13.

DIMENZIONIRANJE CJEVOVODA

1
Cjevovodi su krvotok procesnih postrojenja. Slue za transport vodene pare i vode za hlaenje
(energetski cjevovodi) za potrebe procesa, za transport sirovina, meuproizvoda, gotovih proizvoda,
otpadnih tvari. Cjevovodi se sastoje od ravnih cijevi i ugraenih razliitih regulacijskih, sigurnosnih i
kontrolnih armatura (ventili, zasuni, slavine, koljena, lukovi, suenja, proirenja, mjerni instrumenti i dr.).

Dimenzioniranje cjevovoda temelji se na jednadbi bilance energije fluida koji struji kroz cijev. Za
stacionarno strujanje nestlaivih fluida kroz cijev moe se prikazat Bernulijevom jednadbom bilance
energije izmeu dvije toke:

v12 v 22 (1)
(z1 z 2 ) g + (p1 p 2 ) + ( ) p = 0
2
odnosno:
energija poloaja + tlana energija + energija gibanja nepovratno izgubljena energija = 0
uslijed trenja
Indeksi 1 i 2 odnose se na promatrane toke 1 i 2.

Za vodoravnu cijev konstantnog promjera d kroz koju struji nestlaivi fluid konstantnom brzinom v, prvi i
trei lan u jednadbi (1) e biti jednaki nula tj. z1 = z2, v1 = v2, d1 = d2, pa se gornja jednadba svodi na:

p1 p 2 = p (2)

tj. gubici energije fluida uslijed trenja su jednaki padu tlaka:

p - pad tlaka uslijed trenja, Pa 2
Pri laminarnom (slojevitom) strujanju do gubitka energije dolazi iskljuivo zbog viskoznog trenja
izmeu estica fluida (koliina gibanja se prenosi molekularnim mehanizmom) i izmeu estica fluida
i stjenke cijevi. Pad tlaka pri laminarnom strujanju izraunava se iz Hagen - Poiseuilleove jednadbe:
32 l v sr
p = . (3)
d2
Pri turbulentnom (vrtlonom) strujanju, u procjenu pada tlaka treba uzeti u obzir i turbulentni doprinos
fluksu koliine gibanje. Primjenom dimenzijske analize, izvedeni su kriteriji slinosti i bezdimenzijska
korelacijska jednadba. Tako je izvedena Darcy-Weissbachova jednadba za izraunavanje pada tlaka
kroz cijev:
l v2
p = . (4)
d 2
Kod laminarnog strujanja vrijede oba zakona, odnosno Hagen-Poiseuilleova i Darcy - Weissbachova
jednadba, pa se izjednaavanjem gornjih izraza dobiva:
32 l v sr l v sr
2

2
= (5)
d d 2
64
odnosno, = . (6)
Re

Za laminarno podruje je ovisan samo o Re: = f (Re).

=
U turbulentnom podruju ovisi o Re i o relativnoj hrapavosti stjenke cijevi: f (Re, /d).
U izrazito razvijenom turbulentnom podruju ovisi samo o relativnoj hrapavosti stjenke cijevi: = f (/d).

3
 Srednja linearna brzina strujanja fluida kroz okrugle cijevi moe se izraunati iz volumnog protoka
i povrine presjeka cijevi:

V
vsr = (7)
A

4V (8)
Za okruglu cijev: v sr =
d2

Uvrtavanjem jednadbe 40,8 l V (9)
p = .
(8) u (3) dobiva se izraz: d4

13.1. Odreivanje optimalnog promjera cijevi

Budui da investicijski trokovi cjevovoda esto dostiu 1/3 od ukupnih investicija postrojenja u nekoj
industriji, a trokovi energije vezani za rad cjevovoda su takoer u izravnoj vezi s promjerom cijevi, vrlo
je vano odabrati cijev optimalnog promjera. Stoga se pri projektiranju cjevovoda provodi analiza
energijskih (pogonskih) i investicijskih trokova u ovisnosti o promjeru. Optimalni promjer cijevi e biti
onaj pri kojem e suma investicijskih trokova i trokova energije biti minimalna. Promatrat emo izbor
optimalnog promjera ravne cijevi za transport nestlaivog jednofaznog fluida. Pri tome e se zanemariti
gubitci energije trenjem do kojih moe doi zbog mijenjanja smjera protoka ili presjeka cijevi, te zbog
ugraenih ventila i drugih armaturnih dijelova.
4
 Analiza trokova energije u ovisnosti o promjeru cijevi

Potrebna snaga pogonskog motora pumpe proporcionalna je padu tlaka i volumnom protoku fluida, tj.

p V
N= .
(10)

Ako se izraz (9) uvrsti u jednadbu (10) dobiva se:

V 40,8 l V V 2 40,8 l (11)
N= = .
d4 d4

Trokovi energije se mogu izraunati iz:

(12)
TE = N n C E .

