjak volumen r.
m3/h
m3/h
-35.11
-35.11
-35.11
-70.23
-35.11
-105.34
-70.23
-175.57
-105.34
-280.91
-140.45
-421.36
0
-412.58
-8.78
-421.36
-8.78
-430.14
0
-421.36
0
-377.47
0
-333.58
0
-324.80
0
-316.02
-26.33
-342.35
-43.89
-386.25
0
-377.47
0
-263.35
0
-149.23
0
-70.23
0
8.78
0
122.90
-70.23
52.67
-52.67
0.00
-430.14
min
122.90
max

122.90 m3/h
najvei volumen
-430.14 m3/h
najmanji volumen
553.03 m3/h
V1=
7) Poarni volumen (V2) izraunati kao
V2 = broj poara Qpo Tpo = 1 36 m3/sat 2 h = 72 m3
8) Volumen za incidentne situacije (V3) izraunati kao

V3 = broj dana broj stanovnika qrez = 2 15 000 0.005 = 150 m3

9) Vukupno = V1 + V2 + V3 = 553.03 + 72 + 150 = 775.03 m3

10) Prikazati promjenu volumena tokom dana (graf na Slici 4) kao:

Vi = V2 + V3 + abs(najmanji volumen) + Vizr,i
Npr. za 16 do 17 sati:
V16-17 = 72 + 150 + 430.14 377.47 = 274.67 m3
volumen vodospreme

volumen (m )
1200.00

volumen izravnavajui
volumen poarni
volumen rezervni

1000.00

800.00

600.00

400.00

200.00

0.00

sati (h)
1

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

Slika 4 Promjena volumena vodospreme po satima

Prema dobivenim volumenima vodospreme potrebno je izvriti dimenzioniranje i nacrtati tlocrt i

presjek vodospreme (AUTOCAD)
4. DIMENZIONIRANJE CRPNE STANICE (PSSG)
ULAZNI PODACI:
Odreeni kapacitet glavne crpne stanice: (Qdne,max + Qdne,gub)/TCS = 219.46 m3/h = (1000/3600) =
60.96 l/s
TCS vrijeme rada crpne stanice = 16 h
Kota terena na mjestu zahvata je 30 m n.m. a kota kritine razine vode je 28 m n.m.
Dimenzija usisnog i tlanog cjevovoda crpne stanice (pretpostaviti) 250 DN
Udaljenost crpne stanice do vodospreme = 1074 m
Kota vodospreme = 123 m n.m. (puna vodosprema)

Slika 5 Shema crpnog sustava

Slika 6 Primjeri crpnih sustava

Za izraunatu mjerodavnu koliinu od 60.96 l/s treba izraunati brzine, gubitke, odnosno
manometarsku visinu dizanja (usisnu + tlanu), dimenzije cjevovoda i odrediti tip, snagu i znaajke
crpke koja e zadovoljiti postavljene zahtjeve. Instalirani kapacitet mora biti jedak ili vei od
maksimalnog satnog protoka
Qinst > Qmax,sat

Treba predvidjeti i odreenu rezervu, odnosno rezervnu crpku ili vie njih.
4.1. Manometarska visina izdizanja

Ukupna manometarska visina rauna se prema izrazu:

H H H lin H lok H usis + vtl2/2g
- H tlana statika visina dizanja (geodetska)
Predstavlja geodetsku razliku izmeu osi crpke i najvie razine vode u vodospremi (m)
- Husis usisna statika visina dizanja

Jednaka je geodetskoj visinskoj razlici izmeu najnie razine vode u crpnom bazenu i osi crpke koju
emo u ovom sluaju prikazati zajedno sa tlanom statikom visinom
- Hlin linijski gubici
Hlin je suma linijskih gubitaka koje ine linijski gubitak Hlin,tl na tlanom cjevovodu izvan CS (glavni
dovodni cjevovod), linijski gubici na tlanom cjevovodu unutra crpne stanice Hlin,cs i linijskih gubitaka
na usisnom cjevovodu Hlin,usis.

Hlin = Hlin,tl + Hlin,cs + Hlin,usis (m).

- Hlok lokalni gubici

Hlok = Hlok,tl,GDC + Hlok,cs + Hlok,usis (m).

Crpna stanica ima i svoje lokalne gubitke na tlanom cjevovodu Hlok,cs,tl kao i na usisnom cjevovodu
(ako ga ima). Lokalni gubici pojavljuju se i na tlanom cjevovodu izvan CS-a (GDC).
Ako se koristi potopljena crpka tada ista nema lokalne ni linijske gubitke na usisnom cjevovodu osim
lokalnog gubitka na reetci usisnog otvora (usisna koara).
Kod prethodnih projektiranja uglavnom se ne raunaju lokalni gubici ve se isti pretpostave (1-2 m).
Na tlanom cjevovodu izvan CS isti su mali u usporedbi sa duljinom dovodnog cjevovoda i s tim u
svezi veliinom linijskih gubitaka. Na tlanom cjevovodu unutar crpne stanice teko je precizno
odrediti dok se ne nacrta monterska shema CS i dok se ne odaberu crpke, odnosno s njima potrebne
veliine cjevovoda.
- vtl2/2g brzinska visina na izlazu
4.1.1. Geodetska visina

