You are on page 1of 6

Energetska efikasnost

Povećavanjem energetske efikasnosi do velikih ušteda


i smanjivanja stakleničkih gasova
Projekti energetske efikasnosti koje Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH provodi zajedno sa UNDP-om u okviru
petogodišnjeg programa “Povećavanje energetske efikasnosti u javnim objektima na području Federacije BiH”, od ve-
like su važnosti u nadolazećem periodu, kada nam "prijete" znatna poskupljenja, zbog čega moramo paziti na potrošnju
vode i struje te na racionalno korištenje energenata.

Ovim projektom, za čiju su realizaciju vne ustanove u nadležnosti


samo u ovoj godini planirana sredst- organa lokalne i kantonalne
va u iznosu od skoro 3,5 miliona KM, uprave na teritoriji Federacije
Fond nastoji doprinijeti unapređenju BiH i o njihovoj energetskoj
stanja okoliša, između ostalog i sman- potrošnji, koji će biti osnov da
jivanju emisije stakleničkih gasova. se odaberu adekvatni projekti
na kojima će se vršiti detaljni
Ostvarit će se i višestruki kratkoročni i auditi te provoditi mjere ener-
dugoročni ekonomski, ekološki i soci- getske efikasnosti.
jalni benefiti, a ujedno i dati doprinos
u realizaciji planova i dostizanju cilje- Glavne aktivnosti programa
va svih nivoa vlasti u BiH u pogledu “Povećavanje energetske
odgovornijeg odnosa prema okolišu efikasnosti u javnim objek-
i racionalnijeg upravljanja energijom. tima na području Federacije
BiH” uključuju uspostavljanje
Energetska efikasnost prepoznata registra javnih objekata i informaci- fasade i stropova, zamjenu vanjskih
je, naime, kao najisplativiji način jskog sistema za upravljanje ener- otvora, prozora, rasvjete, rekonstruk-
smanjivanja negativnih utjecaja en- gijom, edukaciju za sve zaposlene, ciju sistema grijanja i zamjenu lož-ulja
ergetskog sektora na životnu sredinu provođenje energetskih pregleda ekološki prihvatljivim gorivima, kao
(smanjivanje emisije ugljendioksida). zgrada, implementaciju infrastruk- što je biomasa, procjenjuje se da će
Potrebno ju je promatrati kao priliku turnih mjera te informiranje javnosti se potrošnja energije smanjiti za 50
za razvoj domaće privrede, ekonoms- o postignutim rezultatima. Ovaj pro- do 70 %.
ki rast i otvaranje novih radnih mjesta, gram rezultirat će uspostavljanjem
kao i novih mogućnosti za ulaganje u registra svih zgrada u vlasništvu lo- Uštede se u energiji, sa svakom
neka druga, prioritetna područja od kalnih i kantonalnih jedinica vlasti, investiranom markom u mjere
sveopćeg društvenog interesa, kroz kao i sistema kontinuiranog praćenja poboljšavanja energetske efikas-
smanjivanje budžetskih izdvajanja za potrošnje energije, smanjivanjem nosti u ova četiri objekta procjenjuju
troškove upravljanja u takvim objek- potrošnje energenata te troškova za na 2,63 kWh/KM, dok smanjivanje
tima. energiju i vodu, a u konačnici i sman- emisije CO2 sa svakom investiranom
jivanjem štetnog utjecaja na okoliš konvertibilnom markom iznosi 1,39
Jedno od ključnih opredjeljenja Fon- uslijed potrošnje energije u zgrada- kg CO2/KM.
da u oblasti energetske efikasnosti i ma.
obnovljivih izvora energije jeste up- Paralelno s brojnim aktivnostima
ravo finansirati projekte u oblasti en- Do sada su za provođenje infra- koje uključuju implementaciju već
ergetske obnove javnih nestambenih strukturnih mjera EE odobrena četiri započetih projekata zaštite okoliša
objekata kao najvećih pojedinačnih nestambena objekta s najvećim i energetske efikasnosti na teritoriji
potrošača energije i bitnih izvora društveno-socijalnim faktorom neo- FBiH, te evaluaciju prijava po raspi-
emisije štetnih gasova te, ujedno, i phodnosti investiranja ukupne vrijed- sanom javnom pozivu za dodjelu
"gutača" budžetskih sredstava. Kako nosti od skoro 600.000 KM, za koja su sredstava za realizaciju projekata u
bi se realizirale predviđene aktivnosti, prethodno izvršeni detaljni energetski ovoj godini, u Fondu se aktivno prati
Fond je raspisao javni poziv subjek- auditi i urađena projektna dokument- stanje na terenu i obilaze lokacije
tima na svim nivoima vlasti da, radi acija. Riječ je o objektima JU "Dječije pogođene poplavama kako bi se, na
identifikacije potencijalnih objekata obdanište i dom učenika" Bosanska osnovu utvrđenog činjeničnog stanja,
za uštedu energije, podnesu prijave Krupa, JU OŠ "Rapatnica" Srebrenik, u koordinaciji s lokalnom zajednicom,
za objekte javne potrošnje. JU Centar za djecu i omladinu sa identificirali projekti radi saniranja
posebnim potrebama “Los Rosales” posljedica izazvanih poplavama, ali
Svrha javnog poziva je kontinuirano Mostar te JU Hrvatska bolnica “Dr. i radi smanjivanja rizika od budućih
prikupljanje i analiza relevantnih po- fra. Mato Nikolić” Nova Bila. katastrofa.
dataka o svim javnim objektima kao Izvor: Poslovno jutro
što su upravne zgrade, škole, vrtići, Nakon okončanja infrastrukturnih ra-
bolnice, domovi zdravlja te ostale ja- dova koji se odnose na termoizolaciju

