HIDROENERGETSKA POSTROJENJA

Tehniko veleuilite u Zagrebu

strunij studij elektrotehnike, smjer EE

Kolegij:

Studenti:
JMBAG:
Profesor:
Datum izrade:
Sadraj

1.

VODNA ENERGIJA I NAINI NJEZINA KORITENJA...........5

2.

VODOENERGETSKI PRORAUNI..................................15

3.

VRSTE HIDROELEKTRANA............................................16

4.

PODIJELA TURBINA......................................................18
4.1. Akcijske turbine (impulsne turbine)........................18
4.2. Reakcijske turbine(pretlane turbine).....................19

5.

VRSTE TURBINA..........................................................19
5.1. Pelton turbina.........................................................20
5.2. Turgo turbina..........................................................23
5.3. Francisova turbina..................................................24
5.4. Kaplan turbina........................................................25
5.5. Poprena turbina (Crossflow)..................................27

6.

ODABIR TURBINE.........................................................31

7.

PODJELA HIDROELEKTRANA.........................................32
7.1. Podjela prema poloaju strojarnice........................32
7.1.1. Pribranske hidroelektrane................................32
7.1.2. Derivacijske hidroelektrane..............................33
7.2. Prema nainu koritenja vode.................................34
7.3. Prema padu............................................................35

8.

UTIJECAJ NA OKOLI....................................................35
8.1. Osiguravanje biolokog minimuma.........................35
8.2. Riblje staze.............................................................35
8.3. Negativan utjecaj na okoli.....................................36

9.

LITERATURA.................................................................37

Hidroenergetska postrojenja skup su objekata za

skupljanje, dovoenje i odvoenje vode te strojeva za
pretvorbu energije vode u mehaniku i elektrinu energiju,
kao i ureaja za transformaciju i razvod elektrine energije.
Agregat za pretvorbu snage vode u mehaniku jest vodni
motor ili turbina koja pokree elektrini generator.
Zadaa je elektroenergetskog sustava (EES) da osigura
opskrbu potroaa elektrinom energijom odreenog
napona i frekvencije na kvalitetan i ekonomian nain.
Potrbe za elektrinom strujom tijekom dana, tjedna,
mjeseca i godine, ovisno o vrsti potroaa, mijenjaju se,
ime EES mora u potpunosti udovoljiti. Stoga po svom
znaaju razliite hidroelektrane(HE) i termoelektrane (TE),
koje sustavu daju energiju radei u paralelnom radu,
voene su iz posebnog centra regije i zemlje radi
odravanja ravnotee proizvodnje i potronje elektrine
energije. Tom cilju pomae mogunost povezivanja zemlje i
s europskim elektroenergetskim sustavom.

1. VODNA ENERGIJA I NAINI NJEZINA KORITENJA

Dvije treine Zemljine kugle pokriveno je vodom koja

isparava, pa ukapljivanjem opet dospijeva na nju u obliku
oborina. U ovisnosti o klimatskim uvijetima koliine
oborina nekog podruja razliite su i promjenjive tijekom
godine. Koliina vode koja e se oborinama slijevati u
vodotok i u sekundi protjecati nekim presjekom rijeke
ovisi jo o geolokim i vegetacijskim uvijetima okolnog
terena. Krivulje vodnih koliina pokazuju promjenu
protoka neke rijeke tijekom mjeseci u godini, sa zimskim i
ljetnim minimumom te proljetnim i jesenjim
maksimumom.

Osnova je za dobivanje promjene trajanja vodnih koliina

iz koje se vidi tijekom koliko se vremena moe osigurati
odreeni protok vode. Primjerice, vodni protok. Srednju
godinju koliinu izraunavamo ako povrinu ispod krivulje
podijelimo s vremenom:
T

1
Qsr= Q dT
T 0

Poznavajui ovisnost vodnog protoka i raspoloivog

pada rijeke, odnosno vodostaja, takoer mjerenjem,
moe se ucrtati krivulja promjene pada tijekom godine. Iz
krivulje trajanja koliina i pripadnih visina razina moe se
nainiti krivulja raspoloive snage P tijekom godine
pomou formule

P= g Q H [W ]

Povrina ispod krivulje snage ini raspoloivu energiju u

toku srednje godine
T

E= P dT
0

Od te energije treba oduzeti energiju koliine tekuine

zakonskog minimuma koji se proputa kroz branu.

