10.

Sila teža i težina

1.Što će se dogoditi s gumicom za brisanje ako je ispustimo iz ruke?
U.O.
Zašto?
U.O.

2. Zbog čega predmeti padaju?

U.O.
3. Sila kojom Zemlja privlači tijela je sila teža.

4. Sila teža nastaje zbog privlačnog međudjelovanja Zemlje i tijela.

5. Sila teža djeluje uvijek okomito na Zemljinu površinu.

6. Na slici je čudna posuda puna vode. Nacrtaj razinu vode ako posudu nagnemo kao na slici.

7. Zbog djelovanja sile teže površina mirnih voda je uvijek horizontalna.

8. Gumica za brisanje je pala kad smo je pustili. Je li sila teža djelovala na gumicu dok smo je
držali? Objasni.
U.O.
9. Gumica je pala na pod. Djeluje li sad sila teža na gumicu? Objasni.
U.O.

10.Kolika je sila kojom gumica pritišće pod?

Koliko i sila teža.

11. Sila kojom gumica pritišće pod zove se težina.

12. Gumicu za brisanje ovjesimo o dinamometar. Koju silu mjeri dinamometar?
Težinu gumice.

13.Težina je sila kojom tijelo pritišće na vodoravnu podlogu ili zateže nit o koju je ovješeno.

14. Uzmi nekoliko utega poznate mase i dinamometrom im odredi težinu. Podatke unesi u
tablicu.
G N
m/kg G/N /
m kg
Raličiti utezi 10
Raličiti utezi 10
Raličiti utezi 10

15. Kolik je količnik težine i mase?

10 N/kg

16. Napiši izraz kojim određujemo težinu tijela mase m.

G = mg

17. Je li taj količnik jednak svugdje u Svemiru?

Ne, ovisi sili teži na pojedinom planetu..

18. Kolika je tvoja masa?______ U.O._______________

19. Kolika je tvoja težina?______ U.O._______________

20. Kolika bi bila tvoja težina na Jupiteru?_____ U.O.________________

Objasni kako si to izračunao/la.
G=mgjupitera gjupitera=24.8 N/kg

20. Objasni zašto moramo razlikovati masu i težinu.

Masa je svojstvo tijela i ona je stalna, a težina je sila i ovisi o tome gdje se tijelo nalazi.
11.Trenje
1. Što će se dogoditi gurnemo li knjigu po stolu?
U.O.

2. Zašto se knjiga zaustavila?

U.O.

3. Što bi se dogodilo da smo knjigu gurnuli po ledu?

U.O.

4.Zašto se knjiga zaustavi?

U.O.

5.Je li na knjigu djelovala sila? Ako jest, koja ?

Da, U.O.

6. Trenje je sila koja se opire gibanju tijela po podlozi.

7. U kojem smjeru djeluje sila trenja?

U suprotnom od smjera gibanja.

8. Možemo li mjeriti silu trenja? Kako? Opiši i nacrtaj.

Tako da mjerimo silu kojom vučemo tijelo jednoliko po podlozi.

9. Očemu ovisi sila trenja? Zapiši svoje pretpostavke.

U.O.

10. Ispitajmo ovisi li trenje o težini tijela. Uzet ćemo 3 kvadra jednakih težina. Prvo ćemo
vući jedan kvadar. Postavimo kvadar na najveću plohu i vucimo ga jednoliko dinamometrom
mjereći trenje.
Sila trenja je____npr. 2 N ______________________________________.

Stavimo sad na naš kvadar još jedan i ponovo izmjerimo.

Sila trenja je________4 N__________________________________.

Postavimo sad i treći kvadar jednake težine i, te ponovimo mjerenje .

Sila trenja je_________6 N_________________________________.

11. Što možemo zaključiti iz našeg pokusa?
Trenje ovisi o težini ( pritisnoj sili )

12. Ovisi li sila trenja o podlozi po kojoj vučemo?

U.O.

Ispitat ćemo to tako da drveni kvadar prvo vučemo dinamometrom po stolu, a zatim za
podlogu stavimo brusni papir i ponovimo mjerenje.

13. Što možemo zaključiti iz našeg pokusa?

Što je podloga hrapavija trenje je veće.
Trenje ovisi o vrsti podloge

14. Kako možete ispitajte ovisi li trenje o veličini dodirnih površina.

Opišite i nacrtajte kako ćete izvesti pokus.
Vući ćemo kvadar postavljen na najvećoj,na srednjoj pa na najmanjoj plohi.

15. Što možemo zaključiti iz ovog pokusa?

Trenje ne ovisi o veličini dodirne plohe.

16. Napiši izraz za silu trenja___Ftr=µ Fp_____________________________.

17. Zašto kažemo da je kotač veliki izum čovječanstva?

U.O.

18. Provjerimo postoji li razlika između trnja klizanja i trenja kotrljanja.

Stavimo sada ispod kvadra okrugle olovke pa vucimo kvadar.
Sila trenja kotrljanja je manje od trenja klizanja.

19. Može li nam trenje biti korisno? Ako može, navedi primjere.
Lanci na kotačima, posipanje zaleđene ceste pijeskom, hodanje……

20. Odredite kolika je sila trenja ako se auto mase 1000 kg giba po mokrom betonu.
m=1000 kg
µ= 0.7
Ftr=Fp µ
Fp=mg=10000 N
Ftr = 7000N
12. Težište i ravnoteža tijela

1. Postavi ravnalo na ispruženi kažiprst i pomiči ga dok mirno ne stoji na tvojem prstu.
Označi taj položaj.
Gdje moraš postaviti prst?
U.O. npr na sredinu ravnala

2. Stavi gumicu ili komadić plastelina na jedan kraj ravnala. Ponovo odredi gdje moraš
postaviti prst da bi ravnalo mirovalo. Je li prst na istom mjestu kao prije stavljanja gumice?
U.O. npr prst moram pomaknuti prema kraju ravnala na kojem je gumica

3. Pomakni malo gumicu. Moraš li pomaknuti i prst?

Da

4. Što zapravo određujemo ?

Točku u kojoj treba poduprijeti ravnalo kako bi mirovalo.

5. Točka u kojoj je ravnalo oslonjeno naziva se težište ravnala.

6. Težište tijela je hvatište sile teže.

7. Nacrtaj kako bi odredio/la težište kvadra.

U.O.

8. Odredi težište metle.

U.O.

9. Označi na slici gdje se nalazi težište.

Težište je na trbuhu bliže glavi.

10.Opiši kako se određuje težište nepravilnog tijela.