50
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26
Energetska efikasnost

Projekat "Zeleni ekonomski razvoj" obnavlja zgrade


- UNDP unapređuje energetsku efikasnost u BiH
U julu 2013. godine BiH je započela konkretne aktivnosti na unapređenju energetske efikasnosti u građevini, najprije u
objektima javnog sektora. Tada, u suradnji s Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) počinje projekat "Zeleni
ekonomski razvoj", za koji je predviđeno da traje do kraja 2018. Naredne četiri godine su, moglo bi se reći, ključne
da se sprovedu prioritetni zadaci u ovoj oblasti. I jedan i drugi entitet ove zemlje već imaju neke rezultate, ali ih veliki
posao tek čeka.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša Fed- energetske efikasnosti smatrala ispla- potrebe. Zato je Fond u saradnji
eracije BiH Safet Harbinja je rekao da tivom? sa UNDP-om pokrenuo vrlo zahtje-
Fond ima stalni javni poziv jedinicama van i opsežan program po pitanju
lokalne samouprave kojim prikupljaju Posmatrajući striktno kroz ekonom- povećanja energetske efikasnosti.
podatke o energetskim karakteris- ske parametere, investicija se smatra Što prije shvatimo svoje stvarne
tima zgrada radi boljeg sagledavanja isplativom ukoliko se ostvari povrat potrebe, korigujemo svoje ponašanje
stanja objekata na terenu. Krajnji ko- iste do 20 godina. Na ovaj podatak te energetsku efikasnost prihvatimo
risnici objekata su dužni da popune utiče niz faktora: od trenutnog stanja kao i obavezu i izazov, stvorićemo
upitnik sa traženim podacima i po objekta, načina grejanja odnosno en- novo privredno okruženje koje će
dostavljanju istog u Fond, uvrštavaju ergenta na koji se objekat greje pa do biti u prilici ponuditi dovoljno posla
se u bazu podataka. U bazi se, do da- ukupne predložene investicije. Ipak, čitavoj grani građevinarstva.
nas, nalazi 1.200 javnih objekata. do sada je praksa pokazala da veliki
broj objekata ima povrat investicije Za FBiH je sada prioritet javni sektor
Do sada su realizirane određene mjere do čak dve, tri godine, što je izuzet- kada je riječ o uvođenju energetske
u svrhu povećanja energetske efikas- no dobro, dok je prosjek 10 godina efikasnosti, kako bi se u budžetima
nosti na četiri objekta i to: OŠ "Rapat- – kaže Harbinja. Struka kaže da se uštedeo novac za druge investicije na
nica" u Srebreniku, JU "Los Rosales" u u Federaciji BiH izolacioni materijali lokalnom nivou. A što se tiče privat-
Mostaru, JU "Dječije obdanište" u Bo- ne upotrebljavaju u dovoljnoj mjeri. nih stambenih objekata u Fondu kažu
sanskoj Krupi i bolnica "Dr. fra Mato Naš sagovornik kaže da investitori, da glavna uloga tu pripada lokalnoj
Nikolić" u Novoj Biloj. Za ovu godinu pogotovi oni u privatnoj stambenoj zajednici i upravnicima zgrada kolek-
u planu je realizacija još pet novih ob- gradnji, na početku gradnje ne žele tivnog stanovanja. Vlada FBiH je ne-
jekata. Prema njegovim riječima, da bi dovoljno uložiti u izolaciju. U takvim davno prihvatila zaduženje od 18,9
se na određenim objektima sprovele situacijama od npr. preporučene de- mil USD za projekte energetske efi-
mjere povećanja energetske efikas- bljine termoizolacije od 8 ili 10 cm kasnosti.
