10.

VJEBA - RIJEENI ZADACI IZ MEHANIKE FLUIDA

1. Pri maksimalnoj potronji Qmax= 300 l/s u vodovodnom sustavu prema slici pumpa dobavlja
75% protoka, a akumulacijsko jezero 25%. Stupanj djelovanja pumpe je P=0,8, a lokalni gubici
su ravnomjerno rasporeeni po mrei i iznose 6% od linijskih gubitaka. Odredite pretlak u toki
4, snagu pumpe i snagu koja se troi na svladavanje gubitaka. Koliki je stupanj djelovanja
cjevovoda?
Zadano je: =1000 kg/m3, =1,5210-6 m2/s, H=68 m, L1=1890 m, L2=1563 m, L3=214 m,
D=450 mm, k=0,045 mm.

3 pa

D, k H

pa QA
D, k D, k 4
QP Qmax
z=0 0
QA
1 2

Rjeenje:

Qmax = 0,3 m3 s
QA = 0, 25 Qmax =0,075 m 3 s
QP = 0, 75 Qmax =0,225 m 3 s

Linijski gubici u dijelu cjevovoda od toke 1 do toke 2

L1 8QP2 L1 8QP2
h f 1-2 = 1 =
D D 4 2 g D5 2 g
1

Linijski +lokalni gubici u dijelu cjevovoda od toke 1 do toke 2

L 8Q 2
h F 1-2 = h f 1-2 + 0, 06h f 1-2 = 1, 06 1 15 2 P
D g
10. VJEBA - RIJEENI ZADACI IZ MEHANIKE FLUIDA 2
4QP
Re1 = = 4,19 105
D
1 = 0, 0147
k
= 0, 0001
D

h F 1-2 = 6, 70 m

Linijski +lokalni gubici u dijelu cjevovoda od toke 2 do toke 4

L 8Q 2
h F 2-4 = 1, 06 2 25 2max
D g

4Qmax
Re2 = = 5,58 105
D
2 = 0, 0142
k
= 0, 0001
D

h F 2-4 = 9, 49 m

Linijski +lokalni gubici u dijelu cjevovoda od toke 3 do toke 2

L 8Q 2
h F 3-2 = 1, 06 3 35 2 A
D g

4QA
Re3 = = 1, 395 105
D
3 = 0, 0174
k
= 0, 0001
D

h F 3-2 = 0, 0994 m

M.B.J.3-4

p/ M3 p v2
+ H = M4 + 4 + h F 3-2 + h F 2-4
g g 2g
8 Qmax 2
p M4 = g ( H h F 3-2 + h F 2-4 )
D 4 2
p M4 = 571033, 23 Pa = 5,71 bar
10. VJEBA - RIJEENI ZADACI IZ MEHANIKE FLUIDA 3

M.B.J.0-4 (uz zanemarenje gubitaka u usisnom dijelu cjevovoda-od usisa do pumpe)

p M4 v4 2
hP = + + h F 1-2 + h F 2-4
g 2g
hP = 74, 6 m

PP = gQP hP
PP = 164605, 93 W=164, 6 kW

PP
PM = = 205, 76 kW
P

Snaga za savladavanje gubitaka cjevovoda

PF = gQP hF1-2 + gQmax hF 2-4 + gQA hF3-2

PF = 42,8 kW

Stupanj djelovanja cjevovoda

1
Qmax pM4 + v44
P
c = u toki 4 = 2
PP + PA PP + QA gH

c = 0,8007
10. VJEBA - RIJEENI ZADACI IZ MEHANIKE FLUIDA 4

2. g
Treba odrediti visinu h, protok Q i
snagu PF koja se troi na svladavanje pa
pM0
trenja, u situaciji prema slici. Koliku
bi visinu hid dosegao mlaz i koliki bi , h=?
bio protok Qid da je fluid idealan. Ku H
Zadano je: =999 kg/m3, =1,13.10-6
m2/s, D=65 mm, d=30 mm, Luk=9,9 d
m, k=0,045 mm, H=2,4 m, Kk=0,9,
Ku=0,5, Km=0,05 (uz izlaznu brzinu), Km
pM0=0,86 bar. D, k
Kk Kk
Luk