Energija vodnog toka troi se dijelom na vanjske i

unutarnje sile trenja, premjetanja nanosa i na kaotino
gibanje estica tekuine. Na taj se nain u prirodnom toku
rijeke do njezina ua u jezero ili more iscrpljuje ukupna
energija vode koju je imala na izvoru. Prirodni tokovi vode
mogu imati razliite oblike, ostvarujui razlike visina na
svom putu. Stvaranjem petlje razliite visine krakova, kao i
manjih akumulacija razliitih visina, i drugi oblici prirodnih
tokova omoguuju koritenje raspoloive vodne energije na
nekom dijelu toka.

Jednadba odranja energije opisuje njezine oblike bilo

kojeg vodotoka uz pretpostavku da se protok vode Q ne
mijenja i da su gubici zanemarivi:

E=[(z1-z2)x g +(p1-p2)x

1
q

1 v 1 2 v 2
2

]x V x

z1, z2 geodetske visine nad morem oznaenih presjeka

p1, p2 tlakovi
1, 2 koeficijent kinetike energije

Pretpostavljajui da su brzine strujanja v1 i v2 te da je

p1=p2 za otvoreni tok, a da je geodetska razlika presjeka
oznaena sa Hg=z1-z2 iz vodnog toka moe se dobiti
energija za vrijeme t prema jednadbi:
E = g Hg V
Dok je njegova snaga P = g Hg Q
Najdjelotvornije iskoritavanje vodnih tokova mogue
je ako je razlika razina ostvarena na kratkom putu, to je u
prirodi rijetka pojava. Stoga se umjetnim putem
premouju velike duine rijeka s derivacijom da bi se
koristila razlika razina. Derivacije se izvode kao otvoreni
kanali ili cijevi. Podizanje razine ostvaruje se i branama,
gdje se na velikim rijekama neznatnog pada, uz pomo
brana, dobiva odreena razlika razina ulazne i izlazne vode
HE na vrlo kratkom putu, koje na taj nain omoguavaju
veliku akumulaciju tekuine. U sistemu privoda vode
derivacijom gubi se dio energije na duini derivacije, stoga
se nastoje oblikovati presjeci i skratiti duina. U ovisnosti o
sistemu privoda vode elektrani, zgrada strojarnice s
agregatima turbina-generator postavlja se iza derivacijskog
kanala ili derivacijskih cijevi. To je derivacijski tip HE kojim
se mogu koristiti padovi i do 2000 m. Hidroelektrane, iji se
padovi stvaraju velikom branom, imaju strojarnicu, u kojoj
su postavljeni HE agrregati i potrebna oprema, a koja je
smjetena uz branu, te se nazivaju pribranskim HE. U

masivnih, velikih brana izgrauje se strojarnica u tijelu

brane. Pribranske HE mogu ostvariti od 80 do 200 m pada.
Plimne su HE iskljuivo ugraene u brani.

Padovi hidroelektrana. Razlika gornje, dotone razine

vode i donje odvodne vode, naziva se statikim padom Hst.
Ukupni pad HE zove se Hb bruto, koji slijedi ako se Hst
uvea za kinetiku energiju ulazne mase vode kojoj treba
oduzeti kinetiku energiju vode na izlaznom presjeku
1 v 21 2 v 22
H b=H st +

2g
2g

Netto pad Hn hidroelektrane dobiva se ako se od Hb

oduzmu gubici strujanja vode u privodnom dijelu sustava
do ulaza u turbine. Zanemarujui razlike kinetikih energija
ulazne i izlazne vode sustava HE, raspoloivi pad turbine
prema jednadbi iznosi
H n=H st hw

Ako je rije o HE s Peltonovom turbinom kod koje je

izlazni presjek vode na sapnici izdignut od razine donje
vode za hs, tada je raspoloivi pad turbine manji, prema
jednadbi

H n=H st hwh s

Energija koju HE proizvodi pretvorbom vodne energije

pomou turbine i elektrogeneratora u elektrinu energiju
prema jednadbi

E HE= g H V

i snaga
PHE =

E HE
= g H Q A
t

U jednadbi V je zapremnina vode koja protjee kroz

turbinu, Q je protok turbine, je stupanj korisnog
djelovanja agregata koji je jednak produktu turbine i
elektrogeneratora

A =T G

. Stupnjevi korisnog djelovanja

turbine i generatora u ovisnosti o tipu i veliini stroja u

projektnoj toki mogu iznositi za turbinu od 0,85 do 0,96 i
za elektrogenerator od 0,96 do 0,98. Snaga koja je na
raspolaganju potroaima, u ovisnosti o gubicima u
elektrinom transformatoru prema potrebnom naponu
troila te gubicima u razvodnoj mrei do mjesta potronje,
bit e manja od iznosa, prema gore navedenoj jednadbi.