nosti neophodno je uraditi detaljan (opet u zavisnosti od preporučenog
energetski pregled objekta. Za ove materijala) se stavlja maksimalno 5 Gde je BiH u odnosu na EU?
poslove se angažuju konsultantske cm, koji kasnije dovode do povećene
kuće koje imaju ovlaštenje Federal- potrošnje energije, jer se nedo- Inače, prosečna potrošnja energije
nog ministarstva prostornog uređenja voljnom količinom termike stvaraju u javnim objektima u Bosni i Herce-
za ove poslove. Nakon pregleda i toplotni gubici u eksploataciji objekta, govini je tri puta veća od proseka
tehničko-ekonomske anlize, dobijaju pa je potrebno povećano zagrijavanje Evropske unije, što ih kategorizuje
se smjernice za sprovođenje mjera. radi postizanja toplotnog komfora. To kao u potpunosti energetski neefi-
Cilj je, kako kaže naš sagovornik, za posljedicu ima da u narednih 20, kasne objekte, stoji na sajtu UNPD-
da se postigne optimalni, odnos- 30 ili više godina stanar dobija visoke ja. Država troši oko 20% svog BDP-a
no preporučeni energetski razred, račune za potrošnju energije. A tome na energiju, što je tri puta više nego
u skladu s namjenom objekta, uz se, naravno, niko ne obraduje. u zemljama Evropske unije i SAD-a.
preporučenu potrošnju energije. Od 2009. godine UNDP se smatra
Kao prvi korak da se poboljša situ- jednom od vodećih agencija koje
Ako se uzme u obzir stanje svih javnih acija u ovoj oblasti Harbinja navodi promovišu energetsku efikanost u
objekata, praksa je pokazala da su promjenu svijesti građana, tačnije BiH, prije svega djelovanjem u okviru
najčešće mjere koje se preporučuju: o razumijevanju potrebe za kontroli- MDG-F programa Očuvanje okoliša
postavljanje dovoljnog sloja termoizo- sanom potrošnjom energije. Sreća je, i klimatske promjene. Do danas je
lacije na ovojnicu zgrade, ugradnja kaže, da su cijene energenata u BiH implementirano ukupno 38 pilot pro-
energetski efikasne stolarije, zamjena mnogo niže u odnosu na okruženje i jekata o energetskoj efikasnosti. Više
kotlova sa promenom energenta uz Evropu, ali ni to nije rješenje. Ukoliko od 700.000 USD godišnje ušteđeno
termoregulaciju, te uvođenje štedljive nastavimo sa ovakvom nekontroli- je zahvaljujući smanjenim troškovima
rasvjete. sanom potrošnjom energije dovest potrošnje energije.
ćemo se praktično u energetski defi- Teodora Brnjoš/
A koliko je potrebno da prođe vreme- cit, gde individualno nećemo moći eKapija.com
na da bi se investicija u poboljšanje snositi troškove za svoje energetske

51
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26
IGM d.o.o. Visoko

Projekat energetske sanacije 9 stambenih objekata - toplotna


izolacija fasada sa korištenjem termike (EKOPOR® F/100)
Projekat je rađen u periodu 2008.- obuhvatio energetsku sanaciju devet Potrošnja energenta je mjerena u
2010. godina uz učešće Industrije stambenih objekata, s ciljem mjerenja svim objektima u sezoni grijanja prije
građevinskog materijala “IGM” d.o.o. efekata toplinske izolacije fasada što sanacije objekata a zatim u sezoni gri-
Visoko, Centra za ekologiju i energiju bi u krajnjem efektu povećalo svijest janja poslije sancije objekata. U tabeli
Tuzla i Caritasa Švicarske.Projekat je o energetskoj efikasnosti. su prikazani rezultati mjerenja.