Težište nepravilnog tijela određujemo pomoću viska. Tijelo ovjesimo u jednoj njegovoj točci
u kojoj je ovješen i visak. Kad se tijelo smiri, povučemo duž konca viska i tako barem dva
puta. Točka u kojoj se sijeku linije (težišnice) je težište.

13. Označi položaj težišta nacrtanih prstena.

U prvom prstenu u sredini.

U drugom prstenu prema kamenu ili u
kamenu(ovisi o težini kamena)
14. Može li se mijenjati položaj težišta tijela? Kako?
Promjenom oblika.

15. Ucrtaj položaj težišta.

12. 1. Vrste ravnoteže i stabilnost tijela

1. Kada tijelo miruje kažemo da je u ravnotežnom položaju.

2. Uzmi ravnalo i drži ga kao na slici. Sasvim malo pomakni ravnalo i napiši što se dogodilo u
sva tri slučaja . Crnom točkom označeno je težište tijela.

A B C

3. Ravnalo A je u stabilnoj ravnoteži.

Ravnalo B je u labilnoj ravnoteži.
Ravnalo C je u indiferentnoj ravnoteži.
4. Za svaku kuglicu na slici odredi u kakvoj je ravnoteži.

5. Pokušaj stati uz zid kao djevojčice na slici.

Što zaključuješ?
Djevojčica u crvenom ne može tako stajati jer njeno težište nije iznad njenog oslonca.

6. Kad je tijelo u ravnoteži tada se oslonac tijela i težište nalaze na istom pravcu.

7. Zašto se naginjete prema naprijed kad nosite teret na leđima? Što se događa s vašim
težištem prilikom naginjanja, a što s osloncem?

Težište se pomiče naprijed da bi se pravac iz težišta nalazio

okomito iznad površine oslonca koji se ne mijenja.
8. Jesi li stabilniji kad stojiš na prstima ili na stopalima? Objasni.
U.O.

9.Stabilnije je tijelo većeg oslonca.

10. Probaj i objasni.

13. Poluga i primjene poluge
1. Gdje moramo dodati žute knjige da klackalica bude u ravnoteži?

U.O. npr. Na stranu koja je u zraku ili na onu stranu

na kojoj je samo jedna knjiga

2. Klackalica je primjer poluge.

3. Čemu služi ključ na slici?

U.O.

4. Poluga je čvrsto tijelo poduprto u osloncu oko kojeg se može zakretati.

5. Poluga je jednostavno oruđe koje nam pomaže da manjom silom savladamo veću silu.

6. Poluga na slici je u ravnoteži.

Što bi se dogodilo da maknemo jedan uteg s lijeve
strane?
Poluga će se nagnuti na desnu stranu.

Što bi se dogodilo da maknemo jedan uteg s desne strane?

Poluga će se nagnuti na lijevu stranu.
Što bi se dogodilo da premjestimo sve utege s lijeve strane za jedno mjesto udesno?
Poluga će se nagnuti na desnu stranu .
Što bi se dogodilo da premjestimo sve utege s lijeve strane za jedno mjesto ulijevo.?
Poluga će se nagnuti na lijevu stranu.

7. Ispitajmo kada će poluga biti u ravnoteži.

F1 / N k1/cm F1· k1/ Ncm F2 / N K2/cm F2· k2/ Ncm
mjerenja mjerenja mjerenja mjerenja

8. Kako glasi zakon poluge?

Poluga je u ravnoteži kad je umnožak sile i njezina kraka s jedne strane oslonca jednak
umnošku sile i njezina kraka s druge strane oslonca poluge.
9. Postavi ravnalo na olovku tako da stoji horizontalno. Na jedan kraj ravnala stavi gumicu za
brisanje. Gdje moraš staviti novčić od 5kn da poluga bude u ravnoteži.
Napravi mjerenje.
U.O.

10. Objasni zašto je poluga na slici u ravnoteži. Označi sile i krakove sila.

Poluga nije oslonjena u sredini, desni krak poluge teži je od lijevog kraka poluge, pa na lijevu
stranu dodajemo uteg.
M1+M2 = M3 M1= ¼ G· k1 M2= Gtereta· k2 M3 = ¾ G· k3

11. Koliki je krak kB djevojčice B?

FA kA = FB· kB
mA·g· k1 = mB· g· k2
k2=3 m

12. Poluga može biti jednostrana i dvostrana. Kod dvostrane poluge sile djeluju na suprotnim
stranama od oslonca poluge, a kod jednostranih na istoj strani.

13. Nabroji primjere uporabe poluge u svakodnevnom životu.

U.O.

14. m1= 1.2 kg

m2= 400 g =0,4 kg
F1·k1 = F2· k2
m1·g· k1 = x·m2· g· k2
x=3

IZBORNI SADRŽAJ

1.Poluotvorena vrata pokušajte zatvoriti guranjem po sredini vrata. Ponovite to gurajući sad
bliže slobodnom kraju, a zatim gurajući sasvim uz slobodni rub vrata. Zapišite svoja opažanja.
U.O.

2. Za opisivanje utjecaja sile i njenog kraka na rotaciju uvodi se veličina koju nazivamo
moment sile..

3.Moment sile jednak je po veličini umnošku sile i njezinog kraka.:

4. Jedinica momenta sile je Nm

5. Objasni gdje treba držati ključ da lakše stegnemo maticu.

U.O.

6.Kad je poluga u ravnoteži moment sile s obje strane oslonca je jednak.

7. Zašto zidari vuku kante s teretom pomoću koloture?

U.O.

8. Nepomičnim koloturom mijenjamo smjer sile dok veličina sile ostaje jednaka.

9. Pomičnim koloturom mijenjamo jakost sile dok smjer sile ostaje isti.

10. Kad više nepomičnih i pomičnih kolotura spojimo zajedno dobivamo kolotur.
11. Objasni kako radi vitlo.

F1·R =F2·r

12. Želimo li poboljšati vitlo povećat ćemo polumjer ručke.

14.TLAK
1. Hodaš po zaleđenom jezeru i odjednom čuješ da led počinje pucketati ispod tebe. Što ćeš
učiniti da se spasiš? Zaokruži i obrazloži svoj odabir!
U P O M O Ć

a) b) c)

d) e)
a) Što brže potrčati prema obali.
b) Leći na led i puzati prema obali.
c) Ukipiti se na mjestu i zvati pomoć.
d) Skakutati po ledu tako da ste s njim što manje vremena u kontaktu.
U.O. b) Jer će se težina djelovati na veću poršinu

2. U posudu s pijeskom položimo betonski blok oblika kvadra ploština stranica A1 A 2 A3
(crtež). Ovisi li dubina traga u pijesku o plohi na kojoj je blok postavljen?
a) Ne ovisi, potpuno je svejedno na
kojoj je plohi postavljen blok A3
b) Ovisi, pa je najdublji trag kad je
blok postavljen tako da stoji na plohi A A
2
najveće ploštine A1. 1

c) Ovisi, pa je najdublji trag kad je

blok postavljen tako da stoji na plohi
najmanje ploštine A3.