Zbir svih nominalnih snaga agregata instaliranih u HE

daje nazivnu snagu Pn hidroelektrane, to obino odgovara
maksimalnoj snazi HE
PN =P g+ P d + Pr

U jednadbi su : Pg garantirana snaga, Pd dodatna

snaga, Pr rezervna snaga. Pg se dobiva analizom grafova
optereenja potroaa te zadane raunske osoguranosti
energijom. Najvea energija koja se moe dobiti u vremenu
T iz HE jednaka je

Emax = PN T

U nekom razdoblju rada T hidroelektrane, kada e se

mijenjati potronja struje i protok vode, proizvedena e
energija biti

E HE= P HE dT
0

PHE transformirana snaga vode u elektrinu struju u

vremenu T. Omjer energije prema jednadbi jest koeficijent
nazivne snage. K moe iznositi od 0,29 do 0,45 za neke
elektrane prema literaturi ( za vrijeme rada elektrane od
3950 sati kroz godinu dana jest K=0,45)

K=

E HE
Emax

2. VODOENERGETSKI PRORAUNI

Vodoenergetskim proraunima odreuju se svi

potrebni parametri vodoprivrednog i vodoenergetskog
kompleksa za projektiranje ovog sustava. Nazivna snaga
HE, potrebna snaga za potronju i potrebna potronja vode
za HE i ostale potroae vodoprivrednog gospodarstva
temeljne su veliine prorauna. Odreivanje nazivne snage
podrazumijeva poznavanje garantirane snage Pg, koja se
odreuje na temelju energetskih mogunosti HE i njezinih
postrojenja a u skladu s poznavanjem osiguranih vodnih
koliina. Dopunska se snaga odreuje bez garancije,
posebno za HE s ogranienom mogunou regulacije
vodnog toka, i za taj iznos ne iskljuuje raunanje na druge
elektrane. Rezervna snaga Pr, kojaje sastavni dio Pn moe
se ralaniti prema jednadbi, a treba omoguiti
neprekidan rad HE
Pr = PA + Ppr + Prm + Pdr
PA rezerva u sluaju iznenadnih kvarova (havarija), Ppr
snaga koja se koristi pri neplaniranim oscilacijama
preoptereenja zbog odravanja ravnotee. Ta rezerva
moe iznositi priblino 3% Pmax, Prm rezerva za potrebe
kratkih ne planiranih remontnih radova neke od HE ili TE u
sustavu radi zamjene manjih dijelova, Pdr rezerva za
prekoplanska preoptereenja. Odreivanje otrebne
potronje vode za rad HE vezano je s nizom podataka do
kojih se dolazi mjerenjem i raunskim putem. To su
minimalni i maksimalni protoci vode, ovisnost protoka o
visini vode u funkciji vremena, topografski podaci
akumulacijskih jezera, koji omoguavaju izraunavanje

zapremnine vode; godinje potrebe vode korisnika;

godinja isparavanja s vodnih povrina i drugi.

3. VRSTE HIDROELEKTRANA

Protonim elektranama nazivaju se one HE koje koriste

energiju vode onako kako ona dolazi vodnim tokom. U
protonoj HE energija vode danog trenutka optereenja
sustava moe biti vea od potrebne pa se voda preko
prepusta mora pustiti neiskoritena u tok rijeke. Dio vode
neprekidno se puta uz turbine u skladu s propisanim
biolokim minimumom. HE s akumulacijom vode
zadranu vodu mogu iskoritavati prema potrebi sustava.
Takav je najvei broj HE u svijeu. U akumulacijske HE
ubrajaju se i elektrane na plimu i oseku. Iskoritavanje
plime i oseke, pojava koja se pojavljuje u mjeseevu
danu od 24 sata, poznato je i u ranijoj povijesti
ovjeanstva. Oscilacija razine mora nije vremenski
postojana, ve ovisi o djelovanju sunca i uzajamnom
poloaju mjeseca i sunca. U Hrvatskoj su plime od 0,2 do
1 metar. Da bi turbine plimne HE bile opskrbljene vodom
dui dio, potrebne su vee rezerve vode, u vie

