Jelena Milašinović 4A

FIZIKALNA MJERENJA U OKOLIŠU 3

1. Čime mjerimo tlak zraka?

-Tlak zraka mjerimo živinim barometrom i aneroidom.
2. Kako izražavamo tlak zraka?
-Tlak zraka izražavamo u mm žive ili mb (mili bari).
3. Kojom točnošću mjerimo tlak zraka?
-Tlak zraka mjerimo se mjeri točnošću od 1/10 mm odnosno mb.
4. Koji se živini barometri koriste kod nas?
-Kod nas se koriste ovi živini barometri: barometri s nepomičnim rezervoarom
ili reduciranom skalom i barometri s pomičnim rezervoarom i normalnom mm
ili mb skalom.
5. Koje vrste barometra spadaju u barometre s nepomičnim rezervoarom?
-U ovu vrstu barometara spadaju: Fussov, Lambrehtov, Tonelov i SSSR
barometri. Ovi barometri se još upotrebljavaju na meteorološkim stanicama, pa
ih zovemo staničnim barometrima.
6. Koje vrste barometra spadaju u barometre s pomičnim rezervoarom?
-U ovu vrstu barometara spadaju: Fortin i Fild–Fuss barometri.
7. Koje svojstvo mora imati stanični Fussov barometra?
-Mora imati ova svojstva: točnost mu se ne smije mijenjati na duži period, tlak
se mora očitati lako i brzo, mora se lako prenositi bez umanjenja točnosti,
menisk mu mora biti ispupčen, a ne ravan, odstupanja od normalnog barometra
budu od +- 0.3 do +- 0.6 zavisno o visini tlaka.
8. Što moraš znati o smještaju Fussovog barometra?
-Drži se u prostorijama koje se nalaze na sjevernom dijelu zgrade i u kojima ne
dolazi do nagle promjene temperature. Ove prostorije moraju biti zaštićene od
sunčevih zraka, vjetra, dinamičkog pritiska koji nastaje naglim otvaranjem i
zatvaranjem vrata. Barometar mora biti u uspravnom položaju, zaštićen od
toplinskog zračenja, a najbolje bi bilo kad bi bio smješten u posebnoj prostoriji
gdje nema ništa osim samog barometra.
9. Kako se vrši očitavanje tlaka pomoću barometra?
-Najprije moramo očitati termometar na barometru i to brzo kako se ne bi
temperatura promijenila zbog prisutnosti promatrača, barometar lupnemo prstom
ispod zaštitne staklene cijevi kako bi se ustalila površina žive tj. njen menisk,
upalimo osvjetljenje iznad meniska ako ga ima, dovedemo donji rub noniusa na
vrh meniska i očitamo tlak na sljedeći način: oko postavimo u visini meniska,
izjednačimo donji rub noniusa s vrhom meniska žive tako da izgleda kao da ga
samo dodiruje, a ne i presijeca, sada očitavamo prvi zarez na skali ispod donjeg
ruba noniusa i očitavamo cijele mm ili mb, a desete dijelove mm ili mb očitamo
tako da uočimo koja se crtica na skali noniusa najbolje poklapa sa crticom
barometarske skale.
10. Kako još zovemo Tonelov barometar i zašto?

1
-Tonelov barometar još zovemo francuski ili talijanski barometra, a neki ga zovu
i barometar sa širokim rezervoarom. Ovaj naziv je dobio zbog rezervoara sa
živom koji je širi nego kod drugih barometara.
11. Gdje se sve koristi normalni Fild–Fussov barometar.
-Koristi se za precizna mjerenja zračnog pritiska u opservatorijima,
laboratorijima i u kontroli staničnih barometara.
12. Opiši aneroid i njegov sistem rada.
-Glavni dio aneroida je zatvorena plosnata kutija od valovitog lima iz koje je
potpuno ili djelomično izvučen zrak i smješten snažan sistem opruga koji se
odupiru tlaku zraka i tako sprječava da se kutije spljošti. U novije vrijeme ove
vidijeve kutijice su izgrađene od legure berilija i bakra, što im daje dovoljnu
čvrstinu i nisu im potrebne opruge. Promjene pritiska izazivaju promjene
valovitih površina aneroidne kutijice, a to se pomjeranje preko sistema poluga
prenosi na kazaljku koja na barometarskoj skali pokazuje zračni pritisak u mm
žive ili mb.
13. Koja je namjena aneroida tj. kada ih koristimo?
-Aneroide koristimo u nedostatku živinog barometra, a i zbog lakšeg rukovanja i
nošenja on se primjenjuje na brodovima i pri terenskim radovima, a može se
koristiti i za mjerenje visine u avionima, balonima itd.
14. Što su barografi?
-Barografi su instrumenti koji konstantno bilježe i pokazuju tlak zraka (nije
obvezatno da prikaz bude potpuno točan), promjenu pritiska i omogućavaju
dobivanje satnih vrijednosti.
15. Namjena barografa?
-Barograf je namijenjen bilježenju tlaka zraka i praćenju promijene pritiska, te
dobivanju satnih vrijednosti na barografskoj traci (sedmodnevnu ili
jednodnevnu) u rasponu od 705–785 mm žive.
16. Opiši barograf.
-Vrijednosni prijemnik se sastoji od niza vidijevih aneroidnih kutijica koje su
naslagane jedna na drugu i međusobno povezane tako da čine stup. Promjene
pritiska djeluju na aneroidne kutijice tako da se njihov stup uzdiže i spušta. Ovi
pokreti se prenose na pero koje na traci obavijenoj oko valjka neprekidno bilježi
stanje pritiska.
17. Kako bi definirao trajanje sijanja Sunca?
-Trajanje sijanja Sunca je dužina perioda u toku koga intenzitet direktnog
Sunčevog zračenja prelazi određeni prag (0.2 kal/cm 2), a predmeti obasjani
Sunčevom svjetlošću bacaju oštre sjenke.
18. Što je heliograf?
-Heliograf je instrument za mjerenje, odnosno neprekidno bilježenje trajanja
sijanja Sunca. Iz njegovog bilježenja trajanje sijanja Sunca određuje se u satima
i desetinama sata.
19. Koji je osnovni dio heliografa i njegova namjena?