Obrazloži.
c) jer jednaka sila djeluje na manju površinu

3. U posudu s pijeskom položimo nekoliko cigli kao na slici.

U kojem slučaju će ostati najdublji trag? Obrazloži odgovor.
Kad imamo tri cigle jer je sila koja djeluje najveća

4. Riječima izrazite vezu između tlaka i sile

Tlak je veći što je pritisna sila veća.

5. Uzmi pribadaču i lagano je stisni između palca i kažiprsta. Usporedi što osjeća palac, a što
kažiprst.
U.O.
Okreni pribadaču i ponovo usporedi što osjeća palac, a što kažiprst. Kako to možeš objasniti.
U.O. tlak je veći gdje je pribadača tanja

6. Riječima izrazite vezu između tlaka i ploštine.

Tlak je veći što je ploština manja.

7. Tlak je količnik sile i ploštine na koju ta sila djeluje.

8. Jedinca za tlak je N/m , a to je Pascal (Pa).

9. Gradiš kuću na mekom terenu. Kakve temelje ćeš odabrati za svoju kuću: uske ili široke?
Zašto?
Široke, da ploština bude čim veća a time tlak manji.

10. Nogometaši nose kopačke na terenu ali u dvorani kad igraju mali nogomet ili treniraju
nose tenisice. Kada je tlak na podlogu veći i zašto kopačke imaju čepove (izbočine)?

Kad nose kopačke. Imaju čepove da tlak bude veći , čepovi upadaju u tlo.

11. Zašto oštrimo noževe?

Da ploština bude manja a tlak veći.

12. Uzmi plastičnu bocu od 0,5 l punu vode. Izračunaj tlak kojim boca djeluje
na podlogu kad stoji na svom dnu i kad stoji na čepu.

F=p/A
2
A=π r

13. Uređaj kojim mjerimo tlak je barometar

Uređaj kojim mjerimo razliku tlakova je manometar
Uređaj kojim mjerimo tlak krvi je tlakomjer
Izborni sadržaj
Hidrostatski tlak

1.Koliko duboko možeš zaroniti? U.O.

2. Što osjećaš kad zaroniš preduboko? U.O.

3. Tlak koji nastaje zbog težine tekućine nazivamo hidrostatički ili hidrostatski tlak

4. Hidrostatički tlak ovisi o dubini i gustoći .

5. Crtež prikazuje pet posuda ispunjenih vodom u kojima se na dubini h nalazi ribica.

1. 2. 3. 4. 5.

Zaokružite ispravan odgovor! Tlak na ribicu:

a) b) c) d) e) f)
najveći je u najveći je u najveći je u najveći je u najveći je u jednak je u svim
posudi 1. posudi 2. posudi 3. posudi 4. posudi 5. posudama.

6. Dvije posude A i B jednakih visina ali različitih ploština napunjene su vodom do iste visine
(crtež). Na dno posude djeluje hidrostatski tlak p i sila F. Koji od predloženih odgovora je
ispravan?
a) Odnos sila je: FA > FB. Odnos tlakova je: pA = pB.
b) Odnos sila je: FA < FB. Odnos tlakova je: pA = pB.
c) Odnos sila je: FA = FB. Odnos tlakova je: pA < pB.
d) Odnos sila je: FA = FB. Odnos tlakova je: pA > pB.
e) Odnos sila je: FA = FB. Odnos tlakova je: pA = pB.
b)
7. Tri posude jednakih ploština dna A i visina h napunjene su vodom do vrha (crtež). Kakva je
sila kojom voda djeluje na dno posuda?
a) Najveća sila je u posudi 1.
b) Najveća sila je u posudi 2. h
c) Najveća sila je u posudi 3. 1 2 3
d) Sila u sve tri posude je jednaka.
e) Ne može se odgovoriti jer ima premalo podataka. A A A
d)
8. Uzmi plastičnu bocu i čavlićem izbuši nekoliko otvore sa strane i bar jedan odozdo. Kad tu
bocu napunimo vodom, hoće li voda istjecati iz boce?
Pretpostavi i obrazloži zašto to pretpostavljaš.
U.O.
Izvedi pokus i zapiši je li tvoja pretpostavka točna.
U.O.
Tlači li tekućina na stjenku posude u kojoj se nalazi?
Da
Tlači li zrak na stjenku boce? da

Gdje se nalazi zrak? Oko boce.

Što će se dogoditi ako bocu zatvorimo čepom?

U.O.

Zatvori bocu čepom, promatraj i zapiši je li tvoja pretpostavka točna.

U.O.
Zašto voda više ne istječe?
Jer hidrostatički tlak vode i zraka u boci manji od atmosferskog tlaka .
Što je u boci?
Zrak i voda

A što je s vanjske strane boce?

Zrak

Što možeš zaključiti iz ovog pokusa?

Kada je tlak u boci manji od atmosferskog voda neće istjecati.

9. Pretpostavi da se odčepljena boca puna vode nalazi potpuno uronjena u kanti. Što bi se
dogodilo s vodom koja je u boci, kada bi se boca podigla vertikalno tako da joj samo grlić
ostane uronjen u vodu?
a) Voda će ostati u boci.
b) Voda će se spustiti do polovine boce.
c) Voda će se spustiti do razine vode u kanti.
d) __________________________________
a)
 Izaberi odgovor i opiši razmišljanje koje te je dovelo do njega. Ako imaš neko drugačije
predviđanje, iskaži ga i obrazloži.
U.O.
Izvedi pokus. Je li se dogodilo ono što ste predvidjeli? U.O.

Ako nije, koji su mogući razlozi da postoji razlika između predviđenog i opaženog?
U.O.

10. Atmosferski tlak nastaje zbog težine zraka.

11. Na razini mora tlak zraka iznosi 101 325 Pa.

12. Kada pijete vodu kroz slamčicu koji od navedenih pojmova je "najodgovorniji" za to?
Možete li tako piti na Mjesecu? Zaokružite ispravan odgovor i objasnite.
a) gustoća vode
b) atmosferski tlak
c) sila teža
d) inercija
e) masa vode

b) Ne, jer Mjesec nema atmosferu

Uzgon i Arhimedov zakon

1. Možeš li u vodi podići više, manje ili jednako kao na kopnu? U.O.

2. Uteg objesi o dinamometar i izmjeri težinu. MJ

Sada taj uteg uroni u čašu s vodom i ponovo izmjeri težinu. MJ.
Obrazloži rezultate svog mjerenja.
U.O.