odijeljenih bazena, koje se naizmjenino privode

turbinama. Najvea plimna HE u Europi je je u Francuskoj
na uu Rone u La Manchu gdje je srednja amplituda
plime 8,4 m. Centrala ima 24 reverzibilna agregata
cijevnog tipa snage po 10 MW. HE mali padova grade se
u tzv. cijevnoj izvedbi, koja i do 50% pojeftinjuje izgradnju
graevinskih objekata. Potopljen agregat u obliku kruke
smanjuje gubitke strujanja, ali zahtijeva dobro brtvljenje
elektrinog dijela agregata. Pumpno-turbinske elektrane
nazvane su ponekad reverzibilnim, a u nekoj literaturi
akumulacijskim. Bit koncepcije te vrste elektrane jest u
potpomaganju akumulacije siromane vodom u redovitim
intervalima vremena pomou pumpe. Pumpa moe biti
neovisno pogonjena elektromotorom ili bilo kojom
drugom vrstom motora. Isto tako, turbina u obratnom
radu moe preuzeti ulogu pume u vrijeme kada njezin
rad u sustavu nije potreban.
Takve se HE obino koriste za pokrivanje pica
optereenja elektrinog sustava u dnevnom pogonu.
Unutar elektroenergetskog sustava povezuje se rad svih
sudionika u ritmu dnevnog osiguranja potronje u skladu
s njihovim znaajkama. Dok termoelektrane ne podnose
prekide u radu i uestala ponovno ukljuivanja, dotle su
HE pogodne da unutar ES pokrivaju vrhove trenutnog
porasta potreba potronje, istodobno tedei energiju
vode u svojim akumulacijama. Stoga u promjenjivom
ritmu dnevnih potreba termoelektrane pokrivaju bazu a
HE vrhove dijagrama potronje, odnosno optereenja. U
dnevnom ritmu optereenja elektroenergetskog sustava
postoje razlike u pojedinim gradovima i regijama, to
ovisi o vrsti djelatnosti koja je tamo zastupljena i
potronji elektrine struje potrebnoj za tu djelatnost.

Primjerice, potrebe za strujom industrije koja ne moe

prekidati rad (3 smjene) znatno su vee od one koja radi
8 do 24 sata. Isto tako turistika privreda zahtijeva 24
satnu potronju, kada se velika troila mogu ukopavati u
noni ritam opskrbe. Ako se analizira rad sezonske
razlike, optereenja elektrinog sustava, oito je da
grijanje nastambi zimi dodatno optereuje
elektroenergetski sustav. Godinji plan potrebne energije
za niz godina moe se razlikovati za istu regiju, zbog
promjene potronje ili pak klimatskih nejednakosti
pojedinih godina istih podruj. U planu godinjih potreba
predviaju se i rezervne snage (Pr). U dijagramima
optereenja reba uoiti podatke najvee, najmanje te
srednje snage, iznosi kojih se mijenjaju tjedno, mjeseno
i godinje. Koeficijent minimalnog optereenja (omjer
minimalne i maximalne snage) iznosi od 0,55 do 0,61.

4. PODIJELA TURBINA

Turbine moemo podijeliti u dvije osnovne skupine a to

su akcijske i reakcijske turbine.
4.1. Akcijske turbine (impulsne turbine)

Mlaz vode velikom brzinom izlazi iz mlaznice, udara u

lopaticu i vrti rotor
Voda se skree sa puta oblikom lopatica
Zakretna sila nastaje samo na temelju promjene
koliine gibanja (impulsa)
Tlak vode kroz rotor ostaje nepromijenjen
Peltonova, Turgoi Crossflowturbina

4.2. Reakcijske turbine(pretlane turbine)

Ove turbine su potpuno uronjene u vodu

Voda je na lopatice turbine usmjerena preko statorskih
zakretnih lopatica
Tlak na ulazu u rotor vei nego na izlazu
Dio potencijalne ene. se pretvara u kinetiku u statoru,
a dio u rotoru
Zakretna sila rezultat je i razlike tlakova
Kaplanova, Francisovai Propelernaturbina

5. VRSTE TURBINA

Izbor turbine za HE obavlja se nakon upoznavanja

modela turbine ije su znaajke dobivene u
laboratorijskim uvijetima. Modelna turbina i turbina
potrebnih dimenzija za dane radne uvijete HE moraju
zadovoljiti uvjete geometrijske, kinematike i dinamike
slinosti. Matematiki odnosi izvedeni pomou pi
teorema dimenzionalne analize obuhvaaju znaajke
veliine geometrije i rada hidraulikog stroja: protok,
gravitacijsko ubrzanje, pad turbine, brzinu obrtanja,
tipian promjer, gustou i kinematiki viskozitet. Te
veliine povezuju se u bezdimenzionalne parametre
slinosti

1, 2 , 3 , 4

postupkom matematike obrade koji

su istog iznosa za modelnu (m) i izvedenu turbinu (i).

