Što je sublimacija?

Prijelaz tvari iz čvrstog stanja u plinovito

Prijelaz tvari kroz agregacijska stanja pod određenim uvjetima moguć je u svim smjerovima.
Sublimacija je je izravan prijelaz čvrste tvari u plin, bez prethodnoga prijelaza u tekućinu. Po
sublimaciji su poznati i ugljikov dioksid (suhi led), jod, sumpor, naftalen, kamfor, kofein i
drugi.

U kojem agregacijskom stanju će biti voda pri 80°C?

Tekućem
Voda se pri atmosferskom tlaku do temperature 0°C nalazi u čvrstom agregacijskom stanju
koje nazivamo led. Između 0°C i 100°C pri atmosferskom tlaku voda je u tekućem stanju.
Iznad 100°C također pri atmosferskom tlaku, voda prelazi u plinovito agregacijsko stanje,
odnosno vodenu paru.

O čemu ovisi talište i vrelište neke tvari?

Tlaku
Vrelište ovisi o tlaku koji djeluje na promatrani sustav. Što je tlak niži, to je manja
temperatura potrebna da se dođe do vrelišta. Zbog toga planinari na visinama od nekoliko
tisuća metara primjećuju da voda ne vri pri 100 °C, nego već pri nižim temperaturama, jer je
tlak niži na većim visinama

Koje je oznaka za agregacijsko stanje koje poprima oblik

posude u kojoj se nalazi?

L
Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće, plinovito. Tvari u tekućem
agregacijskom stanju poprimaju oblik posude u kojoj se nalazi. Međunarodna oznaka za
tekuće agregacijsko je malo slovo l a dolazi od latinske riječi liquidus ili engleske riječi liquid

Prijelaz tvari iz čvrstog u tekuće nazivamo ..

Taljenje
Prijelaz tvari kroz agregacijska stanja pod određenim uvjetima moguć je u svim smjerovima.
Prijelaz iz čvrstog agregacijskog stanja u tekuće naziva se taljenje
Na kojoj temperaturi dolazi do taljenja vode?

0°C
Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje. Ovisi o
tlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti tališta kod atmosferskog
tlaka (101 325 Pa). Pod većim tlakom talište se snižava, a pod manjim povisuje. Talište vode
(leda) je na 0 °C

Oznakom agregacijskog stanja g označujemo..

Plinovito stanje
Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja: čvrsto, tekuće i plinovito. Međunarodna
oznaka za plinovito agregacijsko stanje je malo slovo g a dolazi od engleske riječi gas.

Kako nazivamo prijelaz leda u tekuću vodu?

Taljenje
Temperatura pri kojoj voda prelazi iz čvrstog agregacijskog stanja u tekuće, odnosno
temperatura pri kojoj se led pretvara u vodu naziva se temperatura tališta. temperatura tališta
vode pri atmosferskom tlaku iznosi 0 C

O čemu ovisi u kojem agregacijskom stanju će biti neka

tvar tvari?

Tlaku i temperaturi
Tvari u prirodi možemo naći u 3 agregatna stanja ovisno o njihovoj građi i vanjskim uvjetima
(tlak, temperatura): čvrsto, tekuće, plinovito. Većina tvari se, ovisno o uvjetima, može
pojavljivati u svim trima agregacijskim stanjima.

Kod kojeg agregacijskog stanja su čestice složene gusto

jedna uz drugu?

Čvrstog
Čvrsto agregatno stanje karakterizirano je stalnim oblikom i volumenom. Čestice se nalaze
vrlo blizu jedna drugoj i djeluju jedna na drugu velikim privlačnim silama. Zato tvar u
čvrstom agregatnom stanju (za razliku od tekućega i plinovitoga) pruža otpor svakomu
pokušaju promjene oblika i volumena
Što od navedenog nije fizikalno svojstvo tvari?