Rjeenje:

Osnovni zadatak u ovom primjeru je nai protok, odnosno brzinu na izlazu iz mlaznice jer je tada
jednostavno odrediti visinu h koju e dosegnuti mlaz. Zadatak se kao i uvijek rjeava primjenom
modificirane Bernoullijeve jednadbe i jednadbe kontinuiteta.
g Na slici (a) su ucrtane
karakteristine toke sustava. Toka
pa 0 se nalazi na slobodnoj povrini
pM0 0
fluida u velikom spremniku, tako da
, h=? je brzina u toki 0 jednaka nuli.
Ku H d Neka je izlazna brzina u toki 1
oznaena sa v1, a brzina strujanja u
cijevi s v. Ukupni lokalni i linijski
z=0 1 gubici mehanike energije su
Km
D, k
Kk Kk
Luk
Slika (a)

v2 v2 L v2
hF = ( K u + 2 K k ) + Km 1 + (a)
2g 2g D 2g

gdje je lokalni gubitak u mlaznici izraunat s izlaznom brzinom v1. Modificirana Bernoullijeva
jednadba od toke 0 do toke 1 glasi
pM0 v12
+H = + hF (b)
g 2g
a jednadba kontinuiteta
D 2 d 2
Q=v = v1 (c)
4 4
Ako se brzine v i v1 u jednadbama (a) i (b) izraze s pomou protoka Q, te jednadba (a) uvrsti u
jednadbu (b), slijedi izraz
10. VJEBA - RIJEENI ZADACI IZ MEHANIKE FLUIDA 5
L
8 1 + K m K + 2 K +
D = p M0 + H
u k
Q2 2 + (d)
g d 4
D 4
g

U gornjem su izrazu nepoznati protok Q i koeficijent trenja , koji zavisi od protoka Q, te e za
odreivanje protoka trebati primijeniti iterativni postupak. Za tu svrhu e se u izraz (d) uvrstiti sve
poznate veliine, nakon ega se dobiva
11,63
{Q}m3 s = (e)
1, 425 106 + 8,532 106
Reynoldsov broj izraen s pomou protoka je
4Q
Re = = 17, 33 106 {Q}m3 s (f)
D
U izrazima (e) i (f) sve konstante su dimenzijske, a s obzirom da su sve veliine uvrtavane u SI
sustavu jedinica, protok Q e biti izraen u m3/s. Koeficijent trenja za turbulentno strujanje se
rauna iz izraza
1, 325
= 2
(g)
k 5, 74
ln 3, 7 D + Re0,9

Iterativni postupak zapoinje s pretpostavljenom vrijednou koeficijenta trenja u reimu potpuno
izraene hrapavosti, koja se dobije iz izraza (g) za Re . Nakon toga se iz izraza (e) rauna
protok Q, a iz izraza (f) Reynoldsov broj koji uvrten u izraz (g) daje korigiranu vrijednost
koeficijenta trenja , s kojom zapoinje nova iteracija. Rezultati iterativnog postupka su sumirani u
sljedeoj tablici

Broj iteracije Q, m3/s Re

0 0,0180 0,009256 1,60.105
1 0,0202 0,009200 1,59.105
2 0,0202 0,009200

Oito se protok Q u posljednje dvije iteracije slae u prve etiri signifikantne znamenke te se
iterativni postupak prekida i usvaja Q=9,2 l/s. Iz jednadbe (c) slijede brzine v=2,77 m/s i v1=13,0
m/s, a iz jednadbe (a) uz =0,0202 prema gornjoj tablici hF=2,54 m. Snaga koja se troi na
svladavanje gubitaka je PF = gQhF = 229 W . Visina h koju dosegne mlaz se odreuje iz
Bernoullijeve jednadbe od toke 1 do toke 2 prema slici (a). U obje toke vlada atmosferski tlak,
a s obzirom da je toka 2 najvia toka mlaza, u njoj je brzina jednaka nuli. Ako se zanemari utjecaj
sile trenja izmeu mlaza i okolne atmosfere, moe se tvrditi da od toke 1 do toke 2 nema gubitaka
mehanike energije, te vrijedi
v12
= h = 8,64 m (h)
2g
Kada bi fluid bio idealan, tj. strujanje bez gubitaka mehanike energije, brzina strujanja bi se
raunala na temelju Bernoullijeve jednadbe koja ima oblik jednadbe (b) uz hF=0, odnosno
2
vid = pM0 + 2 gH = 14,8 m s (i)