3. Na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje sila suprotnog smjera od težine. Ti silu zovemo
uzgon.

4. Je li lakše plivati u moru ili u jezeru? Zašto?_

U moru jer je gustoća mora veća.

5.Uzgon ovisi o gustoći tekućine.

6. Komadić plastelina možemo oblikovati u kuglicu. Kada ga

ubacimo u posudu s vodom U.O.
Oblikujemo li ga kao lađicu tada U.O.

7. Uzgon ovisi o obujmu tijela.

8. Osoba drži uteg u vodi na različitim dubinama.

Sila koja je potrebna za držanje utega tako da budu nepomični:
a) veća je na crtežu 2 jer je uteg na većoj dubini.
b) jednaka je u oba slučaja.
c) veća je na crtežu 1 jer je uteg na većoj visini.
d) Nijedan od predloženih odgovora nije ispravan,
već bi trebalo biti:

b)

1 2

9. Dva homogena tijela jednakih masa, a različitih gustoća potpuno su uronjena u vodu.
Gustoća svakog tijela veća je od gustoće vode. Na koje tijelo djeluje veća ssila uzgona?
Na tijelo manje gustoće jer ima veći obujam
10. Što možeš zaključiti iz fotografije?
Prva lijeva kuglica ima najmanju
gustoću , slijedećim kuglicama je
gustoća veća.

ulje
11. Što možete zaključiti o gustoćama vode, ulja i drveta.

Gustoća ulja je najmanja a vode najveća.

drvo

voda

Hidraulički tlak

1. Plastičnoj boci napravite rupicu na stjenci. Što će se desiti s mlazom ako bocu stisnete?
U.O.

2. Probušite još nekoliko rupica i ponovite pokus. Što opažate?

U.O.

3. Tlak koji nastaje djelovanjem vanjske sile je hidraulički tlak.

4. Crtež prikazuje posudu s pomičnim klipovima ispunjenu uljem (hidraulički tijesak).

Kolikom silom F moramo djelovati na manji klip, da bi sustav bio u ravnoteži, ako je omjer
veće i manje površine A klipa 1:2?

F1 25 N
50 N

18. Crtež prikazuju hidraulični tijesak. Na svakom crtežu sustav je u ravnoteži. Odredi silu F3.

Ako je omjer klipova kao u zadatku 4. F3 = 3000N F3
15 . Rad
1. Što u svakodnevnom životu znači riječ rad ?
U.O.

2. Uteg težine 10 N s poda podižemo na stol visok 1m i stolić visok 0,5 m.

Veći rad smo obavili kad smo podigli na 1m .

3. Imamo dva utega jedan težine 5N a drugi težine 10N. Oba podignemo s poda na stol.
Veći rad smo obavili kad smo podigli 10N.

4. Rad je razmjeran sili i duljini puta duž kojeg ta sila djeluje.

5. Izraz za rad : W= F·s

6. Jedinica za rad je Nm = J ( đul)

7. Izračunaj koliki rad smo obavili u zad 2.

W1= 10 N·1 m= 10 J
W2= 10 N·0.5 m= 5 J

8. Izračunaj koliki rad smo obavili u zad 3.

W1= 5 N·1 m= 2 J
W2= 10 N·1 m = 10 J

9. Kada teret podižemo u visinu sila koju savladavamo je težina tereta a kad tijelo vučemo
stalnom brzinom savladavamo trenje.

10. Osoba hoda noseći u rukama paket s hranom (crtež).

Obavlja li osoba rad pri nošenju paketa? Zanemarite silu otpora. Zaokružite i obrazložite
odgovor!

a) b)
DA NE
Kad u ruci držimo neki predmet
ne obavljamo rad, jer sila djeluje
okomito na smjer puta ne
duž tog puta. 18:00 18:01 18:02

11. Rad koji vrši dječak nije W= F·s ,jer sila

Ne djeluje duž puta,već pod nekim kutem.
Rad je jednak komponenti sile F koja djeluje
duž puta. .Ta komponenta sile mora biti jednaka
sili trenja ako se tijelo giba stalnom brzinom.
16. Energija
1. Napišite nekoliko rečenica o energiji.
U.O.
2. Što trebaš napraviti kad si umoran?
U.O.
3. Za vršenje rada potrebna je energija.

4. Pri svakom obavljanju rada dolazi do promjene energije.

5. Ako sa E1 označimo energiju tijela prije obavljanja rada a sa E2 nakon obavljena rada
dobivamo promjenu energije  E = E1 – E2, a to je dobiveni rad.  E = W.

6. Mjerna jedinica za energiju je đul ( J ).

7. Nabroji neke od oblika energije: U.O.

8.. U hrani je sadržana kemijska energija.

9. Perilicu rublja pokreće električna energija

10. Sunčeva energija je osnova života na Zemlji. Potrebna je za rast

biljaka (fotosinteza ) i kao toplina.

11.Voda iz akumulacijskog pokreće turbine. Njezinu energiju nazivamo gravitacijska

potencijalna energija.

12. Energiju tijela koje se giba nazivamo kinetička energija.

16. 1. Kinetička energija

1.Što će se dogoditi kad kugla lupi čunjeve?

U.O.
2.Tijelo koje se giba može obaviti rad, dakle ima energiju.

3.Kinetička energija je energija koju tijelo ima zbog svog gibanja.

4. Usporedi rad koji bi obavila kugla kad se giba različitim brzinama.

Rad je veći kad se brže giba.
5. Usporedi rad koji bi obavile dvije kugle različitih masa.
Kugla veće mase obavila bi veći rad
6. Što misliš o čemu ovisi kinetička energija?
O masi tijela i brzini kojom se tijelo giba.
7. Ispitaj o čemu ovisi kinetička energija?
Uzmi dvije pikule različitih masa, kutiju za šibice, ravnalo.
Napiši što i kako ćeš mjeriti?
U.O.
Skiciraj svoj pokus
U.O.
Kako ćeš provjeriti ovisi li kinetička energija o brzini kuglice?
Gurnut ću kuglice tako da imaju različite brzine i vidjeti kako će pogurati kutiju.
Kako ćeš provjeriti ovisi li kinetička energija o masi kuglice?
Gurnut ću kuglice različite mase tako da imaju jednaku brzinu i vidjeti kako će pogurati
kutiju.
Izvedi pokuse i napiši što zaključuješ.
U.O.

