U KOJIM SE SVE OBLICIMA VODA POJAVLJUJE U PRIRODI?

Svojstva ČVRSTO (s) TEKUĆE (l ) PLINOVITO (g)

agregacijskog
stanja
VOLUMEN stalan stalan nestalan
OBLIK stalan nestalan nestalan
ODNOS MEĐU međudjelovanje je međudjelovane je međudjelovanje je
ČESTICAMA jako, čestice su slabije od onog u zanemarivo,
(međudjelovanje) gusto raspoređene čvrstom stanju čestice
u prostoru ispunjavaju
prostor u kojem se
nalaze

PROMJENE AGREGACIJSKIH STANJA:

*dok tvar iz jednog agregacijskog stanja potpuno ne prijeđe u drugo agregacijsko

stanje,
temperatura sustava se ne mijenja
*promjene agregacijskih stanja su fizikalne promjene tvari
FIZIKALNA PROMJENA – promjena u kojoj se mijenjaju neka fizikalna svojstva
tvari
TALIŠTE – temperatura pri kojoj tvar iz čvrstog agregacijskog stanja prelazi u
tekuće
VRELIŠTE – temperatura pri kojoj tvar iz tekućeg prelazi u plinovito
agregacijsko stanje
*agregacijsko stanje tvari ovisi o temperaturi, tlaku i vrsti čestica koje ju izgrađuju
*isparavanje tekućine na temperaturi nižoj od vrelišta naziva se HLAPLJENJE
ISTRAŽIMO FIZIKALNA SVOJSTVA VODE I DRUGIH TVARI

FIZIKALNA SVOJSTVA
*možemo ih opažati osjetilima i ispitivati mjerenjima
*agregacijsko stanje, talište, vrelište, boja, miris, gustoća, topljivost...

GUSTOĆA
*omjer mase i volumena

*mijenja se ovisno o uvjetima tlaka i temperature

*gustoća vode pri 4°C iznosi 1 g/cm3
*gustoća drugih tvari najčešće se uspoređuje s gustoćom vode

*ANOMALIJA VODE – gustoća leda je manja od gustoće vode u tekućem stanju

- važna za život u vodi tijekom zime
TOPLJIVOST
*tvari se dobro otapaju u tvarima slične kemijske građe („slično se otapa u
sličnom“)

TVRDOĆA
*svojstvo tvari da se opire grebanju, urezivanju, pritisku pri usitnjavanju

ELEKTRIČNA VODLJIVOST
*vodiči – tvari koje vode električnu struju (željezo, bakar, zlato, aluminij…)
*izolatori – tvari koje ne vode električnu struju (guma, staklo, drvo, plastika…)

TOPLINSKA VODLJIVOST
*vodiči topline (metali, voda)
*toplinski izolatori (plastika, guma, drvo)

MAGNETSKO SVOJSTVO
*magnet privlači željezo, kobalt i nikal
 VODA OTAPA MNOGE TVARI
*voda otapa različite čvrste, tekuće i plinovite tvari
*topljivost plinova u vodi opada s porastom temperature
TVRDE VODE – sadrže veliku količinu otopljenih mineralnih tvari
(npr. vodovodna voda, morska voda, mineralna voda)
MEKE VODE – ne sadrže ili sadrže malu količinu otopljenim
mineralnih tvari
(npr. kišnica, destilirana voda)
OTOPINA – sastoji se od otapala i topljive tvari
*otapalo je tekućina u kojoj se otapaju topljive tvari - čvrste tvari,
plinovi ili tekućine
* u vodenim otopinama otapalo je voda, a u tinkturama alkohol
*aq – oznaka za vodenu otopinu dotične tvari
VRSTE OTOPINA
NEZASIĆENA - otopina u kojoj je otopljeno manje tvari od količine
koja se pri toj temperaturi može
otopiti da bi nastala zasićena otopina
ZASIĆENA - otopina u kojoj se pri određenoj temperaturi ne može
otopiti više tvari
PREZASIĆENA - otopina u kojoj je pri danoj temperaturi otopljeno
više tvari nego što sadržava zasićena
otopina
- prezasićena je otopina nestabilan sustav iz kojeg višak
otopljene tvari lako iskristalizira
TOPLJIVOST – najveća masa tvari koja se pri određenoj temperaturi
može otopiti u određenoj količini
otapala
*topljivost neke tvari se prikazuje tablično i/ili dijagramom topljivosti
 ISPITAJMO KEMIJSKA SVOJSTVA VODE I DRUGIH TVARI

KEMIJSKA SVOJSTVA – opisuju kako se tvar ponaša u reakciji s drugim tvarima i zbog
kojih nastaju nove tvari (reaktivnost s vodom ili zrakom,zapaljivost, osjetljivost na toplinu
ili svjetlost...)
KISELOST I LUŽNATOST
*pri radu s kiselinama i lužinama potreban je oprez i korištenje zaštitnih sredstava
INDIKATOR – tvar koja promjenom boje dokazuje prisutnost neke druge tvari

TVAR INDIKATORI BOJA U OTOPINI

PLAVI LAKMUSOV Pocrveni
PAPIR
KISELINA Pocrveni
METILORANŽ
pocrveni
SOK CRVENOG KUPUSA
CRVENI LAKMUSOV Poplavi
PAPIR
Poljubičasti
LUŽINA
FENOLFTALEIN
žutozeleno
SOK CRVENOG KUPUSA

REAKTIVNOST I INERTNOST
REAKTIVNOST- svojstvo neke tvari da reagira s drugim tvarima
INERTNOST – svojstvo tvari da slabo ili uopće ne reagira s drugim tvarima

KEMIJSKE PROMJENE – promjene u kojima nastaju nove tvari drugačijih fizikalnih i

kemijskih svojstava
• REAKTANTI- tvari koje ulaze u kemijsku promjenu
• PRODUKTI- tvari koje nastaju kemijskom promjenom

KEMIJSKE PROMJENE

SPORE BRZE
*reakcija željeza s octom * reakcija željeza s klorovodičnom
 kiselinom
*hrđanje željeza *reakcija kalcija s vodom
*nastajanje siga *gorenje alkohola

KEMIJSKE REAKCIJE I ENERGIJA

ENERGIJA – sposobnost sustava da izvrši rad

- može se pretvarati iz jednog oblika u drugi
- ne može nestati i ne može se ni iz čega pojaviti
ELEKTROLIZA – razlaganje složenih tvari na jednostavnije djelovanjem
istosmjerne struje
*elektrolizom vode nastaju vodik i kisik
voda(l) vodik(g) + kisik (g)

*tijekom fizikalnih i kemijskih promjena dolazi do izmjene energije između

promatranog sustava i okoline
SUSTAV – reakcijska posuda u kojoj se događa promjena (čaša, tikvica,
epruveta...)
OKOLINA – sve ono što okružuje sustav (najčešće zrak)
ENDOTERMNE PROMJENE –fizikalne ili kemijske promjene u kojima sustav
prima energiju iz okoline

GORENJE – kemijska promjena tijekom koje se oslobađaju toplina i svjetlost

*zapaljivost je kemijsko svojstvo tvari
EGZOTERMNE PROMJENE – fizikalne ili kemijske promjene u kojima sustav
otpušta energiju u okolinu
*energija oslobođena tijekom reakcije može se pretvoriti u druge oblike energije ili u koristan
rad