Protok bi bio Qid=10,5 l/s, a mlaz bi dosegnuo visinu hid=11,18 m.
Napomena: Kao to je kod istjecanja fluida kroz otvor na velikom spremniku uveden koeficijent
korekcije brzine Cv, tako bi se i u ovom sluaju mogao definirati isti taj koeficijent kao odnos
stvarne i idealne brzine strujanja to bi u ovom sluaju bilo
10. VJEBA - RIJEENI ZADACI IZ MEHANIKE FLUIDA 6
v
Cv = 1 = 0,878 (j)
vid
U ovom sluaju koeficijent Cv obuhvaa sve lokalne i linijske gubitke mehanike energije, koji se
takoer mogu pokazati jednim jedinstvenim koeficijentom lokalnog gubitka uz izlaznu brzinu
1
K uk = 2 1 = 0, 294 (k)
Cv
v12
Isti taj koeficijent se moe izraunati iz izraza (a) uz uvjet hF = K uk , tj.
2g
L v2
K uk = K m + K u + 2 K k + 2 = 0, 294 . (l)
D v1
10. VJEBA - RIJEENI ZADACI IZ MEHANIKE FLUIDA 7

3. Odredite promjer D2 cjevovoda da bi razina fluida u spremniku 2 prema slici ostala konstantna.
Zadano je: =997 kg/m3, =0,8610-6 m2/s, H=18,2 m, h=11,4 m, L1=898 m, D1=200 mm,
k1=k2=0,02 mm i L2=2610 m.

pa

g
1 H
pa
Q=?
2
h
L1,k1, D1 pa

L2, k2,D2=?

Rjeenje:

U ovom primjeru imamo istjecanje fluida iz velikog spremnika 1, u spremnik 2 konanih dimenzija,
iz kojeg fluid istjee u atmosferu. Trai se da razina fluida u spremniku 2 ostane konstantna, te je
prema jednadbi kontinuiteta jasno da protok Q kojim fluid utie u spremnik 2 mora biti jednak
protoku kojim fluid iz njega istjee. Budui je zadana visinska razlika H, te svi podaci za cjevovod
izmeu spremnika 1 i 2, mogue je izraunati protok Q, kojim fluid utie u spremnik 2, a zatim se
treba odrediti promjer D2, da bi fluid istim tim protokom istjecao iz spremnika 2.

Protok Q e se odrediti iz modificirane Bernoullijeve jednadbe, koja postavljena od toke 1 na

slobodnoj povrini u spremniku 1, do toke 2 na slobodnoj povrini u spremniku 2. Uzimajui u
obzir da su brzine na obje slobodne povrine jednake nuli, te da izmeu toaka 1 i 2 imamo lokalni
gubitak utjecanja u spremnik 2 (K=1) modificirana Bernoullijeva jednadba glasi:
pa p v2 L v2
+ H = a + K 1 + 1 1 1 (a)
g g 2g D1 2 g
a brzina v1 u cjevovodu izmeu spremnika 1 i 2 se moe izraziti preko protoka Q u obliku
4Q
v1 = 2 (b)
D1
Kombinacijom izraza (a) i (b) slijedi
8Q 2
H = 2 2 ( D1 + 1 L1 ) ,
D1 g
odnosno traeni protok Q je
g 2 D15 H
Q= (c)
8( D1 + 1L1 )
Uvrtavanjem zadanih veliina iz gornjeg izraza slijedi
0, 2654
{Q}m3/s = (d)
0, 2 + 8981
gdje je
10. VJEBA - RIJEENI ZADACI IZ MEHANIKE FLUIDA 8
1,325
1 = 2
(e)
k1 5, 74
ln + 0,9
3, 7 D1 Re1
i
vDe4Q
Re = = = 7, 4 106 {Q}m3 /s (f)
D1
Protok Q se odreuje iterativno iz izraza (d), (e) i (f), s tim da iterativni postupak zapoinjemo s
izrazom (e) uz pretpostavku Re1=. Nakon odreivanja 1, odreuje se protok prema izrazu (d), a
zatim Reynoldsov broj prema izrazu (f), nakon ega se ponovo moe izraunati 1 prema izrazu (e).
Tablica se popunjava sve dok se protok ne prestane mijenjati u prve tri znamenke.