7. Opiši kako bi provjerio o čemu ovisi kinetička energija pomoću dva novčića ( 1kn i 5 kn)
i šiljila.
Isto kao prijašnji zadatak.

8. Kinetička energija je to veća što je veća brzina i masa tijela.

17. Potencijalna energija
1. Kako radi vodenica i kako radi hidroelektrana?
Voda pada na kolo ili na turbinu i oreće ih.
2. Kada dižemo neki predmet na neku visinu mi vršimo rad;

3. Kad voda padne s neke visine na lopatice mlinskog kola voda vrši rad.

4. Tijelo koje se nalazi na nekoj visini ima energiju zbog svog položaja.

5. Napiši što pretpostavljaš o čemu ovisi energija tijela na nekoj visini?

U.O.
6. Zamisli pokus kojim bi provjerili tvoje pretpostavke.
U.O

7. Plastelin oblikuj u kvadar male visine, te na njega ispuštaj kuglicu ( pikulu) s raznih visina.
Kakav trag ostavljaju kuglice u plastelinu?
Pikula puštena s veće visine ostavlja dublji trag.
Što možeš iz toga zaključiti o energiji?
Da energija ovi o visini na kojoj se tijelo nalazi.

8. Na plastelin , s iste visine ispusti dvije kuglice različitih masa?

Kakav trag ostavljaju kuglice u plastelinu?
Pikula veće mase ostavlja dublji trag.
Što možeš iz toga zaključiti o energiji?
Da energija ovi o masi tijela.

9. Iz pokusa možemo zaključiti da gravitacijska potencijalna energija ovisi o

masi tijela i visini na kojoj se tijelo nalazi.
10. Gravitacijsku potencijalnu energiju ima tijelo zbog svog posebnog položaja u polju sile
teže.

11. Odredi koliko se promijeni tvoja gravitacijska potencijalna energija kad se popneš na treći
kat ( 1 kat je visok 3 m) .
Ep = m·g·h
Ep = m·10 N/kg ( 3 m· 3)

12. Koja maca ima veću potencijalnu energiju ?

Ona koja se nalazi na višem ležaju.

13. Kakvu energiju ima ptica koja leti?

Kinetičku energiju
18. Pretvorbe energije
1. Što se događa s energijom lopte kad je bacimo uvis ?
Energija lopte ostaje ista

2. opiši energiju lopte sa slike.

Kinetička energija pretvara se u gravitacijsku potencijalnu energiju.
2l
15. Opiši energiju lopte sa slike.

3. Što se događa s energijom lopte kad je uhvatiš?

Lopta predaje energiju meni.

4._Energija ne može nestati niti može ni iz čega nastati.

5. Energija može prelaziti iz jednog oblika u drugi ili se prenositi s jednog tijela na drugo.

6. Energija je sposobnost izazivanja zbivanja

7. Opiši pretvorbu energije u žarulji.

električna u svjetlosnu i toplinsku

8. Opiši pretvorbu energije kod skijaša koji se spušta niz padinu.

Gravitacijska potencijalna energija u kinetičku

9. Opiši pretvorbu energije kad se penješ na brdo.

Kemijska→ gravitacijska potencijalna energija

10. Odredi gravitacijsku potencijalnu energiju auta mase 1000 kg na dizalici visine 2m. Koliki
rad je obavila dizalica?

Ep = 20 000 J W= 20 000 J
11.Opiši što se događa s energijom na ovoj slici

Loptica svakim odskokom predaje dio energije podlozi.

12. Uzmite gumicu za kosu i napnite je. Ispucajte gumicom nekoliko različitih novčića.
Opišite pretvorbe energije.
elastična→kinetička

13. Kovanica se počela gibati, znači ima kinetičku energiju. Energiju je dobila od gumice.

14. Energiju koju tijelo ima zbog djelovanja elastične sile nazivamo elastična potencijalna
energija.

15. Što će se dogoditi ako sabijemo kolica s oprugom uz zid?

Opruga će se ssabiti.

16. Opišite pretvorbe energije za loptu

na slici.
Gravitacijska potencijalna energija→ Kinetička energija→ elastična→
→ Kinetička energija→ Gravitacijska potencijalna energija

17. Kada na tijelo djeluje gravitacijska sila tijelo ima gravitacijsku

potencijalnu energiju

18. Kada na tijelo djeluje elastična sila tijelo ima elastičnu

potencijalnu energiju.

19. Navedi neki primjer pretvorbe elastične potencijalne energije u kinetičku energiju.

Skakanje na trombolinu
19. Snaga
1. Drvosječe se često natječu u tome tko je snažniji. U tom natjecanju potrebno je srušiti čim
više stabala za određeno vrijeme. Pobjednik je onaj drvosječa koji u zadanom vremenu
posiječe najviše stabala.
Drvosječe mjere tko je obavio veći rad u jednakom vremenu

2.U drugom natjecanju mjeri se koliko je vremena potrebno da drvosječa posiječe stablo.
Drvosječi kojem je bilo potrebno najkraće vrijeme je pobjednik, odnosno za obavljanje istog
rada potrebno mu je najmanje vremena.

3. Zamislite da treba donijeti puno malih paketa na drugi kat . Možete li to napraviti?
Koliko bi vam vremena trebalo i o čemu to vrijeme ovisi?
O.U.

4. Izmjeri vrijeme potrebno da se popneš na prvi kat.

Vrijeme penjanja je MJ

Koliki si rad obavio? O.U. W = mg h

Tko u razredu trči najvećom snagom? O.U.

rad
¿ snaga=
5. vrijeme

6. Snaga je količnik obavljenog rada i vremena potrebnog za obavljanje tog rada.

7. Kada obavimo rad od 1J u vremenu 1 s , snaga je 1W

8. Marica u 5 sekundi obavi rad od 1000J. Kolikom snagom radi?

P= 200 W

9. Stroj snage 2000 W izvrši rad od 100 000 J. Koliko dugo je radio stroj ?
t = 50 s

10. Stroj snage 1400 W radio je 1100 s. Koliki je rad obavljen ?

W = 1540000 J= 1.54 MJ

11. Zidar digne 200N težak kameni blok na visinu 1,5 m u 6 sekundi. Kolikom snagom je
obavio taj rad.
W = G·h = 300 J
P = W/ t = 50 W

10. Ivica podigne 50 kanti svaku mase 10kg na visinu 1m za pola sata . Odredi njegovu snagu.
G = m·g· 50 = 5000 N
W = G·h = 5000 J
P = W / t = 2.78 W
19.1 Korisnost

1. Imaš dvije bušilice. Obje će obaviti jednak rad u jednakom vremenu ali će jedna bušilica
pri tome trebati 500 J energije a druga 600J. Odaberi bušilicu i navedi razloge svog izbora.
U.O.