Korozija
Fizikalna svojstva tvari očituju se prilikom fizikalnih promjena. Pri fizikalnoj promjeni ne
mijenja se vrsta tvari, već samo njezin oblik i agregacijsko stanje. Osnovna fizikalna
svojstva su: boja, okus, miris, agregacijska stanja, talište, vrelište, gustoća, topljivost,
električna i toplinska vodljivost, magnetičnost i druga. Korozija je kemijska promjena jer
dolazi do nastanka novih tvari

Zašto jestivo ulje pliva na površini vode?

Zato jer jestivo ulje ima manju gustoću od vode

Tijelo pliva ili pluta na tekućini ako je njegova gustoća manja od gustoće tekućine u kojoj se
nalazi.Tijelo će potonuti ako mu je gustoća veća od gustoće tekućine u kojoj se nalazi.Ako
pomiješamo ulje i vodu nakon nekog vremena ulje će plutati na površini vode što znači da
ulje ima manju gustoću od vode.

Svojstvo tvari kojim se opire grebanju, urezivanju ili

udubljivanju nazivamo..

Tvrdoća
Tvrdoća je svojstvo materijala koje se protivi zadiranju stranog tijela u njegovu strukturu (ili
površinu) bilo grebanjem, urezivanjem i slično. Tvrdoća je svojstvo krutina jer tekućine i
plinovi nemaju tvrdoću.

Što od navedenog ne provodi električnu struju?

Guma
Vodiči su tvari koje dobro provode električnu struju, dok je izolatori ne provode. Vodiči su
svi metali, razrijeđeni plinovi, nečista voda, kiseline, otopine soli i baza (lužina), ugljen,
staklo u tekućem stanju.Izolatori su staklo, porculan, kvarc,, guma, svila, parafin, ulje, čista
voda i dr. Od ponuđenih odgovora željezo i nikal su metali.

Što od navedenog nije ispravna tvrdnja za željezo?

Otapa se u vodi
Željezo je čvrsta tvar srebrno-sive boje s karakterističnim metalnim sjajem. Karakterizira ga
dobra toplinska i električna vodljivost te magnetska svojstva. U normalnim uvjetima i u svom
čistom obliku željezo se ne otapa u vodi nego samo tone na dno.
Što od navedenog provodi električnu struju?

Željezo
Željezo svrstavamo u metale a metali su dobri vodiči električne struje. Razlog tome je njihova
kristalna građa. Pozitivni ioni pravilno su raspoređeni, a slobodni pokretljivi elektroni gibaju
se između njih u svim smjerovima. Kada metal priključimo na električni izvor, pozitivni pol
izvora privlači negativne elektrone i oni se svi počinju gibati od negativnog prema pozitivnom
polu električnog izvora. Tada kažemo da teče električna struja. Električnu struju provode i
elektroliti - vodene otopine soli, kiselina i lužina

Ako neka tvar može postojati u sva tri agregacijska stanja,

u kojem stanju će imati najmanju gustoću?

Plinovitom
Gustoća većine tekućina manja je od gustoće čvrstih tvari, a gustoća plinova je manja od
gustoće tekućina. Iz navedenog vrijedi da većina tvari ima najmanju gustoću u plinovitom
agregacijskom stanju zbog veće udaljenosti među česticama.

Koja tvar ima najveću gustoću?

Željezo
Tijelo pliva ili pluta na tekućini ako je njegova gustoća manja od gustoće tekućine u kojoj se
nalazi. Tijelo će potonuti ako mu je gustoća veća od gustoće tekućine u kojoj se nalazi. Ako
sve tri tvari pomiješamo željezo će u vodi potonuti, a ulje će plivati na površini vode. Željezo
zato ima najveću gustoću dok ulje ima najmanju gustoću.

Od ponuđenih pojmova koji nije električni izolatori?

Željezo
Električni izolator ne provode električnu struju dok vodiči provode električnu struju. Vodiči
su svi metali, razrijeđeni plinovi, nečista voda, kiseline, otopine soli i baza (lužina), ugljen,
staklo u tekućem stanju itd. Među poznatim izolatorima su: parafin,staklo, porculan,
keramika, tvrda guma, PVC i njemu srodni plastični materijali, svila, suhi papir itd

Što od navedenog nije ispravna tvrdnja za fizikalna

svojstva kuhinjske soli?