2
-Osnovni dio heliografa je masivna staklena lopta, koja skuplja u žižu Sunčeve
zrake što na nju padnu, tako da ove progore kartonsku traku, postavljenu iza
lopte, duž metalne školjke koja je okružuje. Pri kretanju Sunca u toku dana na
kartonskoj traci podijeljenoj na sate ostaje trag od progorijevanja.
20. Po čemu razlikujemo univerzalni heliograf od običnog?
-Univerzalni heliograf se razlikuje od običnog po tome što ima skraćenu školjku
(školjka iznosi 1/3 kruga), koja omogućava bolji pristup Sunčevom zračenju,
naročito pri niskom položaju Sunca.
21. Koji se kišomjer koristi kod nas i nabroji njegove dijelove?
-Kod nas se koristi kišomjer Helmanovog tipa visine 0.5 m, a sačinjen je od ovih
dijelova i pribora: gornji sud za prijem padalina (G) s otvorom (O) površine 200
cm2, donji sud (D) s kanticom (B) za skupljanje vode, željezni nosač (N) za
držanje kišomjera, drveni (metalni ili betonski) stup za postavljanje kišomjera i
menzura za mjerenje padalina.
22. Da li se kod kišomjera može koristiti bilo koja menzura?
-Ne može se koristiti bilo koja menzura.
23. Kakva se menzura može koristiti kod kišomjera?
-Može se koristiti ona menzura čija je skala podešena veličini otvora kišomjera.
24. Na što moramo paziti kod postavljanja kišomjera?
-Pri postavljanju kišomjera moramo paziti da otvor kišomjera nadvisuje najviši
rub stupa za oko 10 cm, da bude u visini od 1 m iznad tla i da bude vodoravno
postavljen.
25. Objasni kako 1 mm kišnice u kišomjeru iznosi 20 ml na m2.
-Visina sloja od 1 mm na površini od 1 m 2 čini 1 l vode (1 000 mm * 1 000 mm
* 1 mm = 1 000 000 mm3 = 1 l). Budući da otvor kišomjera ima površinu od 200
cm2 tj. 1/50 m2 onda 1 mm padalina u kišomjeru daje 1/50 l vode odnosno 20
cm3 ili 20 ml.
26. Gdje se koristi brdski kišomjer?
-On se koristi za mjerenje padalina u planinskim krajevima gdje su one obilnije.
27. Koja je razlika između brdskog i Helmanovog kišomjera?
-Brdski kišomjer je istog oblika i ima iste dijelove kao i obični Helmanov
kišomjer, samo je većih dimenzija.
28. Što je totalizator?
-Totalizator je kišomjer s velikim sudom koji služi za prikupljanje padalina na
duži vremenski period npr. 6 mjeseci ili godinu dana, a postavlja se u krajevima
gdje nema naselja i mogućnosti za mjerenje padalina običnim kišomjerom.
29. Koja je svrha ombografa?
-Svrha ombografa jest da ustanovi vrijeme početka i završetka padalina, kao i
jačinu i količinu padalina.
30. Kako na traci očitavamo veliki intenzitet padalina?
-Očitavamo ga po strmini krivulje koja označava intenzitet padalina.
31. Opiši pomicanje pera na Helmanovom ombografu.

3
-Voda od padalina slijeva se u valjkastu posudu (S) i podiže plovak. Na plovku
je pričvršćena uspravna šipka (Š) koja prenosi pokrete plovka na pero. Pero
bilježi na traci količinu i intenzitet padalina.
32. Opiši rad mehanizma za pražnjenje ombografa.
-Kada se posuda za prikupljanje kišnice napuni otkoči se mehanizam za njeno
pražnjenje koji udara u vrh šipke i tako potiskuje plovak koji istiskuje vodu iz
posude u koljenastu cjevčicu, te se zbog slobodnog pada voda iz posude
isprazni.
33. Kako na traci uočavamo period pražnjenja ombografa?
-Pražnjenje ombografa se na traci vidi kao okomita crta od vrha krivulje prema
dolje.
34. Navedi osnovnu razliku između Helmanovog ombografa i ombografa izrade
"Hidrometeor".
-Ombograf izrade "Hidrometeor" rađen je po ugledu na Helmanov ombograf te
su mu i pojedini dijelovi slični. Visina ovog ombografa je ista kao i
Helmanovog, ali je lijevak za hvatanje padalina spušten znatno niže.