Znaajka slinosti 4 kao izvorna forma naziva se i
specifinom brzohodnosti, a esto se oznaava sa nq = 4
Pomou znaajki nq i ns turbine se mogu svrstati u 3
tipine skupine: Pelton, Francis i propelernu (Kaplan).
5.1. Pelton turbina

Peltonova turbina je vodna turbina koja se koristi za

velike padove (preko 200 m) i manje protoke vode. Ona je
meu turbinama s najveim stupnjem iskoritenja. Izumio
ju je Lester Allan Pelton 1878. Ona je glavni prestavnik
turbina slobodnog mlaza
ili akcijskih turbina. Geometrija lopatica je tako podeena
da se one okreu sa pola brzine mlaza vode, koriste skoro
svu koliinu gibanja mlaza vode, koji naputa turbinu
gotovo bez ikakve brzine. Ona nije potopljena u vodi i

lopatice se okreu u zraku. Maksimalna snaga moe biti do

200 MW.

Rotor turbine se obino sastoji od 12 do 40 lopatica, a

svaka je lopatica otrim bridom podijeljena u dva jednaka
ovalna dijela. Ovakav oblik lopatice ree mlaz vode u dva
dijela od kojih svaki naputa lopaticu pod kutem od gotovo
180. Osebujnost lopatica Peltonovih turbina jest u tome
to nisu stalno optereene, kao npr. lopatice
rotora Francisovih turbina, ve su samo privremeno u
dodiru s mlazom. Tijekom dodira lopatice s mlazom nagib
lopatice prema mlazu, kao i mjesto gdje ovaj ulazi u
lopaticu, se stalno mijenja.
Ovisno o konstrukciji, Peltonove turbine mogu imati
jednu ili vie mlaznica, odnosno slobodnih mlazova, a rotor
turbine moe biti postavljen na horizontalno ili vertikalno
vratilo, na kojem mogu biti postavljena jedan ili dva rotora .
Postavljanje vie rotora na vertikalno vratilo zahtijeva
paljivu konstrukciju, kako gornji rotor ne bi hidrodinamiki
naruavao rad donjeg rotora. Izvedba Peltonove turbine s
vertikalnim vratilom je povoljnija, jer omoguuje dovod
vode po obodu rotora, te postavljanje rotora na minimalnu
visinu iznad donje vode. Dovod vode po obodu rotora (u
istoj horizontalnoj ravnini) omoguuje koritenje veeg
broja mlazova koji se nalaze na istoj geodetskoj koti, a to
je povoljno sa stanovita regulacije.
Rotor Peltonove turbine, radi konstrukcijskih razloga,
mora biti izdignut iznad donje vode za iznos koji je direktni
gubitak, te treba biti minimalan. Konstrukcijski gledano,
Peltonove turbine su najednostavnje vodne turbine koje se
sastoje od privoda vode, mlaznica i rotora. Mlaznicama se
vri pretvorba tlane u kinetiku energiju vodnog mlaza,
koji tu istu energiju predaje lopatici rotora. Regulacija se
izvodi pomicanjem regulacijske igle.
Naglim zatvaranjem mlaznica regulacijskom iglom
nastao bi hidrauliki udar u tlanom cjevovodu, koji bi
mogao izazvati neeljene posljedice i nesreu. Radi toga se

zatvaranje mlaznice s regulacijskom iglom izvodi polagano,

a prava regulacija se izvodi regulacijskim deflektorom koji
"rezanjem" vodnog mlaza pravovremeno regulira dotok
vode.

5.2. Turgo turbina

Turgo vrsta turbine je preraeni pelton. One se koriste

za manje hidroelektrane manje snage. Najee za
hidroelektrane male snage zbog jeftinijeg naina ugradnje.
Rade na isti nain kao pelton turbine samo to imaju pola
lopatica. Takoer imaju mlaznice i smjetamo ih u akcijsku
vrstu turbina.