Skraćenice: MU – Mrki
Ugalj; Li – lignit; D –
drvo; G – gas; PS - prije
sanacije; NS – nakon
sanacije;
Podaci o toplotnoj
moći koji su korišteni u
proračunima: MU = 18
200 kJ/kg; Li = 13 498
kJ/kg; D = 9 000 kJ/kg;
G = 36 000 kJ/m³

Analiza dobivenih podataka


Grafički prikaz troškova
Energetski bilansi, koji su rađeni
prije sanacije objekata, su pred-
vidjeli da će po jednom objektu
doći do uštede energenta do 46%
i smanjenja emisije CO2 za oko
5,4 t/god. Međutim, nakon ener-
getske sanacije objekata praćenje
potrošnje energenta po pojedinim
objektima je pokazalo da je došlo
do prosječnog smanjenja potrošnje
toplotne energije za 51% i do
smanjenja prosječne emisije CO2
za 6,2 t/godišnje po objektu ili za 57
%. eneregenata prije i nakon san-
acije u MJ/god

52
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26
IGM d.o.o. Visoko

Do smanjenja potrošnje energenta Grafički prikaz emisije CO2


je došlo prije svega zbog energetske prije i nakon sanacije u t/god
sanacije objekata, a zatim i zbog zbog
promjene svijesti korisnika koja je re-
zultirala promjenom njihovog odnosa
prema energentu.

Prema spomenutim proračunima


u energetskom bilansu stvarno
zabilježeno smanjenje emisije CO2 je
nadmašilo očekivano. Razlog ovom
smanjenju je umanjenje potrebe za
velikom količinom energije te su se
vlasnici odlučivali za manje kalorične
energente tako da je npr. mrki ugalj
zamijenjen sa lignitom ili drvetom.

Vlasnici su naglasili da se nakon en-


ergetske sanacije objekata znatno Realna je pretpostavka da je naprav- smanjenje potrošnje uslijed optimi-
promijenio komfor stanovanja i ljeti i ljen iskorak i u uštedi električne en- zacije loženja.
zimi. Ipak, u proračunima nije uzeto ergije za spomenute potrebe. U
u obzir smanjenje potrošnje elektične objektima su praćene unutrašnje Svi vlasnici su imali problem sa
energije zbog smanjene potrebe za temperature i nakon urađene toplotne vlagom, nakon sanacije objekta taj
hlađenjem u ljetnom periodu jer nije izolacije objekata primjećeno je da problem više ne postoji.
praćena potrošnja električne energije je prosječna temperatura porasla
u ljetnom periodu u objektima prije i od 1 do 3 °C, što znači da bi se u
nakon sanacije. budućnosti moglo očekivati dodatno

Efekti fasade sa termikom (Objekat 2, P=220 m²)

Cijena fasade bez termike: 26,00 KM/m²


Cijena termike: 9,00 KM/m²
Cijena fasade sa termikom*: 35,00 KM/m²
Cijena energenta - mrkog uglja: 150,00 KM/t
Cijena energenta prije sanacije: 1.500,00 KM
Cijena termike u fasadi: 1.980,00 KM
Ukupna cijena fasade: 7.700,00 KM
Cijena energenta nakon sanacije**: 750,00 KM

Vidljivo je da termika (EKOPOR® F/100) učestvuje sa 9,00


KM/m² kao dodatni trošak u ukupnim troškovima sanacije
fasade, što je na površinu 220 m² ukupno 1.980,00 KM.
Uzimajući u obzir izmjerene efekte uštede dobijemo da se Prije
trošak za termiku na novom objektu isplati za cca 2,5 go-
dine.