Ne otapa se u vodi
Kuhinjska sol je pri sobnoj temperaturi u čvrstom stanju i ne provodi električnu struju te se
otapa u vodi pa je Neispravna tvrdnja da se kuhinjska sol ne otapa u vodi
Tinkturama nazivamo…

Alkoholne otopine
Tinkture su alkoholne otopine tvari. Najpoznatija tinktura u medicini koja se koristi kao
antiseptik jest tinktura joda. U kućnoj izradi popularne su tinkture ljekovitih biljaka. Pri tome
se alkohol koristi kao otapalo i konzervans.

Kakve su to prezasičene otopine?

Imaju više otopljenih tvari od zasićenih otopina

Prema količini otopljene tvari koja je u njima otopljena, otopine mogu biti nezasićene,
zasićene i prezasićene. Prezasićena otopina je otopina koja sadrži više otopljene tvari nego što
se u otapalu može otopiti. Otopina se može dovesti u stanje prezasićenja promjenom
normalnih uvjeta otopine. Tada će otopina imati više otopljenih tvari nego što je uobičajeno
pri određenoj temperaturi. Obično, kada se otopina zasiti, višak otopljene tvari se taloži.

Od čega se sastoje otopine?

Otapala i topljive tvari

Otopine se sastoje od otapala i topljive tvari. Tekućina u kojoj se otapaju topljive tvari naziva
se otapalo, a tvari koje se otapaju u otapalu nazivaju se topljivim tvarima. U otopinama koje
se sastoje od dviju tekućina otapalo je ona tekućina koje ima više.

Od navedenih koje otopine su nestabilne?

Prezasićene
Prezasićena otopina je nestabilna. Tek slabo protresanje ili dodatak jednog kristala, dovoljni
su da se suvišak otopljene tvari istaloži u obliku kristala. Otopina koja tada zaostane iznad
kristala po sastavu je zasićena otopina.

Što od navedenog nije otapalo?

Grafit
Osim vode otapala mogu biti i organske tekućine kao što su heksan, alkoholi, aceton i druge.
Grafit je čvrsta tvar sivo-crne boje, mekan je i mastan na opip. Iz grafita se izrađuju obične
grafitne olovke.
Što su vodene otopine?

Otopine u kojima je otapalo voda

Voda je najčešće otapalo, a otopine u kojima je voda otapalo nazivaju se vodenim otopinama.

Kako u kemiji označavamo vodenu otopinu?

Aq
Vodene otopine one su otopine kod kojih kao otapalo služi voda. Vodena se otopina u
jednadžbi kemijske reakcije označava kao aq.

Od ponuđenih, tvrdim vodama pripada?

Vodovodna voda
Prema količini otopljenih tvari prirodne vode dijelimo na tvrde i meke. Tvrde vode sadrže
puno otopljenih tvari osobito kalcijeve i magnezijeve soli. Morska voda, vodovodna voda te
vode u rijekama i jezerima su tvrde vode.

Od ponuđenih, mekim vodama pripada?

Destilirana voda
Prema količini otopljenih tvari prirodne vode dijelimo na tvrde i meke. Meke vode u prirodi
sadrže male količine otopljenih kalcijevih i magnezijevih soli i otopljene plinove. Primjer
najmekše vode je kišnica koja osim malo otopljenih plinova ne sadrži nimalo otopljenih soli. I
destilirana voda sadrži vrlo male količine otopljene tvar pa ju svrstavamo u meke vode.

Otapalo je u otopinama najčešće u kojem agregacijskom

stanju?

Tekućem
Otapala su najčešće tekućine, a ponekad plinovite ili krute tvari. Imaju sposobnost da otope
druge tvari u homogeni jedno fazni sustav. Za vodu se kaže da je najčešće otapalo u
svakodnevnom životu, jer ima sposobnost otapanja bilo koje (plinske, krute ili tekuće) tvari i
tako se naziva i univerzalno otapalo.
Koju boju će poprimiti plavi lakmusov papir u vinskom
octu?

