Glavni tipovi

klime na Zemlji
 Köppenova klasifikacija
 najbolju podjelu klima izradio je Vladimir Köppen
 prema kretanju temperature i količine padalina tijekom mjeseci, sve klime na
Zemlji je podijelio u 5 velikih razreda

Köppen je klime povezao s biljnim pokrovom te je unutar

klimatskih razreda izdvojio pojedine klimatske tipove!

Vladimir Köppen (1846. – 1940.)

 Köppenova klasifikacija
 5 klimatskih razreda označio je velikim slovima:
A – tropske kišne klime
B – suhe klime
C – umjereno tople kišne klime
D – snježno – šumske (borealne) klime
E – snježne (polarne) klime

 s obzirom na razlike u vlažnosti unutar istog razreda, pojedini klimatski tip

označava se i malim slovom koji označava vlažnost:
f – vlažno
s – suša ljeti
w – suša zimi
 Klimatski razredi
Pojedini klimatski razredi zauzimaju vrlo različite površine, ali svaki
klimatski tip i razred ima svoju međunarodno prihvaćenu oznaku!

Udio pojedinih klimatskih

razreda
Geografska raspodjela klimatskih razreda po Köppenu
 Temperatura zraka i količina padalina

Termometar
Meteorološka stanica

Pluviometar
 Klimatski dijagram (klimadijagram)
Obilježja pojedinih tipova klima možemo grafički prikazati pomoću klimatskih dijagrama
u koje se unose podaci za temperaturu i padaline po svim mjesecima u godini!

Srednja mjesečna
Srednja mjesečna količina padalina
temperatura

Mjesec
 A) Tropske kišne klime
 obilježava ih stalno visoka temperatura (srednja mjesečna je cijele godine
iznad 18°C)
 padaline su česte i obilne
 s obzirom na godišnji hod padalina razlikuju se 3 klimatska tipa: prašumski,
savanski i monsunski

Udio pojedinih klimatskih

razreda

Geografska raspodjela klimatskih razreda po Köppenu

 Prašumska klima (Af)
 visoke temperature tijekom cijele godine – dnevne temperaturne amplitude
su veće od godišnjih
 obilje padalina tijekom cijele godine (konvekcijskog su postanka)
 dominiraju biljne zajednice prašume

Iquitos (Peru)
 Prašumska klima (Af)

Tijekom cijele godine padne do 2500 mm kiše pa postoje uvjeti za razvoj prašuma!
 Savanska klima (Aw)
 visoke temperature tijekom cijele godine kao i u prašumskoj klimi
 razlikuje se izrazito vlažno i izrazito suho razdoblje (udaljavanjem od
ekvatora prema obratnicama sušno razdoblje sve je dulje)
 dominiraju biljne zajednice visokih trava - savane

Darwin (Australija)
Savanska klima (Aw)

Krajevi s ovom klimom imaju manje padalina (od 500 do 1500 mm) od onih
s prašumskom pa prašume zamjenjuju visoke trave (savane)!

Zima u savani (sušni period) Ljeto u savani (kišni period)

 Monsunska klima (Am)

 prijelazni tip između prašumskei savanske klime

 temperature zraka najviše su u danima koji prethode ljetnom monsunu
 padaline su vezane uz ljetni monsun, a sušno razdoblje traje veći dio godine

Mumbai (Indija)
Monsunska klima (Am)

Karakrerizira je izrazito jaka sezonska raspodjela padalina koja je posljedica

različitih monsuna – ljetnog i zimskog!
 B) Suhe klime
 obilježava ih stalni nedostatak padalina – količina vode koja ispari veća je
od količine padalina
 u područjima s manje od 250 mm padalina razvijaju se pustinje (bez
vegetacije), a u područjima s 250 do 550 mm razvija se stepa
 temperature nisu presudne za nastanak ovih klima

Udio pojedinih klimatskih

razreda

Geografska raspodjela klimatskih razreda po Köppenu

 Pustinjska klima (Bw)
 godišnje primaju do 250 mm padalina
 dnevne amplitude temperature su do 20°C – danju oko 35°C, noću oko
10°C
 noćno hlađenje uvjetuje pojavu rose
 biljni život čine trave, bodljikavo grmlje i kaktusi

Yuma (SAD)
Pustinjska klima (Bw)

Na područjima s pustinjskom klimom kiša pada rijetko samo

u kratkotrajnim pljuskovima i zahvaća malo područje!
Vruće pustinjske (Bwh) i hladne pustinjske (Bwk) klime
Prema godišnjem kretanju temperature pustinje
se mogu podijeliti na tople i hladne!