Uvrtavanjem izraza (11) u (12) i pretvorbom mehanikog u elektrini rad, dobije se:

2
(13)
V 2 40,8 l 9,8067 10 3 V 0,4 l 1
TE = n C E = 4 n CE .
d4 d

5
 Za transport odreenog fluida zadanog protoka i na zadanu udaljenost pomou pumpe odreenog
stupnja djelovanja, uz odreeno vrijeme rada pumpe i odreenu cijenu energije, moe se uzeti da je:

2
V 0,4 l (14)
n C E = M 2 = konst.

Dakle, trokovi energije opadaju eksponencijalno s poveanjem unutarnjeg promjera cijevi.

1
TE = M 2 4
. (15)
d

Analiza materijalnih trokova

Materijalni trokovi ovise prvenstveno o masi konstrukcijskog materijala za izradu cijevi, a koju
moemo izrazit preko volumena i gustoe. Za okruglu cijev:

V = d s l (16)

pa je masa: m = V = d s l . (17)

6
 Za Fe cijevi, budui da je Fe = 7,85, slijedi:

m = V = 24,65 s l d . (18)

Materijalni troak se izraunava iz izraza:

TM = m C M = 24,65 s l d C M (19)

Za eljeznu cijev odreene debljine stjenke i duljine, i uz odreenu cijenu

materijala moe se uzeti da je:

24,65 s l C M = M1 = konst. (20)

odnosno:

TM = M1 d . (21)

Dakle, materijalni troak se linearno poveava s unutarnjim promjerom cijevi.

7
 Zbrajanjem trokova energije i materijalnih trokova dobije se ukupni troak:

1
TUK = M1 d + M 2 . (22)
d4

Prvom derivacijom trai se ekstrem gornje funkcije:

(23)

TUK =
dT
=0 odnosno, = M 1 4 M 2 d 5 = 0 .
TUK
dd

1/5
. 4 M2 (24)
Slijedi da je: d = .
M1
Drugom derivacijom se odredi ekstrem funkcije:

d 2T
= 2 = 20 M 2 d 6 .
TUK (25)
dd

> 0 , funkcija ima minimum te i sumarna funkcija trokova ima minimum (grafiki
Ako je TUK
prikazano TUK = f(d)), te se iz grafa oitava optimalni promjer cijevi dopt.
8
Ako se u jednadbu (21) uvrste sve vrijednosti, dolazi se do izraza za izraunavanje optimalnog
promjera cijevi:
1/5

4 0,40 l C n
V
2
1/5


E V CE n (26)
d= = 0,579
24,65 s l C M s CM

TU
T

T M =f(d)

T E =f(1/d 4 )

d opt d

Ovisnosti ukupnih TU, energijskih TE i materijalnih TM trokova o unutarnjem promjeru cijevi.

9
 13.2. Odreivanje debljine stjenke cijevi i
posuda pod tlakom
Debljine stjenke cijevi i posuda pod tlakom su u izravnoj vezi s ukupnom masom posude i/ili
cjevovoda iz koje se procjenjuju investicijska ulaganja.
Za stjenke cijevi i posude pod tlakom vano je definirati:
- projektni tlak
- projektnu temperaturu.

Za stjenke cjevovoda projektni tlak se uzima obino najvii radni tlak.

Projektna temperatura se uzima da je ista kao temperatura fluida ako je temperatura

fluida ispod 0 oC.
Ako je Tfluida< 0 oC pT = Tfluida
Za temperature fluida iznad 0oC uzima da je temperatura stjenke cijevi 95 % od
temperature fluida, ako je cijev neizolirana. Za izolirane cijevi se uzima projektna
temperatura da je ista kao temperatura fluida.