Geodetska visina kao visinska razlika izmeu najnie razine vode u crpnom bazenu i najvie razine
vode u vodospremi
H = 123 m n.m. 28 m n.m. = 95 m

4.1.2. Linijski gubici

Linijski gubitci dovodnog cjevovoda Hlin,tl

Linijske gubitke tlanog cjevovoda van CS-a mogu se izraunati iz izraza Darcy-Weisbacha:
L v2
D 2g
QCS = 60.96 l/s = 0.06 m3/s
D = 250 mm ODABRANO
H lin, tl

d 2 0.2502
A lin, tl,250

0.049 m 2
4
4
QCS
0.06
v

1.24 1m / s (1 2.5 m / s)
A 250 0.049

= 0.25 mm
= 1.31 10-6
v D 1.24 0.250

236999 2323 turbulentni reim

1.31 106
1.325
1.325

0.021
2
2

5.74
0.9
ln
ln 0.25 5.74

3
.
7
D
R e
3.7 250 2369990.9

Reynoldsov broj R e

L v2
1074 1.242
H lin , tl
0.021
7.09 m
D 2g
0.250 2g
L duljina glavnog dovodnog cjevovoda
Linijski gubici na cjevovodima unutar crpne stanice Hlin,cs

Poto jo nemamo odabranu crpnu stanicu, montersku shemu i crpke, pretpostavljamo da su linijski i
tlani gubici Hlin,cs od 1 do 2 m. Odabrano Hlin,cs = 1 m.
Linijski gubici dovodnog (usisnog) cjevovoda Hlin,usis

Duljina usisnog cjevovoda ovisit e o mogunosti razmjetaja objekata obrade sirove vode i crpne
stanice na terenu. Poto u ovom trenutku ne dimenzioniram zahvat, pretpostavit emo da su ukupni
tlani gubici na zahvatu i ureaju za preradu vode neovisni o onima na sustavu crpne stanice Hlin,usis =
0.
4.1.3. Lokani gubici

Prema gore navedenom, takoer zanemarujemo lokalne gubitke nastale van sustava crpnih stanica. U
crpnom sustavu lokalni gubici nastaju na spojevima, izlazima i lomovima cijevi. Mogu se izraunati uz

poznavanje tlane brzine unutar crpne stanice kao vtl2/2g, gdje je koeficijent lokalnog gubitka
(usisa, koljena, spoja itd). I ovdje zadovoljava pretpostavka da su ukupni gubici veliine 1 -2 m.
Odabrano Hlok = 1 m.
4.1.4. Brzinska visina na izlazu vtl2/2g

vtl = QCS/Atl
Qcs = 0.06 m3/s
Atl (D = 250 mm) = 0.049 m2
vtl = 1.24 m/s
vtl2/2g = 0.08 m
Ukupna manometarska visina izdizanja:

H H H lin H lok H usis = H + Hlin,tl + Hlin,cs + Hlin,usis

+ Hlok + vtl2/2g

= 95 + 7.09 + 1 + 0 + 1 + 0.08 = 104.17 m

Slika 7 Shema manometarske visine izdizanja za zadani crpni sustav

4.2. Snaga elektromotora crpke

Ukupna radna snaga elektromotora moe se izraunati iz podataka o instaliranom kapacitetu radne
crpke, manometarskog visini izdizanja i ukupnom stupnju iskoristivosti. Uzimajui u obzir da se kod
razliitih proizvoaa snaga elektromotora moe razlikovati za istu radnu toku crpke, raunska
vrijednost snage biti e uveana za 10%. Proraun snage N (kW) radimo prema formuli:
N

Qins H
1.1
uk

Qins instalirana snaga crpke

H potrebna manometarska visina izdizanja
uk ukupan stupanj iskoristivosti za elektromotor i crpnu stanicu 0.85

0.06 104.59
1.1 8.25 kW
0.85

Instalirana snaga ovisi o potrebnoj startnoj snazi i tipu crpke, cca 20 % poveanje radne.
4.3. Odabir crpke

Pri odabiru crpke moramo raunati da se ugrauju sa minimalno jednom rezervnom crpkom ili
kombinacije:
1 radna + 1 rezervna (100% rezerva)
2 radne + 1 rezervna (50% rezerva);
3 radne + 1-2 rezervne (33-50% rezerva) itd.
Odabran je sistem 2+1 (potreban kapacitet svake crpke 0.03 m3/s (109.73 m3/h). Proizvoa nudi
slijedee karakteristike crpne stanice (vertikalna potopljena crpka, proizvoa Sulzer, tip JTS):

Slika 8 Izgled crpke i H-Q krivulja i specifikacije

Ukoliko za odabranu crpku postoje i ostale specifikacije (snaga-protok P-Q; uinkovitost-protok -Q),
priloiti ih u programu.
Za odabrani crpni sustav potrebno je nacrtati:
-

montersku shemu (AUTOCAD)