tople
hladne

Tople – sve srednje mjesečne temperature su iznad 6°C

Hladne – jedan ili više mjeseci je prosječno hladniji od 6°C
 Pustinjska klima (Bw)

Najintenzivniji život u pustinjama vezan je uz oaze, koje imaju dovoljno vode

da se tijekom godine održi biljni i životinjski svijet u njima!
 Stepska klima (Bs)
 čini prijelaz između suhih i vlažnih klima
 područja s ovom klimom godišnje primaju od 250 do 550 mm padalina
 prirodna vegetacija je niska trava - stepa

Ougadougou (Burkina Faso)

Stepska klima (Bs)

Tlo u stepskoj klimi je crnica koja je izrazito bogata humusom pa su

stepska područja pretvorena u glavna žitorodna područja
važna za prehranu čovječanstva!
 C) Umjereno tople kišne klime
 postoji pravilna smjena godišnjih doba
 temperatura najhladnijeg mjeseca nije ispod -3°C, a barem jedan mjesec
ima srednju temperaturu iznad 10°C
 prema godišnjem hodu padalina razlikuju se: umjereno topla vlažna klima,
sredozemna i sinijska

Udio pojedinih klimatskih

razreda

Geografska raspodjela klimatskih razreda po Köppenu

 Umjereno topla vlažna klima (Cf)
 obilježava je jednolik raspored padalina tijekom godine – količine su od 500
do 1500 mm
 temperatura zraka ovisi o geografskoj širini
 u nižim geografskim širinama prostori su prekriveni travnim zajednicama
(npr. prerija u SAD –u, pampa u Argentini), u višim listopadanim šumama

London (UK)
 Umjereno topla vlažna klima (Cf)
Padaline su jednoliko raspodijeljene tijekom godine te padne od 500 do 1500 mm!
 Sredozemna klima (Cs)
 zime su blage i kišovite, a ljeta suha i vruća ili topla
 vegetacija je prilagođena ljetnim sušama (kserofitno bilje)
 prirodni biljni pokrov je sredozemna šuma, ali je degradirana u makiju
(zimzelena šikara)

San Francisco (SAD)

Sredozemna klima (Cs)

Sredozemna klima naziva se i klima masline!

 Sinijska klima (Cw)

 zime su blage i suhe, a ljeta vlažna te vruća ili topla

 naziva se i kineska klima
 D) Snježno - šumske (borealne) klime
 obilježavaju ih duge i hladne zime, a ljeta su topla ili čak vruća
 srednja temperatura najhladnijeg mjeseca niža je od -3°C, a najtoplijeg viša
od 10°C
 prema količini padalina razlikuju se: vlažna borealna i suha borealna klima

Udio pojedinih klimatskih

razreda

Geografska raspodjela klimatskih razreda po Köppenu

 Vlažna snježno-šumska klima (Df)
 zime su vrlo hladne, a ljeta mogu biti svježa, topla pa čak i vruća ovisno o
geografskoj širini i nadmorskoj visini
 količina padalina opada udaljavanjem od mora, a najvažnija padalina je
snijeg
 prirodnu vegetaciju čine šume

Chicago (SAD)
Vlažna borealna klima (Df)

Biljni pokrov u borealnim klimama su crnogorične šume, tzv. tajge

koje prema jugu prelaze u miješane šume, a prema sjeveru u tundru!
 Suha snježno-šumska klima (Dw)
 zime su vrlo hladne, a temperatura najhladnijeg mjeseca niža je od -38°C
 padaline su izrazito neravnomjerno raspoređene, ima ih malo i to uglavnom
u toplom dijelu godine kada ih donosi ljetni monsun s Tihog oceana
 vegetacija su tajge koje prelaze u tundru

Ojmakon (Ruska Federacija)

Suha snježno-šumska klima (Dw)

Iako su zime duge i izrazito hladne, ljeta su topla, ali kratka!