Turgo turbina je slina kao Peltonova turbina, ali

vodeni mlaz prilazi bono rotoru. One spadaju u
skupinu impulsnih vodnih turbina i koriste se za srednje
padove vode od 50 m do 250 m. Stupanj iskoritenja moe
dostii do 87 %.
Turgo turbine razvila je 1919. engleska tvrtka Gilbert Gilkes
& Gordon Ltd., kao malu izmjenu na Peltonovoj turbini. Ona

ima neke prednosti u odnosu na Peltonovu i Francisovu

turbinu, posebno u radnom podruju koje je izmeu te dvije
vrste turbina.
Prva prednost je da rotor nije tako skup kao kod Peltonove
turbine, a drugo ne treba vodonepropusno kuite
kao Francisova turbina. Tree, koristi vee brzine protoka
vode i moe podnijeti vee protoke vode, kao Peltonova
turbina istog promjera, pa to smanjuje trokove na
ugradnji elektrinog generatora i drugih instalacija.
Turgo turbine veoma su este kod malih hidroelektrana,
gdje se dosta gleda na trokove gradnje. Kao i druge
turbine koje imaju mlaznice, vrlo je bitno sprijeiti dolazak
krhotina i neistoa na turbinu.

5.3. Francisova turbina

Francisova turbina je vrsta vodene turbine koju je

konstruirao britansko-ameriki inenjer James Bicheno
Francis a primarno slui za proizvodnju elektrine
energije uz pomo generatora. Francisove turbine imaju
veliki stupanj iskoristivosti kapaciteta s preko 90%, te veliki
raspon djelovanja u odnosu na visinu (konstruktivni pad)
fluida pri protoku kroz turbinu. To je naroito naglaeno
kod vode gdje postie optimalan rad pri konstruktivnom
padu od 20 metara do ak 700 metara, a izlazna snaga
moe biti od par kilovata do 750 MW. Promjer rotora moe
biti od 1 m do 10 m, a broj okretaja rotora od 83 do 1000
okretaja u minuti.
Francisov tip turbine je najuestaliji tip turbine koja se
instalira u pogone za proizvodnju elektrine energije koji
rade na bazi protoka vodene mase kroz pogon za
proizvodnju najee su to hidroelektrane. Francisova
turbina je reakcijska ili pretlana turbine, a to su vodne
turbine u kojima je tlak na ulazu u rotor vei od onoga na

njegovom izlazu. Pojedini dijelovi reakcijskih vodnih turbina

naelno se razlikuju najvie po konstrukciji radnog kola kao
glavnog dijela, dok im je veina ostalih dijelova:

spiralni dovod,

statorske lopatice,

difuzor

leajevi,

slina po konstrukciji i funkciji.

5.4. Kaplan turbina

Kaplanova turbina je propelerna vrsta vodnih turbina,

sa zakretnim lopaticama na rotoru i radi samo na niskim
padovima vode, uglavnom s velikim protokom. Da bi se
smanjili sudarni gubici i osiguralo strujanje vode s najmanje
hidraulikih gubitaka, u veini propelernih turbine, lopatice
radnog kola mogu se zakretati u pogonu. Izvedba turbina
sa zakretnim lopaticama rotora je sloenija nego izvedba

obinih propelernih turbina, no njihove energetske

karakteristike su znatno povoljnije. Njihov stupanj
iskoritenja moe biti i preko 90 %.
Propelerne turbine spadaju u red
aksijalnih hidraulikih strojeva s primjenom pri malim
padovima i velikim protocima. Korisni padovi se kreu od
nekoliko metara pa sve do 60-70 metara. Radi takvih
karakteristika, ovakve turbine se uglavnom primjenjuju u
ravninskim podrujima, na rijekama koje osiguravaju
cjelogodinji visoki protok, a izgradnjom umjetnih brana se
osigurava potreban pad. Izlazne snage Kaplanovih turbina
mogu biti od 5 do 120 MW.

Zahvat vode se izvodi ureajem koji je

obino trapeznog presjeka, izveden od betona. Konstrukcija
ureaja treba osigurati ujednaenu distribuciju vode po
izlaznom presjeku ureaja, te sprijeiti odvajanje struje na
statorskim lopaticama. Kod visokih padova (za ovakav tip
hidraulikih turbina) dobavni aparat se izvodi od elika u
obliku spirale krunog poprenog presjeka. Glavni vodeni
tok kroz Kaplanovu turbinu je aksijalan. Kut zakreta lopatica
rotora odreuje se prema otvoru privodnog kola i
trenutnom padu. Kombinatorna veza se definira tako da se
ostvari najvea mogua korisnost u svim pogonskim
uvjetima. Odnos otvora lopatica privodnog i radnog kola
kod turbina sa zakretnim lopaticama rotora regulira se
preko posebnog ureaja koji se naziva kulisa. Sustav
automatske regulacije turbina s pominim lopaticama
rotora osim privodnim kolom, upravlja i radnim kolom
zakreui lopatice rotora, pa se takve turbine
nazivaju dvostruko reguliranim turbinama.
Kaplanove turbine spadaju u grupu reakcionih turbina,
a to znai da se tlak mlaza vode mijenja prolaskom kroz
turbinu. Turbine s veim padom, imaju veu razliku tlakova