Iteracije 1 Q [m3/s] Re1

0 0,0119 0,0803 5,947105
1 0,0142 0,0739 5,467105
2 0,0143 0,0735 5,442105
3 0,0143 0,0735

Iz tablice je oito da je strujanje turbulentno jer je Reynoldsov broj daleko vei od kritine
vrijednosti 2300, to opravdava i pretpostavku da je koeficijent ispravka kinetike energije priblino
jednak jedinici. Budui se protok Q prestao mijenjati u prve tri znamenke nakon druge iteracije, za
rjeenje se uzima konana vrijednost Q=73,5 l/s.

Nakon to je odreen protok Q kroz prvu cijev, trai se promjer druge cijevi da bi kroz nju fluid
strujao jednakim protokom Q. Promjer D2 e se odrediti iz modificirane Bernoullijeve jednadbe
(M.B.J.) postavljene od toke na slobodnoj povrini spremnika 2, gdje vlada atmosferski tlak, a
brzina strujanja je nula, do toke u mlazu, na izlazu iz cjevovoda, gdje je tlak jednak atmosferskom
4Q
tlaku, a brzina mlaza jednaka brzini u cjevovodu v2 = 2 . Uzimajui u obzir linijske gubitke
D2
M.B.J. glasi
v2 L v2 8Q 2
h = 2 + 2 2 2 = (2 L2 + D2 ) 5 2 (g)
2g D2 2 g D2 g
odakle je
8Q 2
D2 = 5 (D + L ) (h)
2 gh 2 2 2
Uvrtavanjem svih zadanih vrijednosti u izraz (h) slijedi:
{D2 } = 0,1314 5 ({D2}m + 26102 )
m
(i)
gdje je
1,325
2 = 2
(j)
k2 5, 74
ln + 0,9
3, 7 D2 Re2
i Reynoldsov broj
4Q 1 108817
Re2 = = (k)
D2 { D2 }m
10. VJEBA - RIJEENI ZADACI IZ MEHANIKE FLUIDA 9
Promjer D2 e se takoer odrediti iterativno iz izraza (i), (j) i (k), pri emu je iterativni postupak
mogue zapoeti pretpostavkom bilo koje veliine. Sljedea tablica prikazuje rezultate dobivene u
iterativnom postupku koji zapoinje s pretpostavkom D2=D1=0,2 m. Na kraju bi dobili isti rezultat
da se krenulo i s nekom drugom vrijednou promjera D2.

Iteracije D2 [m] k2/D2 Re2 2

0 0,2000 0,0001 5,430105 0,01130
1 0,2580 0,000073 4,199105 0,01446
2 0,2723 0,000074 3,998105 0,01450
3 0,2723

Iz tablice je oito da se nakon druge iteracije promjer D2 prestao mijenjati u prve etiri znamenke,
pa se za konano rjeenje usvaja D2=272 mm.
10. VJEBA - RIJEENI ZADACI IZ MEHANIKE FLUIDA 10

4. Treba odrediti snagu koju pumpa predaje fluidu u sustavu za hlaenje kada je izveden kao
otvoreni, prema slici (a), te kao zatvoreni prema slici (b). U oba je sluaja protok u sustavu Q=5
l/s, a promjenu gustoe i viskoznosti s temperaturom se moe zanemariti. Zadano je: =998,2
kg/m3, =1,2.10-6 m2/s, La=10,4 m, D=80 mm, k=0,05 mm, H=2,4 m, h=0,5 m, svi lokalni gubici
u otvorenom sustavu Ka=4,2, a u zatvorenom Kb=4,8, Lb=La+H.

hlaeni hlaeni
objekt objekt
1

g
Q g Q
H

La Lb=La+H
D D
k pa k hladnjak

,
h
pumpa pumpa

Pa=? Pb=?