Ako je Tfluida > 0 oC:

pT = 95 % Tfluida za neizoliranu cijev
pT = Tfluida za izoliranu cijev 10
Za posude pod tlakom se projektni tlak najee uzima postavni tlak sigurnosnog
ventila i taj tlak je za 10 % vei od radnog tlaka.

pp = rp + 10 %
ili odabire se onaj koji je vei
pp = rp + (0,7- 1,7)

gdje je:
pp projektni tlak, bar
rp- radni tlak, bar

Projektna temperatura za posude od -30 do 340 oC se uzima radna temperatura + 30 C,

pT = rT + 30 oC (-30 do 340 oC)

11
Debljina stjenke cijevi rauna se iz:

d v .pp
s= +c (27)

2 E + pp
k

gdje je:
s debljina stjenke, mm
dv vanjski promjer cijevi, mm
pp projektni tlak, bar
k faktor sigurnosti ovisan o tlaku (za cijevi sa unutarnjim tlakom k = 1,5, za cijevi s
vanjskim tlakom uz garanciju proizvoaa k = 2,8, a bez garancije k = 2,2)
E faktor oslabljenja stjenke cijevi zbog zavarivanja (vrijednost za taj faktor se daje
atestom varioca)
- granica razvlaenja materijala (do 400 oC), bar; (iznad 400 oC ovo svojstvo se naziva
puzanje)
c dodatak za koroziju i/ili eroziju, mm.

12
 Za debljinu stjenke cilindrinih posuda s unutarnjim tlakom:

d v .pp
s= +c (28)

2 E + pp
k

gdje je:
s debljina stjenke, mm
dv vanjski promjer posude, mm
pp projektni tlak, bar
k faktor sigurnosti ovisan o konstrukcijskom materijalu (za elik 1,5 a za elini lijev 2)
E faktor oslabljenja stjenke plata zbog zavarivanja (vrijednost za taj faktor se daje
atestom varioca a ako to nemamo, onda se uzima da E nije vee od 0,6)
- granica razvlaenja materijala (do 400 oC), bar; (iznad 400 oC ovo svojstvo se naziva
puzanje)
c dodatak za koroziju i/ili eroziju, mm

13
Kod posuda treba izraunati i debljinu podnice, a koja moe biti zaobljena i ravna.

zaobljena podnica ravna podnica

14
Za ravne podnice, izraz za proraun debljine stjenke:

p
s = 0,35 d b (29)
k
gdje je:
db - promjer kruga po kojem su razmjeteni otvori za vijke
k - faktor sigurnosti, uzima se k = 1,5
- granica razvlaenja materijala, za temperature vee od 400 oC
granica puzanja, bar.

15
Za podnice posuda s unutarnjim tlakom za zaobljen oblik (a) kod kojih:
- visina podnice H ne smije biti manja od 0,18dV
- polumjer podnice R ne smije biti vei od dV
- polumjer savijanja oboda podnice ne smije biti manji od 0,1dV
- cilindrini dio podnice mora biti dulji od 4t
Debljina stjenke se rauna:
d v .p.
s= +c (30)

4
k
gdje je: - faktor oblika podnice.

Vrijednosti za razliite oblike podnice

oblik podnice
slabo ispupena, R = dv; H/dv = 0,2 2,9

jae ispupenje, R = 0,8 dv; H/dv = 0,25 2,0

polukugla, R = 0,5 dv; H/dv = 0,5 1,2

16
14. Popis znaajnijih norma i bezdimenzijskih znaajka

Norme
ASTM American Society for Testing Materials (propisuje kakvou i
osnovne karakteristike konstrukcijskih materijala)
ASME American Society of Mechanical Engineers (oprema se projektira,
rauna na vrstou, ispituje i preuzima prema ovoj normi)
TEMA Tubular Exchanger Manufacturers Association (za proraun
izmjenjivaa topline)
ISO International Standards Organisation
DIN Deutsche Industrie Normen
BS British Standards
GOST Gosudarstvenije Obestvenije Standardi.

17
 Naziv Formula
Bezdimenzijske
p
znaajke Eulerova znaajka Eu =
v2

v2 n 2 d mj
Froudova znaajka Fr = , Fr =
dg g

g T 2 d 3
Grashoffova znaajka Gr =
2
d
Nusseltova znaajka Nu =

cp
Prandtlova znaajka Pr =

n d mj
2
v d
Reynoldsova znaajka Re = , Re =


Schmidtova znaajka Sc =
D
kc d
Sherwoodova znaajka Sh =
D
d v2 n 2 d3
Weberova znaajka We = , We =

18