Crvenu
Kad se plavi lakmusov papir položi u kiselu tvar (npr.vinski ocat, limunov sok) postat će
crven. Međutim, ako se stavi u neutralnu ili lužnatu tvar, ostat će plavi. Plavi lakmusov papir
namijenjen je ispitivanju samo kisele razine pH.

Sok crvenog kupusa kao indikator koristi se za

dokazivanje…

Dokazivanje kiselina i lužina

Sok crvenog kupusa je prirodni univerzalni indikator ijer promjenom svoje boje može
dokazati lužnatost i kiselost otopine. U kiseloj otopinu mijenja boju iz plavoljubičaste u
crvenu, a u lužini iz plavoljubičaste u žutu/žutozelenu.

Što od navedenog ne možemo koristiti kao indikator?

Akrilamid
Kiselost i lužnatost se može dokazati posebnim tvarima – indikatorima. Indikatori za kiseline
su plavi lakmus papir i metiloranž. Indikatori za lužine su crveni lakmusov papir i otopina
fenolftaleina. Indikatori i za kiseline i za lužine (univerzalni indikatori) su: univerzalni
indikatorski papir, sok crvenog kupusa, sok cikle, latice ruže i maka, crni čaj, plodovi
borovnice i crvenog ribiza i dr.

Od navedenog kakav može biti lakmus papir?

Crveni i plavi
Plavi i crveni lakmusovi papiri dizajnirani su za ispitivanje tvari s različitim pH. Plavi lakmus
papir koristimo za testiranje kiselih tvari, a crveni lakmus papir za ispitivanje lužnatih tvari.

Što je od navedenog kemijsko svojstvo tvari?

Inertnost
Kemijska svojstva su ona svojstva tvari zbog kojih nastaju nove tvari drukčijih
svojstava npr. zapaljivost, raspadanje pod utjecajem topline ili svjetlosti, sposobnost
kemijskog reagiranja – reaktivnost, nepostojanost na zraku, inertnost i dr.
Od navedenog što koristimo samo za dokazivanje lužina?

Fenolftalein
Indikatori za lužine su crveni lakmusov papir i otopina fenolftaleina. Otopina fenolftaleina
bezbojna je tekućina koja u lužini poprimi crvenoljubičastu boju.

Od navedenog, što ne koristimo kao indikator?

Emulgator
Indikatori su kemijske tvari koje se rabi da bi svojom bojom pokazala prisutnost neke druge
kemijske tvari. Koristimo ih za dokazivanje kiseline i/ili lužine u otopini. Neki od indikatora
su: Crveni i plavi lakmus papir, metiloranž, fenolftalein, univerzalni indikator, sok crvenog
kupusa i drugi. Emulgatori su tvari koji emulziju čine postojanom.

Čime ispitujemo kiselost i lužnatost otopine?

Indikatorima
Kiselost i lužnatost otopina ispituju se indikatorima za kiseline, odnosno lužine. Indikatore
dijelimo na specifične (samo za kiseline ili samo za lužine) i univerzalne (ispituju i kiselost i
lužnatost otopine).

Za što koristimo metiloranž?

Za dokazivanje kiselina
Indikatori za kiseline su plavi lakmus papir i metiloranž. Metiloranž je narančasto-crvene boje
koji s vodom daje žutu otopinu, a u kiselini promjeni boju u narančastocrvenu.

Kako nazivamo propadanje materijala pod utjecajem

atmosferskih utjecaja?

Korozija
Korozija se javlja kada materijal propada zbog utjecaja okoline. To je prirodni proces koji
nastaje kada su ispunjena tri uvjeta: prisutnost vlage, metalna površina i oksidans. Jedan od
najčešćih oblika korozije je hrđanje. Kada željezo hrđa, crvenkasta pahuljasta tvar koja je
nastala kao posljedica korozivnog procesa je željezni oksid.
Tijekom gorenja drva oslobađa se svjetlost i toplina.
Kakva je ova reakcija?