2. Omjer korisne energije i uložene energije je korisnost..

korisna⋅energija
η=
uložena⋅energija

3.Izračunajmo kolika je korisnost dizala mase 200 kg koje podiže čovjeka mase 60 kg, 5 m
uvis.

η =m·g·h / (m+m1)·g·h =· 0.77· 100% = 77%

4. Uložena energija uvijek je veća od korisne energije. Obrazloži zašto je to tako.

Zato što se dio energije uvijek pretvori u tpolinu.

5. Objasni sliku.

U.O.
Eu Ei
Q
Bušilica dobiva električnu energiju kojom dijelom vrši rad ali se pri tome i zagrijava
20. Unutarnja energija
1. Hoće li se šećer jednako brzo otopiti u vrućem i hladnom čaju?
Šećer se brže otapa u vrućem čaju.

2. Uzmi dvije čaše, jednu s toplom a jednu s hladnom vodom. U obje čaše ubaci tabletu
šumećeg c-vitamina. Opiši što se dogodilo.
U.O.

Skiciraj pokus

U.O.

3. Tvari se sastoje od molekula i atoma.

4. Molekule i atomi svih tvari stalno se gibaju.

5. Molekule plinova gibaju se nasumično a u čvrstoj tvari titraju oko svog ravnotežnog
položaja.

6. Tableta c-vitamina brže se otopila u toploj vodi. Govori li ti to nešto o brzini gibanja
molekula vode?
Molekule se brže gibaju u toploj vodi

7. Zbroj potencijalnih i kinetičkih energija svih molekula tijela nazivamo unutarnja energija.

20. 1. Toplina i temperatura

1. Zašto nam je po zimi ugodno držati šalicu sa vrućim čajem?

U.O.

2. Opiši što se zagrijalo a što se ohladilo kad smo držali šalicu vrućeg čaja.
Zagrijale su se ruke, a šalica se ohladila. Ohladio se i čaj u šalici.

3. Zašto nam je po ljeti ugodno držati čašu sa ledenim čajem?

U.O.

4. Opiši što se zagrijalo a što se ohladilo kad smo držali šalicu hladnog čaja.
Zagrijala se šalica i čaj, a ruke su se ohladile.

5. Toplina je energija koja prelazi sa toplijeg tijela na hladnije tijelo.

6. Mjerna jedinica za toplinu je_đul ( J ).

7. Kako određujemo koje tijelo je toplije a koje hladnije?
Mjerimo temperaturu.

8. Temparatura je mjera za zagrijanost tijela.

9. Kad se molekule neke tvari brže gibaju tada je temperatura te tvari_viša.

10.Kako i čime mjerimo temperaturu?

Termometrom

11. Zašto kad mjeriš svoju tjelesnu temperaturu moraš termometar držati neko vrijeme uz
tijelo?
Da toplina sa tijela prijeđe na termometar1

12. Što će se desiti ako čašu punu leda ostaviš da stoji u učionici?
Otopiti će se.

13. Kolika je konačna temperatura vode?

Jednaka je temperaturi zraka u učionici

14. Toplina prelazi sa toplijeg tijela na hladnije tijelo dok im se ne izjednače temperature .
21. Toplinsko širenje tijela
1. Zašto žice na dalekovodima nisu čvrsto zategnute? Što se događa s njima ljeti a što
zimi ?
Da po zimi ne bi popucale. Po ljeti se produže a zimi skrate.

2. Objasnite zašto se most oslanja na valjke i zašto je asfalt prekinut.

Zato što se most po ljeti produžuje a zimi skraćuje , pa da ne bi došlo do pucanja.

3.Što se događa s gumama bicikla kad je jako vruće?

Gume se jako napuhnu.

4.Što se dešava s tijelima pri promjeni temperature?

Mijenja im se volumen.

5. Istražiti ćemo ponašanje tijela pri zagrijavanju.

Imamo željeznu kuglicu i željezni obruč.
Može li kuglica proći kroz obruč ? da

Na plamenu svijeće zagrijavamo željeznu kuglicu.

Može li zagrijana kuglica proći kroz obruč ? ne

Kako to objašnjavaš?
Zagrijavanjem se povećao obujam.

Što će se desiti kad se kuglica ohladi?

Ponovo će proći kroz obruč jer joj se obujam smanji.

6. Mijenjaju li i tekućine svoj obujam kad ih zagrijavamo?

Da

7. Istražimo! U tikvicu stavimo obojenu vodu. Tikvicu začepimo

probušenim gumenim čepom, kroz koji je provučena staklena cjevčica.
Zagrijavamo.

Što se dešava?
Voda se počinje penjati u cjevčici.

Što zaključuješ?
Vodi se povećava obujam.

8. Mijenjaju li i plinovi svoj obujam kad ih zagrijavamo?

Da

9. Istražimo ponašanje plinova pri zagrijavanju.

Predloži kako da to ispitamo.
U.O.

Na tikvicu stavi balon i zagrijavaj. Što se dešava?

Balon se napuhuje.
Što zaključuješ ?
Zagrijavanjem se povećava obujam

10. Čvrstim tijelima, tekućinama i plinovima zagrijavanjem se povećava obujam , a

hlađenjem smanjuje.

11. Što misliš zašto se tijela zagrijavanjem šire?

Dovođenjem topline povećava se kinetička energija plinova, pa molekule brže titraju ili se
gibaju te se više udaljavaju, što vidimo kao povećanje obujma.

12. Crtežom prikaži što se događa s molekulama vode kad je zagrijavamo.

U.O.

13. Mijenja li se masa tijela koje zagrijavamo? NE

14. Što se dešava sa gustoćom tvari koja se zagrijavanjem rasteže?
Gustoća se smanjuje.

15.Zagrijavamo li komad željeza njegove se dimenzije povećavaju jer se poveća :

b) razmak između atoma

16. Kako se ponašaju različite tvari pri istoj promjeni temperature?

Različito

17. Crtež prikazuje bimetalnu traku. Nacrtajte je u trenutku kad se njena temperatura
a) povećala

a) povećala
22. Mjerenje temperature
1. Kako provjeravaš jesi li bolestan? Što mjeriš?
temperaturu
2. Kako se zove uređaj kojim mjeriš temperaturu?
termometar
3. U kojim jedinicama mjerimo temperaturu?
°C
4. Objasni kako radi živin termometar.
Toplina prelazi s tijela na termometar i
živa u termometru se širi.