(a) (b)

Rjeenje:

hlaeni Problem strujanja u otvorenom sustavu e se

objekt 1 rijeiti postavljanjem modificirane
Bernoullijeve jednadbe od toke 0 na
slobodnoj povrini spremnika do toke 1 na
izlazi iz cijevi sustava za hlaenje, kao to je
Q prikazano na slici (a). U otvorenom sustavu
H za hlaenje cirkulira stalno jedan te isti fluid,
te se moe pretpostaviti da je razina fluida u
spremniku stalno na istoj visini te da je
brzina strujanja u toki 0 priblino jednaka
z=0 0 pa nuli. Prema tome je oito da je kinetika
energija mlaza u toki 1 sa stajalita strujanja
, izgubljena. Ako se usvoji da se ravnina z=0
h
poklapa sa slobodnom povrinom u
spremniku, modificirana Bernoullijeva
jednadba od toke 0 do toke 1 glasi
Slika (a) Otvoreni sustav

v2 v2 L v2
hp = H + + Ka + a (a)
2g 2g D 2g
10. VJEBA - RIJEENI ZADACI IZ MEHANIKE FLUIDA 11
iz koje je oito da e se visina dobave pumpe troiti na svladavanje geodetske visine H, lokalnih i
linijskih gubitaka, a da e se dio visine dobave pretvoriti u kinetiku energiju izlaznog mlaza.
Traena se visina dobave pumpe moe izraunati direktno iz izraza (a) jer su poznati i protok i
promjer cjevovoda. Brzina strujanja fluida je
4Q
v = 2 = 0,995 m s (b)
D
Reynoldsov broj je
vD
Re = = 6, 63 104 (c)

iz ega se zakljuuje da je strujanje u cijevi turbulentno, te se koeficijent trenja rauna iz izraza
1, 325
= 2
(d)
k 5, 74
ln 3, 7 D + Re0,9

to uvrteno u izraz (a) daje visinu dobave pumpe hp = 2,8 m . Snaga koju pumpa predaje fluidu je
tada
Pa = gQhp = 137, 4 W (e)

hlaeni Slika (b) prikazuje zatvoreni sustav hlaenja u kojem

objekt cirkulira jedan te isti rashladni fluid. U ovom su sluaju
strujnice zatvorene krivulje, te se modificirana Bernoullijeva
jednadba moe postaviti npr. od ulaza u pumpu, toka 1 na
slici (b), du strujnice kroz pumpu, hlaeni objekt i hladnjak
Q ponovo do toke 1 na ulazu u pumpu. S obzirom da polazna
toka odgovara dolaznoj u Bernoullijevoj jednadbi se
izjednauju dovedena energija i energija gubitaka, tj. vrijedi
v2 L v2
hp = K b + b (f)
hladnjak 2g D 2g
Iz gornje je jednadbe oito da e se visina dobave pumpe
troiti samo na svladavanje lokalnih i linijskih gubitaka
trenja. Brzina i koeficijent trenja su jednaki kao i u
1 prethodnom sluaju, te je hp = 0, 42 m .

Slika (b) Zatvoreni sustav

Snaga pumpe u ovom sluaju je

Pb = gQhp = 20,6 W (g)

Oito je u zatvorenom sustavu potrebna puno manja snaga pumpe nego u otvorenom jer u
zatvorenom sustavu nije potrebno svladavati geodetsku visinu H, a nema ni gubitka kinetike
energije.
10. VJEBA - RIJEENI ZADACI IZ MEHANIKE FLUIDA 12

5.
Treba odrediti promjer D cjevovoda pa
da bi se na izlazu iz mlaznice dobilo
92% raspoloive potencijalne energije u ,
obliku kinetike energije izlaznog
mlaza uz protok od Q=0,552 m3/s. Ku ? g
D=
Koliki je promjer D3 mlaznice. Zadano H
je: =998,2 kg/m3, =1,139.10-6 m2/s, L, k
L=390 m, k=0,2 mm, H=274 m, Ku=0,1,
Km=0,06.
Km D3

pa

Rjeenje:

Ovdje se radi o cjevovodu koji dovodi fluid iz akumulacijskog jezera do Pelton turbine, gdje se trai
da se turbini privede to vie raspoloive energije. Zbog toga e se fluid transportirati kroz cjevovod
velikog promjera D, u kojem e strujanje biti malom brzinom, te e i gubici mehanike energije biti
mali. Pred mlaznicom e tlak biti visok, a u mlaznici e se ta energija tlaka pretvoriti u kinetiku
energiju mlaza.