izmeu lopatica rotora i difuzora, tako da na lopaticama

rotora dolazi do pojave kavitacije.
Da bi se poveao stupanj iskoritenja Kaplanove
turbine i unaprijedila njegova konstrukcija, u zadnje vrijeme
se poela primjenjivati raunalna dinamika fluida. Osim
toga, pokuava se poveati broj preivjelih riba, koje
prolaze kroz turbinu. Lopatice rotora se zakreu uz pomo
hidraulikog ulja pod visokim tlakom, tako da je jedan od
glavnih problema konstrukcije, sprijeiti isputanje ulja kroz
brtve, a time i zagaivanje rijeke.

5.5. Poprena turbina (Crossflow)

Turbina s krinim protokom (engl. cross-flow

turbine). Banki-Michellova turbina ili Ossbergerova
turbina je turbina koju je
razvio australski inenjer Anthony Michell 1903., Banki
turbinu razvio je maarski inenjer Donat
Banki i Ossbergerovu turbinu razvio
je njemaki inenjer Fritz Ossberger 1933. (danas je to
vodei model te vrste vodne turbina).
Za razliku od drugih vodnih turbina, koje imaju aksijalni
ili radijalni protok vode, kod turbina s krinim protokom
mlaz vode pada poprijeno i prolazi kroz lopatice turbine.
Slino kao vodeniko kolo, voda pada na kraj radnog kola ili
rotora. Budui da mlaz vode prolazi dva puta kroz lopatice
turbine, to je povoljno za stupanj iskoritenja. Kada voda
naputa rotor, ona pomae pranju rotora od neistoa i
manjih krhotina. Turbine s krinim protokom se koriste za
male brzine, za male padove vode i velike protoke.
Turbine s krinim protokom se esto konstruiraju s dvjema
turbinama razliitog kapacitata na istom vratilu. Rototi su
istog promjera, ali razliitih duina lopatica, tako da primaju
razliiti obujam ili protok vode. Taj odnos protoka je obino
1:2. Konstrukcija za dovod vode ima mogunost da se

mijenja dovod vode za 33 %, 66 % i 100 % snage turbine, a

to ovisi o raspoloivom protoku vode. Najvea prednost
ovih turbina je jednostavna konstrukcija i manji trokovi
ugradnje.

Protona Ossberger turbina se koristi za padove vode

od 3 do 200 m. Protok vode za njih moe biti od 0,03 do 13
m3/s. Snaga turbine moe biti od 5 do 3 000 kW.
Protona Ossbergerova turbina radijalna je,
blago reakcijska turbina, s tangencijalnim rasporedom
lopatica radnog kola (rotor), s vodoravnim vratilom. Prema
radnim okretajima spada meu sporohodne turbine.
Razvodni sustav usmjerava vodni mlaz tako, da kroz
vijenac lopatica ulazi u unutranji prostor rotora i dalje
nastavlja kroz drugi protok s unutranje strane rotora vani
do kuita turbine. Iz kuita turbine voda otie ili slobodno,
ili sifonom u odvod ispod turbine.
U praksi ovakav tok vode u rotoru omoguuje
samoienje. Neistoe koje pri ulasku vode u rotor
upadnu meu lopatice, pod djelovanjem centrifugalne sile i
protoka vode izbacuju se nakon polovine svakog okreta
ponovo vani prostora rotora i odlaze u odvod

Sve je vei zahtjev u drutvu za koritenje

iz obnovljivih izvora energije, bez ugroavanja ivotne
okoline. Izgradnja hidroelektrana ograniena je, meutim,
sljedeim bitnim faktorima: visokim investicijskim
trokovima povezanim s projektiranjem i planiranjem,
konstruiranjem, kao i ugradnjom strojarskog postrojenja.

Inenjeri i konstruktori turbina stoga su pokuavali da snize

ukupne trokove standardiziranjem hidro turbina. To je
mogue za velike turbine, ali kod malih hidro turbina dovodi
do problema u vezi s projektiranim padom i rasponom
promjenjivosti godinjeg protoka vode.
Protone Ossberger turbine sastoje se od standardiziranih
pojedinanih dijelova, koje su prema koliini vode i visini
pada svakog lokaliteta, mogu iskombinirati. Taj sistem
slagalice omoguuje trokovno povoljno rjeenje uz
istovremeno osiguranje svih radnih osobina utvrenih
projektom.
Protone Ossberger turbine istiu se dugogodinjim vijekom
trajanja, pri emu nije potrebno nikakvo posebno
odravanje. Tokom rada nije potrebno osigurati skupe i
sloene rezervne dijelove. Popravak je uglavnom mogu na
mjestu ugradnje turbine. Prednost protonih turbina
predstavlja mogunost njihovog koritenja u gravitacijskim
sustavima spitkom vodom, i to kod veoma dugih cjevovoda,
pri emu u radu ne izazivaju nepoeljne hidraulike udare i
na taj nain ne ugroavaju kvalitetu pitke vode.