5. Pogledaj sliku pa nadopuni.

Voda vrije na 373 K
Ledište vode je na 273 K
Temperatura ljudskog tijela je 310 K

6. Kad tijelo zagrijemo za 1ºC promijenili smo temperaturu za 1K.

7. Izrazi temperaturu u kelvinima.

27 ºC = 300 K
50 ºC = 323 K
-33 ºC = 240 K
-1 ºC = 272 K

8. Izrazi temperaturu u stupnjevima Celziusa.

100 K = -173 ºC
250 K = -23 ºC
327K = 54 ºC
9. Na termometru na slici označene su ledišta i vrelišta vode.

Označi točkom A temperaturu 50 ºC, točkom B temperaturu 20 ºC i točkom C temperaturu

33,3 ºC
23. Prijelaz topline
1. Zašto lonci imaju plastične drške?
U.O. npr da se ne opečemo, da ih možemo držati……….

2. U vrućoj juhi ostavili ste žlicu, što morate pripaziti ?

U.O. npr da žlica ne postane prevruća

3. Je li ugodnije bos hodati po pločicama ili po parketu? Zašto?

Ugodnije je hodati po parketu

4. Opiši što se događa između bosih stopala i pločica, a što između stopala i parketa.
Naša stopala predaju toplinu podu.

5. Prijelaz topline između dva tijela u dodiru zovemo vođenje ili kondukcija.

6. U čašu s vrućom vodom stavite metalnu žlicu i drvenu kuhaču. Pustite i žlicu i kuhaču
nekoliko trenutaka a zatim ih dodirnite. Što opažate.
Metalna žlica će biti toplija

7. Nabrojite neke tvari za koje mislite da dobro vode toplinu.

Svi metali
8. Nabrojite tvari koje loše vode toplinu.
Plastika, drvo, zrak, staklo
9. Objasnite zašto je dobro ostaviti zrak između prozorskih stakala.
Jer je zrak loš vodič, pa zrak služi kao izolator.

10. U čaši zagrijavajte vodu u koju ste stavili malo drvene piljevine.
Promatrajte piljevinu i opišite što se događa.
Piljevina se giba.

11.Ovakav način prijenosa topline naziva se strujanje ili konvekcija,

12. Strujanje je moguće samo kod tekućina i plinova.

13. Objasnite kako nastaje morski povjetarac.

Morski vjetrovi uzrokovani su strujanjem zraka. Topliji zrak se diže i na njegovo mjesto
dolazi teži, hladniji zrak.

14. Što osjećaš kad približiš ruku zagrijanoj peći?

Ruka se grije

15. Ostaje li tvoj osjet isti ako između ruke i peći staviš teku?
ne

16. Toplina se može prenositi zračenjem ili radijacijom.

17. Život na Zemlji ovisi o energiji koja nam dolazi zračenjem sa Sunca.

18. Zašto po sunčanu vremenu treba nositi tkanine svijetlih boja?

Tkanine bijelih boja slabo apsorbiraju Sunčevo zračenje i obasjane Sunčevim zrakama
zagrijavaju se manje od crno obojenih tkanina, koje to zračenje jače apsorbiraju
19. Nabroji načine prijenosa topline.
Vođenje, strujanje i zračenje

20. Što radimo kada želimo neko tijelo zadržati na stalnoj temperaturi?
Termički ga izoliramo

21. Možeš li na osnovu fotografije odrediti gdje je jug '

Tamo gdje nema snijega.

24. Mjerenje topline
1. Ana svako jutro zagrijava vodu za čaj. Jednog jutra pridruži joj se i Vesna i Ana doda još
jednu šalicu vode. Hoće li trebati jednako vrijeme za zagrijavanje kao i ostalih dana?
Trebati će više vremena

2. Ana za svoj čaj uvijek uzima hladnu vodu. Hoće li se vrijeme grijanja promijeniti ako u
lončić ulije toplu vodu ?
Trebati će manje vremena

3. Opiši što se događa s energijom kad Ana grije vodu.

Energija prelazi sa grijača na vodu

4. Energija koja prelazi s tijela više temperature na tijelo

niže temperature zove se toplina.

5. Kako bi mogli ispitati o čemu ovisi količina topline potrebna

za zagrijavanje nekog tijela.
U.O. npr o masi tijela, o temperaturi, o razlici temperatura……

6. Dvije čaše s jednakom količinom vode grijemo jednako dugo.

Je li grijač je predao jednaku količinu energije i jednoj i drugoj čaši?
da
Pretpostavi koja čaša ima veću temperaturu.-
jednaku
Provjeri svoju pretpostavku mjerenjem.
M.J.

7. Uzmi dvije čaše, jednu s 0, 5 kg vode, a drugu s 1kg vode i zagrijavaj ih na jednak način
od sobne temperature do 35ºC.
Pretpostavi koju čašu treba duže zagrijavati.
U.O.
Provjeri svoju pretpostavku mjerenjem.
M.J.
Što zaključuješ?
Za zagrijavanje veće mase vode potrebno je više vremena.

8. Zagrijavaj sada jednake količine vode ali do različitih temperatura. U prvoj čaši zagrij vodu
za 10 ° C , a drugoj za 20 °C.
Pretpostavi koju čašu treba duže zagrijavati.
U.O.
Provjeri svoju pretpostavku mjerenjem.
M.J.
Što zaključuješ?
Za zagrijavanje vode na višu temperaturu potrebno je više vremena.

9. Hoće li ulje i voda trebati jednaku količinu topline da se zagriju za 10°C?

U.O.
Provjeri svoju pretpostavku mjerenjem. Što zaključuješ?
M.J. Za zagrijavanje ulja potrebno je manje vremena.
10. Količina topline Q potrebna za zagrijavanje tijela razmjerna je njegovoj masi ( m ) i
promijeni temperature tijela ( t ) , te ovisi o vrsti tvari od koje je tijelo građeno ( c ).

11.Pogledaj u knjizi na str 105 tablicu specifičnih toplinskih kapaciteta. Iz tih podataka odredi
je li manje energije potrebno za zagrijavanje 1 kg željeza ili 1 kg vode, za 1K?
Za željezo
12. Dvije kugle, jedna željezna (Fe) i druga olovna (Pb), imjaju jednake mase i jednake
početne temperature. Zagrijavaju se istim toplinskim izvorom na isti način i vremenski
jednako dugo.

