PRORAČUN

Hidraulički proračun cjevovoda se temelji na jednadžbi kontinuiteta konst. Q=A*v

m3
[ ] i modificiranoj Bernoullijevoj jednadžbi, koja za strujanje od presjeka 1 prema
s
presjeku 2 cijevi glasi

N
P… statički tlak u cjevovodu [ m 2
=Pa]

m
v1 …brzinau točci 1[ s ]
z …geodetska razlika visine [m]
1

h …visina doave pumpe [m]

p

h …pad visine energije u turbini [m]

t

h …ukupna visina gubitaka

F

gdje je hP visina dobave pumpe, hT pad visine energije u turbini, a hF ukupna visina
gubitaka između promatranih presjeka. Visina hF gubitaka mehaničke energije
(pretvorbe mehaničke energije u unutarnju) se dijeli na linijske gubitkeh f i lokalne
gubitke h fm, tj. vrijedi h F =hf + hfm
Kada se govori o tlaku u cijevi misli se na djelovanje tlaka na stjenci cijevi, iz toga se
dobiva da pri većoj brzini imamo manji tlak u cjevovodu i obrnuto.

GUBITCI
Modeliranje linijskih gubitaka
Linijski gubici hf se modeliraju s pomoću izraza Darcy-Weissbacha koji glasi:

gdje je λ faktor trenja koji je određen eksperimentalno, a u općem je slučaju funkcija

Reynoldsova broja

Kinamatička viskoznost fluida

μ m2
ν= [ ]
ρ s

Viskoznost (ili viskozitet) veličina je koja opisuje otpor neke tečnosti prema tečenju.

μ…dinamčka viskoznost fluida [Pas] (pascal*sekunda)

ρ…gustoća

Faktor trenja λ
Za laminarno strujanje postoji analitičko rješenje za faktor trenja λ

Za turbolentno strujanje koristimo formulu Swamee-Jain za Re>5000

Potpuno izražene turbulencije (Re->∞).

U području od 2000 do 4000 koeficjent λ je nepridvidi te se ne može izvršiti pouzdan

proračun.U praksi je strujanje u vodovodima,plinovodima I sličnim cjevovodima
uglavnom pri visokim vrijednostima Reynoldsovog broja (reda veličine 105) tj. strujanje
je redovito turbolentno a koef. trenja λ se može relativno točno odrediti.
Treba imati na umu da prikazani model linijskih gubitaka vrijedi za strujanje ustaljenim
(izobraženim) profilom brzine, gdje je pad tlaka uslijed trenja linearno razmjeran duljini
cjevovoda. U određenim dionicama cjevovoda, npr. ulazni dio cjevovoda priključen na
veliki spremnik, strujanje iza koljena, ventila, naglog proširenja i slično, strujanje neće
biti ustaljenim profilom.

Koeficijen trenja hrapavih cijevi

Modeliranje lokalnih gubitaka

Lokalni gubici strujanja nastaju pri strujanju kroz koljena, ventile, zasune, filtre, nagla
proširenja i slično. Jasno je da je gubitak mehaničke energije vezan uz strujanje pa će i
visina lokalnih gubitaka biti razmjerna visini kinetičke energije u obliku

Slučajevi

Naglo proširenje

Posebni slučaj naglog proširenja je utjecanje u veliki spremnik gdje se može uzeti da je
D2>>D1 te vrijedi da je K=1, kao što je i prije prikazano. Sljedeća tablica daje pregled
nekih tipičnih lokalnih gubitaka.

Mlaznica

V1  V2 

Kada nije naglašeno sa kojom visinom brzine računamo ovaj lokalni gubitak
podrazumjeva se veća brzina, na slici je to izlazna brzina.
Iteracija
Obično se pretpostavlja turbulentno strujanje u režimu potpuno izražene
hrapavosti.Provodi se kada trebamo odrediti protok ili promjer!

Određivanje PROTOKA Q iterativnim postupkom

Iterativni postupak se smatra završenim kada se vrijednost protoka Q

prestane mijenjati u prve tri signifikantne znamenke, a najčešće su
potrebne svega dvije ili tri iteracije.

Određivanje PROMJERA D iterativnim postupkom

Ako je potrebno odrediti promjer D cjevovoda, ponovo se zahtijeva

iterativni postupak. Iterativni postupak započinje pretpostavljanjem
promjera D.
Iterativni postupak završava kada se vrijednost promjera D prestane
mijenjati u prve tri signifikantne znamenke
 Pumpe,turbine

Pumpa je pogonjena motorom, pri čemu motor predaje pumpi snagu P M , pa je faktor
Pp
korisnosti pumpe η p = . Turbina obično pogoni generator, pri čemu generatoru
PM
PG
predaje snagu PG, pa je faktor korisnosti turbine definiran odnosom ηT = .
PT

Korisnost pumpe

Pp
ηp= …korisnost pumpe
PM

P M …snaga koju motor predaje pumi [W]

P P…snaga pumpe [W]

P P=h P∗ρ∗g∗Q….snaga koju pumpa predaje fluidu [W]

PP
h P= …..visina dobave pumpe [m]
ρ∗g∗Q

Korisnost turbine

PG
ηT =
PT

PG…snaga koju predaje generator [W]

PT …snaga turbine [W]

 PT =hT ∗ρ∗g∗Q ….snaga koju turbina oduzima fluidu

PT
hT = ….pad visine energije u turbini
ρ∗g∗Q

Mlaznica pod kutem