Egzotermna
Tijekom ove kemijske reakcije toplina se oslobađa. Ako se tijekom neke promjene sustav
zagrijava i toplina prelazi u okolinu (oslobađa se), onda je ta promjena egzotermna.

Kad kemičar promatra izmjenu energije između sustava i

okoline, sustav je …

Epruveta
Sustav je dio prirode koji proučavamo, a okolina je sve što okružuje sustav. Za kemičara
sustav je epruveta, čaša ili tikvica u kojoj se odvija kemijska reakcija.

Što je od navedenog potrebno za elektrolizu vode?

Elektična energija
Elektroliza vode je elektrokemijski postupak kojim se voda (H2O) razlaže na vodik (H2) i
kisik (O2) zbog djelovanja vanjskog izvora napona zbog kojeg električna struja prolazi kroz
vodu. Električni izvor napajanja spojen je na dvije elektrode koje se nalaze u vodi. Voda se
spontano razlaže na vodik i kisik.

Kako nazivamo uređaj u kojem se odvija elektroliza vode?

Hofmannov aparat
Elektrolizu vode najbolje je izvesti u Hofmannovu aparatu s platinskim elektrodama jer se
može pratiti kvalitativni i kvantitativni tijek reakcije. Voda je slabi elektrolit, pa je potrebno u
nju dodati malo razrijeđene sumporne kiseline da bi joj se povećala vodljivost. Destilirana
voda se ulije u čašu i dodaje se neki elektrolit (npr. slabo zakiseliti s razrijeđenom sumpornom
kiselinom). Tako je voda, koja slabo vodi električnu struju, postala boljim električnim
vodičem. Platinske elektrode aparata spajaju se s izvorom istosmjerne struje (ispravljač)
jakosti do 2 A. Uključivanjem ispravljača počinje elektroliza vode. Na katodi redukcijom
vode nastaje vodik, a na anodi oksidacijom vode kisik.

Što nastaje elektrolizom vode?

Kisik i vodik
Elektroliza vode je elektrokemijski postupak kojim se voda (H2O) razlaže na vodik (H2) i
kisik (O2) zbog djelovanja vanjskog izvora napona zbog kojeg električna struja prolazi kroz
vodu.
Kako nazivamo promjene u kojima sustav otpušta
energiju u okolinu?

Egzotermne
Izmjena energije između sustava i okoline očituje se oslobađanjem ili vezanjem topline.
Tijekom nekih kemijskih reakcija toplina se oslobađa. Ako se tijekom neke promjene sustav
zagrijava i toplina prelazi u okolinu, onda je ta promjena egzotermna.

Elektroliza je ..

Endotermna promjena
Izmjena energije između sustava i okoline očituje se oslobađanjem ili vezanjem topline.
Kemijska ili fizikalna promjena pri kojoj toplina prelazi iz okoline u sustav naziva se
endotermna promjena. U primjeru elektrolize dovodimo električnu energiju u sustav.

Što je od navedenog istina za elektrolizu vode?

Kemijska je promjena
Elektroliza vode kemijska je promjena jer nastaju nove tvari tj. iz vode nastaju nove tvari:
kisik i vodik.

Kad kemičar promatra izmjenu energije između sustava i

okoline, okolina ne može biti …

Tikvica
Sustav je dio prirode koji proučavamo, a okolina je sve što okružuje sustav. Za kemičara
sustav je epruveta, čaša ili tikvica u kojoj se odvija kemijska reakcija. Okolina može biti zrak
ili čaša s vodom ili uljem u koju je uronjena epruveta s reaktantima.

Kako nazivamo promjene u kojima sustav prima energiju

iz okoline?
Endotermne promjene
Izmjena energije između sustava i okoline očituje se oslobađanjem ili vezanjem topline.
Kemijska ili fizikalna promjena pri kojoj toplina prelazi iz okoline u sustav naziva se
endotermna promjena.