Sljedeće tvrdnje odnose se na obje kugle:

A. Kuglama se dovode jednake količine topline.
B. Željezo ima manju gustoću od olova.
C. Olovo ima manji specifični kapacitet od željeza.

Kako se odnose temperature kugli nakon zagrijavanja?

Olovo će imati višu temperaturu

13.Koliko topline je potrebno za zagrijavanje 2 kg vode za 30 K?

Q = m·c·Δt Q = 252000 J
14. Tijelo mase 2 kg predalo je količinu topline od 15 kJ. Za koliko se stupnjeva promijenila
temperatura tijela ako je specifični toplinski kapacitet tijela c = 840 J/kg×K?
Δt = Q/ m·c Δt = 8.93 K

15. Zašto se kopno hladi brže od mora?

Jer je specifični toplinski kapacitet mora veći, pa za istu promjenu temperature mora predati
veću količinu topline. .

Izborna tema : Pravilo smjese za mjerenje topline

1. Što radiš kad je voda u kadi prevruća?
U.O. npr nadolijevamo hladnu vodu, čekamo …..

2. Što se događa kad pomiješate vruću i hladnu vodu?

U.O. pomiješana voda je mlaka

3. Što misliš kolika će biti temperatura ako pomiješamo čašu vode temperature 20ºC i čašu
vode temperature 60 ºC?
40 °C

4. Možeš li pretpostaviti kolika će biti temperatura ako pomiješamo 3 čaše vode temperature
20ºC i čašu vode temperature 60 ºC?
temperature
5. Uzmi dvije čaše s vodom različite temperature. Izmjerite temperaturu vode u jednoj i
drugoj čaši. Zatim ih pomiješajte i ponovo izmjerite temperaturu.
t1 = ___ M.J. ______ t2 = ___ M.J. ______ tsmjese = __ M.J. _______
postavi matematičke oznake < , > ili = t1 < tsmjese < t2
Qpredano = Qprimljeno

6.Toplina prelazi sa tijela više temperature na tijelo niže temperature dok im se temperature
ne izjednače.

7. Toplina koju jedno tijelo preda jednaka je toplini koju drugo tijelo primi.

8. Jedna litra vode temperature 300 K pomiješa se s dvije litre vode temperature 87°C.
Temperatura smjese je približno:
Q 1= Q2
m1·c1·( t – t1 ) = m2·c2·( t2 – t )
c1 =c2
t = 340 K
9. Na raspolaganju imamo tri tijela A, B i C izrađena od istih materijala i jednakih masa mA =
mB = mC . Temperatura tijela A je 0°C. Temperatura tijela B je dva puta viša od temperature
tijela A, dok je temperatura tijela C dva puta viša od temperature tijela B. Ako sva tri tijela
stavimo u kontakt i zanemarimo gubitke topline na okolinu, kolika će biti ravnotežna
temperatura tih tijela?
364 °C
25. Promjena unutarnje energije radom i toplinom
1. Kako možete zimi ugrijati promrzle prste ?
U.O. npr trljanjem ruke o ruku, naslanjanjem na peć, puhanjem toplog zraka
2. Ako ruke naslonimo na peć dovodimo toplinu
Ako ruke trljamo tada vršimo rad.

3. Kad juhu zagrijavamo dovodimo joj toplinu , juhi se poveća unutarnja energija DU.
Kada je juha gotova ostavimo je da se hladi i pri tome ona predaje svoju toplinu Q okolnom
zraku , pa se unutarnja energija juhe smanjila.

4. Unutarnja energija tijela može se promijeniti odvođenjem ili _dovođenjem topline tijelu.

5.Protrljaj rukom radni stol. Je li se promijenila temperatura stola?

da
Je li se promijenila unutrašnja energija stola?
da
6. Povećanje unutarnje energije ostvareno je radom nad tijelom.

7. Može li unutarnja energija prijeći u rad? Navedi

Kad pilimo pilom. Kad skače poklopac na loncu

8. Napiši zakon očuvanja energije.

Energija može prelaziti iz jednog oblika u drugi, ali je njena ukupna količina sačuvana

9. Objasni što se događa s energijama kad poskakuje poklopac na loncu juhe koja kipi?
Unutarnja energija pretvara se u rad. Unutarnja energija
smanjuje se za iznos obavljenog rada.

10. Plin širenjem obavi rad od 2000 J. Zbog toga mu se unutarnja energija smanji za 1000 J.
Koliko je topline plin pri tome izmijenio s okolinom?
Plin je primio 1000 J energije od okoline.

11. Bakreno i željezno tijelo jednakih masa su u kontaktu (crtež). Željezo ima višu
temperaturu od bakra. Nakon izvjesnog vremena njihove temperature se izjednače.
Zanemarite li izmjenu toplinske energije s okolinom, što
možete zaključiti o promjeni temperature i promjeni
unutarnje energije tih tijela nakon što se postigne Cu Fe
ravnotežna temperatura?
Promjena unutarnje energije po
Odgovor Promjena temperature:
iznosu:
a) je jednaka je različita
b) je jednaka je jednaka
c) je različita je različita
d) je različita je jednaka

Izborna tema : Pretvaranje topline u rad

1. Toplinski stroj je uređaj koji toplinu pretvara u rad.

2. Nabroji nekoliko toplinskih strojeva .

 Parna stroj, motori s unutarnjim izgaranjem, parni kotao, , termo elektrane

3. O čemu ovisi korisnost toplinskog stroja?

Koliko se topline pretvori u rad.

4. Može li korisnost toplinskog stroja iznositi 1. Obrazloži

Ne, jer se dio topline preda okolni..

5. Za pokretanje turbine termoelektrana koristi paru na temperaturi 327°C (spremnik više

temperature). Na hladnijem dijelu turbine temperatura je 27°C (spremnik niže temperature).
Korisnost te turbine h= 0,5.
Koliko se energije pretvori u koristan mehanički rad ako je ulazna toplinska energija
Q1 = 1 GJ?

W = 0.5 GJ

Koliko se toplinske energije predaje spremniku niže temperature?

Q2 = 0.5 GJ

Izborna tema : Energija i energetika

1. Objasni zašto moramo „ štedjeti “ energiju.

Količina energije je sačuvana ali izvori energije nisu. Energija se može pretvoriti u neki nama
nekoristan oblik.

2. Nabroji obnovljive izvore energije.

solarna energija
energija vjetra
energija biomase ( uljana repica)
hidroenergija
geotermalna energija

3. Objasni vezu između štednje energije i brige za okoliš.

Neki izvori energije kad ih rabimo onečišćuju okoliš pa štednjom energije vodimo i brigu za
okoliš.