 E) Snježne (polarne) klime
 nema ljeta, postoji samo jedno godišnje doba – zima
 srednja temperatura najtoplijeg mjeseca nije viša od 10°C
 malo je padalina (uglavnom snijeg)
 dva su tipa klime: klima tundre i klima vječnog mraza

Udio pojedinih klimatskih

razreda

Geografska raspodjela klimatskih razreda po Köppenu

 Klima tundre (ET)
 zime su vrlo hladne, a temperatura najtoplijeg mjeseca niža je od 10°C
 zbog vrlo hladnog zraka godišnja količina padalina je mala – oko 250 mm
 vegetacija je tundra – biljna zajednica mahovina, lišajeva i niskoga grmlja
koja se javlja samo u toplijem dijelu godine

Dickson (Ruska Federacija)

Klima tundre (ET)

Tundra tijekom kratkog ljeta oživi i ispuni se krznašima,

pticama, kukcima i velikim rojevima komaraca!
 Klima vječnog mraza (EF)
 temperatura najtoplijeg mjeseca niža je od 0°C
 zbog vrlo hladnog zraka godišnja količina padalina je manja od 150 mm
 jedina padalina je snijeg
 nema vegetacije

Mirnyj (Antarktika)
Klima vječnog mraza (EF)

U području Arktika najvažniji predstavnici faune su polarni medvjedi, tuljani i ptice,

a u području Antarktike pingvini i tuljani!
 Klimatska regionalizacija
1) umjereno topla klima sa toplim ljetima

p li m ljetima
at o
t op l a klima s
o
umjeren

Klimadijagram Križevaca
 Klimatska regionalizacija
2) umjereno topla klima s vrućim ljetima

Klimadijagram Pule
um
jer
en
o
to
pla
k li
m
a
sv
ru
ćim
lje
t im
a
 Klimatska regionalizacija
3) snježno – šumska klima

– š um ska klima
snježno

Klimadijagram Čabra
 Klimatska regionalizacija
4) sredozemna klima s vrućim ljetima

Klimadijagram Lastova

sredo
zemn
ak lima s
vrućim
ljetima
 Klimatska regionalizacija
5) sredozemna klima s toplim ljetima

sredo
zemn
a klim
a s to
plim lj
et ima
Izradi
klimatske
dijagrame
za lokacije:
1. Split
2. Zagreb
3. Osijek
4. Zavižan

(potrebni
podaci su na
sljedećim
slajdovima)
 Pribor

 milimetarski papir (po

mogućnosti, radi preciznosti,
može i obični)
 olovka, gumica
 ravnalo

Vrijednosti nastojte unijeti što preciznije

(decimale nisu bitne)!
 Klimatski dijagram (klimadijagram)
Obilježja pojedinih tipova klima možemo grafički prikazati pomoću klimatskih dijagrama
u koje se unose podaci za temperaturu i padaline po svim mjesecima u godini!

Srednja mjesečna
Srednja mjesečna količina padalina
temperatura

Mjesec
Split Marjan

MJESEC TEMPERATURA ZRAKA (°C) KOLIČINA PADALINA (mm)

Siječanj 7,9 77,3
Veljača 8,2 62,8
Ožujak 10,6 63,4
Travanj 14,1 62,6
Svibanj 19 55,4
Lipanj 23 49,7
Srpanj 25,8 26,1
Kolovoz 25,5 42,7
Rujan 21,4 71
Listopad 17,1 76,5
Studeni 12,4 112,9
Prosinac 9,2 103,5
 Zagreb
MJESEC TEMPERATURA KOLIČINA
ZRAKA (°C) PADALINA (mm)
Siječanj -0,1 47
Veljača 2,0 40,6
Ožujak 6,2 52,2
Travanj 10,9 63,1
Svibanj 15,7 76,4
Lipanj 19,1 96,7
Srpanj 20,8 81,6
Kolovoz 20,0 89,3
Rujan 16,0 85,9
Listopad 10,8 74,2
Studeni 5,7 81,8
Prosinac 1,3 64,1
 MJESEC TEMPERATURA KOLIČINA
Osijek ZRAKA (°C) PADALINA (mm)

Siječanj -0,8 44,8

Veljača 1,2 41,4
Ožujak 6,2 45,4
Travanj 11,4 59,4
Svibanj 16,5 68,8
Lipanj 19,8 82,1
Srpanj 21,6 61,4
Kolovoz 20,8 59,4
Rujan 16,6 55,6
Listopad 11,2 59,0
Studeni 5,7 61,5
Prosinac 1,3 54,1
Zavižan (1678 m)

MJESEC TEMPERATURA ZRAKA (°C) KOLIČINA PADALINA (mm)

Siječanj - 4,0 145,8
Veljača - 4,2 146,2
Ožujak - 1,9 155,9
Travanj 1,4 175,9
Svibanj 6,5 151,8
Lipanj 10,1 139,3
Srpanj 12,5 90,1
Kolovoz 12,4 131,2
Rujan 8,9 167,1
Listopad 5,2 196,6
Studeni 0,4 229,5
Prosinac - 2,7 197,2

Pronađi Zavižan na karti Hrvatske!

HVALA NA PAŽNJI