6. ODABIR TURBINE

Kod odabira turbine trebamo u obzir uzeti razliku

visine,instalirani protok i eljenu snagu.

7. PODJELA HIDROELEKTRANA
7.1. Podjela prema poloaju strojarnice
7.1.1.

Pribranske hidroelektrane

Pribranske hidroelektrane kako im i sama rije govori

imaju strojarnicu sagraenu uz branu ili ugraenu u
branu

7.1.2.

Derivacijske hidroelektrane

Kod derivacijskih hidroelektrana strojarnica je smjetena

dalje od brane pa je potreban dovod vode do nje.

7.2. Prema nainu koritenja vode

Prema nainu koritenja vode razlikujemo:

Akumulacijske- takve hidroelektrane imaju
akumulacijsko jezero u koje po potrebi mogu
akumulirati energiju u smislu sakupljanja vode i
otputanja po potrebi
Protone- ovakva vrsta hidroelektrane nema
akumulaciju ili je ona vrlo mala. Ona ovisi iskljuivo o
oborinama i protoku vodne energije.
Reverzibilne- to je vrsta hidroelektrane koja ima dva
akumulacijska jezera. Ona se nalaze na razliitim
visinama. Tako da po noi kada je potranja za
energijom smanjena hidroelektrana pumpa vodu u
gornje akumulacijsko jezero, te je po danu kada je
potranja za elektrinom energijom vea puta

slobodnim padom u donje jezero i proizvodi elektrinu

energiju.

7.3. Prema padu

Takoer hidroelektrane moemo razlikovati i po visini

pada. Tako razlikujemo:
Visokotlane- sa padom veim od 100m
Srednjetlane- sa padom od 30-100m
Niskotlane sa padom manjim od 30m

8. UTIJECAJ NA OKOLI
8.1. Osiguravanje biolokog minimuma

U svrhu ouvanja bioloke ivotinjske i biljne

raznolikosti potrebno je osigurati im nesmetani razvoj. To
osiguravamo tako da ne iskoritavamo potpuni
raspoloivi protok ve odreeni minimum putamo pokraj
brane da tee svojim prirodnim putem. Tako e se biljni i
ivotinjski svijet moi dalje nesmetano razvijati.
8.2. Riblje staze

Kako bi se ribe mogle nastaviti nesmetano kretati bez

obzira na branu potrebno je u nekim sluajevima izgraditi
i riblje staze. Riblje staze se rade u obliku stepenica tako
da se ribe mogu kretati i uzvodno i nizvodno bez
opasnosti po ivot.

8.3. Negativan utjecaj na okoli

Uzmemo li u obzir da elimo li hidroelektranu velike

snage moramo omoguiti veliki protok a samim time i
veliku akumulaciju dolazimo do jednog velikog problema.
Naime za ostvarivanje velike akumulacije potrebno je
osigurati veliku povrinu. Ne rijetko na toj povrini se
nalaze gradovi, sela, ume. Pa samim time moramo
ljudima osigurati drugi dom a neke ivotinjske i biljne
vrste preselit u drugo stanite ili na neki drugi nain
zatititi.

Sama hidroelektrana je ekoloki prihvatljiva jer ne

emitira tetne plinove u atmosferu, obnovljiva zbog prije
objanjenih razloga (isparavanje i ukapljavanje u obliku
kie) tako da izuzet neke mane kao to su negativne
strane utjecaja na okoli vrlo su prihvatljive i svijetla je
budunost pred njima.

9. LITERATURA

Internet:

http://www.bflhydro.com/
http://mve.energetika.cz/primotlaketurbiny/turgo.htm
http://www.gilkes.com/hydro/turgo-impulse.html
http://www.utilityfree.com/hydro/
http://www.wkv-ag.com/englisch/tech/tk_2_3.html
http://www.cink-hydro-energy.com/sr/turbina-ossberger
http://hr.wikipedia.org/wiki/Turbina_s_kri
%C5%BEnim_protokom
http://hr.wikipedia.org/wiki/Turgo_turbina