* Fasada sa termikom podrazumjeva termiku i standardnu fasadu


koja bi svakako išla na objekat i bez termike

** U cijenu energenta nisu uzeti efekti hlađenja ljeti u električnoj


energiji. Realna je pretpostavka da efekti smanjenja cijene ener-
genta obuhvataju i električnu energiju + efekte uticaja na okoliš.

Efekti uslijed povećanja debljine termike

Cijena fasade sa EKOPOR® F/50 30,39 KM/m²


Cijena fasade sa EKOPOR® F/100 34,54 KM/m²

Zaključak je da povećanjem debljine termike sa 5 cm na 10 Poslije


cm dobijamo približno 100% bolji efekat termo-izolacije uz
povećanje ukupne cijene od samo 13 %.
53
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26
Vijesti

Potpisan sporazum o energetskoj efikasnosti vrijednosti 3.700.000 eura


koje sufinansiraju lokalni partneri odlučan iskorak ka promociji ener-
doprinijet će stvaranju “zelenih getske efikasnosti u BiH. GED pro-
poslova”. Partnerstvo sa Vladom jekat može osigurati značajan pomak
Švedske je dio većeg programa naprijed u načinu kako se energetska
podrške BiH koji iznosi oko 20 mil- efikasnost tretira na nivou lokalnih za-
iona eura godišnje tokom idućih jednica. U okviru velikog programa ob-
sedam godina. nove nakon poplava koji provode UN
“Švedska je opredijeljena da pruža agencije a finansira Evropska unija,
podršku dugoročnom ekonoms- sve zgrade se obnavljaju u skladu sa
kom razvoju i zaštiti životne sred- standardima energetske efikasnosti,
Foto: Flickr ine u Bosni i Hercegovini. Sistem- sigurnosti djece i uklanjanju arhitek-
sko upravljanje energijom neće tonskih barijera“, izjavio je Yuri Afa-
Ambasada Švedske i Razvojni program samo smanjiti javnu potrošnju, nasiev, rezidentni koordinator UN-a u
Ujedinjenih nacija (UNDP) potpisali su nego i zagađenje i emisiju štetnih BiH.
sporazum u vrijednosti od 3,7 miliona gasova. Time će se doprinjeti razvoju Cilj GED projekta je uvođenje Informa-
eura koji se odnosi na sufinansiranje u privrede otvaranjem „zelenih“ radnih cionog sistema za upravljanje energi-
oblasti uštede energije u javnim objek- mjesta”, izjavio je ambasador Švedske jom (EMIS) u oko 5.000 javnih objeka-
tima. Bosna i Hercegovina je država s Nj.E. Fredrik Schiller na ceremoniji pot- ta širom zemlje. Projekat će pomoći
najmanjom energetskom efikasnošću pisivanja sporazuma u Zgradi UN-a u domaćim vlastima da stvore povoljno
u Evropi. Značajne uštede – do Sarajevu. okruženje za finansiranje projekata en-
40% moguće je ostvariti efikasnijim Realizacijom GED projekta, stvorit će ergetske efikasnosti i pomoći Bosni i
korištenjem energije u javnim objek- se svijest i spoznaja o važnosti ener- Hercegovini da ispuni obaveze u en-
tima. getske efikasnosti, ne samo u široj ergetskom sektoru koje proizilaze iz
Projekat “Zeleni ekonomski razvoj” javnosti, nego i kod političara, što je međunarodnih sporazuma.
(Green Economic Development - GED) od ključne važnosti za zemlju koja troši Ukupna vrijednost GED projekta,
biće realiziran do 2017. godine u part- oko 20% svog BDP-a na energiju, što uključujući i finansijsku podršku
nerstvu s Fondom za zaštitu okoliša je tri puta više nego u drugim evrops- Švedske, iznosi 10,7 miliona eura.
Federacije BiH i Fondom za zaštitu kim državama. Subvencionirane cijene Projekat sufinansiraju UNDP, Fond za
životne sredine i energetsku efikas- energije, druge najniže u Evropi, ne zaštitu okoliša Federacije BiH i Fond
nost Republike Srpske. Cilj projekta je podstiču investicije u mjere kojima bi za zaštitu životne sredine i energetsku
poboljšanje ekonomske efikasnosti u se poboljšala energetska efikasnost. efikasnost Republike Srpske, kantoni i
zgradama javnog sektora i osnaživanje "Kontribucija Vlade Švedske će općine u BiH.
tehničkih i ekonomskih kapaciteta pro- omogućiti stvaranje većeg programa Izvor: SensServis
fesionalnih službi. Dodatnih 45 pro- sa značajnom podrškom vlada entite-
jekata iz oblasti energetske efikasnosti ta, neophodnog kako bi se preduzeo

Odakle ćemo dobijati struju 2030.