0 pa Slika (a) prikazuje cjevovod s ucrtanim

karakteristinim tokama. U toki 1 na
,
1
ulazu u cjevovod nastaje lokalni gubitak
mehanike energije koji se obraunava kroz
Ku koeficijent lokalnog gubitka Ku, od toke 1
H
do toke 2 postoje linijski gubici, a od toke
2 do toke 3, ponovo lokalni gubitak u
mlaznici koji je zadan koeficijentom Km
lokalnog gubitka. S obzirom da nije
Km naglaeno uz koju se visinu brzine rauna
ovaj lokalni gubitak, podrazumijeva se vea
pa visina brzine, a u ovom sluaju to je izlazna
2 3
Slika (a) brzina.

Visinska razlika H oznauje raspoloivu potencijalnu energiju po jedinici teine fluida, a kinetika
energija mlaza po jedinici teine fluida je v32 2 g , gdje je v3 brzina mlaza. Trai se da kinetika
energija mlaza bude 92% raspoloive potencijalne energije, tj.
v32
= 0,92 H (a)
2g
odakle je brzina v3=70,3 m/s. Promjer D3 mlaznice koji e osigurati traenu brzinu v3 kod zadanog
protoka Q slijedi iz jednadbe kontinuiteta
4Q
D3 = = 100 mm (b)
v3
Promjer D cjevovoda e se odrediti iz modificirane Bernoullijeve jednadbe, koja postavljena od
toke 0 do toke 3 glasi
10. VJEBA - RIJEENI ZADACI IZ MEHANIKE FLUIDA 13
2
v v2
v
2
L
H= + Km + Ku +
3 3
(c)
2g 2g 2g D
i jednadbe kontinuiteta
D 2 D 2
Q=v = v3 3 (d)
4 4
gdje je sa v oznaena brzina u cijevi promjera D.

Uvrtavanjem jednadbe (d) u (c) se dobiva

v2 8Q 2
H = 3 (1 + K m ) + 2 5 ( K u D + L ) (e)
2g Dg
iz koje se moe izraziti promjer D u obliku
8Q 2 ( K u D + L )
D= { D}m = 0,3261 5 0,1{ D}m + 390 (f)
2 v32
g H (1 + K m )
5

2g
Reynoldsov broj je
4Q 6,17 105
Re = = (g)
D {D}m
Iz jednadbe (f) je oito da za odreivanje promjera D treba poznavati koeficijent trenja koji je
funkcija Reynoldsova broja, a za ije je odreivanje potrebno poznavati promjer D, te je oito
nuan iterativni postupak. Iterativni postupak zapoinje pretpostavljanjem promjera. Jedan od
naina je da se u jednadbi (f) pretpostavi koeficijent trenja =0,02, a da se lan 0,1D zanemari.
Tada je
D0 = 0,3261 5 390 0,02 = 0, 492 m (h)
Sljedea tablica prikazuje rezultate iterativnog postupka koji zapoinje s vrijednou D0.

Broj iteracije D, m k D Re
0 0,492 0,000407 1,254.106 0,0165
1 0,4739 0,000422 1,301.106 0,0166
2 0,4745

U gornjoj tablici je koeficijent trenja izraunat iz izraza (7.6) jer se oito radi o turbulentnom
strujanju. Vrijednost promjera D u gornjoj tablici se prestala mijenjati u prve tri znamenke te se
moe usvojiti da je konana vrijednost D=474 mm. Isti bi se rezultat dobio da se krenulo od neke
druge vrijednosti promjera D0. Za kontrolu se moe izraunati brzinu v = 4Q D 2 = 3,12 m s , koja
uvrtena u polaznu modificiranu Bernoullijevu jednadbu (c) daje visinu H=273,9 m, to se vrlo
dobro slae sa zadanom vrijednou H=274 m, te je time dokazana tonost rezultata.