Procenjuje se da će obnovljivi izvori gije vjetra bi trebalo
energije imati 60 % udjela u proizvod- da smanji za 60 %
nji struje u EU do 2030. emisiju ugljen diok-
sida iz energetskog
Kako se navodi u studiji agencije sektora sa 1,3 mili-
"Blumberg Njuz Energi Fajnans", udio jarde tona na 564
obnovljivih izvora energije u ukupnoj miliona. Nemačka
proizvodnji struje u Evropi 2012. go- i Velika Britanija su
dine iznosio je 40 %, preneo je AP. već učinile mnogo
Uz planirano ulaganje od oko 1.000 na tom polju. Te dvi-
milijardi dolara, taj udio će do 2030. biti je zemlje raspolažu
uvećan na 60 %. Proizvodnja elektične trećinom ukupnog milijardi dolara za proizvodnju struje,
energije iz fosilnih resursa, kao što su kapaciteta obnovljivih vidova energije od čega će dve trećine sredstava biti
ugalj i gas, prema procjenama biće u EU. namijenjeno za obnovljive izvore en-
do 2030. smanjena sa 48 % na 27 %. Italija bi do 2030. trebalo da proizvo- ergije. Azijsko-pacifički region trebalo
U studiji se navodi da će poboljšanje di 84 gigavati struje iz postrojenja za bi da do 2030. uloži u unapređenje
energetske efikasnosti doprinjeti us- korištenje energije vjetra. Francuska proizvodnje elektične energije 2.500
poravanju rasta potražnje električne će proizvoditi 75 gigavati struje iz so- milijardi dolara, Amerikanci 816 mili-
enegije do 2030. na 9 %. larnih postrojenja, a Španija 43 gigava- jardi, Bliskoistočni region i Afrika 818
Moderne tehnologije i korištenje "ze- ta, ocjenjuje se u studiji. Na svjetskom milijardi dolara.
lene energije", posebno solarne i ener- nivou, do 2030. biće uloženo 7.700 Izvor: B92
54
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26
Vijesti

Program Horizon 2020 prilika za mala i srednja preduzeća u BiH


Horizon 2020 je dosad najveći program Evropske unije namijenjen istraživanju i inovacijama s budžetom od 80 milijardi
eura za period od sedam godina - izjavio je direktor Euro info korespodentnog centra BiH Vanjskotrgovinske komore
BiH (VTK BiH) Senad Hromić.

U VTKBiH održan je Info dan za 2020“ u Ministarstvu civilnih poslova zadnjeg petka u septembru i ove go-
kompanije o temi „Horizon 2020 - BiH Ammar Miraščija kazao je da su dine je to održano simultano u Ban-
mogućnosti finansiranja inovativnih sredstva koja se nude namijenjena joj Luci, Sarajevu i Mostaru, a druga
proizvoda i usluga za mala i srednja istraživačkoj zajednici, odnosno svim dva su istraživačko-razvojni projekti
preduzeća iz BiH”. institucijama koje imaju istraživački u koje su uključene naše institucije
"Cilj nam je ovaj program približiti fir- potencijal i kapacitet, te srednjim i - dodao je Miraščija. Prezentirani su
mama i objasniti na koji način aplici- malim preduzećima, te da je intenci- primjeri uspješnih projekata u okviru
rati, koje uslove treba ispuniti, te da ja da se pokušaju motivirati firme da Okvirnog programa 7 za istraživanje i
prenesemo najznačajnija iskustva u učestvuju u tom dosad najvećem pro- razvoj (FP7 2007-2013), kao i iskustva
procesu apliciranja" - izjavio je Hromić. gramu na svijetu za istraživački rad. u podnošenju projektnih prijava za Ho-
Dodao je da se program sastoji iz "Mi plaćamo "ulaznu kartu", naravno rizon 2020.
tri tematske cjeline - izvrsna nauka, u posebnom aranžmanu koji imamo
društveni izazovi i industrijsko lider- s Evropskom komisijom u Briselu. Pri Kompanija GlobalGPS BH, po riječima
stvo. tome, 90 % ove ulazne karte plaćamo direktora Harisa Hadžialića, učesnik
U tim oblastima program djeluje, a iz sredstava za pretpristupnu pomoć je FP7 programa, koji završava 2017.
postoji i poseban instrument nami- (IPA), a 10 % iz budžeta institucija BiH, godine. Naš je projekat jedan od rijet-
jenjen malim i srednjim preduzećima a cilj je da ta sredstva koja smo mi up- kih projekata koji je prihvaćen od EU.
koji ima budžet od tri milijarde eura. latili povučemo nazad kroz projekte" - Inače radimo na satelitskom praćenju
Cilj nam je da se sada fokusiramo na kazao je Miraščija. ljudi i sredstava na zemlji. Naša iskust-
ono što se odnosi na mala i srednja Po njegovim riječima, za ovu godinu va s ovim programom su pozitivna što
preduzeća. Program traje od 2014. do cijena "ulazne karte" je 1,4 miliona se tiče rada s EU i negativna što se
2020. godine, tako da je proces aplici- eura. BiH dosad ima tri projekta koja tiče podrške u BiH - izjavio je Hadžialić.
ranja već počeo - kazao je Hromić su odobrena, čija je vrijednost više Po njegovim riječima, ovaj program je
dodajući da cijeli program koordinira od 300.000 eura. Jedan projekat je put u Evropu i definitivno velika šansa
Ministarstvo civilnih poslova BiH. akcija koordinacije podrške i odnosi za mala i srednja preduzeća u BiH.
Nacionalni koordinator za „Horizon se na noć istraživača koja se održava Senad Hromić, Biznis.ba/Fena

Smanjenje emisije štetnih gasova mora postati pravno obavezujuće u EU


Europa će na UN-ovom klimatskom
samitu u Peruu zahtijevati da odluke
o smanjenju emitiranja štetnih gaso-
va postanu pravno obavezujuće. Na
konferenciji u Limi predstavit će se
prvi draft prijedloga čiji je cilj reduci-
rati emisiju stakleničkih gasova, te za-
ustaviti opasne klimatske promjene.
Očekuje se da će se konačni prijedlog
potpisati na UN-ovoj konferenciji u
Parizu 2015. godine.
"Pravno obvezivanje je svakako nešto
na čemu će EU ustrajati. To će biti
jedan od naših ključnih zahtjeva.
Nadamo se da će u Limi fokus biti na
usklađivanju, te naglašavanju zaista 'mora biti uspješan'. "Pitali su me kada ranije objasnio kako je 'hibridni pristup'
bitnih političkih pitanja, budući da ću se početi baviti tim pitanjem. Od- ipak najbolje rješenje, te da će pristup
vrijeme polako ističe", stoji u izjavi. govorio sam 'kada dođem na poziciju koji zagovara EU 'teško zaživjeti'.
Dodaju da suprotni stavovi nekih ze- moći", izjavio je.
malja samo odugovlače pregovarački Evropska unija tvrdi da bi se države
proces o tome kako bi obaveze tre- SAD, pak, smatraju kako bi dogovori trebale pravno obavezati na smanjen-
bale biti raspoređene između razvijen- trebali biti pravno obavezujući, ali da je emisije štetnih gasova za 40 % do
ih zemalja i zemalja u razvoju. zemljama treba ostaviti mogućnost 2030. Očekuje se da će ova rasprava
da odluče o tempu i nivou smanjenja postati dijelom programa kandidata
Francuski predsjednik François Hol- emisije. Todd Stern, američki stručnjak na sljedećim izborima u SAD-u.
lande izjavio je kako samit u Parizu za klimatske promjene novinarima je Izvor: Lider poslovni tjednik
55
BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26

You might also like